Tomislav Korotaj, IV. b/k Trgovačka škola Zagreb – Trg J. F. Kennedyja 4, ZagrebMentorica: prof. Božica Uroić

postoji više teza oko nastanka riječi pošta

lat. posita statio = postavljena stanica gdje su se u staro vrijeme izmjenjivali ili odmarali glasnici ili unajmljivali odmorni konji i sl.

špa. carreiro od currere = trčati, naziv vjerojatno dobila po trci glasnika koji su prenosili poruke

franc. courrier = glasonoša, vjesnik, glasnik od francuske riječi courrier se razvila riječ kurir koju prevodimo kao

današnjeg poštara

u kasnije vrijeme iz talijanske riječi posta je nastao današnji izraz pošta

Slika 1. – Glasonoša

stvaranjem velikih država u starom vijeku javlja se i potreba za organiziranjem i prijenosom poruka prvenstveno radi vladanja i sigurnosti države

možemo reći da je i glavni povod ustrojavanju poštanske službe i organiziranom prijenosu vijesti bilo upravljanje državom i njena obrana

prvi oblici organizirane poštanske službe pojavljuju se u Egiptu oko 2000. godine pr. Kr., za vrijeme XIX. dinastije faraona

u Kini je također postojala glasnička služba u vrijeme dinastije Chan, tisuću godina prije Krista

poštanske službe kasnije se javljaju i u staroj Grčkoj, Perziji te Rimskom Carstvu (najveća i najbolje organizirana glasnička organizacija starog vijeka – Cursus Publicus)

Slika 2. – Rimsko Carstvo Slika 3. – Pismonoša iz novog vijeka Slika 4. – Isporuka pošiljki u 19. stoljeću

razvitkom obrta i zanata, razvojem gradova i trgovine u srednjem vijeku javlja se sve veća potreba za komuniciranjem

kao rezultat pojavljuju se više-manje organizirane poštanske službe čija je usputna djelatnost bila i prijenos pošte (samostanske, trgovačke...)

glavno obilježje svih tadašnjih pošta jest da su nastale isključivo iz potrebe ceha za međusobnim komuniciranjem, a potom su ponudile svoje usluge svima koji su bili voljni platiti

razdoblje od početka XVI. do polovine XIX. stoljeća obilježila je njemačka obitelj Thurn und Taxis koja se bavila pružanjem poštanskih usluga, te je dobivanjem koncesija od različitih europskih država stekla golemo bogatstvo (organizirala je poštanski promet i na području dijela Hrvatske)

Slika 6. – Pošta iz 19. stoljećaSlika 5. – Grb obitelji Thurn und Taxis u Frankfurtu

početkom 18. stoljeća pojedine zemlje otkupljuju koncesije od privatnika te počinju razvijati javne poštanske službe (zbog velikih bogatstava koja su stjecali koncesionari obavljanjem poštanskih usluga)

u 19. stoljeću u gotovo svim zemljama su napušteni svi oblici koncesija i poštanska služba se organizira kao javna (državna) služba monopolističkog tipa

bitne značajke nacionalizirane poštanske djelatnosti su:

pošta je javna institucija, organizacija prema strogim centralističkim načelima, država (vlada) određuje poštanske tarife, razvoj pošte financira se iz proračuna

Britanci Rowland Hill i James Chalmers, u prvoj polovici 19. stoljeća u poštu uvode poštanske marke

Slika 7. – Prva poštanska marka, James Chalmers Slika 8. – Rowland Hill Slika 9. – Poštanska marka iz 1910. godine

u odnosu na prethodna vremenska razdoblja se mnogo promijenila

danas je modernizirana i u tehničkom i gospodarskom smislu

poštanski promet danas možemo podijeliti u 3 glavne faze:

otpremu (prijam i sortiranje), prijenos i isporuku poštanskih pošiljaka

pod poštanskim uslugama podrazumijevaju se usluge prijama i uručenja pismovnih pošiljaka, poštanskih i brzojavnih uputnica te paketa u unutarnjem i međunarodnom prometu

Hrvatska pošta d.d. je tvrtka koja ima monopol u poštanskom prometu u Hrvatskoj

zakonom donesenom 10. listopada 1990. godine Sabor RH utemeljio je javno poduzeće – HPT-Hrvatsku poštu i telekomunikacije, s osnovnom djelatnošću obavljanja poštanskih i telekomunikacijskih usluga

međutim, s obzirom na različitost djelatnosti, a u skladu sa svjetskim trendovima, 1. siječnja 1999. dolazi do razdvajanja HPT-a na Hrvatsku poštu d.d. i Hrvatske telekomunikacije d.d.

Slika 10. – Logo Hrvatske pošte d.d.

Slika 11. – Logo Hrvatskih telekomunikacija d.d.

HP obavlja usluge poštanskog prometa na način, u rokovima i po postupku određenim propisima

za obavljenu uslugu korisnik usluge plaća pošti cijenu usluge (poštarinu) prema određenom cjeniku

cijena se plaća unaprijed, osim ako propisima ili ugovorom između pošte i korisnika usluge nije drukčije određeno

poštarina se plaća poštanskim markama, uporabom stroja za frankiranje, u gotovini ili drugim zakonskim sredstvima plaćanja

Slike 12.,13.,14.,15. – Poštanske marke iz Republike Hrvatske

razlikujemo nekoliko vrsta poštanskih pošiljaka:

pismovne pošiljke,

paketi,

poštanske i brzojavne uputnice,

posebne poštanske usluge (preporučene pismovne pošiljke itd.),

dopunske poštanske usluge (npr. izmjena ili dopuna adrese) i

ostale usluge (npr. primitak pošiljaka noću ili neradnim danima)

pismovna pošiljka → obuhvaća prijam i uručenje pisma, dopisnice, tiskanica, sekograma ili

malog paketa

paket → zatvorena pošiljka s označenom vrijednošću sadržaja paketa

(roba, novac ili sl.); maksimalna vrijednost paketa je 200.000,00 kn, a masa ne smije biti veća od 15 kg

poštanska i brzojavna uputnica→ pošiljka kojom pošiljatelj doznačuje određenu svotu primatelju; jednom

uputnicom može se doznačiti 200.000,00 kn

Slika 17. – Paketi HP-aSlika 16. – Dopisnica (razglednica)

posebne poštanske usluge→ obuhvaćaju: - preporučene pošiljke,

- pošiljke s potvrđenim uručenjem,- vrijednosna pisma,- žurne pošiljke,- pošiljke s povratnicom,- otkupne pošiljke,- pošiljke ubrzane pošte (EMS),- zrakoplovne pošiljke,- izdvojene pakete,- consigment usluge,- pošiljke s plaćenim odgovorom,- pošiljke koje se uručuju osobno primatelju,- pošiljke s reklamnom porukom

Slika 18. – Oznaka preporučene pošiljke Slika 19. – Oznaka pošiljke s potvrđenim uručenjem Slika 20. – Oznaka vrijednosnog pisma

Slika 21. – EMS pošiljka

dopunske poštanske usluge → sve usluge kojima pošiljatelj ili primatelj zahtijeva određeni dodatni

postupak u svezi s pošiljkom (izmjena ili dopuna adrese, povrat pošiljke)

ostale usluge → usluge koje mogu zahtijevati pošiljatelj ili primatelj u skladu s

pravilnikom HP-a i tehnološkim propisima (primitak pošiljaka noću ili neradnim danima)

djelatnost koja podrazumijeva prijenos riječi, slika, zvuka i informacija u obliku elektronskih i elektromagnetskih signala ili impulsa

u užem smislu obuhvaća telegrafski i telefonski promet, a u širem smislu i sredstva masovne komunikacije te računalnu komunikaciju kao dio informatičke djelatnosti

karakterizira ga nepostojanje izgrađenih putova, promet se odvija radiosignalima i kablovima, a prometni čvorovi su telefonske centrale, tornjevi i sl.

Međunarodni dan telekomunikacija obilježava se 17. svibnja

počinje primjenom električnog žičnog telegrafa i žičnog telefona

telefon je izumio Alexander Graham Bell 1876. godine

prvi praktično upotrebljiv telegrafski aparat konstruirao je Samuel Morse 1835. godine

Slika 21. – Prvi telefon, Alexander Bell Slika 22. – Telegraf, Samuel Morse

telefonija → prijenos govora na daljinu pomoću električne struje→ prva telefonska centrala otvorena je u Americi,

1878.

telegrafija → prijenos pisanih informacija na daljinu→ prva telegrafska linija uspostavljena je također u Americi, 1844.

telekomunikacijski promet obuhvaća:

telefoniju telegrafiju prijenos podataka telefaks elektroničku poštu pokretnu telefoniju druge manje oblike telekomunikacija

su tvrtka koja pruža telekomunikacijske usluge na teritoriju Republike Hrvatske

u razdoblju od 1999. do 2002. došlo je do prodaje većinskog paketa dionica (51%) tvrtke strateškom ulagaču Deutsche Telekom AG-u

u periodu do kraja 2007. godine HT je nastavio s privatizacijom te je tada u prodaju pušteno 25% dionica za građane, a 7,5% je raspodijeljeno institucionalnim investitorima (trenutno Vlada RH raspolaže sa 5,2% dionica)

danas HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. posluju u sklopu T-Hrvatski Telekom grupe

u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama, davatelji usluga moraju osigurati kakvoću usluga i obvezni su poštovati tajnost telekomunikacijskih priopćenja, vodeći računa o zaštiti osobnih i javnih sloboda i intimnosti privatnog života

korisnik usluge je za obavljenu uslugu dužan platiti davatelju cijenu prema određenom cjeniku

A) Telefonske usluge

B) Usluge prijenosa brzojavnih priopćenja → prijenos pisanog priopćenja putem javne telegrafske mreže→ teleks priopćenja – razmjenjuju pretplatnici putem terminalnih

uređaja (teleksa, osobnog računala)→ brzojav

C) Prijenos podataka i druge telematske usluge → razmjena podataka→ elektronička razmjena podataka (CRO400)→ videotekst→ elektronički telefonski imenici

D) Telefaks Slika 23. – Telefaks uređaj

E) Telekomunikacijske usluge radiomrežom→ u RH se primjenjuju sljedeće pokretne mreže:

- T-mobile 098, 099- Vip 091, 092- Tele 2 095

→ GSM – Svjetski sustav za pokretne komunikacije

F) Internet→ globalna podatkovna mreža sastavljena od računala i računalne

mreže koja povezuje i omogućuje komunikaciju i informiranost milijunima ljudi diljem svijeta

→ u RH je najveći davatelj internet usluga HiNet

Slika 24. – T-mobile logo Slika 25. – Vip logo Slika 26. – Tele 2 logo

G) Usluge ISDN-a (Internet Services Digital Network)→ digitalna mreža s integriranim uslugama→ osnova modernog komuniciranja→ u odnosu na klasičnu telefoniju, ISDN nudi veću brzinu prijenosa

(do 2Mbit/s), bolju kakvoću i velik kapacitet prijenosa podataka

H) Telekomunikacijske usluge putem satelita→ satelitska telefonija – najsuvremeniji način mobilnog komuniciranja

koji omogućuje globalnu pokrivenost signala→ povezivanjem s GSM tehnologijom omogućuje se

veza i na mjestima gdje nema GSM signala

Slika 27. – ISDN mreža

Slika 28. – Raspored satelita u Globalstar mreži

radi lakšeg komuniciranja u međunarodnom poštanskom i telekomunikacijskom prometu te koordiniranja politike posla, u svijetu djeluju mnoge međunarodne organizacije ili udruge

u poštanskom prometu je važna međunarodna organizacija Svjetska poštanska unija (UPU-Universal Postal Union), osnovana 1874. u Parizu

Hrvatska pošta d.d. je od 1992. godine punopravna članica UPU-a

osnovna međunarodna udruga za telekomunikacijski promet je Međunarodni savez za telekomunikacije (ITU-International Telecommunication Union), osnovan 1865., također u Parizu

Slika 29. – Logo UPU-a Slika 30. – Logo ITU-a

poštanski promet je vrlo značajan i od velike važnosti u svakodnevnom životu jer omogućuje kontakt i razmjenu informacija, stvari i slično u privatnom i poslovnom životu

pošta čini važan izvor prihoda države

telekomunikacijski promet je svojim razvojem donio pravu revoluciju u svijet komunikacije i danas je jedan od najkorištenijih načina razmjene poruka

jednako kao i pošta, važan je za gospodarski razvoj