Postanak SAD-a

Sjedinjene Američke Države nastale su zahvaljujući velikim zemljopisnim otkrićima. Na istočnoj obali Amerike od Labradora do Floride postojalo je više kolonizatora: Francuzi, Englezi, Nizozemci, a na jugu su Španjolci. U 17. stoljeću istočnom obalom Amerike zavladala je Velika Britanija i osnovala 13 kolonija. Prva je 1607. osnovana Virginia koja je dobila ime po kraljici Elizabeti I. tijekom 17. stoljeća nastalo je još 12 kolonija. U Velikoj Britaniji je u 17. stoljeću jako burno jer još ima vjerskih sukoba i Englezi bježe u Ameriku u kolonije. Tako onamo stiže siromašno stanovništvo. U kolonijama vlada britanska uprava. Kralj vlada, a zakone propisuje parlament.

Kolonije su nastajale na mjestima pogodnim za život. Postojali su i dobri uvjeti za razvoj gospodarstva. Na jugu su se razvijale plantaže na kojima se proizvodila kava, indigo, sve dok nije prevladao pamuk. Te kolonije nisu bile međusobno povezane. Povezivao ih je samo britanski kralj.

Odnosi između metropole – Velike Britanije - i kolonija počeli su se zaoštravati u 17. stoljeću. Engleska treba kolonije za prodaju svojih proizvoda. Zato je parlament zabranio da se u Americi proizvodi išta od tkanina i od metala. Tim zabranama postigli su sa se ne razvije gospodarstvo koje bi moglo konkurirati Britaniji. Isto tako postigli su da u Americi vlada potražnja za tkaninama pa rastu cijene. Britanci ne dopuštaju da u kolonije pristaju ničiji brodovi, samo engleski. Tako se javlja monopol na trgovinu.

Sredinom 18. stoljeća građani kolonija postali su svjesni da ih Britanci iskorištavaju. U 60-im godinama 18. stoljeća državna blagajna Velike Britanije je bila ispražnjena. Zato je parlament donio odluku da će se državna blagajna upotpuniti porezom koji će platiti kolonije. Uveli su porez na sve što se iz Britanije uveze u kolonije. Amerikanci se pitaju s kojim pravom britanski parlament ima pravo donositi odluke o ljudima koji žive u kolonijama. Ubrzo su Britanci bili prisiljeni povući sve poreze, ostavili su samo porez na čaj.

RAT ZA AMERIČKU NEZAVISNOST

1773. godine u bostonsku luku su uplovila tri broda natovarena samo čajem. Stanovnici Bostona odlučili su bojkotirati čaj. Ponašat će se kao da čaja nema. Ali ipak nisu mogli izdržati i onda su se jedne noći obukli u Indijance i bacili sav čaj u more. To je bila Bostonska čajanka. Britanci su proglasili krizu. U Bostonu i doveli su svoju vojsku.

Time je započeo rat za američku neovisnost koji je završio tek 1783. godine. Tada se 13 kolonija počinje udruživati. 1774. godine okupili su se predstavnici svih 13 država i proglasili I kongres na kojem su donijeli odluku o zajedničkoj borbi za oslobođenje od Britanaca. Osnovali su i zajedničku vojsku. George Washington postao je prvi zapovjednik zajedničke vojske. Tako su počeli nastajati prvi zajendički organi vlasti. Vojska je uspješno rasla. S druge strane, Britanci nemaju kopnenu vojsku pa kupuju vojnike po Europi. U međuvremenu, kolonije su počele dobivati saveze i pomoć. Francuzi su se prvi pridružili kolonijama, a onda i Nizozemci, Španjolci i indirektno Rusi. Željeli su trgovati s kolonijama

4. VII 1776. godine okupio se II kongres na kojem su predstavnici 13 država prihvatili dokument koji je izradio Thomas Jefferson. Prihvaćena je Deklaracija neovisnosti. Deklaracija je važan dokument i za Amerikance i za druge narode jer se prvi put javljaju ideje o slobodi svih ljudi i jednakosti u pravima i zakonima. Ističe se i drugo važno načelo da vlast proizlazi iz naroda. Feudalci su smatrali da oni imaju vlast jer im ju je dao bog. Sad nitko ne može biti na vlasti ako ga ne izabere narod. Narod ima pravo zbaciti vlast koja mu ne odgovara.

Sjedinjene Države više ne priznaju vlast britanskog kralja i parlamenta i postaju republike. Odmah su ih priznale njihove saveznice. Britanska vojska nije bila dorasla američkoj vojsci i doživjela je strašan gubitak. 1783. godine sve članice rata našle su se u Parizu na mirovnom sporazumu na kojem su Britanci morali priznati neovisnost SAD-a. međutim Britanci su postavili uvjet da će priznati SAD, ali Francuzi, Nizozemci i Španjolci im moraju predati čitavu Indiju. Tako su SAD postale nezavisna država.

USTAV SAD 1777. godine SAD su dobile svoj prvi ustav. I ustav SAD je

prvi ustav na Zemlji. Ustav je temeljni zakon jedne zemlje s kojim moraju biti u skladu svi zakoni. Ustav donosi tri sustava: sustav organa vlasti koji određuje kako se vlada državom. Drugi dio ustava se odnosi naimovinsko-pravne odnose. I treći dio ustava se odnosi na prava i dužnosti građana. Ukinuto je feudalno vlasništvo i uvedeno privatno vlasništvo.

Sjedinjene Američke Države bile su slabo povezane savezne države. Imale su samo zajednički kongres. Ali kongres nije zakonodavno tijelo nego predstavničko – nije organ vlasti. U njemu se i dalje sastaju predstavnici država. Svaka državica ima svoj parlament, svoju upravu i svaka država donosi soje zakone. Takva zajednica država naziva sekonfederacija republika.

1787. godine Sjedinjene Američke Države dobile su novi ustav koji važi još i danas. To je II ustav SAD. Prema II ustavu SAD sjedinjene države povezale su se u federaciju u kojoj sve države imaju svoju vlast, ali i zajedničku vlast. Kongres postaje vrhovni organ vlastu – jedino tijelo koje donosi zakone. Kongres SAD sastoji se od dva doma. U gornjem je senat, a donji dom je zastupnički dom. U senatu svaka država ima sva zastupnika, a u zastupničkom domu broj zastupnika određuje broj stanovnika države iz koje zastupnici dolaze.

Izvršnu vlast prema ustavu SAD nosi predsjednik republike. Prvi predsjednik Sjedinjenih američkih Država je George Washington. Predsjednik republike nakon izbora izabere ministre koji će činiti vladu SAD ili State department. Predsjednik Sjedinjenih Država bira se na izborima svake četiri godine. Izbori su dvostupanjski. Prvo glasači izabiru predsjednika i biraju elektore - izbornike. Kad se zbroje glasovi, onda elektori određuju tko će biti predsjednik bez obzira na broj glasova. Elektori se mogu složiti s glasačima, ali ne moraju.

Treće zajedničko tijelo je vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država. Na njega dolaze najteži pravni slučajevi. Vrhovnog suca bira kongres i mandat mu je doživotan. Vrhovni sud ima važnu zadaću – čuvanje ustava. Vrhovni sud kontrolira kongres i može poništiti svaki zakon ako nije u skladu s ustavom. Na taj način vrhovni sud čuva određeni poredak u Sjedinjenim američkim Državama.