UPORABA TRIJU PISAMA I TRIJU JEZIKA JEZICI * PISMA
latinski latinica crkvenoslavenski glagoljica starohrvatski ćirilica
ZAPISI U KAMENU
LATINICA I LATINSKI JEZIK
Branimirov natpis, 9. st. – najstarija isprava jednog hrvatskog vladara
Trpimirova darovnica 9. st. – prvi put se spominje ime Hrvat
NASTAJE U 9. ST. AUTORI: ĆIRIL I METOD DVA TIPA GLAGOLJICE
OBLA UGLATA (HRVATSKA)
GLAGOLJSKA ABECEDA – AZBUKA
(az, buki, vjede, gljagoljon…)
KRČKI NATPIS
PLOMINSKI NATPIS
VALUNSKA PLOČA – svjedoči o trojezičnosti
Se zida Maj opat, Radonja, Rugota, Dobroslav
Staroslavenski (crkvenoslavenski, općeslavenski) PRVI SPOMENICI PISANI GLAGOLJICOM PISANI SU
MJEŠAVINOM STAROSLAVENSKOG I STAROHRVATSKOG JEZIKA
Najstariji tekstovi ostvareni su: kao zapisi u kamenu u rukopisu tiskani
BAŠĆANSKA PLOČA, 12. ST.
Uklesana u pod crkvice sv. Lucije u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku.
Darovnica kralja Zvonimira 13 redaka, 100 riječi Opat Držiha i Dobrovit Označava početak hrvatske književnosti Čuva se u HAZ-u
GLAGOLJICA U SLAVONIJI 12./13. st.(?) Brodski Drenovac i Lovčić , zapisi na zidu crkve
Vinodolski zakonik, 1288. – pravni dokument Istarski razvod, 1325. – pravni dokument Hrvojev misal – najljepša naša rukom pisana knjiga Misal kneza Novaka – predložak za naš Prvotisak
Vinodolski zakonik
1288., 17 str., 75 čl.jedan je od najstarijih pravnih Dokumenata
Normirao je baštinsko pravo i propisao kazne za krađe, uvrede, ozljede i ubojstva.
Istarski razvod
hrvacko ime (23 puta spomenuto), dežele pisarodigrao važnu ulogu u priključenju Istre Hrvatskoj
Glagoljski brevijar, Borgiano Illirico 6, 14. st.,Misal kneza Novaka, 1368.,Reimsko evanđelje, 1395., Brevijar Vida Omišljanina1396., Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića, 1404.,Humski brevijar, 1442., Vrbnički I. misal, 1456., Dabarski brevijar, 1486.,Novljanski II. brevijar, 1495.,
Misal kneza Novaka
1368.knez Novak Disislavić, Krbavavrijednost - imanje osrednjeg plemićaČuva se u Bečkoj nacionalnoj knjižnici, smatra se da je to predložak za prvotisak
Reimski evanđelistar
1395. st.Prag, Carigrad, RheimsTexte du Sacre
(Krundibena knjiga),francuskih kraljevaLouis XIV.
1396., rađen za Roč u Istri
Nacionalna knjižnica u Beču (bivša Dvorska)
pergamena: 3 stada od 40 ovaca
1404., misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića
Topkapi Sarayi, Carigrad, 94 iluminacije, 380 inicijala
dospio iz Korvinove knjižnice iz Budima (pod Turcima)
1400-1410, područje Zadra, ili Like i Krbave
Thomas Phillips desserts of manuscripts Henrik Birnbaum Otto Sagner Verlag,
1977. Andrew Corin, UCLA
Berlinski misal (218 listova pergamene, 436 str., pisan 1402., za crkvu sv. Jurja Koprivskog na Zrmanji , dospio je u Zadar 1404. , zatim u Rim pa u Englesku, a 1882. u Berlin gdje se nalazi i danas pa se zove Berlinski misal. Bilo bi ga bolje zvati misal Bartola Krbavca jer se smatra da je on autor.
1442., Istra Metropolitana u
Zagrebu Humski grafiti i
Ročki abecedarij Humski grafiti, 12. st.
(kovača Martina…) “Zaman jezik flafoli
ako srce ne moli” (Barban)
1456. Inicijal župni ured u
Vrbniku izložen u
Dublinu 2000./01.
1462. 1 list u Princetonu, SAD Vrbnik - glagoljaški
gradić Blaž Baromić, lomljene
ligature Vrbnik (i Dobrinj)
spomenuti 1. siječnja 1100.g.
Juraj iz Slavonije, oko 1400., profesor na Sorboni u Parizu(ovaj list čuva se u Toursu u Francuskoj)
14. ST. Zakon i red sestara dominikanki – najstariji tekst Šibenska molitva (Gospina pohvala) – prvi
pjesnički tekst Lekcionar fra Bernadina Šibenčanina – prva naša
tiskan knjiga na latinici
Šibenska molitva (sredina XIV. st.)
Red i zakon (1345)
Autori su učenici Ćirila i Metoda
hrvatska ćirilica ili bosančica POVALJSKA LISTINA,
1184./1250. POLJIČKI STATUT
Poljički statut (1444)
Povaljska listina - najstariji spomenik pisan hrvatskom ćirilicom, posjedovna isprava benediktinskoga samostana Sv. Ivana u Povljima na Braču.Napisao ju je kanonik Ivan 1. 12. 1250. doznaje se iz same listine. Mješavinom narodnog i staroslavenskog jezika govori o političkim, društvenim, gospodarskim i kulturnim prilikama prostora i vremena u kojem je nastala.
.
J. Gutenberg, 1455.g.
40000 naslova - inkunabule, 260 gradova (Senj)
10 milijuna tiskanih primjeraka
1483. - prva hrvatska tiskana knjiga
Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483. prva naša tiskana knjiga,
tiskana samo 28 godina nakon Biblije
prve tiskare –Kosinj, Rijeka, Senj
Kosinjska dolina
Prvotisak, inkunabula
28 godina nakon Gutenberga
11 primjeraka: Vatikan, Moskva, Washington, Beč, Zagreb
MARKO MARULIĆJudita, 1501., 1521. tiskana u Veneciji
1530.-1531., Rijeka, Šimun Kožičić Benja,
biskup krbavsko -modruški, rođen u Zadru
napušta crkvenoslavenski hrv. redakcije, prelazi na hrvatski
5 knjiga, knižice od hrvacke zemle
Venecija (primjerci: Beč, New York, Oxford, Petrograd),
glagoljska azbuka, od az do jest-je
sricanje, bubati Molitva Nedilna
(Gospodnja), Zdravo Marie. Luksuzna i u europskim razmjerima
Bartol Kašić - prvi hrvatski gramatičar
Vrančić i Kašić udarili su temelje hrvatskom
jezikoslovlju.
Faust Vrančić, 1595., Šibenik Rječnik pet najuglednijih europskih jezika: latinskoga,
talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i mađarskoga.
Bartol Kašić, 1604., Rim:
Temelji ilirskoga/hrvatskoga jezika u dvije knjige (na latinskome jeziku
štokavski rječnik - Jakov Mikalja (dubrovački isusovac):
Blago jezika slovinskoga, 1649. kajkavski rječnik - Ivan Belostenec latinsko-
hrvatski i hrvatsko-latinski rječnik Gazofilacij
nema jedinstvenog književnoga jezika, u javnim ustanovama govori se latinski ili njemački
skupina mladih intelektualaca naziva se ilircima pa se i pokret naziva ilirski pokret, kasnije hrvatski narodni preporod
U Kratkoj osnovi horvatsko-slavenskoga pravopisanja (1830.) predlaže uvođenje dijakritičkih znakova( č, ž, š…), tj. za svaki glas poseban znak
slovopisnu reformu izložio je i u
članku Pravopisz, 1835. (u Danici)
Danica (Danicza Horvatzka, Slavonska y Dalmatinzka, 1835. – tiskana starim pravopisom i kajkavskim narječjem, 1836. mijena ime u Danica ilirska – biva tiskana novim pravopisom i štokavskim narječjem
1835. godine u Danici tiskana je pjesma Antuna Mihanovića
Grof Janko Drašković zastupa ideje iliraca u Saboru.
1843. Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je put u Saboru održao govor na hrvatskome jeziku
23. listopada 1847. hrvatski jezik postao je službenim jezikom
Vjekoslav
Babukić,
Požežanin
- ilirci su smatrali da se književni jezik Hrvata mora razvijati na štokavskoj osnovici jekavskog govora,
Pisci tog vremena: Petar Preradović
Stanko Vraz Ivan Mažuranić
Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja najvećega hrvatskog leksikografa 19. stoljeća - Bogoslava Šuleka. Šulek, podrijetlom Slovak, obogatio je hrvatsko nazivlje
1892. Ivan Broz objavljuje Hrvatski pravopis - prvi pravopis na fonološkom načelu (piši kako govoriš).
1898. Tomo Maretić objavljuje Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga jezika
1901. Ivan Broz i Franjo Iveković: Rječnik hrvatskoga jezika
Pravopis – određuje pravila pisanja, slova i znakova kojima se ta pravila ostvaruju.
Gramatika - opisan glasovni sustav, sastav i pravilna upotreba oblika riječi, pravilnost stvaranja rečenica i tekstova
Rječnik - sadrži riječi koje pripadaju književnom jeziku
Jezični savjetnik – obrađuju se književne dvojbe