Transcript

Podjela proizvodnih tehnologija Prema standardu DIN 8580 (Deutsches Institut fr Normung - Njemaki institut za standarde) izvrena je podjela u est osnovnih kategorija obzirom na:1. Stvaranje oblika 2. Promjenu oblika 3. Promjenu osobina materijala i to su:Primarno oblikovanje: postupci kojima se dobijaju vrsti oblici iz materijala proizvoljnih oblika, obuhvaeni su svi postupci livenja. Deformisanje: postupci plastine obrade bez promjene mase obratka. Ukljueni su postupci: presovanje, provlaenje, izvlaenje, savijanja.. Razdvajanje (rezanje) je postupak gdje se vri redukcija mase i zapremine polaznog komada a obuhvata postupke obrade sa skidanjem strugotine ( glodanje, rendisanje, rezanje, buenje, bruenje..) ali i sjeenje (smicanjem), probijanje.. Spajanje je postupak gdje se dva ili vie elemenata trajno veu u novu cjelinu: zavarivanje, tvrdo lemljenje, lijepljenje.. Povrinska zatita je tehnoloki postupak koji spada u finalnu proizvodnju i ima za cilj zatitu od korozije, estetski izgled.. ovdje se podrazumijevaju: lakiranje, emajliranje, cinkovanje, galvanizacija.. Izmjena osobina materijala je postupak kojim se materijalu ne mijenja oblik nego struktura s ciljem dobijanja boljih fiziko-hemijskih osobina a obuhvata: kaljenje, erenje, otputanje, normalizaciju, cijanizaciju, cementaciju, sinterovanje.. Tehnologiju obrade rezanjem sainjava niz postupaka obrade kojima se oblikovanje radnih predmeta ostvaruje skidanjem vika materijala tj.predstavlja postupnu promjenu stanja u cilju dobivanja gotovog komada. Tehnologija obrade rezanjem polazi od sirovine te se primjenom tehnolokih znanja i raspoloivih sredstava za rad projektuju faze ili operacije (jedna ili vie). Postoje osnovne i pomone: baziranje, pozicioniranje, stezanje...Za realizaciju procesa rezanja potreban je obradni sistem: Radni predmet (pripremak-obradak-izradak), Alat (rezni, stezni, mjerni i kontrolni), Maina Osnovni principi rezanja Ortogonalno rezanje nastaje u sluajevima kada je glavna rezna ivica alata (glavno sjeivo) normalna na pravac kretanja alata ili predmeta obrade (pravac relativnog kretanja).Osnovni (bazni) elementi procesa rezanja: brzina rezanja v [m/min] ili [m/s], korak s [mm/o] ili [mm/dh], dubina rezanja a [mm], glavno vrijeme rezanja tg [min] i specifina proizvodnost q [cm3/min].Osnovni elementi procesa rezanja - struganje Osnovni elementi procesa rezanja - buenje Osnovni elementi procesa rezanja - obimno glodanje Proces stvaranja strugotine Proces formiranja strugotine ostvaruje se lokajnim plastinim deformisanjem materijala predmeta obrade. Pri prodiranju reznog klina alata u materijal predmeta obrade (PO) javljaju se, u materijalu ispred reznog klina, sloena naprezanja. Ravan u kojoj su naprezanja na smicanje maksimalna naziva se ravan smicanja, a njen poloaj je odreen uglom smicanja . Veem uglu smicanja odgovara manja debljina strugotine. U stvarnosti proces deformisanja se ne odvija u jednoj ravni (ravni smicanja), ve u jednom sloju materijala oko te ravni, koji se naziva zona smicanja ili zona deformisanja (zona rezanja). Deformacija zrna materijala PO zapoinje u ravni AO, a zavrava u ravni OCB, u kojoj je struktura materijala potpuno deformisana Faze nastajanja strugotine Deformacija, pojava pukotina, smicanje i formiranje strugotine. Vrste strugotineMnogo faktora utie na oblik i vrstu strugotine: Ugao smicanja, Grudni ugao, Materijal, Reimi rezanja (v,s,) itd.b).Kidana: Krti materijali, velko , mala v i mali .c).Rezana: Kada je ugao smicanja jednak grudnom uglua). Trakasta : Fina obrada, velika v i , mala , ilavi materijali.Naslage na reznom klinu Visoka specifina toplotna i mehanika optereenja dovode do temperatura i do 1600 K i kontaktnih pritisaka i do 35000 MPa. To su idealni uslovi za pojavu zavarivanja izmeu dva materijala (materijala predmeta obrade i alata). Zavareni spojevi su dobra podloga za dalje nagomilavanje estica materijala i stvaranje naslage. Pod naslagom se podrazumeva klinasta manje ili vie nepokretna oblast materijala uz reznu ivicu alata.Periodina pojava i lom naslage utie na proces nastanka strugotine, oblik i veliinu zone rezanja, geometriju i postojanost alata, habanje alata, kvalitet obrade, sile i snagu rezanja, stabilnost procesa rezanja i sl. Tvrdoa je 3-4 puta vea. Uticaj naslage na habanje alata je dvojak: zatita i destrukcija. Zatita - nema direktnog kontakta, jer se kretanje strugotine odvija direktno preko naslage. Destrukcija - abrazivno habanje odvojenim djeliima reznog klina alata. Pojava naslage ima negativan uticaj na kvalitet obrade (tanost i kvalitet obraene povrine) i postojanost alata.Tanost - promena dubine rezanja i dimenzija usled razaranja reznog klina alata.Kvalitet obraene povrine - pojava udubljenja na obraenoj povrini i poveanje dubine defektnog sloja.Sa naslagom mijenja se stvarni grudni i ugao reznog klina, to izaziva smanjenje otpora i snage rezanja i pojavu samopobudnih oscilacija u obradnom sistemu.Vibracije u toku procesa rezanjaProces rezanja prati pojava prinudnih i sopstvenih oscilacija koje izazivaju pojavu vibracija. Prinudne (spolja izazvane) oscilacije nastaju usled neuravnoteenosti obrtnih dijelova maine ili predmeta obrade (nekada i obrtnih alata), periodinog oscilatornog kretanja elemenata maine (alata, predmeta obrade) ili nekog drugog spoljanjeg uticaja (vibracije susjedne maine i sl.). Sopstvene (samoizazvane) oscilacije se manifestuje uoljivim vibracijama elemenata tehnolokog sistema i pojavom buke. Nastaju kao rezultat nestabilnosti procesa rezanja (pojava tvrdih ukljuaka, promenljivost dubine rezanja,periodinost procesa rezanja ...). Vibracije se manifestuju u netanosti rada maine, niskom nivou kvaliteta izrade i obrade, prijevremenom zatupljenju alata, ak i oteenju elemenata tehnolokog sistema. Vibracije zavise od krutosti sistema (krute stege i vei presjeci alata) i utiu na: smanjenje kvaliteta, ubrzavaju habanje, lom alata i dijelova maine, smanjuju produktivnost itd.Smanjuju se: dobro temeljenje sa podmetaima, bxh-vee, l-krae, podmetai za no od plastike, bakra, mesinga, no sa oprugama, ureaji sa priguivaima itd. Vie od 99,5 % energije (mehanikog rada) utroene u procesu rezanja, na deformisanje materijala predmeta obrade i savlaivanje sila trenja na kontaktnim povrinama reznog klina alata (grudnoj i lenoj), pretvara se u toplotu: Q=Q1+Q2+Q3+Q4Generisana toplota (Q) je rezultat pojave 4 toplotna izvora u zonama:Q1 - primarna zona deformisanja,Q2 - kontakta grudne povrine reznog klina alata i strugotine irine,Q3 - kontakta lene povrine reznog klina alata i obraene povrine i Q4 - zona elastinih deformacija.Najvei izvori Q1 i Q2.Generisana toplota (Q) se odvodi preko 5 toplotnih ponora:q1 - strugotina,q2 - rezni alat,q3 - predmet obrade,q4 - okolina (SHP) i q5 - povrinski slojevi alata.Najvei ponor je strugotina q1.Jednaina toplotnog bilansa je odreena relacijom: Q=Q1+Q2+Q3+Q4 = q1+q2+q3+q4+q5 Temperatura rezanja Generisana toplota u zoni rezanja dovodi do zagrijevanja predmeta obrade, strugotine i reznog alata i pojave karakteristinih temperaturnih polja i temperatura u pojedinim takama A(x, y, z) sa maksimalnim temperaturama na sredini kontakta. Pored temperature bilo koje take, za prouavanje procesa obrade rezanjem znaajne su i:- temperature u karakteristinim takama zone rezanja i- srednja temperatura rezanja. Temperatura brzine rezanja 1 je posljedica loma materijala na mjestu pojave pukotine Temperatura otpora rezanja 2 nastaje u korenu strugotine u ravni smicanja Temperatura kontakta 3 je temperatura kontakta strugotine i grudne povrine klina alata. Temperatura kontakta 4 je temperatura kontakta predm. obr. i alata. Srednja temperatura rezanja sr je temperatura zone rezanja. Qsr=CQaxsyvzHabanje reznih elemenata Gubitak rezne sposobnosti alata je rezultat:- plastinog deformisanja reznog vrha alata,- krzanja, odlamanja ili razaranja reznog klina alata i - habanja reznog klina alata.Plastino deformisanje je promjena oblika kontaktnih povrina alata (povijanje grudne i pojava ispupenja na lenoj povrini reznog klina alata).Krzanje, odlamanje i razaranje dovodi do brzog otkaza alata. Krzanje je odvajanje estica dimenzija do 0,3 mm, odlamanje odvajanje estica dimenzija 0,3 1 mm i razaranje odvajanje estica dimenzija iznad 1 mm.Odlazak estica alatnog materijala sa strugotinom, obraenom povrinom i sredstvom za hlaenje i podmazivanje dovodi do promene oblika reznog klina alata - habanja alata.Tri osnovna oblika habanja reznih elemenata alata su:- habanje iskljuivo po grudnoj povrini reznog klina alata u vidu kratera (HSS bez SHP) habanje iskljuivo po lenoj povrini reznog klina alata u vidu pojasa habanja, -opti oblik habanja (po lenoj i grudnoj povrini) - obrada krtih materijala. Pored osnovnih javljaju se i drugi oblici habanja kao to su: zaobljenje reznog vrha, radijalno habanje, koncentrisano habanje na lenoj povrini reznog klina itd.Koncentrisano habanje se manifestuje pojavom niza ljebova, najee u zoni prelaza sa pomone na glavnu reznu ivicu.Sredstva za hlaenje i podmazivanje - SHP Osnovni zadaci, mehanizmi dejstva i uloga (time i karakteristike) SHP su:- sposobnost hlaenja - toplotna provodljivost,- sposobnost podmazivanja - sposobnost smanjenja trenja i zatitna sposobnost - spreavanje neeljenih pojava u procesu obrade. - mogunost ispiranja. Oblivajui strugotinu, alat i predmet obrade, SHP odvodi deo generisane toplote u zoni rezanja, smanjujui temperaturu rezanja. Efekat hlaenja zavisi od naina dovoenja, vrste i kvaliteta SHP itd.Smanjenje trenja formiranjem noseeg (uljnog) filma nekog fluida izmeu kontaktnih povrina obezbjeuje se kod veine kliznih parova.Mehanizam podmazivanja u OMR se ogleda u pojavi hemijskih reakcija pojedinih komponenti SHP i materijala predmeta obrade. Time se formiraju povrinski slojevi niskog napona na smicanje, znatno nieg nego to su naponi na smicanje osnovnog materijala. To je tzv. mehanizam unutranjeg podmazivanja.Zatitna sposobnost SHP treba da: sprijee pojavu korozije na elementima tehnolokog sistema, zadre stabilnost u procesu obrade (ne smiju se razlagati, obrazovati pjenu itd.), sprijee stvaranje otrovnih para i negativne reakcije na koi radnika, nemaju neprijatan miris, ne rastvaraju sredstva za podmazivanje (maziva) i ne dovode do drugih negativnih reakcija i sl. etvrti zadatak SHP je mogunost ispiranja. Naroito je karakteristino buenje dubokih otvora SHP - vrste Rjeavanje dva suprotna zahtjeva (efikasno hlaenje - voda i efektivno podmazivanje mineralno ulje) dovelo je do razvoja razliitih SHP razvrstanih u tri grupe:- uljne emulzije,- hemijska - sintetika sredstva i - ista ulja za rezanje.Uljne emulzije su mjeavina mineralnih ulja, emulgatora i vode. Koriste se u proizvodnim operacijama obrade velikim brzinama rezanja, pri relativno niskim vrijednostima otpora rezanja kada je primarna sposobnost hlaenja (struganje, buenje, glodanje...). Uljne emulzije sadre i dodatke -aditive:- emulgatore (stvaranje kvalitetne emulzije),- inhibitore korozije (spreavanje pojave korozije),- antipenuavce (spreavanje pjenuanja sredstva),- baktericide (spreavanje biolokog zagaenja sredstva) i -EP aditive (obrada sa visokim kontaktnim pritiscima). ista ulja za rezanje su mineralna ulja sa ili bez aditiva. Koriste u proizvodnim operacijama u kojima je primarna sposobnost podmazivanja i antikoroziona stabilnost SHP (provlaenje, izrada zupanika...). Dijele se na:- aktivna sa EP aditivima i neaktivna sa EP aditivima. Izbor SHP podrazumeva izbor prije svega: vrste SHP, koncentracije SHP i tipa aditiva. Petrolej-dural, Magnezijum ne, lijevano eljezo ne. Magla T vee do 6 puta. SHP - ekoloki aspekti primjeneProizvodne procese prati i pojava razliitih tipova otpada kao to su: otpadne vode, ulja i emulzije, hemikalije i drugi vidovi organskih i neorganskih zagaivaa ivotnesredine. Sve vidove otpada treba evidentirati, odloiti i odstraniti. Time se spreava zagaenje ivotne sredine i stvaraju pretpostavke za razvoj i izgradnju sistema zatiteivotne sredine prema zahtevima standarda upravljanja kvalitetom (standardi ISO 9000 i ISO 14000) i meunarodnih konvencija u oblasti zatite ivotne sredine.Hrapavost obraene povrine Osnovne karakteristike mikrogeometrije obraene povrine su:- hrapavost obraene povrine, valovitost.Hrapavost obraene povrine se dijeli na:- poprenu i - uzdunu hrapavost.Poprena hrapavost se mjeri u pravcu pomonog kretanja, a uzduna u pravcu glavnog kretanja. Poprena hrapavost je vea od uzdune i mjerodavna je za ocjenu hrapavosti obraene povrine. Parametri hrapavosti obraene povrine Za praenje hrapavosti obraene povrine koristi se vie od 30 parametara razvrstanih na:- osnovne i - dopunske.Tri osnovna parametra hrapavosti su:1. Ra - srednje aritmetiko odstupanje profila od srednje linije profila,2. Rz - srednja visina neravnina i 3. Rmax - maksimalna visina neravnina.4. Srednje aritmetiko odstupanje profila od srednje linije profila - Ra je srednja aritmetika vrijednost odstupanja svih taaka efektivnog profila (y1, y2, ...., yn) od srednje linije profila u granicama referentne duine: 5. Maksimalna visina neravnina - Rmax je rastojanje dijve paralelne prave sa srednjom linijom profila, povuene tako da, u granicama referentne duine profila, dodiruju najviu i najniu taku profila.Srednja visina neravnina - Rz je razlika srednjih aritimetikih vrednosti pet najviih i pet najniih taaka profila u granicama referentne duine: Osnovni dopunski parametari hrapavosti su:1. duina noenja profila,2. koeficijent (procenat) noenja profila.Duina noenja profila - lc je zbir duina svih elementarnih odsjeaka na profilu, u granicama referentne duine, koje odsjeca prava paralelna srednjoj liniji profila na rastojanju (c):

Koeficijent noenja profila - pnc je odnos duine noenja profila i referentne duine profila:

Geometrija strugarskih noeva Reznu geometriju strugarskog noa, pored uglova reznog klina - grudni ugao, - leni ugao i - ugao klina, odreuju:- - napadni ugao - ugao izmeu projekcija glavne rezne ivice i pravca pomonog kretanja na osnovnu ravan,- 1 - pomoni napadni ugao - ugao izmeu projekcija pomone rezne ivice i pravca pomonog kretanja na osnovnu ravan,- - ugao vrha - ugao izmeu projekcija glavne i pomone rezne ivice na osnovnu ravan,- - ugao nagiba rezne ivice (seiva) - ugao koji zaklapa glavna rezna ivica sa osnovnom ravni i - r - radijus vrha noa.Rezni vrh strugarskog noa moe biti izveden sa radijusom r ili rubom (fazetom) irine f, pri emu je napadni ugao fazete o.Osnovna kretanja Obrada struganjem je najei postupak izrade i obrade prvenstveno rotacionih dijelova (vijaka, navrtki, osovina, vratila, aura, remenica ...).Predmet obrade izvodi glavno obrtno, a alat pomono pravolinijsko kretanje. Zavisno od pravca pomonog kretanja razlikuju se i tri osnovne operacije: uzduna obrada, poprena obrada i izrada konusa ...Proizvodne operacije Proizvodne operacije obrade struganjem se, prema kvalitetu obraene povrine, razvrstavaju na proizvodne operacije: grube i fine obrade, esto: prethodne i zavrne obrade,Proizvodne operacije prethodne obrade su operacije grube, a zavrne obrade grube ili fine obrade. Osnovne proizvodne operacije su:1. - Uzduna obrada struganjem - spoljanja i unutranja 2. - Poprena obrada struganjem spoljanja i unutranja, usjecanje, odsjecanje ...3. - Izrada konusa struganjem spoljanjeg i unutranjeg 4. - Izrada profila struganjem profilnim noevima ili kopiranjem 5. - Nerotaciono struganje - prizmatinih delova i leno struganje 6. - Izrada navoja struganjem - spoljanjeg i unutranjeg 7. - Izrada i obrada otvora i rupa struganjem itd.Alati u obradi struganjem - Vrste i oblici strugarskih noeva Strugarski noevi se razvstavaju prema:1. Vrsti obrade - za spoljanju obradu (uzdunu i poprenu), unutranju obradu, usjecanje i odsjecanje, izradu navoja ...2. Obliku - pravi, savijeni i krstasti 3. Smjeru kretanja - lijevi, desni i eoni 4. Vrsti alatnog materijala - od brzoreznog elika, sa lemljenim ploicama tvrdog metala i mehaniki privrenim (okretnim) ploicama od tvrdog metala ili novih alatnih materijala. Strugarski noevi sa lemljenim ploicama se rijetko koriste u savremenoj industriji. Njihova izrada je skuplja, a trokovi eksploatacije su vei zbog potrebe preotravanja alata (trokovi otrenja i obrade).Za izradu strugarskih noeva danas se uglavnom koriste tvrdi metali (sa ili bez prevlake), rezna keramika i super tvrdi materijali u vidu okretnih (izmenjivih) ploica. Ploice se mehaniki vezuju za nosae alata, tako da se formiraju razliiti tipovi strugarskih noeva. Strugarski noevi sa okretnim ploicama se ne otre, ve se ploica okree sve dok se ne iskoriste sve rezne ivice. Iskoriene i pohabane ploice se prikupljaju i upuuju na reciklau.Brzorezni elici se koriste za izradu profilnih (fazonskih) noeva namenjenih obradi sloenih i profilisanih povrina na jednovretenim i vievretenim automatskim strugovima.U posebnu grupu strugarskih noeva spadaju noevi za proirivanje.Geometrija strugarskih noeva Vrijednosti grudnog i lenog ugla reznog klina u procesu rezanja se mijenjaju u zavisnosti od poloaja reznog vrha alata u odnosu na osu predmeta obrade, koraka i ugla nagiba rezne ivice.Ukoliko se rezni vrh alata nalazi iznad ili ispod ose predmeta obrade dolazi do promjene uglova u procesu rezanja za vrijednost:

Otpori rezanjaF1 - glavni otpor rezanja koji se poklapa sa pravcem brzine rezanja, F2 - otpor prodiranja koji je normalan na obraenu povrinu i F3 - otpor pomonog kretanja koji se poklapa sa pravcem brzine pomonog kretanja. F1:F2:F3=5:2:1 Otpori rezanja pri ortogonalnom rezanjuTeoretska i eksperimentalna istraivanja sile rezanja. Teoretska za utvrivanje zakonitosti, a eksperimentalna daju potvrdu. Proces je veoma komplikovan te se uvode znatna pojednostavljenja (ogranienja) kao: Promjena geometrije uslijed habanja, Zanemarenje elastine deformacije, Pojava pukotina kod stvaranja strugotine, Anizotropija materijala. F=f(c,s,a,v,Galata,SHP)Najuticajnijie veliine na glavnu silu rezanja su mat. PO i paremetri reima rezanja, prije svega dubina rezanja (a) i korak (s). Najee koriten izraz (Teylor):Mnoga istraivanja pokazuju da su na otpor rezanja najuticajniji debljina (h) i irina poprenog presjeka reznog sloja (b) pa je po Kienzelu: - koef. karakteristike mat., -specifini otpor rezanjaMjerenje glavne sile rezanja i ostalih komponenti rezultujueg otpora rezanja se izvodi indirektnim putem, specijalnim priborima - dinamometrima. Dinamometri se grade na: mehanikom, hidraulinom, pneumatskom i elektrinom principu. - Min.dimenzije, ne smije saoptavati dodatne informacije, min. dozvoljena greka, da ima pisa itd. Reim obrade u obradi struganjemReim obrade u obradi struganjem je odreen brzinom rezanja:

odnosno brojem obtaja

i korakom: S, mm/o - pomjeranjem alata za jedan obrt predmeta obrade, a rijee i brzinom pomonog kretanja:

Glavno vreme obrade je:

Reim obrade i glavno vreme obrade Materijal reznog alata materijal str. noeva Uslovi rada reznih alata su veoma teki. Karakteristike materijala koje odreuju radnu sposobnost: Visoka tvrdoa poslije termike obrade, Toplinska postojanost (HRc > 60), Otpornost na habanje, Mehanika vrstoa i ilavost, Dobra tehnoloka svojstva, Dobra prokaljivost, Toplinska vodljivost, Tehnologinost materijala, Ekonomski pokazatelji (cijena TM > HS > ugljenini .) ...ALATNI ELICI - Ugljenini, niskolegirani i visokolegirani (HSS).1. Ugljenini, niskolegirani - Visoka tvrdoa. Radna temperatura 473-573C. Koristi se za manje brzine rezanja (ureznici, nareznice, uputai, razvrtai, provlakai).2. Visokolegirani elici (HSS) za vee brzine rezanja (2-4)puta, vea postojanost (do 15 puta,dobra ilavost, radna temp. do 873 C, presvlaenje sa TiN i TiC TVRDI METAL (TM)Legura ugljika i tekotopivih metala. Sinterovanje met. praha sa veznom masom. Presuje-pri (1173 C)-ree-pee (1773 C). Otpornost na habanje, Vee brzine rezanja (vTM >vHSS), Mala ilavost i vrstoa, Neprkidno rezanje, Ne trpi nagle promjene temperatura, Hss-63HRc, TM-do 80 HRc, Tvrdo lemljene, promjenljive i monolitni...

REZNA KERAMIKAPostupkom presovanja praha Al2O3 sa dodatkom oksida carbida metala uz naknadno sinterovanje (1873 2073 C). Visoka taka topljenja, Velika tvrdoa, Hemijska stabilnost, Otpornost na habanje i pritisak... SUPER TVRDI MATERIJALIKoriste se kod obrade tekoobradivih materijala. U upotrebi su dijamant, kubini nitrid bora, leukosafir, i rubin.1. DIJAMANT - alotropska modifikacija C, po hemiskom sastavu isti C. Tvrdoa vrlo visoka, Velika otpornost na habanje (do 100 puta vea od alatnih elika), Dobra toplinska vodljivost, Veoma nizak koeficijent trenja, Visoka hemiska i koroziona postojanost, Koristi se za izradu spec. i preciznih alata, Prirodni i sintetiki dijamant, Dijamantska praina za tocila, paste za honovanje i poliranje itd.2. KUBINI NITRID BORA slian je grafitu i zove se bijeli grafit. Nadmauje tvrdou poznatih materijala Toplinska postojanost do 1773 C, Hemijski inertan, Niska topl. vodljivost Obrada materijala preko 65HRc ... Strugovi za pojedinanu proizvodnju Strugovi za leno struganje se, najee, koriste za izradu glodala sa leno struganim zubima (1). Alat (2) izvodi dopunsko, periodino oscilatorno, radijalno kretanje za vrijeme obrtnog kretanja predmeta obrade.Strugovi za poprenu obradu su namenjeni, iskljuivo, poprenoj obradi (obrada eonih povrina, usijecanje, odsijecanje itd.).Strugovi za serijsku proizvodnju Strugovi za serijsku proizvodnju se koriste za izradu veeg broja istih dijelova iliizvoenje veeg broja operacija na istom predmetu obrade. To su: viesjeni strugovi, kopirni strugovi, revolver strugovi sa horizontalnom i vertikalnom revolver glavom i sl.Vieseni strugovi imaju nosa alata sa veim brojem reznih alata. Time je obezbjeena istovremena obrada veeg broja povrina.Kod kopir strugova na nosau alata se nalazi i ablon. Strugarski no se, u procesu obrade, kree u skladu sa kretanjem pipka ablona i kopira oblik ablona na predmetu obrade.Osnovu konstrukcije revolver strugova ini revolver glava (1) sa veim brojem alata poreanih prema redosledu izvoenja operacija - zahvata. Pored revolver glave strugovi imaju i dodatne nosae alata (2).Strugovi za masovnu proizvodnju su strugovi koji obezbjeuju smanjenje komadnog vremena, smanjenjem pomonog vremena. To su strugovi namjenski projektovani i izgraeni za konkretne proizvode ili grupu slinih proizvoda: automatski strugovi,automati za dugake dijelove, revolver - automatski strugovi i sl.Obrada glodanjem Glodanje je nain obrade ravnih povrina, ljebova, fazonskih povrina, rotacionih tijela, a takoer udubljenja i proreza, kojim se postie odgovarajua klasa kvalitete obraene povrine. Proces obrade glodanjem (odvajanjem estica) ima slijedee osnovne osobine:1. Glodanje je nain mehanike obrade alatom koji ima vie otrica; prilikom obrade, u procesu rezanja moe se nalaziti istodobno vie zuba (otrica). Ukoliko je broj otrica koje se nalaze istodobno u procesu rezanja vei, utoliko su manje vibracije, a sam proces rezanja je mirniji.2. Otrice vre periodini proces rezanja u ciklusu: optereenje rastereenje.3. Periodino povratni proces ulaska zuba otrice u metal dovodi do udarnih optereenja na otricu.4. Promjenljivo optereenje na otrici, za jedan ciklus rezanja, uvjetuje promjenljiva veliina poprenog presjeka reznog sloja. Kod glodanja sa pravim zubima promjenljiva je samo debljina strugotine. Kod obrade glodalom sa zavojnim zubima promjenljivi su debljina strugotine i duina dodira otrice alata i predmeta obrade.Obrada glodanjem ima iroku primjenu u oblikovanju konanih dimenzija veoma irokog spektra razliitih dijelova. Operacijama glodanja obrauju se na dijelovima najee: ravne povrine, kanali i ljebovi razliitih oblika, sloene konveksne ili konkavne povrine raznih oblika, zavojne povrine i sl.Tehnologijom glodanja se izrauju najsloeniji dijelovi, meu kojima su i zupanici. Pri izradi zupanika glodanjem koriste se slijedee metode: Izrada zupanika profiliranim glodalima metodom kopiranja. Izrada zupanika puastim glodalima metodom kotrljanja. Izrada zupanika polukotrljanjem. Osnovna kretanja Obrada glodanjem je postupak obrade ravnih povrina, ljebova, profilisanih (fazonskih) kontura, povrina specijalnog i sloenog oblika. Glavno kretanje je obrtno kretanje alata definisano brzinom rezanja V, m/min. Pomono kretanje je pravolinijsko kretanje predmeta obrade i/ili alata i odreeno je brzinom pomonog kretanja (Vp = nS, mm/min - aksijalnim pomjeranjem u jedinici vremena), a moe biti definisano korakom po zubu (S1, mm/z - aksijalnim pomjeranjem za jedan zub alata) i korakom (S, mm/o - aksijalnim pomjeranjem za jedan obrt alata). U nekim sluajevima javlja se i dopunsko obrtno kretanje predmeta obrade, kao to je to kod izrade navoja. Prema smjeru meusobnih kretanja alata i predmeta obrade razlikuju se dva postupka obrade glodanjem i to obrada: istosmernim glodanjem i suprotnosmernim glodanjem.Kod obrade istosmernim glodanjem smjerovi glavnog i pomonog kretanja se poklapaju, kod suprotnosmjernog ne. Kod istosmjernog glodanja debljina strugotine se mjenja od maksimalne vrijednosti do nule, a kod suprotnosmjernog od nule do maksimalne vrijednosti hmax.Prema rasporedu reznih elemenata alata razlikuju se postupci: obimnog glodanja i eonog glodanja,pri emu su zubi glodala za obimno glodanje rasporeeni po obimu cilindra, a kod glodala za eono glodanje na eonoj strani diska.Proizvodne operacije obrade glodanjem Osnovne operacije u obradi glodanjem su obrada:1. Ravnih povrina,2. Krivolinijskih kontura,3. Povrina specijalnog oblika i 4. Povrina sloenog oblika.Obrada ravnih povrina je obrada horizontalnih, vertikalnih ili nagnutih povrina, izrada kanala i ljebova na ravnim i cilindrinim povrinama (ljebova za klin), usjecanje i odsjecanje, obrada stepenastih povrina i sl.Obrada krivolinijskih kontura je obrada profilisanih povrina, ispupenja, udubljenja, zaobljenja, zavojnih ljebova, sloenih kontura i sl.Izrada i obrada povrina specijalnog oblika glodanjem je izrada T - ljebova, profila prizmi, ljebova u vidu lastinog repa, povrina sa veim brojem stepenica, pravolinijskih i krivolinijskih ljebova itd.Izrada i obrada povrina sloenog oblika glodanjem je izrada zupanika, navoja, oljebljenih vratila, gravura alata za kovanje, livenje u kokilama, presovanje itd. Obrada povrina alata za kovanje, livenje i presovanje se ostvaruje postupcima kopirnog glodanja, korienjem specijalnih vretenastih glodala sa zaobljenom eonom povrinom. Postupak je posebno efektan pri korienju numeriki upravljanih alatnih maina.Alati u obradi glodanjem Vrste i oblici glodala Alati u obradi glodanjem - glodala spadaju u grupu viesenih alati cilindrinog oblika sa reznim elementima rasporeenim po obimu i/ili eonoj povrini. Glodala serazvrstavaju primenom razliitih kriterijuma. Prema nainu izrade glodala mogu bitisa: glodanim, leno - struganim i umetnutim zubima.Prema konstrukciji glodala se djele na: Jednodjelna (integralna) glodala - glodala iz punog materijala i Viedjelna glodala i to sa:1. Umetnutim zubima,2. Lemljenim ploicama od tvrdog metala i 3. Mehaniki privrenim ploicama alatnih materijala.Vrste i oblici glodala Prema nainu postavljanja na mainu glodala su:1. sa koninom ili cilindirinom drkom i 2. otvorom - nasadna glodala,Prema vrsti i obliku: valjkasta, eona, koturasta, vretenasta, testerasta, profilna, vretenasta za T - ljebove, konina i sl., garniture glodala razliitog oblika i namjene itd.Geometrija glodala Glodala spadaju u grupu viesjenih alata, to znai da imaju vei broj reznih elemenata (zuba), a time i vei broj reznih ivica. Geometriju alata u obradi glodanjem ine osnovne dimenzije (prenik - D, irina - B, prenik otvora ili drke - d), broj zuba glodala i geometrija reznog klina (, i ).Kod alata za obimno glodanje, pored navedenih elemenata geometrije alata, uoava se i ugao uspona spirale glodala . Kod eonih glodala geometrija reznog klina je definisana napadnim () i pomonim napadnim uglom (1), uglom vrha zuba (), uglom nagiba seiva (), radijusom vrha zuba (r). Pored geometrije reznog klina geometrija ovih alata je odreena i uglom uspona spirale glodala .Maine u obradi glodanjem Maine u obradi glodanjem ili glodalice se dijele na: 1. konzolne (horizontalne, vertikalne i univerzalne,2. bezkonzolne (postoljne) - horizontalne, vertikalne i univerzalne i 3. glodalice specijalne namene (alatne, kopirne, agregatne, programske, odvalne, glodalice za navoj i sl.). U zavisnosti od sistema upravljanja razlikuju se: konvencionalne i programsle glodalice. Prema poloaju glavnog vretena glodalice se dele na: horizontalne vertikalne, a prema broju glavnih vretena na: jednovretene i vievretene. Posebnu grupu ine univerzalne glodalice koje mogu raditi kao horizontalne i vertikalne.Kod konzolnih glodalica kretanja u uzdunom, poprenom i vertikalnom pravcu (pravcu osa X, Y i Z) izvodi radni sto, tako da je krutost i stabilnost radnog stola predmeta obrade relativno niska. Bezkonzolne (postoljne) glodalice obezbjeuju visoku krutost i stabilnost radnog stola jer isti izvodi dva kretanja (u uzdunom i poprenom ili vertikalnom pravcu, pravcu osa Y i X ili Z), dok nosa alata izvodi jedno kretanja u vertikalnom ili poprenom pravcu pravcu ose Z ili X. Meutim, najnoviji tipovi glodalica se izrauju sa jednim kretanjem radnog stola, uzdunim kretanjem, dok ostala dva kretanja izvodi nosa alata.Horizontalne glodalice Horizontalne glodalice se koriste za obradu ravnih povrina, povrina specijalnog oblika, izradu zupanika pojedinanim rezanjem, izradu dugohodih zavojnica i sl. Koriste glodala sa rupom. Vertikalne glodalice Kod vertikalnih glodalica poloaj radnog vretena je vertikalan, mada se sve ee izrauju glodalice sa radnim vretenima koja se zakreu za odgovarajui ugao. Obezbeuju obradu ravnih povrina, povrina specijalnog oblika, izradu zavojnih ljebova, zupanika i sl.Univerzalne glodalice Univerzalna alatna glodalica sa horizontalnim i vertikalnim radnim vretenom, koriste se za izradu reznih alata, alata za kovanje, presovanje i sl. Konstruktivno su tako formirane da obezbjeuju obrtanje radnog stola oko jedne ili dvije ose i obrtanje nosaa alata (glavnog vretena) u cilju postavljanja vertikalnog radnog vretena pod odreenim uglom. Snabdijevene su i ureajem za buenje i rendisanje, tako da mogu raditi i kao builica i rendisaljka, to znatno proiruje broj proitvodnih operacija. Proizvodne operacije Obrada testerisanjem se koristi prvenstveno za realizaciju proizvodnih operacija odsjecanja (sjeenja) materijala, mada se moe koristiti i za izvoenje operacija isjecanja i usjecanja. Prema osnovnim kretanjima alata i predmeta obrade, kao i tipu maine za obradu testerisanjem, razlikuju se postupci obrade na:1. Krunim,2. Trakastim i3. Okvirnim testerama.Posebnu grupu proizvodnih operacija obrade testerisanjem ine i operacije isjecanja razliitih kontura, kopirnog sjeenja i sl. Pored hladnog rezanja primenjuje se i toplo rezanje specijalnim frikcionim testerama.To su testere sa sitnim zubima, kod kojih usljed velikog trenja dolazi do intenzivnog zagrijevanja i omekavanja materijala do tjestastog stanja, ime je sjeenje olakano.Testerisanje (pilanje, aganje), je nekontinuirani postupak obrade viesjenim alatom.Ne postoji nikakva varijanta zavrne obrade. To je postupak iji je cilj dijeljenje polufabrikata na pripremke. Tu nema kvaliteta obraene povrine, ali bez pilanja metaloprerada se ne moe ni zamisliti.Kruno testerisanje je poseban sluaj obimnog glodanja sa alatom u obliku diska male irine, da je to manje rez. Glavno kretanje je obrtno kretanje alataa, a pomono kretanje je pravolinisko i izvodi ga obradak, a moe i alat.Pored ovoga postoji i tarno rezanje. Pravolinisko testerisanje je potpuno slino provlaenju sa jednom razlikom da ovdje postoji i posmino (pomono) kretanje. Trakasta testera je beskonana traka nazubljena sa jedne strane. Lisnate testere predstavljaju alat u obliku ravne trake nazubljene sa jedne ili s obe strane sa odgovarajuim otvorima za pritezanje u okviru za testerisanje. Alati u obradi testerisanjem Krune testere velikih prenika (iznad 250 mm) se rijetko izrauju iz jednog komada, integralno. Umetnuti zubi ili zubi u vidu segmenata od brzoreznog elika ili tvrdog metala mehaniki se privruju za tijelo testere od konstruktivnog elika.U novije vrijeme se izrauju testere sa izmjenjivim ploicama od tvrdog metala, sa i bez prevlaka, keramike, kubnog nitrida bora ili super tvrdih materijala, naroito dijamanta.

PROIZVODNE OPERACIJE I ALATI Osnovna kretanja Osnovne grupe proizvodnih operacija su:1. Buenje (z=2)2. Proirivanje (z=3)3. Razvrtanje (z=min.4) Buenje je postupak izrade i obrade otvora. Glavno obrtano i pomono pravolinisko kretanje izvodi alat. Glavno kretanje je definisano brzinom rezanja (v, m/min) ili brojem obrtaja (n, o/min), a pomono korakom (s, mm/o aksijalnim pomjeranjem alata za jedan obrtaj alata) ili brzinom pomonog kretanja (vp=ns mm/min).irina i debljina reznog sloja pri buenju su:

Povrina poprenog presjeka reznog sloja:Pored osnovnih operacija (buenja, proirivanja, uputanja i razvrtanja) buenjem se mogu realizovati i druge operacije izrade i obrade otvora i rupa kao to su: zabuivanje, buenje dubokih otvora (duboko buenje) i izrada navoja.Buenje otvora i rupa se izvodi u punom materijalu jednim alatom ili, kod veih prenika, stepenasto u nekoliko faza, burgijama razliitog prenika.Buenje otvora spiralnim burgijama je efikasno kod otvora manje dubine (odnosa dubine i prenika otvora l/D 5). Za otvore vee dubine primjenjuje se postupak dubokog buenja, korienjem burgija za duboko buenje (topovske burgije).Postupak se primjenjuje za buenje pneumatskih ili hidraulinih cilindara, cijevi naoruanja (puane, topovske i sl.), kada se postie dubina do nekoliko metara.Obrada krajeva otvora se izvodi uputanjem. Sve operacije uputanja imaju za cilj obezbjeenje pravilnog nalijeganja vijaka razliitog tipa (poravnavanje eone povrine i uputanje glave vijaka).Zabuivanje prije buenja otvora ili gnijezda za centriranje se koristi prije buenja ili pijre obrade osovina i vratila. Zabuivanje pijre buenja obezbjeuje centriranje i pravilno voenje spiralne burgije. Zabuivanje gnijezda za centriranje, na vratilima i osovinama, obezbjeuje pravilno centriranje i stezanje osovina i vratila u obradi struganjem i bruenjem.Izrada unutranjeg navoja se ostvaruje koritenjem jednostrukih ili viestrukih ureznika. Prije izrade navoja bui se otvor iji prenik odgovara unutranjem preniku navoja.Alati u obradi buenjem Vrste i oblici alata Za buenje otvora i rupa koriste se burgije, zabuivai i burgije za duboko buenje.Burgije se dijele na ravne i spiralne (sa cilindrinom i koninom drkom), specijalne i sl. U specijalne burgije spadaju spiralne burgije sa kanalima za dovoenje SHP, produene spiralne burgije, burgije za duboko buenje i sl. Prema vrsti alatnog materijala burgije se dijele na burgije od brzoreznog elika i sa ploicama od tvrdog metala, prema postupku izrade na burgije izraene glodanjem, valjanjem i bruenjem.Geometrija alata u obradi buenjem Tijelo ini cilindrini dio, koji odgovara nominalnom preniku burgije. Na tijelu se nalaze dva naspramna zavojna ljeba za odvoenje strugotine. Zavojni ljebovi su sloenog profila izraeni tako da obrazuju konino centralno jezgro zamiljenog prenika od oko 2/15 D na vrhu burgije, sa poveanjem prenika ka vratu burgije. Reznu geometriju spiralne burgije, kao dvosjenog alata, pored uglova reznog klina (, i ), definiu i uglovi:2 - ugao vrha spiralne burgije, - ugao nagiba pomonog sjeiva i - ugao uspona spirale - zavojnice.Maine u obradi buenjem Maine u obradi buenjem - builice se mogu razvrstati na razliite naine. Prema poloaju glavnog vretena na:horizontalne i vertikalne builice, a prema broju glavnih vretena na:1. Vievretene builice.2. Jednovretene Jednovretene builice su namjenjene pojedinanoj i serijskoj proizvodnji. Uovu grupu builica spadaju: stolne,stubne, radijalne, univerzalne radijalne i koordinatne builice.Vievretene builice su namjenjene masovnoj proizvodnji. To su: redne, builice sa vievretenom glavom i vievretene builice. Vievretene builice su namenjene masovnoj proizvodnji. To su: redne, builice sa vievretenom glavom i vievretene builice.Redne builice su builice sa veim brojem radnih jedinica (pozicija) za istovremenu obradu, u skladu sa tehnolokim postupkom izrade i obrade otvora (na primer, na prvoj buenje otvora, drugoj proirivanje, treoj razvrtanje, etvrtoj izrada navoja itd.).Vievretene builice su builice sa veim brojem radnih vretena rasporeenih u zavisnosti od namjene (konfiguracije predmeta obrade). Posebna grupa vievretenih builica su agregatne builice sa veim brojem razliito postavljenih agregata (jednovretenih i/ili vievretenih).U osnovne eksploatacijske karakteristike vievretenih builica se, pored karakteristika jednovretenih builica, ubrajaju i broj radnih vretena, broj agregata itd.Izrada navoja na strugu Metode i postupci izrade navoja se najee razvrstavaju prema tipu maine koja se koristi za izradu navoja (izrada navoja na: strugu, builici, glodalici, brusilici i specijalnim mainama). Izbor metoda i postupaka izrade navoja zavisi od obima proizvodnje i vrste navoja (spoljanji, unutranji, kratkohodi ili dugohodi itd.).Kao alat za izradu navoja na strugu koriste se standardni strugarski noevi za spoljanji i unutranji navoj, jedno i vieprofilni kruni noevi, specijalni noevi za izradu trapeznog navoja, itd.Izrada navoja na builici Na builici standardne ili specijalne konstrukcije je mogua izrada unutranjeg ili spoljanjeg navoja primjenom ureznika ili nareznica. Izrada unutranjeg navoja, manjih nominalnih prenika, ureznicima je jedan od najjednostavnijih, najtanijih i najekonominijih postupaka. Runi, mainski.Ureznik ima oblik zavojnice prekinute ljebovima za odvoenje strugotine i formiranje reznog klina alata. Broj ljebova je obino 3 - 4, pri emu se kod izrade navoja veeg prenika koriste ureznici sa 4 ljeba. Ureznici se razlikuju po duini i koninosti poetnog dela. Poetni deo ureznika je konino suen, to znai da su rezni elementi na poetnom dijelu sa nepotpunim profilom. Time je obezbeena ravnomernija raspodela ukupnog poprenog presjeka strugotine na pojednine rezne elemente ureznika.Izrada navoja na glodalici Na glodalicama se mogu izraivati kratkohodi i dugohodi navoji.Kratkohodi navoji se izrauju primjenom vretenastih i valjkastih navojnih glodala. To su glodala u vidu zavojnice ispresjecane ljebovima za formiranje reznog klina alata. Izrada kratkohodog navoja se izvodi na specijalnim glodalicama koje obezbjeuju odgovarajua kretanja alata i predmeta obrade.Izrada navoja na brusilicama Bruenje navoja najee se primenjuje kao vrlo precizna metoda zavrne obrade navoja, nakon prethodne izrade navoja drugim metodama i postupcima. Zavrna obrada navoja se izvodi jednoprofilnim ili vieprofilnim tocilima.Izrada navoja iz punog materijala bruenjem je mogua primenom jednoprofilnih tocila, za navoje manjeg koraka, ili vieprofilnog tocila za (sa nepotpunim -srezanim ili potpunim profilom) navoje veeg koraka.Izrada navoja eljastim noevima predstavlja postupak izrade navoja visoke tanosti, u masovnoj proizvodnji, na specijalnim mainama slinim strugovima. Kao alat koriste se eljasti prizmatini noevi radijalno ili tangencijalno postavljeni u odnosu na predmet obrade.Izrada zupanika U zavisnosti od zahtjevanog kvaliteta izrade zupanika metode izrade se dijelena dvije grupe i to metode: Prethodne obrade - izrade i Zavrne obrade zupanika.Metodama prethodne obrade (glodanjem, rendisanjem, provlaenjem i sl.)formira se oblik zuba zupanika rezanjem iz punog materijala.Metodama zavrne obrade (bruenjem, glaanjem - poliranjem, ljutenjem -brijanjem i sl.) se otklanjaju defektni sloj i toplotne deformacije nastale prethodnim obradom (u procesima izrade i termike obrade) i obezbjeuje visoka tanost i kvalitet obraenih povrina.Metode izrade i obrade zupanika se mogu razvrstati i prema vrsti zupanika koji se izrauju i osnovnim postupcima obrade, kao na primer:1. Izrada zupanika glodanjem,2. Izrada zupanika rendisanjem,3. Izrada zupanika provlaenjem,4. Zavrna obrada zupanika.Izrada zupanika pojedinanim rezanjem Za izradu cilindrinih zupanika glodanjem koriste se dijve metode izrade:1. Pojedinanim rezanjem (zub po zub) i 2. Relativnim kotrljanjem. Metode pojedinane zrade zupanika koriste se samo u nedostatku specijalnih maina. Izrada cilindrinih zupanika pojedinanim rezanjem je mogua na univerzalnim, horizontalnim ili vertikalnim glodalicama uz primjenu podeonog aparata (prostog ili univerzalnog). Kao alat koriste se modulna vretenasta ili koturasta glodala. Profil alata odgovara profilu meuzublja zuba zupanika. Nakon izrade jednog meuzublja predmet obrade se, posredstvom podeonog aparata, zakree za jedan korak. Za svaku vrijednost modula zupanika postoji odreena garnitura glodala, pri emu se jedno glodalo iz garniture koristi za odreeni dijapazon broja zuba zupanikaIzrada zupanika relativnim kotrljanjem Za serijsku i masovnu proizvodnju zupanika koriste se specijalne maine, koje rade na principu relativnog kotrljanja izmeu alata i predmeta obrade. Princip relativnog kotrljanja obezbjeuje veu tanosti izrade, bolji kvalitet i vii nivo produktivnosti izrade zupanika. Ostvaruje se na mainama tipa Pfauter korienjem odvalnog glodala kao reznog alata. Odvalno glodalo je oblika pua ispresjecanog zavojnim ljebovima normalnim na zavojnicu - spiralu pua. U procesu izrade zupanika odvalno glodalo izvodi lagano glavno obrtno kretanje uz istovremeno pravolinijsko pomono kretanje paralelno osi zupanika koji se izrauje. Predmet obrade izvodi pomono obrtno kretanje, koje je u funkciji glavnog kretanja, kako bi se dobio eljeni broj zuba zupanika. Odvalna glodala se izrauju od brzoreznih elika ili sa umetnutim segmentima sa zubima od brzoreznog elika. Nanoenjem tvrdih TiN prevlaka postie se viestruko poveanje postojanosti alata.Felouz (Fellows) postupak izrade cilindrinih zupanika sa pravim zubima je postupak relativnog kotrljanja kod koga se kao alat koristi kruni zupasti no koji predstavlja vieprofilni alat u vidu zupanika. Alat (1) izvodi glavno pravolinijsko kretanje u vertikalnom pravcu, uz istovremeno pomono obrtno kretanje. Predmet obrade (2) izvodi kontinualno pomono obrtno kretanje, uz periodino pravolinijsko radijalno kretanje sa ciljem primicanja predmeta obrade i ostvarivanja odgovarajue dubine rezanja, prije poetka radnog hoda, odnosno odmicanja predmeta obrade prije poetka povratnog hoda (eliminisanje moguih oteenja obraene povrine).Mag (Maag) metoda je metoda izrade cilindrinih zupanika sa pravim zubima relativnim kotrljanjem primjenom pravog zupastog noa oblika zupaste letve.Kod izrade cilindrinih zupanika sa zavojnim zubima nosa alata se zaokree za ugao koji odgovara uglu nagiba spirale zuba zupanika. Izrada cilindrinih zupanika Mag metodom je jednostavnija i obezbjeuje postizanje vee tanosti u odnosu na Felouz metodu, zbog jednostavnijeg profila zuba zupaste letve. Meutim, konstrukcija maine je znatno sloenija zbog potrebe za periodinim radom.Obrada zupanika bruenjem Zavrna obrada zupanika se izvodi nakon izrade (glodanjem, rendisanjem ili provlaenjem) i termike obrade. Zavrnom obradom se obezbjeuje otklanjanje termikih deformacija, poveanje tanosti izrade i kvaliteta bonih povrina zuba zupanika. Za zavrnu obradu zupanika se primjenjuju razliite metode, kao to su metode:1. Bruenja,2. Ljutenja (brijanja),3. Glaanja (poliranja) i sl.Bruenje se, uglavnom, koristi kao metod zavrne obrade cilindrinih zupanika sa pravim i kosim zubima, rijetko i koninih zupanika. Metode bruenja zupanika se razvrstavaju u dvije grupe i to na metode: kopiranja i relativnog kotrljanja.Metode kopiranja su metode zasnovane na primjeni dvostrano (metod Orkut) ili jednostrano profilisanih tocila (metod Minerva).Obrada otvora provlaenjem je taan i jednostavan nain obrade otvora sloenog oblika. To je visokoproduktivna metoda obrade koja se primjenjuje i za zavrnu obradu otvora cilindrinog oblika.U obradnom sistemu provlaenja posebno je interesantan alat provlaka. To je viesjeni alat jer se broj reznih elemenatana njemu kree od 30 200 pa i vie. Posebna panja posveuje se odreivanju geometrijskih, mehanikih i reznih svojstava provlakaa, a u cilju odreivanja: optimalne geometrije alata, traenog integriteta obraene povrine i optimalnih reima obrade.Obrada provlaenjem predstavlja savremeni postupak obrade metala rezanjem visoke proizvodnosti, tanosti i kvaliteta obrade. Koristi se samo u serijskoj i masovnoj proizvodnji, jer su alati veoma skupi i strogo namjenski projektovani i izraeni.Proces rezanja ostvaruje se samo jednim kretanjem i to pravolinijskim glavnim kretanjem provlakaa. Pravolinijskim povlaenjem alata (1), postavljenog u prednji prihvatni deo (2), obezbeuje se uklanjanje vika materijala na predmetu obrade,zahvaljujui postepenom poveanju dimenzija alata.Proces rezanja karakterie:1. Postepeno rezanje zadatog dodatka za obradu u obliku posebnih slojeva male debljine i velike irine,2. Istovremeno rezanje veim brojem reznih elemenata alata,3. Ne postoji pomono kretanje kao samostalno kinematsko kretanje. Izuzetak su proizvone operacije izrade zavojnih ljebova (npr. kod cevi naoruanja),4. Male brzine rezanja 15 - 18 m/min, a kod novijih konstrukcija maina u obradi provlaenjem i do 30 m/min i sl.Proizvodne operacije obrade provlaenjem se razvrstavaju na dvije grupe i to proizvodne operacije:1. Unutranjeg provlaenja i 2. Spoljanjeg provlaenja.U proizvodnim operacijama unutranjeg provlaenja prethodno se izrauje cilindrini otvor u cilju obezbjeenja pravilnog voenja alata. Kretanjem provlakaa kroz otvor obezbjeuje se oblikovanje otvora u skladu sa profilom (formiranje otvora razliitog oblika - kruni, trougaoni,kvadratni i sl.).Alati u obradi provlaenjem Alati za provlaenje (provlakai) spadaju u grupu specijalnih alata.Dijele se na provlakae za:1. Unutranje i 2. Spoljanje provlaenje.Provlakai za unutranje provlaenje se najee izrauju kao integralni alati od brzoreznog elika. Mogu biti oplemenjeni prevlakama od TiN. Sastoje od pet karakteristinih dijelova: prednjeg prihvatnog dijela, vodeeg dijela, reznog dijela, kalibrirajueg dijela i zadnjeg prihvatnog dijela.Provlakai za spoljanje provlaenje se izrauju od brzoreznog elika ili sa segmentima od tvrdog metala. Provlakai od brzoreznog elika, izraeni integralno ili sa segmentima, se mogu oplemeniti i prevlakama od TiN. Po konstrukciji su znatno sloeniji od provlakaa za unutranje provlaenje i sastoje se od vie segmenata namenjenih obradi pojedinih dijelova konture predmeta obrade. Segmenti se sastoje od reznog dijela sa zubima za grubu i finu obradu i montiraju se na osnovnu plou.Obrada rendisanjem se koristi za obradu horizontalnih, vertikalnih, kosih i profilisanih povrina, izradu ljebova u glavini i sl. Izvodi na mainama sa glavnim i pomonim pravolinijskim kretanjem. Glavno kretanje je definisano brzinom rezanja (Vr, m/min) ili brojem duplih hodova (nL, dh/min), a pomono korakom S,mm/dh(aksijalno pomjeranje alata ili predmeta obrade za jedan dupli hod, nakon povratnog hoda).Alati u obradi rendisanjem Alati za rendisanje ili noevi za rendisanje su slini strugarskim noevima, po obliku, geometriji i drugim karakteristikama.Noevi za rendisanje se izrauju od brzoreznih elika i ilavih tvrdih metala (P40,P50, M20, K10, K20 itd.). Kod noeva veih dimenzija drka alata se izrauje od konstruktivnog elika, a rezni deo u vidu ploica od brzoreznog elika ili tvrdog metala. Ploice se postavljaju na drku noa lemljenjem ili mehanikim vezivanjem.Maine u obradi rendisanjem Maine u obradi rendisanjem (rendisaljke) se prema duini hoda (nainu ostvarivanja kretanja) dijele na:1. kratkohode i 2. dugohode,a prema pravcu glavnog kretanja na: horizontalne i vertikalne. Posebnu grupu rendisaljki ine rendisaljke za izradi zupanika, specijalnih alata i sl.Kod dugohodih rendisaljki princip rada je slian, s tom razlikom to glavno pravolinijsko kretnje izvodi radni sto (1) sa predmetom obrade (2), a pomono nosa alata (3).

19


Recommended