Download pdf - postupak prema maloljetnicima

Oblici postupka prema maloljetnicima

Pristupi u postupku prema maloljetnicima

Pravni aspekt

Rezultati istraživanja o maloljetničkoj delinkvenciji

22.12.2010 Muhamed Budimlić 2

“Model blagostanja” (e. Welfare model)

◦ Neophodnost re-edukacije i rehabilitacije ličnosti maloljetnika

◦ Bitne karakteristike:

“šteta”/posljedica kd/ nisu element odmjeravanja sankcije

Bez preciziranja mjere kazne

Izdvajanje maloljetnika iz dotadašnje sredine

Specijalizovani sudovi za maloljetnike

“ne pretjerivati” sa pružanjem prava i garancija štićenicima- ugrožava programe tertmana


“Model pravde”

◦ Cilj reintegracija u društvo koje poštuje njegova prava kao građanina, pri čemu je u fokusu djelo a ne ličnost

◦ Bitne karakteristike:

Proporcionalnost/srazmjernost

Precizirano trajanje sankcije

Kazna zatvora-ultima ratio

“koktel sankcije”- za lakša i srednje teška djela

“diverzioni” model- kod lakih djela (nestigmatiziranje)

“fer postupanje” (due process)


Međunarodni pravni instrumenti za suprotstavljanje maloljetničkoj delinkvencije

Krivičnopravni aspekt maloljetničke delinkvencije

Zakoni u BiH


Ujedinjeni narodi

• Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta,

• Standardna minimalna pravila Ujedinjenih naroda za primjenu sudskih postupaka prema maloljetnicima (Pekinška pravila),

• Smjernice Ujedinjenih naroda za prevenciju maloljetničke delinkvencije (Rijadske smjernice),

• Standardna minimalna pravila Ujedinjenih naroda za nezatvorske mjere (Tokijska pravila),

• Pravila Ujedinjenih naroda o zaštiti maloljetnika lišenih slobode („JDL“ pravila),

• Smjernice za djelovanje prema djeci u sistemu krivičnog pravosuĎa (Bečke smjernice).


Vijeće Evrope (konvencije i rezolucije)

• Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (ETS 5, ETS 155),

• Evropska konvencija za prevenciju mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (ETS 126, 151, 152),

• Evropska konvencija o izvršenju prava djeteta (ETS 160),

• Rezolucija o zakonskim i upravnim aspektima kriminaliteta među radnicima migrantima(R(75)3),

• Rezolucija o maloljetničkoj delinkvenciji i društvenim promjenama (R(78)62E),


Vijeće Evrope (preporuke) • Preporuka Komiteta ministara državama članicama u pogledu zatvorenika stranih

državljana (Rec(84)12),

• Preporuka Komiteta ministara državama članicama o Evropskim zatvorskim pravilima (Rec(87)3),

• Preporuka o društvenoj reakciji na maloljetničku delinkvenciju (Rec(78)62),

• Preporuka Komiteta ministara državama članicama o socijalnoj reakciji na maloljetničku delinkvenciju među mladim ljudima iz porodica migranata (Rec(88)6),

• Preporuke Komiteta ministara zemljama članicama o Evropskim pravilima o sankcijama i mjerama zajednice (Rec(92)16),

• Preporuka Komiteta ministara zemljama članicama o kriminalnoj politici u Evropi u vremenu promjena(rec(96)18),

• Preporuke Komiteta ministara državama članicama o značaju rane psiho--socijalne intervencije na prevenciju kriminaliteta(Rec(2000)20),

• Preporuka Komiteta ministara državama članicama u pogledu novih načina postupanja u odnosu na maloljetničku delinkvenciju i uloge maloljetničkog pravosuđa8Rec(2003)20,


Dijete- svaka osoba mlađa od osamnaest godina;

Preduzima radnji u skladu sa djetetovim najboljim interesima.

Pravo slobodnog izražavanja mišljenj djeteta,

Pravo djeteta na obrazovanje,

Zabrana mučenja i uslovi za lišavanje slobode

Unapređivanja djetetovog osjećaja dostojanstva i vrijednosti (kroz sve oficijelne aktivnosti)

Praesemptio innocentiae

Ponovno razmatranje

Usvajanje posebnih zakona, postupaka, organa i ustanova

Postupanje koje odgovara dobrobiti djece i maloljetnika

Srazmjernost


Utvrditi mjere za efikasno provođenje pravila.

Obavljanje istraživanja i uspostavljanja baze podataka.

Provođenje mjera socijalne politike odvraćanja (diverzione mjere).

Države trebaju razvijati zasebne pravosudne sisteme za maloljetnike.

Cilj maloljetničkog pravosuđa-dobrobit maloljetnika i srazmjernost.

Diskreciono pravo kriminalističke policije, tužilaštva, sudova i ustanova za izvršenje krivičnih sankcija- izričito u odnosu na spomenute specifične potrebe maloljetnog prestupnika.

Pritvor-kada god je to moguće zamijeniti alternativnim mjerama/odvojiti od odraslih.

Sudski postupci-„u najboljem interesu maloljetnika“, „da se vodi u atmosferi razumijevanja“, obezbjeđivanje socijalne anamneze.

Pribjegavanju smještaja u ustanove u najmanjoj mogućoj mjeri (institucionalni smještaj-„posljednja mjera“, „za najkraći vremenski period“).


Neophodno izbjegavati kriminalizaciju djece i njihovo kažnjavanje zbog ponašanja koja ne izazivaju ozbiljne štete po razvoj djeteta ili negativne posljedice po druge.

Zvanično reagiranje treba rukovoditi principima pravednosti i pravičnosti.

Uvažavanja činjenice da je ponašanje mladih često dio procesa sazrijevanja i odrastanja i ima tendenciju da spontano nestane

Etiketiranje mlade osobe kao „devijantne“, „delinkventne“ ili „preddelinkventne“, nerijetko doprinosi stvaranju utvrđenog obrasca ponašanja koje se može definirati kao nepoželjno i asocijalno.


Opravdanje za izricanje i izvršenje mjere zavodskog karaktera:

a) kada su roditelji ili staratelji naškodili djetetu ili mladoj osobi;

b) kada su roditelji ili staratelji seksualno, fizički ili emotivno zlostavljali dijete ili mladu osobu;

c) kada su roditelji ili staratelji zapostavili, napustili ili eksploatirali dijete ili mladu osobu;

d) kada zbog ponošanja roditelja ili staratelja djetetu ili mladoj osobi prijeti fizička opasnost ili moralna degradacija;

e) kada se ozbiljna fizička ili psihološka opasnost za dijete ili mladu osobu ispoljila u njegovom ili njenom ponašanju, a ni roditelji, ni staratelji, ni sama maloljetna osoba, ili društvene službe vanboravišnog tipa, ne mogu da otklone tu opasnost sredstvima drugačijim od smještanja u ustanovu.


Zemlje članice pri provedbi ovih pravila trebaju uložiti napor kako bi osigurale odgovarajuću ravnotežu između prava pojedinačnih prestupnika, prava žrtava, te brige društva za javnu sigurnost i uopće prevenciju kriminaliteta.

Značajnija načela:

„Tretiranje prestupnika u zajednici i izbjegavanje što je moguće više formalnog pravnog postupka ili suđenja“,

„Alternativne kaznene mjere trebaju se koristiti u skladu sa principom minimalne intervencije“

„Primjena ovih mjera treba biti korak ka ukidanju kažnjavanja i ka dekriminalizaciji“

„Provoditi u skladu sa političkim, ekonomskim, društvenim i kulturološkim uslovima svake zemlje te ciljevima sistema krivičnog pravosuđa“

„Evaluacije rezultata istraživanja o izradi novih alternativnih kaznenih mjera, čija primjena se treba sistematski procjenjivati i ocjenjivati“


Institucionalni tretman maloljetnika treba da bude korišten kao krajnje raspoloživo sredstvo, samo na potrebni minimalni vremenski period!

Važniji principi:

mjera lišavanja slobode treba da bude ograničena samo na izuzetne slučajeve.

o dužini sankcije treba da odlučuju organi sudske vlasti pri čemu trebaju imati mogućnost za donošenje odluke o ranom otpustu.

pod maloljetnikom se ima smatrati osoba koja nije napunila 18. godinu života,

lišavanje slobode obuhvata sve aktivnosti koje se sastoje kao bilo koja vrsta hapšenja, zatvaranja ili smještaja osoba po naređenju bilo koje pravosudne, upravne ili druge javne vlasti, u javnu ili privatnu ustanovu koju zatvorena osoba ne može da napusti.

izricanje pritvora se treba izbjegavati, odnosno treba biti ograničeno samo na slučajeve sa izutenim okolnostima koji ovakvu mjeru u potpunosti opravdavaju

prilikom izricanja pritvora, svi pravosudni organi uključeni u slučaj se obavezuju na najviši prioritet ekspeditivnog djelovanja.


Ova rezolucija ima za cilj podstaći zemlje članice na korištenje tehničke pomoći koja je dostupna kroz programe Ujedinjenih naroda (programi za prevenciju kriminaliteta i krivično pravosuđe).

Savremeni standardi pravosudnog sistema za maloljetnike

a) Poštovanje ljudskog dostojanstva (nediskriminacija, najbolji interesi djeteta, pravo na život, preživljavanje i razvoj, uvažavanje mišljenja djeteta);

b) orijentacija zasnovana na konceptu prava;

c) sveobuhvatan pristup provedbi putem maksimiziranja resursa i napora;

d) integracija usloga na interdisciplinarnoj osnovi;

e) učešće djece te relevantnih sektora društva;

f) izgradnja kapaciteta partnera kroz razvojni proces;

g) održivost bez kontinuirane zavisnosti o spoljnim tijelima;

h) jednakost u primjeni prema i u dostupnosti onima kojima je to najviše potrebno; i) odgovornost i transparentnost aktivnosti;

j) aktivno reagiranje zasnovano na efikasnim preventivnim i popravnim mjerama. 22.12.2010 Muhamed Budimlić 15

1) izdvajanje odredaba o počiniocima iz kategorije osoba koje nisu napunile 18-u godinu života iz odredbi o punoljetnim počiniocima;

2) obaveza postupanja svih procesnih subjekata „u najboljem interesu djeteta“;

3) omogućavanje u svim fazama postupka „slobodnog izražavanja mišljenja“;

4) nepovredivost „prava na obrazovanje“ kroz odluke koje se donose;

5) zabrana „mučenja i nehumanih uslova prilikom lišenja slobode“ kao i zabrana diskriminacije po bilo kom osnovu;

6) „srazmjernost, ravnoteža i proporcionalnost“ u donošenju odluka, pri čemu je naglašeno da primjenjene mjere trebaju odgovarati kako prema vrsti, tako i prema mjeri, prvenstveno u odnosu na individulane okolnosti maloljetnika, ne zanemarujući pri tome potrebe društva kao i prava i interese žrtve;

7) izbjegavanje „kriminalizacije, stigmatizacije i etiketiranja“ djece, posebno u slučajevima lakših krivičnih djela;

8) propisane mjere trebaju sadržavati elemente koji će obezbjeđivati jačanje odgojnih i drugih elemenata socijalne integracije, koje će ujedno predstavljati temelj preventivne politike;

9) propisivanje mjera prema tzv. diverzionom modelu (eng. diversion model), koji treba osigurati posredovanje odnosno odvraćanje od delinkventnog ponašanja.


Principi navedeni u Preporuci Vijeća Evrope

a) reakcija na djela izvršena od strane maloljetnika treba biti veoma brza, uranjena i dosljedna;

b) odgovornost za prestupničko ponašanje maloljetnika treba biti proširena i na njegove/njene roditelje;

c) ukoliko je to moguće, i kada god se smatra korisnim, intervencija na maloljetnog učinioca treba sadržavati i mjere podnošenja odštete žrtvi odnosno zajednici;

d) intrevencije trebaju biti direktno upućene na prestupničko ponašanje i informacije o tome trebaju biti proslijeđene, što je prije moguće, prema naučnoj zajednici.


Države članice trebaju razvijati instrumentarij za praćenje efikasnosti pravosudne politike prema maloljetnicima, te o rezultatima na prilagođen način obavještavati adresirane međunarodne institucije.

Propisi unutar nacionalnih sistema jurisdikcije, kojima se tretiraju maloljetni počinioci, trebaju se izdvojiti od propisa za punoljetne počinioce, pri čemu isto važi i za razdvajanje na institucionalnom nivou.

Naglašava se značaj i potreba osiguranja visokog stepena stručnosti, educiranosti i profesionalizma za sve sudionike postupka prema maloljetnicima.

Što češće se trebaju izricati i primjenjivati mjere vansudskog reagovanja, pri čemu se posebna pažnja treba staviti na razvoj ustanova nadležnih za provođenje takvih mjera. Podsticanje i izvođenje prognostičkih studija, istraživanja i naučnih analiza trebaju biti temelj za izradu i implementaciju preventivnih programa.


Propisivanje rigoroznih kriterija za smještaj maloljetnika u ustanove, uz razvijanje sistema alternativnog i vansudskog načina reagiranja, u koje trebaju biti uključena i nadležna tužilaštava, treba postati dio procesa usmjerenog ka dekriminalizaciji ove kategorije.

U tom smislu se naročito ističe značaj provođenja metoda medijacije i restorativne pravde, kao neformalnih oblika rješavanja sporova.

Osnivanje i razvoj manjih ustanova za mjere kojima se lišavaju slobode maloljetnici, pri čemu se ove mjere, kao i mjere vaninstitucionalnog karaktera trebaju što više provoditi u ambijentu i zajednici iz koje dolazi maloljetnik. Posebno se naglašava obaveza formiranja specijalizovanih ustanova za ovu kategoriju prestupnika, koji trebaju biti odvojeni od punoljetnih osuđenika.


Kroz provođenje mjera psiho-socijalne intervencije promovirati i isticati zaštitne faktore, a reducirati i otklanjati faktore rizika

• osiguravanje multidisciplinarnog i multiinstitucionalnog pristupa u reagiranju na maloljetničku delinkvenciju;

• izradu posebnog seta mjera koje bi se provodile prema pripadnicima etničkih manjina, mladim ženama i djevojkama, te počiniocima koji su skloni djelovanju u grupama;

• usmjeravanje posebne pažnje na rješavanje slučajeva koji se mogu smatrati ozbiljnim, jer postoji opravdana opasnost da mogu dovesti do daljnjih težih posljedica, naročito u odnosu na ponašanja sa izraženim elementima nasilja kao i ponašanja u vezi zloupotreba opojnih droga i alkohola


Također, ističe se potreba promoviranja prednosti djelovanja tzv. evidence based politike, odnosno razvijanja i korištenja baze podataka o efektima provedenih mjera, kontra uobičajene prakse po principu „mi to uvijek radimo na ovaj (svoj) način“, koji se uglavnom ispostavlja kao zaostao i ne-efektivan.

Pored toga, značajnim se smatra i osiguranje prisustva roditelja, odnosno staratelja, svim sudskim radnjama, osim u slučajevima kada je to kontradiktorno ili postoje zakonske smetnje, kako bi se u što većoj mjeri ukazalo na odgovornost i značaj porodice u rješavanju problema, ali i njenog značaja za prevenciju delinkventnog ponašanja.

Na poslijetku, ističe se značaj propisivanja takvih normi, koje bi kategoriju tzv. mlađih punoljetnih lica (od 18 do 21 godine života) stavile u isti pravni položaj kao i kategoriju maloljetnika, uvažavajući sve specifičnosti kojima se odlikuju mladi u ovoj fazi psiho-socijalnog razvoja.


Krivičnopravni položaj maloljetnika

Odgojne preporuke

Odgojne mjere

Kažnjavanje maloljetnika


Djeca: osobe koje nisu navršile četrnaestu godinu života

Maloljetnici: osobe koje su navršile četrnaestu a nisu navršile osamnaestu godinu života

Mlađi i stariji maloljetnici

Mlađa punoljetna lica


Najblaži instrumenti pravnog reagovanja na kriminalno ponašanje maloljetnika.

Zakonski uslovi izricanja (težina djela, stav počinitelja, spremnost za pomirenje...)

Posebni ciljevi resocijalizacije (nestigmatizacija, reintegrisanje u zajednicu, ublažavanje štete KD...)

Nadležnost sudija i tužitelj


Osobno izvinjenje oštećenom

Naknada štete oštećenom

Redovno pohaĎanje škole

Rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice

Prihvaćanje odgovarajućeg zaposlenja

Smještaj u drugu porodicu, dom ili ustanovu

Liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi

Posjećivanje odgojnih obrazovnih, psiholoških i drugih savjetovališta


Dopunski ili osnovni instrument krivičnopravnog reagovanja

Odgovaraju pedagoškom statusu djeteta i prognozi njegovog daljnjeg ponašanja

Svrha: odgoj, preodgoj i pravilan razvoj maloljetnika

Kategorizacija mjera: u odnosu na težinu djela i stepen oduzimanja ili ograničavanja prava

Disciplinske mjere, mjere pojačanog nadzora i zavodske mjere


Kazna maloljetničkog zatvora

Samo (?) stariji krivično odgovorni maloljetnici

Samo za teška krivična djela (obično 5 godina i teža kazna)

Opravdanost u odnosu na težinu djela i stepen krivične odgovornosti

Tačno utvrđena granica (obično 1 do 10 godina)

Opšta pravila za odmjeravanje kazne uz okolnosti vezane za ličnost maloljetnika


Opće odredbe

Značenje izraza

Sudski organi u postupku za maloljetnike

Odredbe materijalnog krivičnog prava

Krivični postupak prema maloljetnicima

Odredbe o izvršenju krivičnih sankcija

Krivična djela na štetu maloljetnika

Prelazne i završne odredbe


International Self-Reported Delinquency Study 2, Bosnia and Herzegovina, Budimlić, M., Maljević, A., Muratbegović, E. (2008);

Obim i struktura kriminaliteta maloljetnika i generalna prevencija– studija slučaja: Kanton Sarajevo (Doktorska disertacija), Budimlić, M., (2008);

Preddelinkventno ponašanje učenika osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo , Obradović, V., (2005);

Delinkventno ponašanje, Obradović, V. (2008);

Youth-Gang Attitudes, Orientations and Outlooks A Comparative Analysis of Adolescents in five Nations: USA, Germany, Netherlands, UK and BiH, Maljević, A., Mujanović, E., Muratbegović, E., Budimlić, M., (2008)

Izvršenbja alternativnih mjera za maloljetnike- pravni, institucionalni i praktični problemi, CPRC, Budimlić, M., Muratbegović., Datzer, D., Maljević, A., i ostali

...


O kojim podacima je riječ ?

◦ O kriminalnom ponašanju i delinkvenciji uopšte

◦ O suprotstavljanju kriminalitetu


Muhamed Budimlić 22.12.2010

9,4

13,5

11,2 9,9

8,9

21,2

2,4

6,8

9,8

19,8

11,1

Udio maloljetnih počinilaca krivičnih djela u 2003. godini

Maloljetni počinioci, ukupno kriminalitet (izraženo u % u odnosu na ukupni brojpočinitelja)

Prikaz procentualnog udjela maloljetnih počinilaca krivičnih djela u pojedinim zemljama u 2003. godini, European Sourcebook of Crime and Criminal Justice Statistics (osim KS, BiH)

31


Ukupan broj izvršenih KD;

Broj pojedinih KD;

Karakteristike djela;

Karakteristike učinioca;

Obilježja postupka;

Vrste sudske odluke.

Trendovi kriminaliteta;

Kvota/ koeficijent

kriminaliteta;

Časovnik zločina (s-m-

s/KD);

Kvota osuĎenih lica.

Pokazatelji u apsolutnim brojevima

Pokazatelji u relativnim brojevima


Eoropean Sourcebook 3e editie, WODC, Home Office, CESDIP, OFS BFS UST, The Hague (2006)


Izvor: Criminal Victimisation In Urban Europe. Key Findings of the 2000 International Crime Victim Surveys (str.19).


Eoropean Sourcebook 3e editie, WODC, Home Office, CESDIP, OFS BFS UST, The Hague (2006)

22.12.2010 Muhamed Budimlić

“TAMNA

BROJKA” - ??

“registrovani”

“optuženi”

“presuĎeni”

36

Muhamed Budimlić 22.12.2010

za

protiv

odluka o KD

Donošenje odluke za počinjenje djela?

37

Politika suprotstavljanja kriminalitetu

Represivne aktivnosti

Preventivne aktivnosti


Šta činiti u vezi sa prestupnicima?

Šta činiti u vezi sa kriminalitetom?

Šta činiti za (u ime) žrtava kriminaliteta?

(Canton and Yates, 2008)


Doprinijeti boljem shvatanju kriminalnog fenomena i procesa

kriminalizacije;

Razumijeti proces reagovanja na kriminalitet i na učinioce;

Uvidjeti efekte svih oblika socijalne reakcije;

Spoznati potrebe i prava žrtava kriminaliteta;

Uvidjeti zašto su određeni konceptisuprotstavljanja delinkvenciji

efikasniji od drugih;

Istraživati veze između kriminologije i razvoja politike i prakse

reagovanja na kriminalitet.


Aebi, M., Aromaa K., et al. (2006) Eoropean Sourcebook 3e editie, WODC, Home Office, CESDIP, OFS BFS UST, The Hague

Aromaa K. (2005) Why is it important to have crime statistics- and other information on crime?, 11th Meeting of the Siena Group on Social Statistics, Helsinki, Finland

Budimlić, M. (2008) Obim i struktura kriminaliteta maloljetnika i generalna prevencija – studija slučaja: Kanton Sarajevo (disertacija), Sarajevo

Budimlić, M., Maljević, A., Muratbegović, E. (2008) International Self-Reported Delinquency BiH (ESC), Nacionalni izvještaj o istraživanju, Sarajevo

Ignjatović ,Đ. (2005) Kriminologija, Beograd

Kosović, J., Sijerčić-Čolić, H., Simović, M., (2008) Nacrt Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku, Ministarstvo pravde BiH

Siegel, L., J. (2006) Criminology, Belmont (USA)

Stout, B., Yates, J., Williams, B. (2008) Applied Criminology, London
