8/8/2019 PR u Kriznim Okolnostima
1/16
MEGATREND UNIVERZITET
SEMINARSKI RAD
Predmet: ODNOSI SA JAVNOU
Tema: PR u kriznim okolnostima
Mentor : Student :
Beograd, avgust 2010.
1
8/8/2019 PR u Kriznim Okolnostima
2/16
SADRAJ
SADRAJ ...............................................................................................................................21.UVOD .................................................................................................................................. 3
2.TA SU ODNOSI S MEDIJIMA? ...................................................................................... 53.PLANIRANJE KOMUNIKACIJE S MEDIJIMA ...............................................................63.1.Elementi planiranja komunikacije s medijima ..................................................................73.2. Istraivanje medija ..........................................................................................................84.ODNOSI S MEDIJIMA .....................................................................................................9
4.1. Upravljanje odnosima s medijima ..................................................................................104.1. Medije treba upoznati .....................................................................................................115.ZAKLJUAK ....................................................................................................................156.LITERATURA ................................................................................................................... 16
2
8/8/2019 PR u Kriznim Okolnostima
3/16
1.UVOD
Odnosi s javnou su delatnost koja je usmerena na vie pravaca: razvija se poseban
nain ophoenja, komuniciranja i kontaktiranja sa kupcima, poslovnim partnerima, kao iposeban odnos ophoenja meu zaposlenima unutar jedne organizacije. Odnosi s javnou
su posebna vrsta poslovnih aktivnosti, koji se preduzimaju radi planiranog i smiljenog
komuniciranja, uspostavljanja i odravanja odnosa sa okolinom, sa ciljem da se stvori
prostor za pozitivan publicitet organizacije, kao i istupanja protiv glasina i pria koje se
povremeno javljaju. Odnosi s javnou obuhvataju poseban oblik konteksta i odnosa prema
dobavljaima, konkurentima, finansijskim institucijama, javnim slubama, medijima .U
poslednje vreme velika panja poklanja se medijima kao posebnom delu odnosa s javnou.
Mediji predstavljaju kanal komuniciranja izmeu organizacije i njenih ciljnih grupa.
Ako se posmatra u odnosu na druge delove informaciono-komunikacionog sistema, sektor
aktivnosti specijalizovan za odnose s javnou belei u poslednjih desetak godina najvei
rast. Ameriko udruenje za odnose s javnou (PRSA) tvrdi, posle svoje godinje
skuptine 2000, da jedino ogranienje za dalji razvoj ove prosperitetne oblasti jeste
nedovoljan broj ljudi koji umiju da rade ovaj posao, jer tih poslova ima sve vie i sve bolje
su plaeni.1 Osobe koje obavljaju ovaj posao, u dananje vreme su poznate kao strunjaci
za odnose s javnou..
Prilikom angaovanja strunjaka za odnose s javnou , klijenti zahtevaju od njih da
im obezbijede javnu panju, odnosno publicitet. Publicitet je kvalitet koji neto ili nekoga
ini vidljivim, drutveno zapaenim i vanim, predmetom o kome se misli ili govori. 2
Zastupnici agencija nastoje da upravo preko nekog medija, koji uiva odreenipublicitet i poverenje javnosti, pridobiju najvei dio javne panje u korist klijenata koji su
ih angaovali. Poznato je da se novinarstvo jo od samih poetaka "hrani" negativnim
publicitetom ili jednostavnije reeno prednost se daje neoekivanim ili dramatinim1 M. Radojkovi, B. Stojkovi, nformaciono komunikacioni sistemi, Beograd: Clio, 2004, str. 185.2 Ibidem, str. 186.
3
8/8/2019 PR u Kriznim Okolnostima
4/16
pojavama i dogaajima. Ukoliko se mediji na ovaj nain ophode prema nekim osobama ili
organizacijama (naravno, ukoliko postoji povod za to), tada takve osobe ili institucije
"zarauju" negativan publicitet.
Zato su tu strunjaci za odnose s javnou koji umeju vrlo veto da menjaju
percepcije kod ljudi. Agencije za odnose sa javnou svog klijenta upoznavaju o predstavi i
miljenju o njemu, koji ve postoje u javnosti, a zatim zajedno sa klijentom dopunjuju ili
menjaju tu sliku i prenose je javnosti putem medija. Strunjaci za odnose s javnou
organizuju konferencije za tampu, promocije, te razliite skupove.
Dakle, u zavisnosti od naina na koji osvajaju javnu panju, stvara se i kljuna
razlika izmeu novinarstva i profesije odnosa s javnou.
Moemo zakljuiti da odnosi s javnou podrazumevaju i ukljuuju:
publicitet,
oglaavanje,
odnose sa medijima,
marketing,
lobiranje,
pripremu komunikacijskih projekata,
interno komuniciranje,
krizno komuniciranje ,
urednike zadatke,
istraivanje javnog mnjenja (u saradnji sa agencijama za istraivanje trita).
4
8/8/2019 PR u Kriznim Okolnostima
5/16
2.TA SU ODNOSI S MEDIJIMA?
Odnosi s medijima su dio odnosa s javnou iji predmet je praenje i analiza
medijskih sadraja i njihovog uticaja na za nas vane grupe ljudi i javno mnjenje uopte.
Oni se bave kreiranjem, planiranjem, realizovanjem i vrednovanjem raznih aktivnosti
kojima se obavetava i ubeuje javnost, pregovara sa novinarima, priprema i veba za
delovanje u kriznim situacijama. Vanost medija u svakodnevnom ivotu je, dakle,
neupitna. Osim to kreiraju javno miljenje, mediji prenose informacije od poslovnih
partnera, potroaa, biraa. Jedan od znaajnih zadataka odnosa s medijima, u odnosu na
okruenje, je da stvori i omogui to bolju saradnju i povezanost izmeu organizacija imas-medija.
Zavisnost uspenog poslovanja organizacije od medija, direktno uslovljava
maksimalno zalaganje odnosa s javnou za uspostavljanje meusobne saradnje, poverenja
i uvaavanja. Uloga odnosa sa medijima ogleda se u dostizanju optimalnog nivoa
emitovanja i irine informacija da bi se ostvarili popularnost i razumevanje od strane
ciljnog auditorijuma.
Odnosi s medijima ne nastaju sami od sebe i ne odvijaju se spontano. Neko mora da
se stara o njima. U manjim organizacijama, u kojima jo uvek nema pojedinaca ili timova
specijalizovanih za odnose s javnou, to najee rade sami rukovodioci. Kako
organizacija raste ona postaje sve interesantnija za javnost, a uporedo s tim i novinarske
potrebe i zahtevi postaju preveliki da bi na njih moglo samo uzgredno da se odgovori.
Organizacije koje rastu brigu o odnosima s medijima u poetku poveravaju pojedincima, da
bi kasnije formirali posebna odjeljenja ili slube. U tim slubama postepeno dolazi do
specijalizacije i profesionalizacije. Tako odnosi s medijima mnogima postaju osnovno
zanimanje.
5
8/8/2019 PR u Kriznim Okolnostima
6/16
Unutar samih odnosa s medijima dolazi do dalje specijalizacije. Neki od tih
specijalista, kao to su predstavnici za medije istureni su u prvi plan. Drugi ostaju u
pozadini kao savetnici, analitiari, stratezi, planeri, treneri,ocenjivai, tekstopisci i sl.
Preduzea, zavisno od svoje veliine, potrebe i organizovanosti, zapoljavaju i po
nekoliko desetina strunjaka za odnose s medijima. Takoe za pokrivanje dela svojih
potreba angauju agencije za odnose s javnou koje pruaju usluge u sferi odnosa s
medijima.
3.PLANIRANJE KOMUNIKACIJE S MEDIJIMA
Planiranje komunikacije s medijima ima zadatak da implementira strategiju u
okviru raspoloivih resursa. Cilj planiranja komunikacije s medijima je da identifikuje i
koristi prigodan medij kako bi efikasno i efektivno komunicirali sa ciljnom grupom.
Planiranje komunikacije sa medijima omoguava da poruke koje organizacija emituje
pronau put upravo do one grupe ljudi koji su od vanosti za pokrenutu kampanju,
iskoriavajui maksimalno raspoloive resurse. Planiranje komunikacije s medijima
omoguava nam da, poto smo ustanovili ta od njih oekujemo, u svakom momentu treba
da znamo da li se ta naa oekivanja i ispunjavaju. Planovima, koji treba da sadre precizno
utvrene ciljeve, rasporeuju se ljudi, sredstva i vreme.
Ponekad ak i kad damo sve od sebe i obavimo sav posao, ipak neemo dobiti
pokrivenost koju zasluujemo. Bez obzira na sve moramo planirati nae medijske nastupe,
to nas ini inovatorima i proaktivnim, umjesto samo pukog reagovanja na stvarnost oko
nas. Plan sadri nekoliko komponenti ukljuujui sve, od identifikacije i odabiranovinara,do press klipinga. Koordiniran plan komunikacije s medijima poveae anse za
uspeh irenja poruke i njene medijske pokrivenosti.
6
8/8/2019 PR u Kriznim Okolnostima
7/16
3.1.Elementi planiranja komunikacije s medijima
Da bi plan komunikacije s medijima bio kompletan on mora da sadri neke elemente
koji su od kljune vanosti za njegov uspeh:
Identifikovati polje d elovanja akcije.
Utvrditi ciljeve; prije zapoinjanja medijske kampanje jasno odrediti eljene
ciljeve.Ciljevi diktiraju medijske napore, a ne obrnuto. Sve to radimo u medijima
treba da je kreirano da doprinese ciljevima, a ti ciljevi moraju biti realni.
Odrediti ciljnu grupu; za svaku aktivnost odnosa s javnou neophodno je odrediti
ciljnu grupu. Moemo imati nekoliko ciljnih grupa koje treba da prime nau poruku,
ili to moe biti jedna specifina publika. Ciljna grupa e pomoi da odredimo obim
delovanja plana komunikacije odnosa s medijima. Pre nego to zaponemo medijsku
kampanju treba razmisliti o publici kojoj se obraamo.
Staviti akciju u neki iri kontekst; ako elimo da obezbedimo maksimalnu medijsku
pokrivenost moramo pogledati izvan granica naeg projekta. Vest nije samo o naoj
organizaciji ili izvetaju, ve o neemu mnogo veem, sa vie drame koja e uticati na
vie ljudi u tom momentu. Da bi stvarno zadobili panju medija, naa pria mora biti
vredna kao vest. Postoje razni naini koji se mogu iskoristiti da bi se zadobila panjanovinara (dramatina ljudska pitanja, tragedije, avanture, anegdote, itd.)
Kreirati kljune poruke; svesti svoje delovanje na dve ili tri glavne poruke koje e
izazvati panju i pokazati znaaj. Porukom se moe kampanja maksimalno iskoristiti,
ali i izazvati efekat suprotan eljenom.
Pripremiti press materijal; ovaj materijal mora podravati nau akciju, treba utvrditi
ta je od materijala prigodno pokloniti novinarima i u kom trenutku.
Sastaviti bazu podataka o medijima, novinarima; o vanosti posedovanja podataka onovinarima je izlino priati. Ovi podaci se prikupljaju ranije, mnogo vremena pre
zapoinjanja bilo koje kampanje i predstavljaju jednu od baza za izradu plana
komunikacija s medijima. Prijateljske odnose sa novinarima treba negovati
konstantno, bez obzira da li je neka akcija u toku.
7
8/8/2019 PR u Kriznim Okolnostima
8/16
Navedeni elementi predstavljaju ono to treba uraditi pre nego kontaktiramo novinara
ili medijsku kuu. Nakon toga vreme je da se posvetimo ostalim komponentama plana:
Pisanje i distribucija za medije i press materijala.
Sprovoenje medija brifinga sa novinarima sa kojima emo saraivati.
Rasporeivanje, kojim novinarima dati prie i izvjetaje.
Organizacija medijskog dogaaja,.
Obezbijediti pokrivenost naih rei dokumentima i slikama.
Rezervacija radio i TV emisija, utvrditi termine gostovanja.
Voditi rauna o Web sajtu i interenetu, izvui najbolju korist.
Sakupljati povratne informacije, pres kliping, kako bi obezbijedili rezultate i
podatke o voenju kampanje u vidu izvetaja za direktora i upravni odbor.
3.2. Istraivanje medija
Medije je neophodno istraivati kako bi imali potrebne podatke pri kreiranju plana
komunikacije s medijima. Istraivanjima se meri publika, iz razloga kupovinekomercijalnog prostora u medijima. Mediji na kojima se zakupljuje prostor za reklamiranje
ili poruku mogu biti: TV, radio, novine, magazini, bilbordi, itd. Parametri kojima se
odreuje rejting odreenog medija su brojni. Oni pomau da saznamo koliko e ljudi
primiti nau poruku ako je emitujemo preko tog medija i time omoguavaju efikasnije
planiranje, odnosno tako je mogue odrediti pravi odnos cene i ostvarenih efekata.
Najee koriteni pokazatelji su:
RATING - Odnosi se na TV&RADIO i pokazuje % date populacije koja
konzumira odreeni medij u datom trenutku.
HUT - Homes Using TV- % domainstava koja koriste TV u posmatranom
trenutku.
8
8/8/2019 PR u Kriznim Okolnostima
9/16
TIRA - Koristi se kao parametar za MAGAZINE&NOVINE, pokazuje broj
prodatih primeraka i nije pouzdan.
Mnogo pouzdanije je meriti rejting preko parametara:
READERSHIP (Novine)-tira x broj italaca po kopiji.
COVERAGE (Magazini)-procenat populacije koji ita odreenu publikaciju.
FREQUENCY - prosean broj (puta)izloenosti publike reklami, mera
ponavljanja izloenosti publike reklami.
Osim brojanih pokazatelja o rejtingu nekog medija postoje i neki drugi faktori na
koje treba obratiti panju pri izboru. Svaki medij ima niz pozitivnih i negativnih efekata
koji utiu na poruku koju elimo da poaljemo:
TV- pozitivni efekti su : pokret, zvuk, slika, najvea pokrivenost, mogunost
demonstriranja. Negativni efekti: trenutni efekat- ko je video?, visoki ukupni
trokovi, ne moe dopreti do nekih uskih ciljnih grupa.
RADIO- pozitivni efekti su: niski ukupni trokovi emitovanja, lokalna
pokrivenost, niski trokovi produkcije. Negativni efekti: ima malu publiku-
puno stanica, trenutni efekat..
DNEVNE NOVINE-pozitivni efekti: detaljne informacije, reklame se
opaaju kao vesti...Negativan efekat: samo vizuelno, lo kvalitet tampe.. BILBORDI- pozitivni efekti: najbolji medij za stvaranje brand imida,
dopire do svih, ak i do onih do kojih drugi mediji ne mogu
dopreti.Negativni efekti: visoki trokovi rentiranja/produkcije, samo
vizuelno.
4.ODNOSI S MEDIJIMA
O svetu u kome ivimo vrlo malo znamo iz vlastitog iskustva. Neto smo ga blie
upoznali iz prie bliskih osoba i znanaca, a ponajvie smo saznali iz MEDIJA.
Saradnja s medijima vana je zbog:
9
8/8/2019 PR u Kriznim Okolnostima
10/16
prenoenja naih poruka,
mogunosti da se uje na glas,
informisanja i jaanja svesti javnosti/ciljne grupe o pomenutim pitanjima,
popularnosti/imida, reklamiranja projekta,
mogunost uticaja na dravne organe(politiare, institucije...)
mogunost poziva graana na akciju i pojanjenja kako oni mogu da
uestvuju.
4.1. Upravljanje odnosima s medijima
Svaka organizacija upravljanje odnosa s medijima mora da prilagodi svojim
potrebama. Rukovodstvo organizacije moe da se odlui da sve zadatke iz oblasti odnosa s
medijima preuzme na sebe ili da ih prepusti pojedincu, odjeljenju ili slubi iji je primarni
posao neto drugo, a moe da osnuje odjeljenje ili slubu koja e se baviti iskljuivo ili
preteno upravljanjem odnosa s medijima. Takoe moe da veinu poslova prenese na
nekoga spolja, na agenciju specijalizovanu za to, s tim da je organizaciji potreban neko
iznutra ko e povezivati unutranji ivot organizacije sa spoljnim saradnicima. Minimumkoji svaka organizacija mora da obezbedi jeste pravovremeno i pravilno odgovaranje na
novinarska pitanja. Svi, poev od telefoniste na recepciji , pa nadalje moraju da znaju kome
da proslede novinarske pozive i ko moe da odgovori na koju vrstu pitanja.
Kljuni ljudi u organizaciji moraju da budu upoznati sa najvanijim informacijama i
da budu sposobni da daju intervjue i da javno nastupaju, moraju biti u stanju da po imenu
prepoznaju najvanije novinare koji pokrivaju njihovu organizaciju ili delatnost posla.
Pored toga svaka organizacija bi morala, barem elementarno, da upravlja i ovlada odnosima
s medijima u kriznim situacijama. Za krizu je karakteristino da nastupa nenajavljeno i
esto pogaa veliki broj ljudi. U takvoj situaciji organizacije su dune da pravilno i
pravovremeno obavijeste zainteresovane o onome to se dogaa. Da bi se valjano
10
8/8/2019 PR u Kriznim Okolnostima
11/16
upravljalo odnosima s medijima vano je da se razumije priroda novinarskog posla i
dvojaka uloga novinara prema nekij organizaciji. Jedan put novinari nastupaju kao
prenosioci informacija o nama i o drugima, putem medija, a drugi put za sopstveni raun
kao stejkholderi i javnost. Novinari se samo trude da rade svoj posao, ba kao to to i svi
uesnici u odnosima s medijima isto ine.3
4.1. Medije treba upoznati
Savremeni svet je toliko zavisan od medija da reavanje globalnih problema
interesuje sve ljude na planeti, to i jeste cilj informativnog poretka. Svaki medij poseduje
svoje posebnosti, metode, karakteristike i funkcije, pomou kojih gradi sistem usmeren na
pridobijanje javnosti.
Danas mali broj ljudi koncentracijom kapitala u medijima vlada svetom, to
potvruje injenica da 90 % meunarodnih vesti stie iz etiri velike novinske agencije-
UPI (United Press International), AP (Assoccieted Press), Rojter (Reuter) i AFP (Aans
Frans Pres). Da bi mediji vrili selekciju informacija i istovremeno kontrolisali ogroman
svetski auditorijum, neophodna je uloga komunikacijskih uvara informativnih kapija-
gatekeepera. Ovaj termin prvi je uveo Dejvid Vajt ukazujui na povlaeni sloj ljudi koji
preuzima ulogu "vratara" odluujui tako ta e se od vesti propustiti medijskim kanalima.
Veoma je vano da se poruke i informacije, koje se alju putem medija, oblikuju tako da
budu prilagoene obrazovanju, kulturi i politikim stavovima ciljne grupe kojoj su
namenjeni, jer se u suprotnom moe desiti da izostane eljeni efekat, odnosno da poruka ne
bude primeena.
Prilikom medijske konstrukcije nekog dogaaja uoavamo sledee:
1) vana ili ekskluzivna informacija podrazumeva irenje,
2) dobija medijsko predstavljanje (dobija udarno mesto u medijima irom sveta),
3 Veri, Dejan i dr., Odnosi s medijima, Medija centar i Pristop, Beograd, 2004.
11
8/8/2019 PR u Kriznim Okolnostima
12/16
3) mediji postaju sredstvo pokazivanja, vrei rekonstrukciju dogaaja,
4) mediji uvrtaju i spektakularnost da bi se poveala znatielja publike,
5) svaki medij zapoinje sopstvene istrage tragajui za detaljima,
6) mediji ukazuju na dalji razvoj situacije i oekuju pomo javnosti pri istraivanju,7) jedan medijski predstavljen dogaaj "baca" u senku sve druge dogaaje.
Osnovni cilj svakog medija je da se publici u to kraem roku i na to veem
prostoru dostavi to vie informacija, te da se osvoji njena panja to je due mogue. Nije
ba uvek jednostavno doi do medija. To se postie na razne naine, npr. organizovati neko
istraivanje, publikovati rezultate, organizovati specijalni dogaaj i upoznati javnost sa
tim, organizovati struni skup, u neemu biti prvi/najbolji/najkvalitetniji. Plivanjemedijima predstavlja popularan pojam koji se odnosi na to, kako od svog poslovanja
napraviti zanimljivu medijsku vest i kako se ponaati kada se dobije ansa za gostovanje u
medijima.4
U odnosima s medijima polazna stavka predstavlja identifikacija medija, preko
kojeg medija se obraati javnosti, koja je glavna oblast interesovanja tog medija, kao i
karakteristike javnosti koja prati taj medij. Sledei korak je upoznavanje sa redakcijom sa
kojom emo saraivati, da li su to vijesti, da li je to obrazovna, kulturna ili neka druga
redakcija. Postoje veoma vana pitanja kao to su: Ko e nas gledati, sluati ili itati?,
kao i: Koja su njihova interesovanja i problemi?, na koja se mora odgovoriti vezano za
identifikaciju publike, kako bi utvrdili pogodan medij za prenos poruke.
Definisanje medija; razliiti tipovi i kategorije mas medija:
tematsko polje: zabavni, informacioni, obrazovni
vlasnitvo: privatni, dravni, javni
vrsta: tampa i magazini, radio, TV, agencije
pokrivenost: internacionalna, regionalna, nacionalna, lokalna.
4 Filipovi, V., Kosti ,M., Prohaska, S., Odnosi s javnou,Fakultet organizacionih nauka, Institutu zamenadment, Beograd, 2001.
12
8/8/2019 PR u Kriznim Okolnostima
13/16
Kako bi se pripremili za odnose s medijima moramo razlikovati njihove
mogunosti i nain funkcionisanja. Forme javnog nastupa u mas medijima:
1. NOVINE
Novine su skup medij, jer kako bismo saznali informacije koje donosi moramo platiti
odreeni iznos novaca. Za taj iznos, meutim, dobijamo uglavnom opseno i analitino
tivo, te nam ostaje mogunost da novine itamo kada elimo ili kada za to imamo
vremena.
2 . RADIO
Radio je sveprisutan medij, moemo ga sluati paralelno radei bilo koji drugi posao.Toje najbri medij jer nam u trenutku bez posebnih priprema voditelj moe javiti ta se
dogodilo. Radio je na koncu najjeftiniji medij i dostupan je i neobrazovanom
stanovnitvu.
3. TELEVIZIJA
Televizija je najuticajniji medij, jer pored rei prua i sliku, a ljudi najvie veruju
onome to vide. Zaokuplja nam celokupnu panju i ne moemo je pratiti tek uz put.
Televizija je ujedno i najpovrniji medij jer najvie prodaje uglavnom utisak, a dok
gledamo sliku obino nemamo vremena za sve relevantne informacije.
4. FOTOGRAFIJA
Fotografija je vanija od 1000 rei, s tim da mora biti prikladna.
5. SAOPTENJA ZA MEDIJE
Saoptenje za medije je saet opis, namenjen medijima, koji sadri informacije o
odreenom stavu, dogaaju ili odreenoj temi. Saoptenja se mogu razvrstati u nekoliko
kategorija:
13
8/8/2019 PR u Kriznim Okolnostima
14/16
Pripremna: obavjetavaju o dogaajima, projektima ili programima koji treba da se
dogode ili sprovedu.
Aktuelna: daju podatke o dogaajima koji se odigravaju u vreme izdavanja
saoptenja. Ova saoptenja treba da budu odmah objavljena. Lokalna: dolaze iz odreenih oblasti i u vezi su sa lokalnim vestima.
Ekskluzivna: dostavljena jednoj agenciji, novini, ili jednoj radijskoj ili TV
stanici sa pravom da ga objavi iskljuivo ta agencija, novina, radijska, odnosno TV
stanica.
6. INTERNET;
Internet konvergira sve medijske komunikacije, tekst, sliku, zvuk, i ivu sliku uztrenutnu mogunost inerakcije. Internet omoguava iroku i dvosmjernu komunikaciju
sa kupcima. Sa pravom se kae da ovaj medij koriste najvie obrazovane osobe, ali je
injenica da intrenet postaje sve dostupniji i irim masama.
7. SPOLJNO OGLAAVANJE;
To je oglaavanje na bilbordima, oglasnim mestima na autobuskim stajalitima i svim
mestima pored kojih ciljna populacija prolazi. Ovaj vid oglaavanja ima ponavljajui
efekat, efikasan je za one informacije, proizvode, koji ulaze na novo trite i ele da se
to pre sazna za njih. Smatra se skupim medijem, teko je kontrolisati rasipanje
poruke na ne-pripadnike ciljne grupe.
Mediji imaju svoja pravila i zakonitosti i jednostavno im se trebamo prilagoditi.
Mediji esto trae kontroverze i emocije, stajalite dvije strane o problemu. Ponekad trae
pozitivnost i zanimljivost, pa i glamur. esto trae ekskluzivnu informaciju.To je nain
njihovog opstanka na tritu, na taj nain se bore za itanost i gledanost. Prema tome,najpraktinije je prilagoditi se njihovom svetu i pokuati pruiti ono to trae, ukoliko ih
ve ne moemo menjati.
14
8/8/2019 PR u Kriznim Okolnostima
15/16
Informaciju koju im aljemo prilagodimo medijskim standardima. Ponekad e to
znaiti da emo je morati dobro upakovati da bi smo je prodali(od saoptenja, do press
konferencije ili dogaaja). Iako to pomalo grubo zvui treba da znamo da su i mediji dio
trita koje kupuje i prodaje. Njihova roba je informacija!5
5.ZAKLJUAK
Dvadeset prvi vek je doba znanja, u kome ljudi tragaju za kvalitetnim
informacijama, a mediji kao sredstva masovne komunikacije predstavljaju glavna obeleja
savremenog sveta. Oni su u funkciji prenoenja znanja, bilo da se radi o tampi, radiju,
televiziji, knjigama, filmu, internetu ili interaktivnim oblicima povezivanja.
Meutim, danas se u svetu sve ee postavlja pitanje ta medije ini dobrim ili
kvalitetnim. Zagovornici modela medija u javnoj slubi, smatraju da je kvalitet sposobnost
medija da povezuju razliite i rascepkane publike u zajednicu pojedinaca, gde e jedni
druge smatrati ravnopravnima. Drugi, kvalitet medija tumae kao sposobnost da se na
najbolji nain izraze tehniki kvaliteti same proizvodnje, kao to su vrhunsko snimanje i
osvetljenje, profesionalna reija, te razumljive i jasne ideje. Postoje i oni koji smatraju da
su medijski proizvodi visokokvalitetni ukoliko izdre probu vremena, kao to su pojedine
knjige, filmovi, televizijske emisije koje su stekle veliki ugled i kod kasnijih publika i
generacija.
Odnosi s medijima predstavljaju dio posla koji se odnosi na saradnju sa novinarima,
novinskim kuama, tampanim medijima, radio i TV stanicama kao distributivnim
kanalima vesti i dogaaja. Neophodno je obezbijediti odnos koji se zasniva na tanim i
verodostojnim informacijama i materijalima. Sa novinarima treba imati odnos baziran na
zajednikoj saradnji, potenju i uvaavanju.
5 Skoko,Boo Prirunik za RAZUMIJEVANJE ODNOSA S JAVNOU, MPR, Zagreb, 2006.
15
8/8/2019 PR u Kriznim Okolnostima
16/16
Meu izobiljima sadraja koji svakodnevno privlae panju javnosti, medijskom
pismenou, istraivakom metodom i kritikom analizom sadraja, kvalitetni odnosi s
medijima uputie nas na sutinu poruke kao krajnjeg cilja komunikacijskog efekta.
6.LITERATURA
1. Skoko,Boo Prirunik za RAZUMIJEVANJE ODNOSA S JAVNOU, MPR,
Zagreb, 2006.
2. Filipovi,V.,Kosti,M.,Prohaska, S., Odnosi s javnou,Fakultet organizacionih nauka,
Institutu za menadment, Beograd, 2001.
3. Veri, Dejan i dr., Odnosi s medijima, Medija centar i Pristop, Beograd, 2004.
4. M. Radojkovi, B. Stojkovi, Informaciono komunikacioni sistemi,Beograd:Clio,
2004., str.
5.Wrrag, David, Odnosi sa medijia,Clio, Beograd,1996.
6.Katlim,Sempter,Brum, Uspjeni odnosi s javnou,Slubeni glasnik RS,Beograd,2006.
7.Blek,Sam, Odnosi s javnou, Clio,Beograd,1977.
Internet adrese:
1.www.serbianfurniture.org/siepa/promocija brenda
16