POLA SATA IZA ŠKOLSKIH VRATA
ZIDNE NOVINE ZI
RUJAN, LISTOPAD 2015.
Buzet zauzima
posebno mjesto u
Istri. Naš mali gradić
poznat je po tartufi-
ma.
U Buzetu se na
brežuljku uzdiže Sta-
ri grad. U Starom
gradu nalazi se Žup-
na crkva Blažene
Djevice Marije. Tu
stanovnici Buzeta
provode nedjeljna
prijepodneva odlaze-
ći na misu.
U Starom gra-
du je i studio Radio
Zone, meni i mojim
prijateljicama dobro
poznat jer smo iz
tog studija emitirale
školsku radijsku
emisiju “Pola sata iza
školskih vrata”.
Kad se spusti-
mo s brežuljka nala-
zimo se u centru gra-
da, na Fontani. Na
Fontani je hotel gdje
prenoćuju mnogob-
rojni turisti. Ljeti u
Buzet dolaze mnogo-
brojni turisti koji naj-
češće posjećuju Stari
grad, upravo zbog
njegovih zidina, stari
ne i posebnosti. Bu-
zet ima trgovine,
Dom zdravlja, Dom
za starije i nemoćne
osobe, osnovnu i sre-
dnju školu, te Dječji
vrtić “Grdelin”.
RUJANSKE SVEČANOSTI BUZEŠTINE
U nedjelju se u starom gradu
održava “subotina po starinski”.
Za tu priliku postavljeni su mno-
gobrojni štandovi sa starinama i
promoviraju stare zaboravljene
zanate.
NAŠIM ZAVIČAJEM...
POSEBNOSTI NAŠEG ZAVIČAJA, DRAGULJA ISTARSKOG POLUOTOKA...
U Buzetu se najčešće priča kajkavskim
narječjem, osim u ustanovama gdje se njeguje
štokavski književni jezik. Okoliš i priroda u Buzetu
još su vrlo očuvani, ima zelenih površina, drveća i
cvijeća što pridonosi ljepoti našeg malog gradića.
U Buzetu se krajem ljeta, sredinom
rujna održavaju i gradske svečanosti. Petkotina
započinje u petak i tada u Buzet dolazi mnogo
ljudi, ne samo iz okolnih mjesta, nego i ostalih
krajeva Hrvatske.
U subotu je, naravno, Subotina koja
započinje navečer. Na Subotini pjevaju poznati
bendovi i pjevači, a ove godine zabavljali su nas
“Gustafi” i Nina Kraljić, kojoj se pridružio Mateo
Pilat. Ima mnogo mješovitih štandova s balonima
i kokicama.
IVANA UGRIN, 8.a
STARI GRAD BUZET
Vikend kasnije,
“Buzetski dani” obilježavanju
se automobilističkim utrka-
ma.
Buzet je mali, ali
zanimljiv gradić.
Buzet je poseb-
no zanimljiv u rujnu.
Ožive ga broj-
ne manifestacije koje
ističu specifičnosti
našeg užeg zavičaja.
Mediji mogu dobro i loše ut-
jecati na djecu, ovisno o informa-
ciji. Informacija može biti negativ-
na i pozitivna.
Negativna informacija je
kad je npr. netko nastradao, pa
kad djeca čuju takvu informaciju
mogu imati noćnu moru, a pozi-
tivna je informacija npr. Vijest da
je hrvatska rukometna reprezen-
tacija pobijedila. Da nema medija
djeca bi imala jako malo prijatelja
i ne bi se mogli čuti s dalekim ro-
đacima u nekoj drugoj državi.
Bez medija djeca bi bila više vani
u prirodi, a ne blizu ekrana.
Bolje bi vidjeli i kralježnica bi
im bila ravnija. Mediji ponekad
znaju reći nešto lažno, a to loše
utječe na djecu jer djeca sve dos-
lovno shvate i slušaju medi-
je.
Djeca počinju biti ovisna
o ružnim i neprimjerenim fil-
movima. Ponekad provedu ci-
jeli dan igrajući igrice na
računalu.
IVAN ČRNAC, 5.a
MEDIJI - POZITIVNO I NEGATIVNO
MEDIJI I DJECA
Nikol Vivoda, 5.a
Mediji su dobili svoje mjesto u životu svakog čovjeka. Bili
tiskani ili elektronički, mislim da je svakom prešlo u naviku da
pročita novine, pogleda vijesti na televiziji ili pročita nešto na
računalu (naravno, ono što ga zanima). Mediji imaju svoje nega-
tivne i pozitivne osobine. Evo mog mišljenja.
Krenimo prvo s
tiskanim mediji-
ma. Svako jutro
na mom stolu su
novine. Pročitam
samo zanim-
ljivosti, viceve i
televizijski pro-
gram. Novine
imaju svoje
pozitivne strane
kao npr. Dobitak
u nekoj nagradnoj igri, humanitarne akcije, zabava, križaljke I
vicevi. Nažalost, i ti ima negativnih strana: ubojstva, otmice i na-
silje. Ja to, osobno, ne volim čitati. Iste takve stvari nalaze se i u
časopisima. Ne svim. Postoje dječji, automobilski i sl. Knjige su
najzanimljivije kad se traži krivac.
Elektronički mediji nam nude više, ali ipak, ima i tu na-
silja, kriminala. Ima i dobrote. Moji najdraži mediji su el-
ektronički.
Moj zaključak je da nam mediji puno pomažu u sva-
kodnevnom životu. Pošto je tema, “Mediji i djeca”, mislim da
se djeca ne trebaju zamarati lošim ljudima i događajima.
ERIKA VIVODA, 5.a
MEDIJI IMAJU ZNAČAJNO MJESTO UZ ODRASTANJU DJETETA
Pozitivne strane medija
Informiranost
Obrazovanost
Komunikacija
Pomažu nam u svakod-
nevnom životu
Možemo naučiti što nas
čeka u daljnjem životu
Brza informacija
Negativne strane medija
Ovisnost
Kriminal
Nasilje
Previše gledamo druge ljude na TV i postanemo kao oni
Zbog ovisnosti za-boravimo naše obaveze
Neki ljudi prenose lažne informacije
ERIC FLEGO, 5.a
Eric Flego, 5.a
BEZ MEDIJA, NAŠ BI ŽIVOT IZGLEDAO POTPUNO DRUGAČIJE
Mediji nam trebaju... Posebne zanimlji-
vosti:
Mediji su
sredstva koja
usmeno ili
pismeno pre-
nose infor-
macije iz svih
područja
ljudskog živo-
ta i djelova-
nja
Masovni me-
dij je naziv za
medije jer
neku infor-
maciju masa
ljudi istovre-
meno prima
U tisak ubra-
jamo novine,
časopise,
knjige, plaka-
te i stripove
U elektronič-
ke medije
ubrajamo
televiziju,
računalo i
radio
Mediji mogu
biti vizualni
(knjige, novi-
ne, časopisi),
auditivni
(radio) i audi-
ovizualni
(film, televi-
zija, računa-
lo)
Sve popular-
niji medije je
MOBITEL
Ako nam treba pomoć, mediji nam mogu po-
moći. Ako smo u nevolji, možemo nazvati neko-
ga i može nam spasiti život. Ako smo sa svime gotovi i dosadno nam je,
možemo se zabaviti igranjem igrica. Ako nam se prijatelj/ica preselio/la, možemo
ostati u kontaktu pomoću medija. Ako previše gledamo u medij, zabole nas oči i
zbog toga možemo “zaraditi” naočale.
IVO FLEGO, 5.a
Eric Flego, 5.a
Kad su nam dodijelili učitelje, bila
sam jako, jako sretna.
Naši učitelji su smireni i strpljivi. To
je jako dobra osobina.
Moja uzorna učiteljica je ona koja
svu pažnju obrati nama na satu i svaku
stvar ponovi više puta, koliko treba.
Ako je poneki učenik malo pričljiviji,
ona samo opomene, jednom i više puta,
ozbiljnim tonom, ali ne vikanjem.
Ona ništa ne zaboravlja i savjesna je
u radu.
Njezina plaća trebala bi biti sto puta
veća jer svu pažnju obraća razredu koje-
mu predaje.
NAŠI SU UČITELJI NAJBOLJI
IZA SVAKOG DOBROG UČENIKA
STOJI JOŠ BOLJI UČITELJ…
OSOBINE DOBROG UČITE-
LJA
Učitelj mora biti
strpljiv jer ne shva-
ćaju svi učenici jed-
nako brzo
Učitelj mora biti
podrška učeniku u
učenju i napretku
Učitelj mora prepoz-
nati i prekinuti nep-
rimjereno ponaša-
nje pojednih učeni-
ka u razrednom
odjelu
Učitelj ponekad
mora opraštati, ali
ne smije biti previše
popustljiv
Ne zaboravimo da
nam učitelj nije rodi-
telj. Učitelji nas mo-
gu voljeti, ali prema
svima moraju biti
jednaki i ne praviti
razlike među poje-
dincima u razredu
Nemojmo zamarati
učitelje s tehnologi-
jom, oni nisu stroje-
vi, nego su ljudi,
radije ih poslušajmo
Učitelj nije slajd, nije
PPT, učitelj je čovjek
Mia Medica, 5.a
Kad su nam dodijelili učitelje, bila
sam jako, jako sretna.
Naši učitelji su smireni i strpljivi. To
je jako dobra osobina.
Moja uzorna učiteljica je ona koja
svu pažnju obrati nama na satu i svaku
stvar ponovi više puta, koliko treba.
Ako je poneki učenik malo pričljiviji,
ona samo opomene, jednom i više puta,
ozbiljnim tonom, ali ne vikanjem.
Ona ništa ne zaboravlja i savjesna je
u radu.
Njezina plaća trebala bi biti sto puta
veća jer svu pažnju obraća razredu koje-
mu predaje.
Alida Španjol, 6. a
Povodom Dana učitelja, prisjetili smo se naših učitelja, naših uzora...
Moja učiteljica
Već prvog dana kad sam stigla u 5. r.
svidjela mi se moja nova učiteljica.
Na nastavi nam uvijek sve objasni, a
ako netko nešto ne zna, ona mu to ob-
jasni ponovo.
Naučila nas je mnogo novih stvari i
uvijek je poštena. Kada nam treba neš-
to reći, uvijek se potrudi da nam to sa-
opći odmah, čim sazna. Ona voli svih i
prema svima je jednaka. Jako je dobra
učiteljica.
Ovakvu ćete učiteljicu rijetko kada
imati. Svi su mi učitelji dragi, ali ova
učiteljica mi je najbolja…
Jana Blažević, 6.a
Dan učitelja 5. l is topad 2015.
Svjetski dan učitelja obilježava se
svake godine 5. listopada. Taj je
dan prigoda da se pokaže da je
rad učitelja i nastavnika prepoznat
kao jedan od najvažnijih za uku-
pan razvoj društva te da se kao
takav i cijeni.
Cilj Svjetskog dana učitelja je mo-
bilizirati podršku za nastavnike
kako bi se osiguralo da će učitelji i
dalje ispunjavati potrebe budućih
generacija te podići obrazovanje
na razinu društvene važnosti i iz-
vući učitelje iz poluanonimnosti i
dati im društvenu važnost koju
zaslužuju. Prigoda je to i za istica-
nje važnosti rada svih učitelja i
nastavnika i njihov utjecaj na raz-
voj društva u cjelini, te da se nag-
lasi važnost te profesije, ali i sa-
mog obrazovanja čiji su oni nosite-
lji, stoga se taj dan obilježava u
više od 100 zemalja svijeta, pa
tako i u Hrvatskoj. Proglasio ga je
UNESCO godine 1994. u spomen
na isti datum 1966. godine kada je
potpisana Preporuka o statusu
učitelja.
Obrazovna internacionala (EI),
svjetska federacija sindikata struč-
njaka u obrazovanju sa sjedištem
u Bruxellesu, čvrsto vjeruje da
Svjetski dan učitelja treba biti me-
đunarodno priznat i obilježavati se
u cijelom svijetu. Napori Obrazov-
ne internacionale i njene 401 čla-
nice doprinijeli su međunarodnom
priznanju i obilježavanju toga dana
širom svijeta.
Stigla je jesen...Zar već?
JESENSKE SLIČICE MOGA
ZAVIČAJA…
Uče n i c i 6 . a ra z r ed a za b i l j ež i l i su s vo je do jmo ve o pr omjen a ma u je se n . . . P r oč i t at e l i n j ih o ve
l i t e r ar ne ra do ve , b i t će t e o bo ga će n i n o v im sp oz n a ja ma . Tr ud i l i s u se pr ik aza t i os ob i tos t i n aše g bu zets ko g
kra ja , jes en sk e p o l jo pr i v re dn e r ad ove u k o j ima s u sud je lo va l i ( i l i s e i z n j ih “ i zv la č i l i” ) , ub i r an je p l o do va
j ese n i , zu jan je p če l i c a , m ir i s e i b o je j es en i i “s vaš ta jo š o d jes e n i p o ma lo” … . Pr oč i ta j t e n j i ho ve r a do ve . . .
Stigla je jesen, godišnje doba koje
najmanje volim.
Priroda je požutjela i skoro da ne-
ma lišća na drveću. Ptice su odavno
odletjele u toplije krajeve. Sunce više
ne grije žarko, puše hladan vjetar i ki-
ša sve češće pada. Ljudi se priprema-
ju za hladne dane. Oblače se i obuva-
ju toplije. Sve se promijenilo, pa i
kraj u kojemu živim. Ulice nisu po-
metene,pune su lišća, vode, a i blata.
Zbog svega ovoga ne volim jesen i
jedva čekam da dođe zima u moj
kraj i ukrasi ga snijegom.
Ajla Miljković, 6.a
LIŠĆE PADA…
Oluja stiže,
lišće opada,
pastir tjera stada,
na jug kreće lasta.
Možda ćete i patke čut’
poželite im sretan put.
DOZRELO JE VOĆE…
Stigla je jesen, a s njom i dozrelo voće.
Vjetar se s krošnjom igrati hoće.
Upravo sad kad ptice na jug lete,
jedan čistač ulicu mete.
Ruke mu čvrsto metlu stišću,
a ja se divim raznobojnom lišću.
AH, JESEN...
Mi i vinogradi….berba grožđa na Buzeštini
Istarski vinogradi...
Jesen u mom zavičaju
Tiho , na prstima dolazi jesen u
moj kraj. Jesenje jutarnje magle obavile su
kotline, rijeke, potoke i šume. Drveće poči-
nje gubiti svoje zelene haljine.
Jesenji kistovi boje šume toplim
žutim, crvenim i narančastim bojama lišća.
Vinogradi su puni slatkog grožđa. Na njiva-
ma se žute velike okrugle lopte – tikve.
Sve je puno slatkih plodova koje ljudi spre-
maju za zimu, poput lješnjaka, oraha i ja-
buka…
U daljini se čuje zvuk pile. Spre-
maju se drva za ogrijev. Jesen je u mom
kraju najljepši dio godine.
Alida Španjol, 6.a
Kad završi ljeto, počinje ško-
la, a s njom dolazi i jesen.
To je vrijeme kiše, hladnoće
i šarenih listova koji napuštaju svo-
je grane i tvore šuštavi šareni sag
pod našim nogama.
To je vrijeme pečenih keste-
na i slatkog grožđa. Vrijeme je da
se oprostimo od vrućeg ljeta i prip-
remimo se na hladnu jesen.
Dani započinju hladnim i
maglovitim jutrima,a često su ispu-
njeni kišom. Vrlo brzo nastupi i ve-
čer.
Job Peteh Ivaniš, 6.a
JESEN U VINOGRADU
Jesen u moj zavičaju dolazi tiho,
A još tiše kistom boja lišće …
Maglu spušta bijelim rukama,
Zelena polja zlatnim sjajem obasjava…
Ostavlja svoj potpis gustog lišća…
Moja mala staza šušti pod mojim tenisicama.
Ujutro kad se probudim,
Lagani povjetarac vani puše,
Nosi otpale listove obližnjeg vinograda.
Kada staneš uz prozor,
Vidiš vinograd koji ima grozdove u obliku Is-
tre,
Male šarene kuglice kao bor…
Uz tu lijepu sliku, začuješ i zvuk: Šššššššš…..
To vjetar odnosi one otpale listove vinove
loze.
Zar ima nešto ljepše?
Pa dođu ptičice s jutarnjom pjesmom, a veseli
berači se okupe u pratnji osa i pčelica.
Nikolina Tadić, 6.a
Chiara Jerman, 6.a
Slatko je grožđe...a
bobice kao male šarene
kuglice za bor….
Vinograd u jesen Ujutro kad se probudim, lagani povjetarac vani puše. Nosi otpale listove iz vinograda. Kad staneš uz prozor, vidiš vinograd koji ima grozdove nalik našoj
Istri, male šarene kuglice kao za bor. Uz tu lijepu sliku, čuješ:
ššššš….kako vjetar odnosi one otpale listove vinove loze.
Zar ima nešto ljepše? Pa dođu ptičice s jutarnjom pjes-mom, zatim se veseli berači okupe u pratnji osa i pčela. To je vi-nograd u jesen.
Chiara Jerman, 6.a
Thea Shegedin Smith, 6.a
Ove se godine
Dječji tjedan odvi-
jao početkom lis-
topada i bio je u
znaku brojnih ak-
tivnosti.
Velik se broj
učenika naše škole
uključio u biciklija-
du koja se održala
u četvrtak, 8. listo-
pada 2015.
Obiteljska bicik-
lijada obuhvatila je
djecu vrtićkog uz-
rasta i učenike os-
novne škole od
1. do 8. razreda.
FOTOGRAFIJE:
Karla Jermaniš, 6.b i
Nikolina Tadić, 6.a
BICIKLIZAM NA BUZEŠTINI
U četvrtak, 8. lis-topada 2015. pod inicijativom Bicikli-stičkog kluba Bu-zet organizirana je OBITELJSKA BI-CIKLIJADA za vr-tićki uzrast i učeni-ke od 1. do 8. r.
ga, ali i izdržljivost i snaga da se takav put odvozi. AJLA: Koga si povela na biciklijadu? NIKOLINA: Budući da je to obiteljska biciklijada u nju su se uključile cijele obitelji, prijatelji, susjedi i poznanici. Ja sam išla s Karlom. AJLA: Je li bilo opasnih situacija? NIKOLINA: Jedan dječak se sudario s odraslom osobom tijekom vožnje. Srećom nije se ništa ozbiljno dogodi-lo, ali smo iz događaja izvukle pouku. U vožnji biciklom treba biti posebno oprezan. AJLA: Kakvo je bilo vrijeme? NIKOLINA: Bilo je toplo, u vožnji smo se dobro ugrijali. Pozitivno je bilo to što je dan bio oblačan pa smo lakše izdržali napor uslijed vožnje, tj. malo smo se zadihali, ali nije bilo pretoplo. AJLA: Što bi ti istaknula kao pozitivne strane biciklizma? NIKOLINA: Biciklizam je zdrav sport. Njime stječemo kondiciju. Može nas ojačati fizičkom snagom i obogatiti mnogim spoznajama. Vožnjom u pri-rodi prevladavamo prirodne prepre-ke. Boravak na svježem zraku pozitiv-no utječe na cijeli organizam čovjeka, jača mišiće i otpornost organizma, a jako je bitna i upornost da se postig-ne cilj vožnje tj. stigne do cilja (slastičarnice). AJLA: Što poručuješ ostalima? NIKOLINA: Uključite se i sljedeće godi-ne i vi sudjelujte u biciklijadu. Opće-nito vozite bicikl u slobodno vrijeme jer je to zdravo i zabavno. NOVINARKA: Ajla Miljković, 6.a
UČESNICA BICIKLIJADE: Nikolina Tadić, 6.a
INTERVJU: BICIKLI-JADA 2015. Na biciklijadi je bilo mnogo učesnika svih životnih dobi, od najmlađih do malo starijih…
AJLA: Na kojoj se relacija bicik-lijada vozila? NIKOLINA: Start je bio ispred dvorane, a cilj ispred slastičar-nice. Vozilo se od školske dvo-rane do Mosta, pa do Tombasi-na, te sve do slastičarnice. AJLA: Što treba dobrom bicik-listu? NIKOLINA: Kao prvo treba nam osnovna oprema, bicikl i kaci-
Novinarska skupina
Tko je novinar?
Novinarski stil izražavanja obu-hvaća prijenos informacija u tis-ku, na radiju, te-leviziji i interne-tu.
Vijest je kratak javni tekst bez komentara i predstavlja krat-ki zapis o nekoj aktualnoj infor-maciji.
Osobine novinar-skog stila su ak-tualnost, objek-tivnost, zanimlji-
vost i jasnoća teksta.
Novinar je oso-ba koja istražu-je, piše i objav-ljuje. Novinari su oči i uši jav-nosti.
Naslovi su u novi-nama lako uočlji-vi i nagovaraju nas da pročitamo tekst.
Moj omiljeni medij prijeno-sa informacija je radio. Osim što na radiju dozna-jem aktualne vijesti, najra-dije slušam glazbu.
Na radiju se vrlo često go-vori o životu slavnih osoba, redovito prati događaje na hrvatskim cestama, dozna-
jemo aktualnosti iz politike.
Najradije slušam radio dok rješavam zadatke iz mate-matike. To mi pomaže u koncentraciji.
Volim biti informirana, pa uvijek čitam dnevni tisak npr. Glas Istre i časopise. Omiljeni časopis mi je Glori-ja.
Informacije saznajem i gle-danjem televizije i praće-njem događaja na inter-netskim portalima.
Volim biti dobro informira-na.
Lena Černeka, 8.a
Moj najdraži medij je časopis. Volim čitati OK.
Privlači me člancima i vijestima iz života pozna-tih i slavnih osoba.
OK je časopis koji daje odgovor na brojna pita-nja.
To je časopis u kojemu se uvijek može pronaći poneka nagradna igra, saznati o novim modnim trendovima, pratiti život poznatih i slavnih, te popularnih ljudi.
OK me zabavlja i opušta od napornog školskog dana.
Časopisi su zanimljivi i bitan su dio našeg života.
Na pitanje “Tko je novi-nar?”, odgovorila bih:
“Novinar piše vijesti. Mora biti inovativan, pratiti modu, biti pismen, kratak i jasan…
Aurora Krbavčić, 8.a
Mediji in-formiranja:
Internet
Radio
Televizija
Internet
Tisak
Radio—medij informiranja javnosti
Pola sata iza školskih vrata
Najdraži medij
Uvijek ću se sje-
ćati učiteljice iz razre-
dne nastave. Bila je,
po mom mišljenju,
odlična.
Godine učenja
sa njom su prošle br-
zo. Sve je objasnila
kroz igru i zabavu , a
uvijek ću je pamtiti po
njenom prekrasnom i
dobroćudnom osmije-
hu.
Njezine crvene
naočale i dragi pog-
led, vodili su nas kroz
učenje i život, kao
portali u zemlju dob-
rote i smijeha. Svaku
je svađu riješila bez
muke. Uvijek smo bili
složni. Tako nas je
učila i mi smo to prih-
vatili. Ponekad smo
bili nevaljali, ali smo
se popravili bez mu-
ke.
Bila je mudra i draga,
baš kao mama. Ako je
netko još nije prepozna-
o, evo pomoći, ona je
još uvijek u mom srcu, a
njeno mi ime odzvanja u
glavi.
Sretan je raz-
red koji je ima jer im
mogu reći da im pruža
veliko znanje i ljubav.
Naslov glavne priče
Uvijek ću se sjećati
svoje učiteljice...
Nikolina Tadić, 6.a
ŠKOLA KAO MOJA…
Moja škola je jako velika. Učiteljice su jako
dobre. U njoj je učenje lako. Kad nam nešto
nije jasno učiteljice nam još jedanput objas-
ne. Nikad ne bih mijenjao školu jer sam u
njoj stekao mnogo prijatelja.
PATRIK KROTA ORŠUŠ, 6.a
Na moje školovanje utječu sve učiteljice i
učitelji u školi. Čak i one učiteljice i učitelji
koji mi ne predaju, su na hodnicima i opo-
minju nas. Učitelji nam žele dobro i brinu o
našem napretku u budućnosti. Razumljivo
je da će one učenike koji malo više pričaju,
učitelji i učiteljice više opominjati, ali to je
za njihovo dobro, da bi bili obrazovaniji
ljudi. Naša škola je najbolja zbog učitelja i
učiteljica, zbog raznolikih učenika i svih dje-
latnika u školi koji se trude oko nas.
ALIDA ŠPANJOL, 6.a
Još kad sam bila u vrtiću, maštala sam o
školi. Već prvog dana kad sam stigla u tu
veliku ustanovu, školu, odmah mi se svidje-
la. Znala sam da ću morati biti vrijedna, da
ću morati pisati zadaću i ponavljati gradivo.
Shvatila sam ja sve to, ali shvatila sam i da
ću se u školi družiti s prijateljima. Svakog
dana rado ustajem i krećem u školu. U školi
nas očekuju učiteljice koje nas žele naučiti
ono o čemu ne znamo mnogo. Moja škola
ima mnogo učionica. Sve te učionice imaju veliku
ploču po kojoj volimo pisati. Svi smo mi vrlo dobri
učenici. Da nema škole, ne bismo se sprijateljili.
JANA BLAŽEVIĆ, 6.a
Moja škola je jako velika, ima dva kata i prizemlje.
Pola je u crvenoj, a pola u plavoj boji. Kad uđeš u
nju, misliš da bi se izgubio i zalutao. Zalutao bi
negdje daleko, daleko, ali ne za dugo. U nižim raz-
redima ima četiri a i četiri b razreda, a u višima
isto toliko. Ima nas kao malih mrava u mravinjaku.
Lutamo po školi iz jednog na drugi kat. Svi učitelji
su dobri, neki više, neki manje. Ja mislim da je ovo
najbolja škola na svijetu.
ALISA KLARIĆ, 6.a
Moja škola je jako lijepa, raskošna je. Ona ima uči-
onice, klupe, stolice, ploče, prozore, ormare, pos-
tere, učenike i veoma lijepe učiteljice. Unutra ima
crvene ograde i lijepe bijele zidove. Izvana ima
parkić, klupice. Ona je crveno plave boje. Jako sam
ponosna što polazim ovu predivnu buzetsku školi.
Ima i puno učenika. Svi su u školi veseli, što nije
slučaj u ostalim školama. Zbog veselja učenika,
ona je još ljepša. Neki misle da smo staromodni jer
nemamo tablete. E, pa nismo! Oni jednoga dana
neće znati pisati, ali mi hoćemo. Meni ne trebaju
tableti jer jednog dana želim biti pismena.
CHIARA JERMAN, 6.a
Internet je jako loš za djecu. Omjer do-brih i loših strana interneta je 10:90. Na internetu može-mo doznati jako mnogo pozitivnih, ali i negativnih stvari.j U negativne stvari spadaju: zlos-tavljanje, otuđiva-nje informacija, uc-jenjivanje, lažno predstavljanje i na-govaranje. To se najčešće događa djeci ispod 18 godi-na,jer su mladi i ob-javljuju mnoge glu-posti i fotografije koje nisu primjere-ne njihovim godi-nama.Od interneta možemo postati ovisni, a možemo postati i jako siro-mašni ako skidamo
igrice koje nam nisu potrebne,ili igramo one koje se plaćaju te ako plaćamo račune putem interneta. Dobre strane interneta jesu:brzo do-pisivanje, jeftinije dopi-sivanje,slušanje glaz-be,gledanje filmova te igranje besplatnih igri-ca.Sve je to pozitiv-no,ali u tim pozitivnim stvarima uvijek nađemo nešto loše.To je sitni-ca,ali nas jako lako pot-rese i rastuži!!!
Chiara Jerman 6.a
POZITIVNE I NEGATIVNE
STRANE INTERNETA
Internet i djeca
AjBroj djece koja je često na internetu, znatno je velika. Neka djeca igraju igrice, drugi “chataju”, a treći fslušaju glazbu. Svaki dan djeca ba-rem dva sata prove-du na internetu. Djeca koja su do 4 ili 3 sata vezana uz ekran kompjutora, mogu oštetiti vid i tako početi nositi naočale. Na stranici facebook možemo pronaći mnogo pro-stih i nepoželjnih statusa.
Ajla Miljković, 6.a
Katja: Koji su vas uči-
telji vodili?
Nikolina: Za ovu teren-
sku nastavu i njenu or-
ganizaciju odgovorni su
učiteljica Živa Kutnjak,
učitelj Manuel Črneka i
učiteljica Kristina Pav-
letić Prodan.
Karla: Vidjeli smo i
naučili nešto o Roču i
Humu i dobro se zaba-
vili. Svidjeli su mi se
svi ovi spomenici iz
Aleje glagoljaša.
Nikolina: Marendali
smo na Usponu Istar-
skog razvoda i prošli
smo kroz glagoljsko
slovo L te zaželjeli
želju. Nadam se da će
se želje ispuniti.
Novinarka: Katja Ja-
kac
Odgovarale: Nikolina
Tadić i Karla Jermaniš
Fotografije:
Katerina Mijatović
Katja: Što ste vidjeli
u Humu i Roču?
Karla i Nikolina: U
Roču smo vidjeli rep-
liku tiskarskog stroja,
upoznali njegove di-
jelove, zatim smo po-
sjetili dvije crkvice u
Roču, crkvu sv. Roka
s freskama i crkvu sv.
Antona.
Katja: Izdvoji neke
zanimljivosti s teren-
ske nastave?
Nikolina: U crkvi
svetog Antona na fre-
skama s križem uočili
smo izrezbarena gla-
goljaška slova i saz-
nali da je prva
svjetska tiskana knji-
ga Misal i da je Gu-
tenberg izumio tis-
karski stroj.
Katja: Što si zanim-
ljivo zamijetila i nau-
čila u Aleji glagolja-
ša?
Karla: Vidjeli smo
11 spomenika. Spo-
menut ću samo neke:
Stup Čakavskog sa-
bora, Stol Ćirila i
Metodija, Sijelo Kli-
menta Ohridskoga,
Glagoljski lapidarij,
Klanac hrvatskog lu-
cidara, Vidikovac Gr-
gura Ninskog, Uspon
Istarskog razvoda,
Zid hrvatskih protes-
tanata i heretika, Od-
morište žakna Jurja,
Spomenik otporu i
slobodi i Vrata Hu-
ma.
Bili smo, dakle, i u
Humu. Podiielili
smo se se u tri grupe:
glazbenu skupinu,
likovnu i povijesnu.
Likovna je crtala, po-
vijesna opisivala grad
Hum, a likovna je cr-
tala glagoljicu i pisala
inicijale.
BILI SMO U ALEJ I GLAGOLJAŠA
BILI SMO U ALEJI GLAGOLJAŠA
U četvrtak, 22. lis-
topada 2015. svi
šestaši Matične i
Područnih škola
posjetili su Hum,
Roč i Aleju glago-
ljaša u pratnji učite-
lja Manuela Črne-
ka, Kristine Pavle-
tić-Prodan i Žive
Kutnjak. Naša no-
vinarka Katja Jakac
razgovarala je s ne-
kim učenicima o
spoznajama i doj-
movima s terenske
nastave.
v
OBILJEŽILI SMO DAN KRAVATA
Kravata je dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratni-ka košulje, izrađen od svile ili nekog dru-gog platna. Smatra se da je kravata hrvatski proizvod. Raširila se Europom u 17. stoljeću posred-stvom hrvatskih vojnika i postala je prepoz-natljiv modni detalj. Među prvima su je prih-vatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europs-ke jezike pod sličnim nazivima. "... Oko 1635. godine, nekih šest tisu-ća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. među njima je bio veliki broj hr-vatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kra-lja. Tradicionalna odora s vezanim, os-likanim, maramama oko vrata pobuđi-vala je pažnju francuskog dvora. Mara-me su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od fi-nog pamuka koje su nosili časnici. Taj "hrvatski elegantni stil", potpuno nepo-znat u tadašnjoj Europi, oko 1650. go-dine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepo-te, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po svom povratku iz izgnan-stva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Euro-pu. .....
v Hrvatski sabor 2008. godine iskazao je kravati posebnu počast proglasivši Dan kravate koji se obilježava 18.listopada.
Kada se obilježava Dan kravata?
Dan kravata obilježava se 18. listopada.
Zašto se obilježava Dan kravata?
Kažu da su po kravatama Hrvati dobili
ime.
Kako se obilježava?
Obilježava se tako da sva djeca u nekoj
školi stave kravate ili nešto slično kravata-
ma.
Izreci svoj dojam o Danu kravata.
Meni se sviđa što naša škola obilježava
Dan kravata. Zabavno je nositi kravatu jer
je to običaj u svečanim prilikama . Lijepo
je da se u našoj školi obilježava taj dan.
Tekst: Karla Jermaniš, 6.b
Fotografija: Katja Jakac, 6.a
Stol simbolizira
okupljanje. U ovom
slučaju okupljanje Hr-
vata oko njihovog pis-
ma. Stol stoji na tri
noge. Na stolu je nat-
pis pisan ćirilicom
i glagoljicom. Iza nje-
ga su bila posađena
dva čempresa. Preds-
tavljali su Svetu braću.
Jedan je čempres sim-
bolizirao Metoda, a
drugi Ćirila . Dinko Flego, 6.b
Stol simbolizira
okupljanje. U ovom
slučaju okupljanje
Hrvata oko njihovog
pisma. Stol stoji
na tri noge. Na stolu
je natpis pisan ćiri-
licom i glagolji-
com. Iza njega su
bila posađena dva
čempresa. Predstav-
ljali su Svetu
braću. Jedan je čem-
pres simbolizirao Me-
toda, a drugi Ćiri-
la .
Dinko flego, 6.b
Stol ćirila i metoda
Katedra Klimenta Ohridskog smještena
je ispod velikog starog hrasta. Kamena je i na
njoj je sjedio Kliment Ohridski. Okolo je smješ-
teno osam kamenih stolaca na kojima su sjedili
njegovi učenici.
Kliment je bio najpoznatiji Ćirilov učenik.
Osnovao je prvo slavensko sveučilište u Ohridu.
Moj dojam o Aleji glagoljaša
U četvrtak, 22. 10. 2015. bili smo u posje-
ti Aleji glagoljaša. Krenuli smo u 9 sati, a vratili
se u 13. U Aleji smo vidjeli puno toga. Prvo
smo krenuli u Roč i tamo vidjeli 2 crkve i tiskar-
sku radionicu. Zatim smo krenuli prema Humu
i na putu vidjeli puno zanimljivih slova, spome-
nika, stolova i katedru, a to su:
1. Stup Čakavskog sabora
2. Stol Ćirila i Metoda
3. Katedra Klimenta Ohridskog
4. Lapidarij
5. Klanac hrvatskog Lucidara
6. Vidikovac Grgura Ninskog
7. Uspon Istarskog razvoda
8. Zid hrvatskih protestanata i heretika
9. Odmorište Žakna Jurja i
10. Spomen otporu i slobodi
Najviše mi se svidio stol Ćirila i Metoda jer,
kada se sagneš, vidiš Roč u daljini i imaš
osjećaj da se smjestio na tom stolu.
Lukas Višić, 6.b
Katedra Klimenta Ohridskog
Katedra Klimenta Ohrids-
kog smještena je ispod veli-
kog starog hrasta. Kamena je
i na njoj je sjedio Kliment
Ohridski. Okolo je smješteno
osam kamenih stolaca na koji-
ma su sjedili njegovi učeni-
ci.
Kliment je bio najpoznatiji
Ćirilov učenik. Osnovao je prvo
slavensko sveučilište u Ohri-
du.
Lukas višić, 6.b
USPON ISTARSKOG RAZVODA
USPON ISTARSKOG RAZVODA
Uspon Istarskoga razvo-da započinje kamenim vrati-ma u obliku glagoljičkog slo-
va L (L), kroz koji prolazi put, a oko njega su razasuti kameni spomenici glagolj-skih slova, ispisujući riječ Is-tarski razvod.
Istarski razvod je skup isprava iz XIII. i XIV. stoljeća o razgraničenju posjeda feu-dalnih gospodara Istre: akvi-lejskog patrijarhata, Pazin-ske knežije i Mlečana. Ispra-ve su bile pisane latinskim, njemačkim i hrvatskim jezi-kom, a sačuvan je prijepis na hrvatskom jeziku kojeg je sastavio pop glagoljaš Miku-la Gologorički.
Antonela Sinčić, 6.b
Uspon Istarskoga razvoda
započinje kamenim vratima u
obliku glagoljičkog slova
L (L), kroz koji prolazi put,
a oko njega su razasuti kame-
ni spomenici glagoljskih
slova, ispisujući riječ Is-
tarski razvod.
Istarski razvod je skup
isprava iz XIII. i XIV. sto-
ljeća o razgraničenju posje-
da feudalnih gospodara Is-
tre: akvilejskog patrijarha-
ta, Pazinske knežije i Mleča-
na. Isprave su bile pisane la-
tinskim, njemačkim i hrvatskim
jezikom, a sačuvan je prije-
pis na hrvatskom jeziku ko-
jeg je sastavio pop glago-
ljaš Mikula Gologorički.
Antonela Sinčić, 6.b
Dan jabuka obilježava se
20. listopada u čast jabuci
koja je na naš jelovnik, kako
mnogi vjeruju stigla iz Raja.
Jabuka prema vjerova-
nju, nije samo simbol grije-
ha, požude i ljubavi, nego i
vječne mladosti. Uzrečica
“ab ovo usaue ad ma-
la”,potječe iz Starog Rima,
a znači “od jajeta do jabu-
ke”. Običaj je bio nekada
započeti dan s jajetom, a
završiti jabukom. Jabukama
ne možemo izliječiti nijed-
nu bolest, ali ako ih jedemo
možemo spriječiti razne bo-
lesti.
Poznata je uzrečica:
“Jedna jabuka na dan tjera
doktora iz kuće van.”
Od jabuke se može nap-
raviti kompot, kolač, može-
mo iz peći i sl.
“Jabuka mala,
S grane je pala,
Bila je jako tužna,
I mislila je da je ružna.
Htio ju je svatko, ali ipak je netko
stao,
Uzeo ju i milovao.”
Katja Jakac, 6.a