GLOBALNI PREGLED POVIJESNOG RAZVOJA KEMIJE

U razvoju kemije razlikujemo 4 razdoblja:

1. Prapovijesna kemija2. Antička kemija3. Alkemijsko razdoblje4. Znanstvena (suvremena) kemija

Riječ kemija = khemeia (zemlja crnica), chima (talina, metalni odljevak), kim (zlato)...

PRAPOVIJESNA KEMIJA- ovladavanje vještinom paljenja i održavanja vatre

- lončarstvo – prva svjesna upotreba kemijske promjene (kaolinit, glavni sastojak gline, djelovanjem topline od 500 do 600 stupnjeva C gubi kemijski vezanu vodu, pretvara se u metakaolin, sastavljen od aluminijeva i silicijeva oksida koji, međusobno povezani daju čvrstoću posudi ili crijepu)

- prvi metali koje je čovjek upoznao i koristio: Bakar Bronca Željezo

Period Približno vrijeme (Područje: Srednji Istok)

Neolitski period (kasno kameno doba)    

8000 - 4000 p.n.e.    

 

Bakreno doba 4000 - 3150 p.n.e.  

Rano brončano doba3150 - 2300 p.n.e.  

Egipat: najstariji nalazi bronce

Srednje brončano doba

2200 - 1550 p.n.e.  

Prva uporaba željeza (Hetiti i Mezopotamija)

Kasno brončano doba

1550 - 1200 p.n.e.  

Najstariji željezni bodež (Hetiti)Rano željezno doba

1200 - 1000 p.n.e.  

Željezno doba1000 - 586 p.n.e.  

Egipat: početak proizvodnje željeza

- Egipćani poznaju zlato, srebro, bakar, željezo, olovo, kositar, sumpor, kalcijev oksid, stibijev sulfid, sapun, ocat, škrob, etanol…

- glazira se keramika (prvi umjetni silikatni materijal bila je glazura), proizvodi se staklo, (reakcijom sode i pijeska koji osim kremena sadržava i vapnenac).

- Egipćane je uglavnom zanimala tehnologija; znanstvena razmišljanja su bila marginalna.

ANTIČKA KEMIJA (Filozofska osnova)

Tales iz Mileta (oko 600 g. pr. Kr). – sve tvari su sastavljene od vode (pratvar) kao jedinog elementa

Anaksimandar iz Mileta – temeljni element svemira je aperion (nešto između vode i zraka, beskonačno, neograničeno)

Heraklit iz Efeza – stalna promjena je ono što odlikuje svemir

Empedoklo – četiri počela – vatra, zrak, voda i zemlja. Ništa se ne stvara, ništa ne nastaje, nego se počela miješaju i razdvajaju (uzroci su ljubav i mržnja).

Aristotel – nije priznavao prazninu već ju je smatrao mjestom gdje se nalazi neko tijelo- Spominje mogućnost transmutacije elemenata; uvodi peti element, eter

Leukip (oko 450 g. pr. Kr.) sve su tvari sastavljene od najsitnijih nedjeljivih djelića-atomi svakog elementa se razlikuju bojom i veličinom

Demokrit (oko 400 g. pr. Kr.) realno postoje samo nedjeljive čestice (ATOMOS) i prazan prostor

ALKEMIJSKO RAZDOBLJE (do 17. st.)- Započinje spajanjem kemijskih teorija Grka i praktičnih vještina Egipćana

- Aleksandrija – centar svijetaPROTOKEMIJA

Glavni ciljevi alkemičara:

- Kamen mudraca- Eliksir mladosti- Transmutacija ljudskog života

Paracelsus - iatrokemija

Andreas Libau - Alchymia

Johann Rudolf Glauber – Glauberova sol

Henning Brant - fosfor

Poznavali su: destilaciju, dobivanje sulfatne, kloridne i nitratne kiseline

PRIJELAZNO RAZDOBLJE (Alkemija/moderna kemija)

Robert Boyle – The sceptical chemist

Georg Stahl – prva teorija o gorenju

MODERNA KEMIJA

Antoine Laurent Lavoisier

Replika Lavoisierovog laboratorija (Muzej u Minchenu)

Shema aparature za izgaranje vodika Dio aparature za izgaranje vodika

Laboratorijski instrumenti koje je koristio Lavoisier pri donošenju zakona o očuvanju mase.

Lavoisier je koristio leće kako bi fokusirao sunčeve zrake kojima je izlagao zapaljive materijale.

John Dalton – kvantitativna strana atomske teorije

A New System of Chemical Philosophy (1808)

Humphry Davy – elektrokemijskim putem dobiva alkalijske metale

Friedrich Wohler – sintetizirao ureuWilliam Crookes – otkriva katodne zrake

Henry Becquerel otkriva radioaktivnost

Fotografska ploča izložena radioaktivnom zračenju uranovih soli.

Marie Sklodowska Curie – radij, polonij

Ernest Rutheford – model atoma, otkriva protone

Niels Bohr – uspijeva razbiti jezgru dušikova atoma

James Chadwick – otkriva neutrone

Svante Arhenius – “Ni čista sol ni čista voda ne pokazuju svojstvo električne vodljivosti za razliku od otopine soli u vodi”.

Grane kemije

Tradicionalne grane kemije• Anorganska kemija• Organska kemija• Analitička kemija• Fizikalna kemija• Biokemija

Suvremene grane kemije• Kemijska fizika• Teorijska kemija (kvantna,

matematička, računalna)• Kemija materijala