SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

POSLOVNI TURIZAM GRADA ZAGREBA SEMINARSKI RAD

Zabok, prosinac 2011.

1

SADRAJ SADRAJ...................................................................................................................................2 UVOD.........................................................................................................................................3 1. TURIZAM..............................................................................................................................4 Definiranje pojmova turizam i turist......................................................................................4 1.2. Vrste i oblici turizma.......................................................................................................4 Turistika destinacija.............................................................................................................5 Poslovni turizam.....................................................................................................................5 2. RAZVOJ POSLOVNOG TURIZMA GRADA ZAGREBA.................................................7 2.1. Preduvjeti razvoja turizma Grada Zagreba......................................................................7 2.1.1. Geografski smjetaj i prometna povezanost............................................................8 2.1.2. Prirodna batina........................................................................................................9 2.1.3. Kulturne znamenitosti............................................................................................10 2.2. Analiza sadanjeg stanja ...............................................................................................13 2.3. Ciljevi i strategije razvoja poslovnog turizma Grada Zagreba.....................................19 ZAKLJUAK...........................................................................................................................21 LITERATURA..........................................................................................................................22 POPIS SLIKA...........................................................................................................................23 POPIS TABELA.......................................................................................................................24

2

UVOD Turizam kao gospodarska i socijalna, te kulturna djelatnost jedna je od najznaajnijih djelatnosti suvremenog drutva i gospodarskog razvoja u svjetskim razmjerima, a osobito je postao znaajan u zemljama Europe. Veina zemalja okupljenih unutar EU predstavlja, u svjetskim razmjerima, vodea turistika trita. Novi potroaki trendovi, nova tehnologija, ekoloka osvjetenost i mnogi drugi dogaaji pridonose sloenosti upravljanja razvojem turizma. Razvojni okvir unutar kojeg se determiniraju ciljevi i aktivnosti za dostizanje eljenog razvoja destinacije u uvjetima dinamikog trita naziva se koncepcija razvoja. Predmet ovog rada je razvoj alternativne grane turizma poslovnog turizma u Gradu Zagrebu. S obzirom na veliki broj konkurenata na turistikom tritu, posebice veliki broj turistikih destinacija, Zagreb treba osmisliti i primjeniti prikladnu strategiju razvoja, s ciljem ostvarenja trine prepoznatljivosti, konkurentnosti i pozicioniranja svojeg proizvoda na turistikom tritu. Tijekom izrade rada koriteni su razliiti izvori, primjeri i dokumentacije razliitih strunjaka iz podruja turizma, ekonomije, financija i slino. Pri izradi rada koritene su razliite metode znanstvenog istraivanja, a najvie su koritene statistike metode, metoda deskripcije, metode komparacije, metoda klasifikacije i metoda promatranja. Rad je podijeljen na dva poglavlja. U prvom poglavlju rada panja je posveena na teorijske determinante turizma openito kao i poslovnog turizma. U drugom poglavlju se govori o razvoju poslovnog turizma Grada Zagreba sa osvrtom na preduvjete za razvoj turizma te na odabir i implementaciju odgovarajue strategije razvoja.

3

1. TURIZAM Pojam turizam je vrlo sveobuhvatan, mnogoznaan i raznolik te je vrlo teko na jednostavan nain definirati turizam. Moe se rei da je turizam najvea migracijska pojava ne samo danas nego i openito u povijesti ovjeanstva. Definiranje pojmova turizam i turist Postoji mnogo definicija turizma, no meu najjasnijim i najprihvatljivijim bitno je spomenuti definiciju poznatih teoretiara W. Hunzikera i K. Krapfa, koja je 1954. godine dopunjena i prihvaena od Meunarodnog udruenja znanstvenih turistikih strunjaka AIEST , a kae da je turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost1. Sudionici navedene pojave turizma nazivaju se turisti. No treba primijetiti da svaka pojava turizma poinje postojanjem, aktivnostima i utjecajima turista u mjestu privremenog boravka to tek kasnije rezultira kao sveukupnost odnosa i pojava izazvanih prisutstvom turista u odreenom mjestu. Prema razlikama izmeu turistikog i drugih vrsta putovanja, E. Cohen je definirao pojam turista i zakljuio da je turist dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u oekivanju zadovoljstva koja mu mogu pruiti novosti i promjene doivljene na relativno dugom i neuestalom krunom putovanju2 1.2. Vrste i oblici turizma Pojavni oblici turizma vrlo su brojni i promjenjivi te o tome govore mnoge statistike, kvalitativne, prostorne, ekonomske, geografske i druge injenice. Postoje brojne klasifikacije turizma vezane uglavnom za interese i ciljeve istraivanja te prema se prema tome razlikuju razliite tipologije turizma. Najee se koriste kriteriji podjele prema obliku dolaska, putovanja, kupovnoj snazi, dobi ili nekim drugim pojedinanim karakteristikama turista. Sloenije tipologije turizma se izvode prema ciljevima putovanja pa postoji rekreativni, kulturni, povijesni, etniki, ekoloki i drugi oblici turizma. Bitno je spomenuti Cohenovu podjelu turizma prema ponaanju turista, iz ega se izvode vrste turizma, a to su primjerice rekreacijsko, zabavno, doivljeno, eksperimentalno i egzistencijalno ponaanje turista. Klasifikaciju prema karakteristikama destinacije i motivima turista dao je V. Smith te postoje sljedee vrste turizma3: etniki, kulturni, povijesni, ekoloki i rekreacijski turizam. Kriteriji klasifikacije turizma se esto mijenjaju i proiruju, usporedno s promjenom naina i kvalitete ivota.1 2 3

Pirjevec, B.: Ekonomska obiljeja turizma, Golden marketing, Zagreb, 1998., str. 19 Ibidem Duli, A. i Petri, L.: Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb, 2001., str. 5

4

Turistika destinacija Turistika destinacija predstavlja razlog putovanja, a turistike robe izazivaju posjete te je orijentirana tritu. Pojam destinacija potie od latinske rei destination, to u izvornom obliku znai odredite, pa i cilj (odredite i odmor, cilj boravka i odmaranja u nekom prostoru). Pored ovog, u anglosaksonskoj literaturi se esto susree termin resort, koji u direktnom prijevodu oznaava mjesto za odmor. Postoji dosta razlika u definiranju turistike destinacije. Neke od definicija koje najblie objanjavaju pojam turistike destinacije su: Odreena ua ili ira prostorna cjelina u kojoj se ostvaruje turistiki promet, a ta cjelina moe da bude svako mjesto koje raspolae turistikim kapacitetima, kao i svaka regija u kojoj je smjeteno vie turistikih centara. Kompleks razliitih rekreativnih i drutvenih sadraja koji se nalaze u jednom lokalitetu. Destinacija moe biti mjesto za odmor ili poslovni centar koji turisti posjeuju i gdje borave. To moe biti jedna oblast ili ak zemlja u okviru koje oni putuju. To moe biti i brod za kruno putovanje pri kome se posjeuje vie luka. Najispravnije je pod destinacijom podrazumijevati jedno ili vie mjesta u koja turisti dolaze i borave, a koja predstavljaju osnovni cilj njihovih kretanja. Turizam koristi odreeno podruje (zajednicu) destinaciju kao izvor dobara, prodaje je kao proizvod i pri tome utjee na ivote svih. Zajednica postaje stvarni ili potencijalni proizvod koji stvara profit. Izlaskom na trite ona se mora mijenjati i prilagoavati da bi bila konkurentna i postaje destinacijski proizvod. U svrhu njenog stvaranja i upravljanja angairaju se lokalni interesi unutar poslovne suradnje s nositeljima ponude, a skup tih aktivnosti predstavlja destinacijski menadment. Poslovni turizam Poslovni turizam segment je trita koji poprima sve vei znaaj; nastaje u postindustrijskom drutvu kao posljedica odnosa meu gospodarstvenicima, potrebe za putovanjima, odsjedanjima u nekom mjestu i susretima u okviru poslovnih odnosa. Njegova ekonomska vrijednost je vrlo zanimljiva za domae gospodarstvenike i rast ove vrste turizma posljedica je mnogobrojnih promjena u talijanskom gospodarstvu u devedesetim godinama prolog stoljea, u vrijeme jaanja sektora uslunih djelatnosti i preseljavanja poslovanja u inozemstvu. U sektoru poslovnog turizma vodeu ulogu imaju privatne inicijative, a subjekti iz javnog sektora mogu osigurati temelje, uvjete i idealno okruenje kako bi ovaj vid poslovanja mogao rasti. Poslovni ili business turizam se moe definirati kao svaki premjetaj subjekta iz mjesta uobiajnog prebivalita radi obavljanja svoje djelatnosti, a u mjesto gdje ostvaruje vee prihode od iznosa koje troi. Prema podacima Svjetske organizacije za turizam (WTO), sintagma poslovni turizam prvi se put spominje u teorijskim okvirima 1963. godine. Kao to proizlazi iz definicije poslovni turizam sastoji se od niza elemenata pa stoga moe poprimiti razliite oblike ovisno o motivaciji za putovanjem/premjetanjem. Osnovne motivacije su:

5

Kongresi: struni skupovi strunjaka, traju nekoliko dana, organizatori su udruge, federacije, sindikati ili konzorcij, okupljaju oko stotinjak osoba; Konferencije: sastanci organizirani na inicijativu ustanova i specifinih organizacija s ogranienim trajanjem i na specifinu temu; Seminari i struni skupovi: radni sastanci unutar ili izvan poduzea u cilju promidbe; broj sudionika je ogranien; Sajmovi: strune manifestacije za strunjake iz pojedinih sektora ili otvorene na javnost; Samostalna slubena putovanja: samostalna putovanje radi posla u trajanju duem od 24 sata , ukljuujui smjetaj i prehranu; Incentive putovanja: namijenjena su djelatnicima tvrtki, institucija ili organizacija kao nagrada za postignute rezultate.

6

2. RAZVOJ POSLOVNOG TURIZMA GRADA ZAGREBA Grad Zagreb, glavni grad Republike Hrvatske, je kulturno, znanstveno, gospodarsko, politiko i administrativno sredite Republike Hrvatske. S druge strane, Grad Zagreb je jedinica lokalne samouprave koja istodobno ima poloaj i jedinice podrune (regionalne) samouprave. Grad Zagreb se rasprostire na 641,35 km.4 Ukupna povrina Republike Hrvatske (i kopna i obalnog mora) iznosi 87.661 km, to znai da Grad Zagreb ini 0,73% ukupne povrine (ili 1,13% kopnene povrine) Republike Hrvatske. Pripada NUTS 2 regiji Sjeverozapadne Hrvatske. Prometno-geografski poloaj Grada Zagreba vaan je imbenik njegovog razvoja. Smjeten je u srednjeeuropskom prostoru, obiljeava ga dva meunarodna trokuta: ZagrebBe-Budimpeta; Zagreb-Graz-Trst te hrvatski trokut Rijeka-Split-Osijek sa Zagrebom u sreditu. Prema geografskom poloaju, Grad Zagreb pripada umjerenoj klimi u kojoj se razmjenjuju sva etiri godinja doba. Prosjena ljetna temperatura je 20C, a zimska 1C, dok je usko gradsko podruje je manje od 40 dana godinje pod snijegom. to se tie zastupljenosti staninih tipova na podruju Grada Zagreba, ume ine 32% povrine, a 30% je urbane/gospodarske/infrastrukturne povrine. Osnovna vrijednost zagrebakog prostora je raznolikost prirodnog prostora, kulturnopovijesnog naslijea, tipova naselja, te stupnja razvijenosti i gospodarstvene usmjerenosti. Zagreb ima realne anse perspektivno razvijati turizam, a u njegovim okvirima i hotelijerstvo kao vanu komponentu. Takva ocjena zasnovana je na prirodnim i antropogenim resursima kojima Zagreb raspolae, a koji ukljuuju i ljudske resurse kao element usluga, zatim na dostignutom razvoju u kome je steeno znaajno iskustvo i na brojnim drugim komponentama. Potrebne su i odreene pretpostavke, naroito u ekonomsko-pravnom i upravljakoorganizacijskom pogledu koje bi stvorile pogodan ambijent za daljnja ulaganja u hotelijerstvo i ukupan turizam i za njihov budui razvoj. Takva ulaganja trebaju obuhvatiti direktne investicije u hotelijerske i druge turistike objekte, ali i ulaganja u znanje i stalnu edukaciju ve zaposlenih radnika, zatim u istraivako-razvojne projekte, u poslovna povezivanja poduzea, organizirane marketinke aktivnosti poduzea, organizacija i destinacija te u druge domene kroz koje e se maksimizirati orijentacija na inozemne i domae potroae i njihove budue zahtjeve. 2.1. Preduvjeti razvoja turizma Grada Zagreba Povoljan geografski poloaj i smjetaj na kriitu glavnih prometnih pravaca uinili su Zagreb jednim od vodeih gospodarskih sredita i odreditem poslovnog, kongresnog i kulturnog turizma. Posjetiteljima Zagreba nudi se preko 30 muzejsko-galerijskih zbirki sa sveukupno 3,6 milijuna izloenih predmeta, vie od 20 kazalinih scena i nekoliko kulturnih centara, a od kulturno-zabavnih dogaanja grad Zagreb je domain svjetskog festivala animiranog filma, muzikog bijenala, festivala avangardne glazbe i sajma cvijea, plesnog i kazalinog festivala te meunarodne smotre folklora. umovito okruenje, mnogobrojne kulturne znamenitosti, veliki broj smjetajnih kapaciteta i dobra prometna povezanost predstavljaju preduvjet za razvoj turizma u Zagrebu, i to posebice za razvoj kulturnog i kongresnog turizma.4

Statistiki ljetopis Grada Zagreba - 2010., str. 45

7

2.1.1. Geografski smjetaj i prometna povezanost Grad Zagreb je smjeten na krajnjem jugu Srednje Europe, na prijelazu prema europskom Sredozemlju i udaljen je 170 km od Jadranskog mora. Zauzima krajnji jugozapadni dio Panonske nizine. Nalazi se na sjeveru Republike Hrvatske na obroncima gore Medvednice (ija je visina 1.035 metara) i na nizini uz rijeku Savu. Vei dio grada nalazi se na 122 metara nadmorske visine. Prema geografskim koordinatama grad Zagreb se nalazi na 4515'N i 1530'E.5 U prometu, Zagreb je jedno od najvanijih prometnih raskrija Europe jer se u njemu kriaju europski prometni pravci od zapada prema jugoistoku Europe i Bliskom Istoku te od istonih dijelova srednje Europe i Baltika prema Sredozemlju. Glavni meunarodni cestovni pravci jesu: Trst-Ljubljana-Zagreb, Graz-Maribor-Zagreb, Klagenfurt-Ljubljana-Zagreb te Budimpeta-Varadin-Zagreb. Zrana luka Pleso je od Zagreba udaljena samo 17 km, a autobusni i eljezniki kolodvor se nalaze u sreditu grada. Slika 1: Geografski smjetaj i povezanost Grada Zagreba

Izvor: http://web.zpr.fer.hr S obzirom na odlian geografski poloaj Grada Zagreba (od Bea je, primjerice, udaljen 371 km, od Zricha 806 km, od Mnchena 576 km, od Budimpete 372 kilometara, a od Milana 672 km)6 podruje trinog djelovanja je lokalno, regionalno i medunarodno. Lokalno se odnosi na domae stanovnitvo za koje se turistika ponuda temelji na ugostiteljsko-rekreacijskim sadrajima (obilasci Grada i restorana, druenja, razne proslave i obiljeavanja), a manjim dijelom na potrebi za smjetajem. Regionalno trino djelovanje odnosi se na goste i grupe gostiju koji dolaze iz podruja Hrvatske, iz drugih upanija. U ovom dijelu turistika ponuda ukljuuje razliite oblike turistike ponude raspoloive jer je posjete mogue organizirati kao jednodnevne u kojima posjetitelji obilaze kulturne znamenitosti ili pohaaju razne skupove nekoliko sati do cijelog dana i/ili viednevne pri emu je potrebno osigurati odredeni broj adekvatnog smjetaja tih gostiju. Turistika zajednica Grada Zagreba, http://www.zagreb-touristinfo.hr/?l=h&id=32 (05.12.2011.) 6 Hrvatski ferijalni i hostelski savez, http://www.euro26.hr/turizam.php (05.12.2011.)5

8

2.1.2. Prirodna batina Zagreb je grad zelenih parkova i etalita, s brojnim izletitima u prekrasnoj okolici. Za turiste su najprivlaniji park Maksimir, Botaniki vrt i park Zrinjevac - zelena oaza u samom sreditu grada. Park Maksimir je najvei park u Hrvatskoj (povrine 316 hektara). Ureen je u 18. stoljeu kao pejzani park, pa i danas obuhvaa velike umske povrine. U sklopu parka djeluje Zooloki vrt s bogatom zbirkom ivotinja iz cijelog svijeta koji takoer privlai brojne posjetitelje grada Zagreba, a naroite obiteljske goste s malom djecom. U samom sreditu grada, u neposrednoj blizini hotela Esplanade nalazi se druga izuzetno privlana prirodna turistika atrakcija grada Zagreba - Botaniki vrt, koji je utemeljen jo 1889. godine. U njemu se uzgaja oko 10 tisua vrsta razliitog bilja. Slika 2: Botaniki vrt Grada Zagreba

Izvor: http://hirc.botanic.hr Jednu od najljepih i najstarijih zelenih cjelina grada Zagreba predstavlja park Zrinjevac koji je veoma popularno etalite ak i samih Zagrepana. Poetkom 20. stoljea park je preoblikovan u perivoj i postao reprezentativnim prostorom Zagreba jer se nalazi u samom sreditu grada i okruen je vrhunskim arhitektonskim zdanjima (jo iz razdoblja neorenesanse i klasicizma) skulpturama i fontanom. Meu prirodnim atraktivnostima okolice Zagreba na prvom mjestu je Park prirode Medvednica. Zbog svoje visine (1.035 metara nad morem) gorskih znaajki i umovitosti, Medvednica ima izuzetnu vanost za milijunsku metropolu u njezinu podnoju, s kojom je povezana iarom. Na Medvednici su ureene skijake staze i posebne skijake vunice i iare. Takoer, na vrhu Medvednice Sljemenu, se od 2005. godine odrava svake godine svjetski poznata skijaka utrka, enski i muki slalom Snow Queen Trophy. Na utrku prosjeno dolazi od 15 do 20 tisua gledatelja to ju ini najposjeenijom utrkom u Svjetskom kupu. Takoer, to je jedina utrka koja se odrava u neposrednoj blizini nekog milijunskog grada. Sam trofej koji se dodjeljuje pobjednicima je runo izraena kristalna kruna kojom se dotini krune i na koju se ugravira njezino/njegovo ime, a dobiva i plat te sjeda na prijestolje poput prave kraljice/kralja. Slika 3: Sljeme-Medvednica

9

Izvor: http://www.sljeme.hr Iako rijeka Sava nije plovna do Zagreba i danas naalost zbog zagaenosti nije vie pogodna za kupanje, kao to je to bila u prolosti, njezin nekadanji mrtvi rukavac Jarun je vaenjem ljunka pretvoren u jezero i sportsko rekreacijsko sredite. U sklopu Jaruna nalazi se dva metra dugaka veslaka staza i veliki kupalini prostor. Posebno je vrijedno istaknuti da su i kupalita Jaruna napokon stekla i pravo na Plavu zastavu i time postala izuzetno privlana za posjetitelje Zagreba. Za sve turistike destinacije danas je neprocjenjiva vrijednost Plave zastave jer ona simbolizira dobro ouvan, siguran i ugodan okoli za odmor, rekreaciju i sport, okoli u kojem se posebna briga posveuje osiguranju visoke razine pruenih usluga i istoi voda za kupanje obale kao i dobroj opremljenosti i ureenju plaa. Uz plau namijenjenu kupaima i veslaima, Jarun nudi i niz popratnih sadraja - odbojkake, nogometne, rukometne terene, terene za minigolf, atletsku stazu i slino. 2.1.3. Kulturne znamenitosti Javni gradski prijevoz odvija se tramvajima i autobusima, pri emu je tramvajska mrea grada jedna od najduljih u Europi, pa ak i u svijetu. Manje vana kao prijevozna sredstvo, ali za turiste znatno atraktivnija je uspinjaa koja prevozi putnike iz Donjeg u Gornji Grad. Slika 4: Zagrebaka uspinjaa

Izvor: http://mojzagreb.info Gradska jezgra Grada Zagreba ubraja se meu najljepe sauvane starogradske jezgre u Europi. Nastala je ujedinjenjem dvaju srednjovjekovnih naselja koja su se stoljeima razvijala na dva susjedna breuljka, Kaptolu i Gradecu. Ta naselja su bila okruena vrstim bedemima i kulama, iji su ostaci ouvani sve do danas. Povjesniari smatraju da slubena povijest grada Zagreba zapoinje utemeljenjem Zagrebake biskupije 1094. godine. Upravo ta povijesna injenica ima veliku vanost u turistikoj promociji grada, jer se rijetki gradovi

10

ovog sredinjeg dijela Europe mogu podiiti s devet stotina godina dugom tradicijom opstojnosti gradskog naselja kao Zagreb. Od ostalih vanijih dogaaja za povijest grada treba izdvojiti 1242. godinu kada je Zlatnom bulom kralja Bele IV. Zagreb postao slobodan kraljevski grad. U 16. stoljeu Zagreb postaje politiko sredite i glavni grad Banovine Hrvatske te otada zapoinje njegova uloga metropole. Najvanije zagrebake kulturne institucije smjetene su u samom sreditu grada, u pjeakoj zoni. Najdua zagrebaka ulica, Ilica, dijeli stari Gornji grad od mlaeg, poslovnog Donjeg grada. Najstariji dijelovi, Gradec i Kaptol iz kojih je Zagreb izrastao, ubrajaju se meu najljepe sauvane secesijske jezgre u Europi. Gornji i Donji grad povezuju i Kamenita vrata. Jedna od najprepoznatljivijih znamenitosti Zagreba je neogotika Zagrebaka katedrala smjetena na trgu Kaptol, koja je - iako je nastajala stoljeima - dananji oblik dobila potkraj 19. stoljea. U njezinoj je riznici pohranjeno neprocjenjivo blago, predmeti iz vremena od 11. do 19. stoljea. Slika 5: Katedrala u Zagrebu (lijevo) i crkva sv. Marka (desno)

Izvor: http://croatia.hr Na Gornjem gradu turistima su najprivlanija Katedrala i crkva sv. Marka. Katedrala Marijina uznesenja izgraena je u neogotikom stilu i njoj se uva neprocjenjivo blago iz doba utemeljenja zagrebake biskupije u 11. stoljeu. Na stoljetnom trgu Sv. Marka nalazi se crkva sv. Marka iz davnog 8. stoljea, ali je nekoliko puta obnavljana. Najvea truistika atrakcija jesu raznobojni crijepovi na crkvi koji s lijeve strane prikazuju grb Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, a s desne strane grb grada Zagreba. Sredinji gradski trg - Trg bana Jelaia najposjeenije je mjesto u gradu. Sagraen je u 17. stoljeu, a graevine koje ga orkruuju graene su kroz razliita razdoblja, pa ovdje nailazimo na mjeavnu stilova - od klasicizma, secesije pa sve do moderne arhitekture. Dva su najzanimljivija spomenika na sredinjem gradskom trgu - spomenik banu Jelaiu i zdenac Manduevac, za koji krui legenda da je po njemu Zagreb dobio ime. Meu zagrebakim je znamenitostima i najstarije zagrebako groblje Mirogoj koje je otvoreno 1876. godine. Zbog monumentalnih neorenesansnih arkada, grobova istaknutih osoba hrvatskog politikog i kulturnog ivota te velikog broja nadgrobnih spomenika - djela poznatih autora, Mirogoj je nezaobilazno odredite mnogih gostiju grada.

11

2.1.4. Demografski preduvjeti i intelektualni kapital Prema Popisu stanovnitva iz 2001. godine Grad Zagreb je imao 779.145 stanovnika. Statistika procjena iz 2008. godine biljei brojku od 788.095 stanovnika Grada Zagreba, dok je u 2009. godini zabiljeeno 790.298 stanovnika, a temelji se na ukupno 8.792 ivoroenih prema 8.471 umrlih, to je rezultiralo pozitivnim prirodnim prirastom od +321 (vitalni indeks: ivoroeni na 100 umrlih = 103,8), te saldu ukupne migracije stanovnitva od 2.166 stanovnika, odnosno 9.737 doseljenih, prema njih 7.571 odseljenom. Dobnu strukturu stanovnitva Grada Zagreba u najveem dijelu ine stanovnici izmeu 25 i 64 godine, ukupno 55,6%. Djeca do 14 godina zauzimaju udio od 15,8%, mladi od 15 do 24 godine 13,3%, a osobe starije od 65 godina ine 14,9% ukupnog stanovnitva Grada Zagreba.7 Tabela 1: Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba prema Popisu 2001.

Izvor: Statistiki ljetopis Grada Zagreba 2010., str. 66 Zaposlenih u Gradu Zagrebu, prema podacima o stanju u oujku 2009. godine8, ima 424.263. Prema stupnju strune spreme zabiljeeno je 175.323 zaposlenih sa srednjom strunom spremom, 89.772 sa visokom strunom spremom 27.602 sa viom strunom spremom. Zaposlenih sa niim stupnjem strunog obrazovanja zabiljeeno je 10.814. Preostali dio zaposlenih ine visokokvalificirani (5.998), kvalificirani (25.332), polukvalificirani (6.512) i nekvalificirani radnici (17.787). Tabela 2: Struktura zaposlenih u Gradu zagrebu prema stupnju strunog obrazovanja

7

Statistiki ljetopis Grada Zagreba 2010., str. 66 Ibidem, str. 118

8

12

Izvor: Statistiki ljetopis Grada Zagreba 2010., str. 113

Izvor: Statistiki ljetopis Grada Zagreba, 2010., str. 72 Iz navedenih podatka vidljivo je da vei dio zaposlenih ine oni sa SSS, a slijede oni sa VSS i VS. Takoer, veliki udio zauzimaju kvalificirani radnici. Broj zaposlenih prema spolu odnosno broj zaposlenih ena prema stupnju strunog obrazovanja preteito prati broj ukupno zaposlenih prema istom kriteriju. 2.2. Analiza sadanjeg stanja U Gradu Zagrebu je registriran veliki broj smjetajnih jedinica, koje ukljuuju hotele, pansione, prenoita, planinarske domove, hostele i objekte za smjetaj mladih i studenata, kampove i objekte privatnog smjetaja. Ukupno postoji 45 hotela, od kojih je 3 najvie kategorije sa 5*, njih 11 je kategorije 4*, 24 hotela je sa 3* te 7 hotela kategorije sa 2*. U Zagrebu se za smjetaj moe koristiti i usluga tri pansiona, jednog planinarskog doma, jednog prenoita i jednog kampa. Takoer, Zagreb nudi i smjetaj prilagoen mladima i studentima koji najee imaju nisku platenu sposobnost, te u svojoj ponudi takve vrste ima 10 hostela. Osim ovih smjetajnih jedinica, u Gradu Zagrebu je registrirano oko 150 jedinica privatnog smjetaja, koji ukljuuje vile, apartmane i sobe.9 Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreb objavio je podatke o turistikim kretanjima u 2010 godini: na podruju Grada Zagreba 2010. godine zabiljeeno je 666.106 turistikih dolazaka, to je 5,1% vie nego prethodne godine. Od ukupnog broja turistikih dolazaka 488.854 ili 73.4% su dolasci stranih turista, to je u odnosu na godinu prije poveanje od 8,9%. Slika 6: Turistika kretanja u Gradu Zagrebu u razdoblju 2001.-2009.9

Turistika zajednica Grada Zagreba, http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=284&l=h (04.06.2011.)

13

Izvor: Statistiki ljetopis Grada Zagreba 2010., str. 197 Iz Slike 8. vidljivo je da se u razdoblju od 2001. do 2008. godine broj turistikih dolazaka proporcionalno poveavao te je u 2008. godini zabiljeen najvei broj turisitkih dolazaka u Gradu Zagrebu. U 2009. godini je zabiljeen pad u broju dolazaka turista, dok se ve u 2010. godini broj poveao 5,1%. Grad Zagreb prema podacima iz veljae 2011. godine raspolae sa 8.261 kreveta.10 Prema kvantitativnim pokazateljima o iskoritenosti smjetajnih kapaciteta Grada Zagreba u posljednje dvije godine vidljivo je poveanje u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu. U 2010. godini ostvareno je 1.085.597 noenja to je poveanje od 3,6% u odnosu na godinu prije. Udjel Grada Zagreba u ukupnom broju noenja na razini RH bio je 1,9%. Slika 7: Ostvarena noenja u Gradu Zagrebu u razdoblju 2001.-2009.

Izvor: Statistiki ljetopis Grada Zagreba 2010., str. 198 Podaci o ostvarenim noenjima u Gradu Zagrebu u posljednjih deset godina ukazuju na trend rasta broja ostvarenih noenja od 2001. do 2008. godine, isto kao i turistika kretanja u istom razdoblju. Nakon malo slabije 2009. godine, ponovno je zabiljeen porast u 2010. godini. Pokazatelji turistikih kretanja po mjesecima u 2010. godini (Tabela 1.) ukazuju na sezonalnost odnosno na najvei broj kretanja tijekom ljetnih mjeseci. Najvie noenja10

Grad Zagreb, Mjeseno priopenje Turizam, II. 2011., str. 2

14

zabiljeeno je u srpnju, 131.637, a slijede rujan sa 128.229 noenja i kolovoz sa 113.817. Veliki broj noenja je zabiljeen i u svibnju (111.428) te u listopadu (95.514) to moe biti uzrokovano niim cijenama van sezone, dobrim klimatskim uvjetima u proljee i jesen ili dogaajima kao to je Jesenski meunarodni zagrebaki velesajam. Tabela 3: Turistika kretanja u Gradu Zagrebu po mjesecima u 2010. godini 2010. DOLASCI 29.172 32.658 43.322 48.769 68.688 62.006 77.810 77.939 78.540 59.321 48.426 39.455 NOENJA 51.460 56.406 76.126 81.081 111.428 95.510 131.637 113.817 128.229 95.514 79.860 63.529

SIJEANJ VELJAA OUJAK TRAVANJ SVIBANJ LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ RUJAN LISTOPAD STUDENI PROSINAC

Izvor: obrada autora prema podacima iz Mjesenog priopenja Turizam, XII. 2010., Grad Zagreb U ukupnom broju noenja u 2010. godini udjel stranih turista je bio 73,8%, uz ostvarenih 801.041 noenja, to je 6% vie nego 2009. godine kada je ostvareno 755.921 noenje. Ostvaren je porast u broju noenja stranih turista to pokazuje pomak u pozicioniranju Zagreba na svjetskom turistikom tritu. Tabela 4: Struktura inozemnih gostiju po zemlji porijekla 2009. DOLASCI 448.847 31.093 6.426 19.427 16.001 DOLASCI Crna Gora eka Danska Francuska Italija Maarska 2.016 6.130 4.095 23.118 28.365 9.779 NOENJA 3.771 11.066 7.749 37.303 47.917 16.322 NOENJE 755.921 44.990 11.100 31.642 20.466

Ukupno strani turisti EUROPA Austrija Belgija Bosna i Hercegovina Bugarska

15

Makedonija Nizozemska Norveka Njemaka Poljska Rumunjska Rusija Slovaka Slovenija Srbija panjolska vedska vicarska Turska Ujedinjeno Kraljevstvo Ostale europske zemlje SVIJET Australija Japan Kanada SAD Ostale izvaneuropske zemlje

7.231 11.437 2.316 43.542 9.194 6.465 6.949 3.000 12.336 16.650 25.271 5.851 16.117 5.072 16.724 22.475 7.661 25.507 6.749 24.321 27.529

11.684 20.317 4.431 79.754 13.907 10.516 15.004 5.763 17.852 28.126 39.313 10.503 21.099 9.356 34.355 41.920 13.981 31.911 12.523 48.721 52.559

Izvor: obrada autora prema podacima iz Statistikog ljetopisa Grada Zagreba 2010. Prema strukturi gostiju po zemlji porijekla, u hotelu International vei dio stranih gostiju ine gosti iz europskih zemalja i to najvie iz Njemake, Austrije i Italije, zemalja iji gosti tradicionalno najvie posjeuju Hrvatsku. Zabiljee je i veliki broj posjetitelja iz panjolske i Francuske te Srbije i Bosne i Hercegovine, naih istonih susjeda.Od izvaneuropskih zemalja najvei broj dolazaka i noenje ostvarili su gosti iz Japana i SAD-a. Prema podacima o prometu ugostiteljskih poduzea/trgovakih drutava koje se prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD 2007. svrstavaju u djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme hrane i pia, u 2009. godini ostvareno je ukupno 1.645.150 milijuna kuna.11 Takoer, iz podataka o ostvarenom prometu u navedenim djelatnostima za razdoblje od 2004. do 2009. godine zabiljeen je porast na godinjoj razini. U 2004. godini ostvaren je promet od 1.250.986 mil.kuna, u 2005. godini 1.383.114 mil.kuna, u 2006. godini 1.547.666 mil.kuna, u 2007. godini 1.656.761 mil.kuna te u 2008. godini 1.677.682 mil.kuna.12 Pokazatelji stanja ukazuju na proporcionalni rast i razvoj ugostiteljske ponude Grada Zagreba. Smjetajna ponuda Grada Zagreba i danas je kao i nekad okosnica njegovog turistikog razvoja, pri emu je najvanija njegova hotelska ponuda. Ponuda smjetaja u Zagrebu je bogata i raznolika, a samim tim i primjerena svakom "depu". Hoteli su u rasponu od velikih, vrhunskih, koji posluju u sastavu poznatih lanaca, do malih prenoita u privatnom smjetaju. Kategorija smjetaja oznaena je zvjezdicama, a cijene noenja i ostalih usluga11

Statistiki ljetopis Grada Zagreba 2010., str. 193 Ibidem

12

16

ovise o kategoriji hotela. Jedna od prednosti Zagreba je mogunost biranja smjetaja u samom centru grada. Tu su smjeteni najluksuzniji hoteli, poput Sheratona, Westina i Esplanade, ali i oni u kojima su cijene nie, kao to su International, Dubrovnik, Palace, ili znatno nie: Central, Dora, Jadran i mnogi drugi. Zagreb raspolae i sa podosta pansiona, prenoita, planinarskih domova u okolici i hostela za mlau klijentelu. Ugostiteljska ponuda grada Zagreba veoma je raznolika i bogata, pa ne samo da su zastupljene razliite vrste ugostiteljskih objekata (restorani, pizzerie, snak barovi, kafe barovi, slastiarnice, disco barovi, konobe, peenjarnice, zdravljaci i ostale vrste objekta, ve i meu njima postoje razlike u kvaliteti ponude i asortimanu jela, pia i napitaka koji se u njima usluuju gostima. Tako meu restoranima koji su najpopularnija vrsta ugostiteljskih objekata za turiste, postoje razlike prema vrstama jela koja se u njima posluuju pa se oni razlikuju od tradicionalnih restorana do meksikih, kineskih i tome slino. Od selektivnih oblika turizma, Zagreb svojim posjetiteljima nudi turistiki proizvod temeljen na bogatoj kulturnoj batini i povijesti grada. Meu ostalim se istie projekt Grada Zagreba pod nazivom Zagrebaki vremeplov. U sklopu tog projekta, posjetiteljima se svakodnevno nudi veliki broj promenadnim koncerata koji se odravaju u Glazbenog paviljonu u zagrebakom parku Zrinjevac te mnogobrojne izvedbe starogradskih i ljubavnih pjesama. U staroj gradskoj jezgri, na Gornjem gradu, posjetitelji mogu sresti kostimirane likove iz zagrebake prolosti koji ih kroz prie i igrokaze upoznaju sa minulim obiajima i legendama te se na taj nain kratko vratiti u povijest Grada Zagreba. Zagrebaki vremeplov nudi turistima doivljaj kulturnog turizma svake subote, od travnja do rujna. Osim toga, Grad Zagreb kao glavni grad Hrvatske, izaziva zanimanje za sve popularniji oblik turizma, tzv. City Break, namijenjem onima koji tijekom svog posjeta ele doivjeti im vie. Ovakvu vrstu turistikog boravka najvie potrauju poslovni gosti koji u kratko vrijeme izmeu poslovnih dogaanja, ele organizirano upoznati kulturnu, gastronomsku ili oping ponudu Grada Zagreba. Takoer, Zagreb je vrlo esto domain velikih kongresnih skupova, koncerata ili sportskih manifestacija. Raspolae sa oko 15-ak kongresnih hotela i tri kongresne dvorane:13 Hypo Expo XXI, Koncertna dvorana vatroslava Lisinskog i Zagrebaki velesajam koji je domain Jesenskog meunarodnog zagrebakog velesajma, tradicionalno najpoznatijeg i najstarijeg branda Zagrebakog velesajma. Ovaj sajam okuplja mnogobrojne gospodarstvenike, izlagae, poslovne ljude, strunjake, znanstvenike, posjetitelje kao i predstavnike medija iz cijelog svijeta. transformira se postupno iz opeg sajma u skup specijaliziranih sajmova s globalnim aktualnim temama kao to je energetika, ekologija, inovacije, graditeljstvo i promet uz zadravanje projekta Zemlja partner i kolektivnih nastupa stranih zemalja, ime je stvoren jedinstven sajamski projekt na ovim prostorima. Veliku vanost za turistiki razvoj Zagreba imaju i brojne kulturne i zabavne manifestacije meu kojima se istiu "Meunarodna smotra folklora", Svjetski festival animiranog filma "ANIMAFEST", Europski kazalini festival "EUROKSAZ", "Muziki bienale", "Zagreb Jazz Fair", "Svjetski trienale male keramike". Ovakva dogaanja, osim promocije Grada Zagreba, imaju i znaajnu ulogu u obogaivanju turistike ponude Grada na nain da, osim posjetitelja koji ciljano dolaze u Zagreb zbog sudjelovanja na ovim manifestacijama, veliki broj turista koji se nau na ovom podruju u to vrijeme, rado posjeuju ova dogaanja. Najee se radi o glazbenim sajmovima i manifestacijama koje boravak turista ispunjavaju zabavom i oputanjem. Primjer jedne takve manifestacije je i zagrebaki Meunarodni festival ulinih zabavljaa Cest is d Best koji donosi inovativne naine zabave na ulicama13

TZ Grada (12.04.2011.)

Zagreba,

http://www.zagreb-convention.hr/?id=105&l=h&nav=nav27

17

grada: glazbeni, kazalini, djeji, likovni, sportski i drugi izvodai. ar ovog festivala je u tome da svi mogu sudjelovati to posjetitelji izuzetno cijene i smatraju kreativnom i inovativnom ponudom. Bez obzira na bogatu ponudu smjetajnih jedinica, ugostiteljskih objekata te kulturnog turizma i manifestacija, Grad Zagreb posjeduje odreene negativne strane turizma odnosno odreene slabosti i prijetnje u razvoju. Pokazatelji prednosti i nedostataka turizma Grada Zagreba prikazane su SWOT analizom u Tabeli 3. Tabela 5: Swot analiza turizma Grada Zagreba SNAGE SLABOSTI Povoljan geografski smjetaj Sadraj turistike ponude Dobra prometna povezanost Turistika signalizacija i interpretacija Umjerena klima Kvaliteta turistike usluge Prirodna batina Nedovoljni stupanj obrazovanja Raznolika ponuda smjetajnih kadrova u turizmu kapaciteta Nedovoljno definirana i primjenjena Bogata povijesna, ali i suvremena koncepcija razvoja turizma kulturna batina Neprepoznatljivost Grada kao Raznolika ugostiteljska ponuda atraktivne turistike destinacije Veliki broj manifestacija meunarodnog karaktera Sigurnost destinacije PRILIKE PRIJETNJE Podizanje kvalitete ponude Recesija na svjetskom tritu Ukljuivanje turistike ponude Ope nezadovoljstvo stanovnitva brendova uslijed nestabilne politike situacija u zemlji i Gradu Novi selektivni oblici turistike ponude (razvijanje kongresnog, Prometni problemi wellness, kulturnog turizma) Rastua konkurentnost na turistikom Skori ulazak RH u Europsku uniju tritu Niskotarifni letovi iz europskih Devastacija kulturne batine gradova Razvoj kvalitetnih restorana Dostupnost irokopojasnog interneta Izvor: izrada autora

Grad Zagreb, s obzirom na povoljan geografski smjetaj i dobru prometnu povezanost, predstavlja destinaciju koju turisti rado posjeuju. Razvoju turizma Grada uvelike pomae bogata povijesna i kulturna batina te kontinuirani razvoj selektivnih oblika turizma kao to je kongresni turizma, kulturni turizam i veliki broj manifestacija meunarodnog karaktera. No Grad Zagreb u svojoj cjelovitoj koncepciji razvoja nema dovoljno zastupljenu strategiju razvoja turizma te na taj nain nije definiran ni razvoj sadraja turistike ponude i kvalitete usluge. Takoer, Grad Zagreb nema dovoljan stupanj prepoznatljivosti kao druge turistike destinacije slinog karaktera, kao primjerice London prepoznatljiv po Big Benu, Pariz po Eiffelovom tornju, Sydney po velianstvenoj zgradi Opere i slino. Takav, i slini nedostaci Grad Zagreb ne ine dovoljno konkurentnim na dinaminom turistikom tritu. Osim

18

slabosti turizma Grada Zagreba, razvoj turizma koe i prijetnje vanjske, makro okoline. Uslijed globalne krize i ope loe politike situacije u Gradu i Hrvatskoj, osjea se veliko nezadovoljstvo stanovnitva koje u konanici uzrokuje i nisku kvalitetu turistike usluge, s obzirom da su ljudski resursi veim dijelom zasluni za ostvarenje zadovoljstva gostiju. Nezadovoljni turistiki djelatnik, koji ne stavlja gosta na prvo mjesto, ne moe u potpunosti ispuniti zadovoljiti kompleksne potrebe gosta, a time ni ispuniti zadane ciljeve ostvarenje napretka turistike destinacije. Slijedom svega navedenog, Grad Zagreb nuno mora poraditi na koncepciji razvoja turizma da bi postao konkurentna i prepoznatljiva turistika destinacija. 2.3. Ciljevi i strategije razvoja poslovnog turizma Grada Zagreba Jedan od stratekih ciljeva razvoja ponude Grada Zagreba je poveanje iskoritenosti smjetajnih kapaciteta (produljenja sezone) i poveanja potronje turista (u smjetajnim objektima i izvan njih) to u konanici dovodi i do poveanja kvalitete ponude poslovnog turizma, pogotovo sada kada je Hrvatska blizu ulaska u Europsku uniju i kao Zagreb kao glavni grad drave i administrativno sredite postaje sve traenija destinacija poslovnog turizma. Glavni preduvjet za dostizanje zadanog cilja je podizanje kvalitete svih smjetajnih kapaciteta. Cilj je promijeniti kvalitativnu strukturu hotelskih smjetajnih kapaciteta, a istovremeno adekvatnu kvalitativnu promjenu ostvariti i u svim ostalim vrstama osnovnih i komplementarnih smjetajnih kapaciteta. Ovisno o trendovima potranje i ponude na meunarodnom turistikom tritu treba prilagoavati standarde kvalitete smjetajnih kapaciteta. Novi hotelski kapaciteti trebaju nastati prvo prenamjenom postojeih zaputenih zgrada ili izgradnjom novih umjesto neupotrebljivih odnosno zastarjelih objekata, kako bi se optimalno koristio raspoloivi prostor i prvoklasne lokacije. Vei hoteli se mogu otvoriti obnovom postojeih hotela danas izvan upotrebe. Manji hoteli se mogu otvoriti u postojeim zgradama koje danas nisu dio turistike ponude. Razvojem dopunskih sadraja u Gradu Zagrebu koji kvalitetom i raznovrsnou odgovaraju kvaliteti osnovnih smjetajnih kapaciteta bi se obogatila turistika ponuda. Razvoj dopunske ponude (unutar i izvan smjetajnih objekata) u turistikim destinacijama nuan je preduvjet za poveanje iskoritenosti smjetajnih kapaciteta i poveanje prosjene potronje turista. Za pomak od poslovnog imida destinacije potrebno je motivirati, inicirati i poduprijeti razvoj dopunske turistike ponude koja se bazira na iskoritavanju postojeih potencijala (muzeji, parkovi, povijesni lokaliteti...) i stvaranju nove turistike ponude (zabavni parkovi, golf tereni...). Poboljanje kvalitete ponude i raznovrsnosti hotelske ponude treba ostvariti obogaivanjem ponude postojeih objekata kvalitetnim wellness i sportsko-rekreativnim sadrajima kao to je u planu 2012. godine poeti izgradnju kongresnog centra iza Hotela Westin . Turistiki proizvod izuzetno je kompleksan spoj materijalnih (fizikih) i nematerijalnih (uslunih) komponenti. Strategija proizvodnje Grada Zagreba obuhvaa mjere za unaprjeenje kvalitete turistikog proizvoda. Pomak kojemu se tei, a u skladu s identificiranim potrebama, je ponuda proizvoda s visokom dodanom vrijednosti pridonosei mogunostima aktivnijeg i sadrajnijeg boravka destinaciji. Takoer, Zagreb se usmjerava na lidersku poziciju u domeni kongresnog i poslovnog turizma, kao proizvoda visokog potencijala za razvoj. Za uspjeh je kljuna funkcionalnost prostora, suvremena oprema, specijalizirana i struna usluga (tehnika podrka, organizacija evenata i/ili izleta) te kvaliteta smjetajnih kapaciteta. Uz to, vana je openita privlanost i, posebno, presti same destinacije, ali jednako tako i privlanost razliitih sadraja koje destinacija nudi, a koji

19

mogu nadopuniti sam poslovno-kongresni dogaaj (npr. kulturne i/ili prirodne atrakcije, dogaaji, gastro ponuda, wellness, izleti, itd.). Sigurnost destinacije takoer je vrlo vaan aspekt. Grad Zagreb, osim osnovnih sadraja koje nudi svojim gostima za vrijeme boravka u destinaciji, kao to su razgledavanje Grada i izleti u poznate destinacije u okolici, a s obzirom na strukturu gostiju koja prevladava (poslovni ljudi), treba u ponudu ukljuiti i pakete za tzv. stress release oslobaanje stresa koji je u dananje vrijeme dio ivota veine poslovnih ljudi. Prijedlog je organizirati aktivnosti u prirodi poput paintballa koji pomae u oslobaanju od negativne energije to u konanici gosta ini zadovoljnijim. U donoenju odnosno provoenju strategije ponude Grada Zagreba trebaju sudjelovati svi poslovni i privatni subjekti aktivno vezani za taj prostor, od privatnih davatelja usluga te malih obrtnika, do hotelijera, lokalnih turistikih agencija i predstavnika stranih agencija i turoperatora, javnih poduzea i gradskih vlasti. Moe se rei da svi stanovnici turistikog mjesta svojim radom i aktivnou utjeu na kvalitetu turistike ponude destinacije.

20

ZAKLJUAK Hrvatska je tradicionalno turistiki orijentirana zemlja. Rast turistikog prometa posljednjih godina potvruje da je Hrvatska na putu da turizam postane aktivni generator razvoja gospodarstva. Pravilno pozicioniranje na dinaminom i konkurentnom turistikom tritu uvjetovano je praenjem suvremenih trendova kroz koje se identificiraju kretanja potranje, nove trine prilike, podruja moguih ulaganja i infrastrukturne potrebe. Poslovna putovanja tj. poslovni turizam sve vie dobivaju na znaaju. Taj je segment izrazito unosan, i odvija se uglavnom izvan glavne ljetne turistike sezone, to je dovoljan razlog za intenzivno poticanje njegovog razvoja u Hrvatskoj. Nuan preduvjet za razvoj poslovnog turizma je izgradnja kvalitetnih kapaciteta. Zagreb je kao glavni grad Hrvatske i administrativno sredite gdje se odvija vei dio poslovnih dogaanja, postao vana destinacija za poslovne goste. Zagreb nudi vrhunski izbor za smjetaj poslovnih gostiju kao i onih koji turistiki posjeuju Zagreb. Njegovi smjetajni kapaciteti modernog i elegantnog ambijenta i suvremene opremljenosti u potpunosti zadovoljavaju visoke standarde hotelijerskih i ugostiteljskih usluga. No s obzirom na veliki broj konkurenata na ovom podruju, ciljevi Zagreba kao turistike destinacije su uspostava trine prepoznatljivosti jaanjem promocije te efikasnijom distribucijom i koritenjem suvremenih trendova komunikacije i marketinga. Strategija razvoja poslovnog turizma obuhvaa mjere za unaprjeenje kvalitete turistikog proizvoda. Pomak kojemu se tei, a u skladu s identificiranim potrebama, je ponuda proizvoda s visokom dodanom vrijednosti pridonosei mogunostima aktivnijeg i sadrajnijeg boravka u destinaciji. Gostu treba ponuditi kompleksni doivljaj za vrijeme boravka u hotelu koji osim kvalitetnog smjetaja i bogate gastronomske ponude ukljuuje i sadraje za relaksaciju i oputanje: wellnes, kockarnice, izlete u prirodu, upoznavanje kulture i obiaja, zabavu i slino. Jasno je da i jedni i drugi ciljevi, ekonomski i neekonomski, koliko god u poetku izgledali distancirano, u konanici tee prema istomu, a to je podizanje razine kvalitete usluge i turistikog proizvoda u cjelini. Time se moe ostvariti eljeno i, prije svega, u potpunosti odgovoriti i udovoljiti eljama i potrebama gostiju kako bi ostvarenje njihovih oekivanja bilo na to vioj razini, ime bi se ostvarili eljeni financijski rezultati kao posljedica plasmana i prodaje turistikog proizvoda. Upravo zato je nuno da se u upavljanje razvojem poslovnog turizma implementira skup pravila, mogunosti i sredstava za ostvarenje ciljeva i misije odnosno da se upravljanje razvojem turizma unaprijed definira i primjenjuje odgovarajua koncepcija razvoja.

21

LITERATURA KNJIGE: 1. Duli, A. i Petri, L.: Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb, 2001. 2. Mencer, I., Strateki menadmen i poslovna politika, Naklada Vitagraf, Rijeka, 2003. 3. Pirjevec, B.: Ekonomska obiljeja turizma, Golden marketing, Zagreb, 1998. 4. Stipanovi, C., Koncepcija i strategija razvoja u turizmu Sustav i poslovna politika, FTHM, Opatija, 2006. LANCI: 1. Kriman Pavlovi, D., ivoli, S., Upravljanje marketingom turistike destinacije: stanje i perspektive u Republici Hrvatskoj, Ekonomska istraivanja, Vol. 21 (2008) No. 2 (99-113) 2. Vukovi, I., Suvremeni trendovi u razvoju turizma u Europskoj uniji i implikacije na Hrvatsku, Tourism and Hospitality Managment, Vol.12, No.1, pp 35-55, 2006. OSTALI IZVORI: 1. Dravni zavod za statistiku, Statistike informacije 2010. 2. Grad Zagreb, Mjeseno priopenje Turizam, II. 2011. 3. Grad Zagreb, Mjeseno priopenje Turizam, XII. 2010. 4. Statistiki ljetopis Grada Zagreba - 2010. 5. Strategija razvoja Grada Zagreba do 2020. godine 6. http://www.mint.hr (05.12.2011.) 7. http://www.zagreb-convention.hr (05.12.2011.) 8. http://www.zagreb.hr (05.12.2011.) 9. http://www.croatia.hr (05.12.2011.) 10. http://www.mojzagreb-info.hr (05.12.2011.) 11. http://www.sljeme.hr (05.12.2011.) 12. http://www.zagreb-touristinfo.hr (05.12.2011.) 13. http://www.euro26.hr (05.12.2011.) 14. http://web.zpr.fer.hr (05.12.2011.) 15. http://hirc.botanic.hr (05.12.2011.)

22

POPIS SLIKA Slika 1: Geografski smjetaj i povezanost Grada Zagreba........................................................8 Slika 2: Botaniki vrt Grada Zagreba....................................................9 Slika 3: Sljeme-Medvednica..........................................................9 Slika 4: Zagrebaka uspinjaa.........................................................10 Slika 5: Katedrala u Zagrebu (lijevo) i crkva sv. Marka (desno)............................................11 Slika 6: Turistika kretanja u Gradu Zagrebu u razdoblju 2001.-2009...................................13 Slika 7: Ostvarena noenja u Gradu Zagrebu u razdoblju 2001.-2009....................................14

23

POPIS TABELA Tabela 1: Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba prema Popisu 2001. ..........................12 Tabela 2: Struktura zaposlenih u Gradu zagrebu prema stupnju strunog obrazovanja.........12 Tabela 3: Turistika kretanja u Gradu Zagrebu po mjesecima u 2010. godini........................15 Tabela 4: Struktura inozemnih gostiju po zemlji porijekla......................................................15 Tabela 5: Swot analiza turizma Grada Zagreba.......................................................................18

24