PRAVO POMORSKIH PRIJEVOZA I OSIGURANJE

PRAVO POMORSKIH PRIJEVOZA I OSIGURANJE

1. to je hipoteka na brodu i kako nastaje?Hipoteka na brodu jest pravo prema kojem je vjerovnik ovlaten namiriti svoju trabinu iz prodajne cijene broda, ostvarenu sudskom prodajom ili izvansudskom prodajom ili uzimanjem broda u posjed i iskoritavanjem broda.Hipoteka na brodu javlja se kao oblik stvarnopravnog jamstva za namirenje trabine zalonog vjerovnika. Redovito se primjenjuje pri kupnji ili gradnji broda na kredit kada se u ulozi hipotekarnog vjerovnika najee javlja banka, pa je hipoteka jamstvo za otplatu dugoronog kredita.

Odredbe Pomorskog zakonika o hipoteci na brodu primjenjuju se i na hipoteku na brodu u gradnji koji je upisan u upisnik brodova u gradnji. Poslije zavrene gradnje broda, hipoteka se upisuje u upisnik brodova, a brie iz upisnika brodova u gradnji.

Hipoteka na brodu moe nastati ugovorom (ugovorna hipoteka) ili odlukom suda (prisilna sudska hipoteka).

Hipoteka na brodu ne prestaje promjenom vlasnika broda, osim ako Zakonom nije drugaije odreeno.

Najvanija su prava i obveze stranaka iz hipoteke na brodu:

U sluaju izvansudske prodaje broda vjerovnik moe slobodno prodati brod.

Kupac koji kupi brod od hipotekarnog vjerovnika koji se koristi pravom na izvansudsku prodaju stjee pravo vlasnitva na brodu, neovisno o stvarnom odnosu izmeu vjerovnika i dunika. Hipotekarni vjerovnik, u sluaju preuzimanja broda u posjed i njegovog iskoritavanja radi zatite svojih interesa, moe zaprimati prihode broda te zaradu upotrebljavati za namirenje svoje trabine.

Hipoteka se prostire i na neke uzgrednosti broda. Uzgrednost broda predstavlja vrijednosni ekvivalent tete, tj. umanjene vrijednosti broda zbog oteenja ili djelominog gubitka. Pomorski zakonik navodi ove uzgrednost broda:

Trabine na osnovi naknade tete za jo nepopravljena fizika oteenja koja je brod pretrbio

Trabine na osnovi zajednike havarije, ako se one odose na jo nepopravljena fizika oteenja broda

Da bi se hipoteka prostirala i na te uzgrednosti, uvjet je da oteenja ili gubici nisu popravljeni.

Hipoteka na brod prostire se i na naknadu iz osiguranja broda (oisigurnina) koja pripada vlasniku broda, ako nije drugaije ugovoreno.

Hipoteka na brod ne prostire se na vozarinu, tegljarinu i zakupninu ni na nagrade za spaavanje na moru, ako nije drugaije ugovoreno.

Hipoteka na brod moe se za jednu te istu trabinu upisati nepodijeljeno na dva ili vie brodova ili brodova u gradnji ili na dvije ili vie hipotekarnih trabina (zajednika hipoteka)

Hipotekarni se vjerovnici namiruju prema reedoslijedu kako je upisana hipoteka u upisnik brodova.

Prednost u namirenju svojih trabina ispred hipotekarnih vjerovnika imaju samo nositelji privilegiranjih trabina. Ostali vjerovnici namiruju se poslije hipotekarnih vjerovnika.

Hipoteka na brod prestaje:

Brisanjem hipoteke

Prodajom broda u ovrnom ili steajnom postupku

Izvansudskom prodajom broda

Proglaenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.M o r t g a g eMortgage je specifian pravni institut angloamerikog prava. Na temelju mortgage na brod vjerovnik ima pravo uzeti brod u posje d i gospodarski ga iskoritavati , te prihodima od poslovanja broda otplaivati dug. Ima pravo i na do tada nenaplaene vozarine. Dunik ima pravo na otkup broda koji je optereen zalonim pravom i nakon to je vjerovnik postao formalni vlasnik broda. Mortgageom se prenosi vlasnitvo samo u mjeri u kojoj je to potrebno za osiguranje vjerovnikove trabine. Vjerovnik postaje zakonski vlasnik broda samo prema duniku, dok je prema svima ostalima vlasnik i nadalje dunik. Morgage se upisuje u upisnik brodova. Mortgage ima prednost pred svim trabinama, osim privilegija na brod te zakonskog prava retencije i runog zaloga.

2. to su pomorski privilegiji, te razlika izmeu privilegija i hipoteka!?

Pomorski privilegiji propisani su Pomorskim zakonikom i spadaju u zakonska zalona prava.

Za razliku od pomorske hipoteke, za postanak pomorskog privilegija i pravne uinke koji iz toga prava slijede prema treim osobama nije potreban upis u upisnik brodova. Pomorski privilegiji nastaju na temelju Zakonom predvienih injenica i imaju prenost u naplati pred svim drugim pravima, pa i pred pomorskom hipotekom. Stvarnopravni su teret na brodu i ovlateniku daju pravo da namiri svoje trabine sudskom prodajom broda.

Pomorski privilegiji na brodu postoje za:

Trabine za plae i druge iznose to se duguju zapovjedniku broda, asnicima i drugim lanovima posade u svezi s njihovim zaposlenjem na brodu, ukljuujui trokove repatrijacije i doprinose za socijalno osiguranje, koji se plaaju u njihovo ime

Trabine za smrt ili tjelesne ozljede koje su se dogodile na kopnu ili moru u neposrednoj vezi s iskoritavanjem broda

Trabine s naslova nagrade za spaavanje broda

Trabine za luke naknade, trokove plovidbe kanalima i drugim plovnim putevima, te trokove peljarenja

Trabine na osnovi izvanugovorne odgovornosti za materijalne gubitke ili oteenja prouzroena uporabom broda, osim gubitka ili oteenja tereta, kontejnera i putnikih stvari koje se prevoze brodom.

Popis trabina osiguranih pomorskim privilegijem u Pomorskom zakoniku usklaen je s konvencijom o pomorskim hipotekama i privilegijima, 1993.

Pomorski privilegiji imaju red prvenstva prema gore navedenom redoslijedu. Pomorski privilegiji koji osiguravaju trabine s naslova nagrade za spaavanje broda imaju iznimno prednost pred svim drugim pomorskim privilegijima to terete brod prije vremena u kojem su obavljene radnje zbog kojih je nastao navedeni pomorski privilegij.Pomorski privilegiji na brodu ne odnose se na trabine koje se vlasniku broda duguju na osnovi ugovora o osiguranju.

Privilegiji na brodu prestaju:

Utrneem trabine osigurane privilegijem

Protekom jedne godine

Prodajom broda u ovrnom ili steajnom postupku

Osnivanjem fonda ograniene odgovornosti za trabine osigurane privilegijem na brodu, koje su podvrgnute ogranienju odgovornosti.

Pomorski privilegiji prestaju proglaenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.

Pomorski privilegiji ne prestaju promjenom vlasnika ili upisa ili zastave broda, ako Zakonom nije drugaije utvreno.

M a r i t i m e L i e n s

Maritime liens je stvarnopravni teret na brodu koji ovlateniku daje pravo da svoju trabinu namiri sudskom prodajom broda.

Glavna razlika u odnosu na mortgage ogleda se u tome to za nastanak Maritime Liensa nije potreban upis u upisnik brodova.

Maritime Liens uvijek imaju u naplati prednost ispred mortgageon.3. to su stojnice i kada poinju tei?Stojnice (lay time / lay days)Vrijeme stojnica redovito je vrijeme odreeno za ukrcavanje odnosno iskrcavanje tereta. Izraz Lay time podrazumijeva vrijeme ugovoreno izmeu stranaka u kojem e brodovlasnik staviti brod na raspolaganje za ukrcaj ili iskrcaj bez dodatnog plaanja u odnosu na vozarinu. Vrijeme stojnica karakterizira:

Brodovlasnik je za to vrijeme duan staviti brod na raspolaganje krcatelju za ukrcaj ili iskrcakj

Za stojnice se ne duguje nikakva naknada, ta naknada je satavni dio vozarine

Vrijeme stojnica odreuje se ugovorom. Ako ono nije ugovoreno, trajanje vremena stojnica odreuje se prema obiajima u ukrcajnoj ili iskrcajnoj luci, ve prema tome je li rije o ukrcaju ili iskrcaju tereta.

Da bi vrijeme stojnica poelo tei zapovijednik broda treba obavijestiti krcatelja pisanim putem da je brod spreman za ukrcavanje (iskrcavanje). Obavijest se daje pismom spremnosti (notice of readiness). Temeljni uvjet za valjanost pisma spremnosti je da je brod stigao u luku. Za predaju pisma spremnosti vezuje se poetak tijeka vremena stojnica. Ako nije drugaije ugovoreno pismo spremnosti dostavlja se krcatelju na njegovu adresu u tijeku radnog vremena.

Trajanje vremena stojnica odreuje se ugovorom odnosno prema lukim obiajima. U vrijeme stojnica ne raunaju se nedjelje, vrijeme kada se nije moglo raditi (kia, trak i sl.), te kada postoje smetnje na strani broda.

Obino se daje krcatelju ili primatelju neko odreeno vrijeme kako bi se mogli pripremiti na ukrcaj / iskrcaj i to se vrijeme naziva vrijeme predaha! Prema Pomorskom zakoniku vrijeme stojnica poinje tei poetkom prijepodnevnog radnog vremena, uz uvjet da je pismo spremnosti predano najkasnije dva sata prije proteka prijepodnevnog, odnosno poslijepodnevnog radnog vremena.Obraun vremena stojnica:

Tekui dani (running days) rauna se neprekidno prema kalendaru

Tekui dani bez nedjelje (except Sunday)

Tekui dani bez nedjelje i praznika (except Sunday and holidays)

Svi dani ako meteoroloke prilike doputaju (weather premitting running days)

Svi dani ako meteoroloke prilike doputaju, osim nedjelje i praznika (weazher working running days)Kada bez krivnje stranaka nastupe neke izvanredne okolnosti koje onemoguuju izvoenje operacija ukrcaja ili iskrcaja, govorimo o prekidu vremena stojnica, npr. zbog vie sile, trajka, rata, zabrane dravnih organa...

Vrijeme stojnica prestaje tei na 2 naina:

Operacija ukrcaja ili iskrcaja potpuno je dovrena do isteka ugovorenog vremena stojnica

Istekom ugovorenog vremena stojnica poinju tei prekostojnice

Reverzibilne stojnice Obino stojnice ugovaramo posebno za ukrcaj, a posebno za iskrcaj. Kod reverzibilnih stojnica vrijeme ukrcaja i iskrcaja smatra se kao jedna cjelina, pa se za iskrcaj tereta rauna vrijeme koje je ostalo od ukrcaja. To se mora izriito ugovoriti.Vremenska tablica (time sheet) u toj se ispravi prema danima, satima i minutama opisuje tijek radnje ukrcaja ili iskrcaja s prikazom opravdanih prekida i konanim obraunom trajanja stojnica. Slui u dokazne svrhe u sluaju spora.

Uteda (despatch money) je naknda koju brodar plaa korisniku prijevoza jer je ukrcao teret prije ugovorenog vremena, i to u visini polovice naknade za prekostojnice.

Nain ugovaranja vremena stojnica: Kao vrijeme ukrcaja / iskrcaja predvidi se tono odreeni broj dana ili sati

Predvidi se tono odreeni datum kao krajnji rok

Prema mogunostima broda, pozivom na najveu njormu koju brod kada radi punim kapacitetom moe postii.

Na osnovi koliine tereta koju treba ukrcati / iskrcati u jednom danu:a) Per hatch per day vrijeme stojnica obraunat e se dijeljenjem koliine tereta s reultatom koji se dobije mnoenjem ugovorene dnevne norme za jedno grotlo s ukupnim brojem brodskih grotala.

b) Per working hatch per day vrijeme stojnica obraunat e se dijeljenjem koliine tereta iz najveeg brodskog skladita s rezultatom koji se dobije mnoei ugovorene dnevne norme po radivom grotlu s brojem grotala koji posluuju to brodsko skladite.

4. to su prekostojnice, razlika izmeu stojnica i prekostojnica?!Nakon to protekne ugovoreno vrijeme stojnica, a ukrcavanje ili iskrcavanje nije zavreno, poinje tei vrijeme prekostojnica (demurrage). Za vrijeme prekostojnica prijevozniku se plaa posebna naknada. U tome se prekostojnice bitno razlikuju od stojnica. Pravo na naknadu za prekostojnice moe biti predvieno Zakonom, ugovorom ili lukim obiajem. U naem je pravu to predvieno Zakonom.

Naknada za prekostojnice je unaprijed dogovoreni iznos naknade tete zbog zadravanja broda preko vremena stojnica.

Iz same naravi takve naknade proizlazi da trajanje prekostojnica tee kontinuirano bez prekida prema zekuim danima i dijelovima dana.

Vrijeme prekostojnica ne tee za vrijeme u koje se nije moglo raditi zbog smetnji na strani broda, ali ako je do prekida dolo zbog sluajne nezgode, tj. bez krivnje stranaka, vrijeme prekostojnica se ne prekida. U vrijeme prekostojnica se rauna i vrijeme koje brod izgubi ekajui da mu krvatelj preda carinske i druge isprave.

Prema Pomorskom zakoniku trajanje vremena prekostojnica jednako je trajanju vremena stojnica. Visina naknade se utvruje ugovorom.

Naknada za prekostojnice plaa se svakog dana unaprijed za cijeli dan. Ako se ne plati o dospjelosti brod moe odmah otputovati s ukrcanim dijelom tereta, to moe uiniti i nakon proteka prekostojnica. U oba sluaja, prijevoznik zadrava pravo na punu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge trabine koje mu pripadaju po ugovoru. Prijevoznik ima pravo i iskrcati teret i odustati od ugovora ako ukrcani dio tereta ne daje zadovoljavajue jamstvo za trabine prijevoznika iz ugovora o prijevozu.

5. Ogranienje odgovornosti brodara po sustavu Abandona, te po sustavu na utvrenu svotu (Engleski sustav)?

Openito

Brodar je kljuna osoba u pomorskom plovidbenom pothvatu, fizika ili pravna osoba koja je kao dralac broda nositelj plovidbenog pothvata, ne mora biti vlasnik broda ni posjednik.

Brodar je odgovoran za tetu! Ima pravo tu svoju odgovornost ograniiti:

Nee platiti tetu u punom iznosu

Vjerovnici nee plijeniti imovinu

Ogranienje odgovornosti zasniva se na veliini broda uz koji je nastala trabina.

Brodar gubi pravo ogranienja ako se dokae da je tetu poinio u namjeri ili krajnjom nepanjom. Brodar takoer ne moe ograniiti odgovornost za smrt ili ozljedu osobe koju zapoljava.Sustav ograniene odgovornosti brodovlasnika nastao je krajem 17.stoljea. ta je mjera trebala stimulirati razvoj brodarstva te omoguiti bavljenje plovidbenim poduzetnitvom bez drastinog ekonomskog rizika.

Ogranienje odgovornosti brodara po sustavu Abandona (Francuski sustav)Francuska uvodi 1681. Ogranienje odgovornosti prema sustavu abandona.

Po sustavu anbandona vlasnik broda odgovara neogranieno i osobno cijelom svojom imovinom, ali je ovlaten da se rijei odgovornosti preputanjem broda vjerovnicima. Ovaj je sustav zastario i naputen.

Ogranienje odgovornosti brodara po sustavu na utvrenu svotu (Engleski sustav)

Po ovom sustavu brodar odgovara svom svojom imovinom, no samo do odreene svote. Predvia se mogunost ograniene odgovornosti za svaki tetni dogaaj do utvrenog iznosa odreenog prema veliini broda na osnovi registarske tonae.

Svim je sustavima zajedniko da se brodar ne moe koristiti privilegijima ograniene odgovornosti ako ga tereti osobna krivnja.

Pravo ograniene odgovornosti izjednaava se s pojedinim pravnim sustavima na temelju ovih konvencija:

Konvencija za izjednaavanje nekih pravila o ogranienju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova (Bruxelles, 1924.)

Konvencija za izjednaavanje nekih pravila o ogranienju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova (Bruxelles, 1957.)

Konvencija o ogranienju odgovornosti za pomorske trabine (London, 1976.).

Londonsku konvenciju je ratificirala i RH 1992.godine.6. to je teretnica (bill of lading)?

Teretnica je isprava kojom brodar potvruje da je radi prijevoza primio teret na brod , te se obvezuje da e na kraju putovanja predati teret ovlatenom imaocu teretnice. Teretnicu sastavlja prijevoznik na temelju pisanih podataka krcatelja. Teretnicu vlastoruno potpisuje prijevoznik ili njegov opunomoenik. Za valjanost teretnice nije potreban krcateljev potpis.Od meunarodnih pravnih vrela u pogledu pravnih obiljeja teretnice najznaajnija su: Haka pravila 1924., Haka Visbyska pravila 1968., Hamburka pravila 1978., Jedinstvena pravila i obiaji za dokumentarne akreditive i Incoterms pravila.

Prema Hamburkim pravilima iz 1978. Teretnica je isprava koja dokazuje ugovor o prijevozu morem i preuzimanje ili ukrcaj robe od prijevoznika, i kojom se prijevoznik obvezuje predati robu uz izruenje isprave.

Teretnica nije pisani ugovor o prijevozu, ali je dokaz o postojanju i sadraju ugovora o prijevozu. Teretnica je po svom pravnom svojstvu prenosivi vrijednosni papir.

Zakoniti posjednik teretnice je primatelj, tj. osoba koja je ovlatena od prijevoznika primiti teret. Teretnica simboliki predstavlja robu koja je u njoj opisaa.

Teretnica kao vrijednosni papir ima neoborivu dokaznu snagu.

Sadraj teretnice pomorskim je zakonikom predvieno da teretnica sadri naziv i sjedite tvrtke (prijevoznika), ime i druge podatke o brodu, naziv i sjedite krcatelja, naziv i sjedite primatelja ili oznaku po naredi ili na donosioca, odredinu luku. Teretnica nadalje mora sadravati podatke o teretu, podatke o vozarini, te o mjestu i danu ukrcaja tereta i izdavanja teretnice. Moe takoer sadravati i druge podatke te uvjete prijevoza (oni se nalaze na poleini teretnice).

Primjedbe prijevoznika o teretnici kojima se ograuje od navoda krcatelja o elementima tereta nazivaju se identitetne ili marginalne klauzule.7. Vrste teretnica!? Detaljnije ista teretnica!! kako se teretnica prenosi??S obzirom na nain kako se odreuje primatelj, tj. s obzirom na nain prijenosa teretnicu djelimo na:

a) Teretnica na ime

Ova se teretnica u praksi rijetko primjenjuje.

Roba se predaje izravno osobi koja je u njoj navedena. Ta se teretnica ne moe prenositi po naredbi, ve jedino graanskopravnim poslom ugovorom o ustupu prava (cesijom).

Osobe iz takve teretnice su:

Cedent ovlatenik na ije ime teretnica glasi i koji istu ustupa drugom

Cesionar onaj koji prima prava Cedenta

Cesus npr. Brodar, tj. onaj koji vozi teret i treba ga predat, njega se mora obavijestiti o cesiji!

b) Teretnica po naredbi

Ova je teretnica vrlo esto u upotrebi. U teretnici po naredbi navedena je osoba po ijoj se naredbi predaje teret. Moe biti sa ili bez imena. Ako u njoj ne pie po ijoj se naredbi prenosi, onda e biti po naredbi krcatelja.Prijenos prava iz ove teretnice prenosi se indosiranjem teretnice. Indosament je izjava zakonitog posjednika teretnice kojom on nareuje obvezniku iz teretnice (prijevozniku) da umjesto njemu preda teret drugoj osobi. Indosament se upisuje na najliju teretnice.

Indosament moe biti:

Puni indosament sadri izjavu o prijenosu i ime osobe na koju se pravo prenosi, te potpis prenosioca, osobe su:

Indosant onaj koji indosira

Indosator onaj na koga se indosira

Blanko indosament sadri samo potpis zakonitog posjednika teretnice.

c) Teretnica na donosioca

U teretnici na donosioca je navedeno da e se teret predati osobi koja teretnicu prezentira prijevozniku. Teretnica se prenosi obinom predajom isprave.

S obzirom na vrijeme izdavanja teretnica se dijeli na:

a) Teretnica ukrcano njome se potvruje da je teret ukrcan na brod.b) Teretnica primljeno na ukrcaj koristi se u linijskoj plovidbi, a prijevoznik njome samo potvruje da je primio robu radi prijevoza. Kada se roba ukrca na brod, prijevoznik povlai ovu teretnicu i izdaje redovitu teretnicu, ili na ovu teretnicu stavlja oznaku ukrcano te time potvruje da je ukrcavanje obavljeno.

Pojam iste teretnice!

Kod ovakve teretnice nema pravno valjane primjedbe prijevoznika o elementima tereta, niti primjedbe prijevoznika o manjkavom stanju robe ili ambalae. Ove opaske unose zapovijednik ili I. asnik palube kod ukrcaja tereta u potvrdu ukrcaja, a iz nje se prepisuje u teretnicu.Moe se desiti da se u Mates receipt upisuju opaske, a ipak se izdaje ista teretnica. To je u sluaju kada krcatelj napie garantno pismo.Pojam neiste teretnice!

To je ona teretnica koja u sebi sadri upisane opaske i nedostatke tereta i ambalae koje moraju biti opisane.

Pojam jamevnog pisma!Jamevno pismo je pisana izjava krcatelja ili nekog drugog u njegovo ime kojom se krcatelj obvezuje prijevozniku da e mu nadoknaditi svaku tetu koju pretrpi u odnosu na primatelja zbog toga zo je izdao istu teretnicu ili drugu prijevoznu ispravu.

Dosadanja sudska praksa, kao i pravna znanost bila je izrazito nesklona priznati valjanost jamevnih pisama, zbog toga jer se izdavanjem jamevnih pisama dovodi u zabludu kupac tj. primatelj koji se u dobroj vjeri pouzdao u teretnicu. Garantno pismo je nitavno prema treoj strani.

8. Prigovor primatelja tereta u iskrcajnoj luci!?

U odnosima iz ugovora o prijevozu stvari teta na stvarima se dokazuje injenicom da je nastala od trenutka njihova preuzimanja na prijevoz do predaje primatelju. Postojanje tete duan je dokazati koroisnik prijevoza. To vrijedi za tete na stvarima i za tete zbog zakanjenja. Prigovor (protest) je jednostrana pisana izjava primatelja upuena prijevozniku u kojoj on navodi da mu teret nije predan po vrsti, koliini ili stanju kako je to trebalo. Oblik prigovora nije propisan, a pisana izjava i ne mora biti naslovljena kao prigovor.

Ako su prijevoznik i primatelj pri iskrcavanju i predaji tereta zajedniki pismeno utvrdili da postoji manjak ili oteenje tereta, nije potrebno sastavljati prigovor.

U pogledu roka za sastavljanje prigovora, Pomorski zakonik razlikuje vidljive i nevidljive tete. Vidljive su tete koje se mogu utvrditi obinim pogledom, pomou osijetila, bez posebnog ispitivanja (organoleptiki). To znai im je oteeni teret primljen, a najkasnije istog dana. Ako je prigovor podnesen sutradan, smatra se zakanjelim.

Ako oteenje ili manjak nisu vidljivi, primatelj moe staviti pisani prigovor u roku od 3 dana od dana preuzimanja tereta. Rok od tri dana poinje tei sutradan nakon to je teret predan. Vrijeme se rauna prema danima, a ne dijelovima dana.

U sluaju gubitka tereta visina se utvruje prema prometnoj vrijednosti druge stvari iste koliine i svojstva u odredinoj luci na dan kada je brod stigao u tu luku ili ako nije stigao kada je trebao stii.

U sluaju oteenja stvari visina tete se odreuje u visini razlike izmeu prometne vrijednosti te stvari u neoienom stanju i prometne vrijednosti te stvari u oteenom stanju.

Trabine iz ugovora o prijevozu stvari prema Pomorskom zakoniku i konvenciji iz 1924. Zastarijevaju nakon to protekne jedna godine.

Hamburka pravila umjesto roka od jedne godine uvode dvogodinji zastarni rok.

9. Temelj odgovornosti brodara za gubitak, manjak ili oteenje tereta!?Osnovna je prijevoznikova obaveza iz ugovora o prijevozu stvari da teret preda na odreditu u stanju i koliini kako ga je i preuzeo na prijevoz, te da ga preda bez zakanjenja.Budui da odgovornost za tetu nastaje povredom dunosti ispunjenja ugovorne obveze, taj oblik odgovornosti nazivamo ugovorna odgovornost.

teta na stvarima moe se manifestirati kao gubitak, manjak ili oteenja. O gubitku stvari radi se kada prijevoznik ne moe na odreditu predati primatelju stvari koje je primio na prijevoz. Manjak je gubitak ili nemogunost isporuke dijela tereta. Oteenje podrazumijeva fiziko oteenje stvari, zbog ega je umanjena vrijednost te stvari. Zakanjenje u predaji tereta postoji kada teret nije predan primatelju u ugovorenom roku, ili kada taj rok nije ugovoren, kada nije predan u primjerenom roku.

Brodar moe ugovorom mijenjati odredbe o odgovornosti iznimno u ova 4 sluaja:

Za tete nastale prije ukrcaja ili poslije iskrcaja

Za tete pri prijevozu ivih ivotinja

Za tete pri prijevozu tereta na palubi uz privolu krcatelja

Za tete zbog zakanjenja

Pravni TEMELJ odgovornosti!

Prema Pomorskom zakoniku, prijevoznik ne odgovara za oteenje, manjak i gubitak tereta ili zakanjenje u predaji tereta ako dokae da oteenje, manjak, gubitak ili zakanjenje potjeu iz uzroka koji nije mogao sprijeiti niti otkloniti dunom panjom.

Prema konvenciji iz 1924. Prijevoznik je duan pri izvrenju svoje obveze postupati s dunom panjom (due diligence). Duan je takoer uredno i pomnjivo krcati, rukovati, slagati, prevoziti i uvati robu. Prema tome on odgovara na temelju subjektivne odgovornosti.

Za odgovornost je potrebno da na njegovoj strani postoji krivnja za nastanak tete. Krivnja openito postoji kada je tetnik uzrokovao tetu namjerno ili krajnjom nepanjom.

Na zakon izriito naglaava da je prijevoznik duan dokazati da je teta nastala iz uzroka koji se nisu mogli sprijeiti, niti otkloniti dunom panjom. To znai da je pravni temelj odgovornosti prijevoznika za tete na teretu pretpostavljena krivnja.

Nositelj je prava duan dokazati da prijevoznik nije predao robu koju je primio na prijevoz, odnosno da ju je predao ali u manjoj kojiini ili u loijem stanju nego ju je preuzeo. S druge strane, prijevoznik je duan, kako bi se oslobodio odgovornosti, dokazati da on i osobe s kojima se u svom poslovanju slui nisu krivi za tetu, odnosno da teta potjee iz uzroka koji se nisu mogli izbjei dunom panjom.

Prema Hamburkim pravilima, prijevoznik takoer odgovara prema naelu pretpostavljene krivnje, ali je pootren standard panje koju je u zatiti tereta duan primijeniti.

teta po svom obujmu moe biti teta na stvarima i daljnja teta (npr. Izmakla dobit)

Temelj za odreivanje brodarove ugovorne odgovornosti jest jedinica oteenog, izgubljenog ili manjkajueg tereta ili tereta predanog sa zakanjenjem na koju se primjenjuje konvencijom ili zakonom utvreni minimalni iznos odgovornosti za jednu jedinicu.

10.Izuzetni sluajevi!?

Konvencija iz 1924. I Pomorski zakonik navode niz sluajeva kada prijevoznik nee odgovarati za tete na teretu. Nazivaju se iznimni (izuzetni) sluajevi. Tako se nazivaju jer su iznimke od opih naela odgovornosti prijevoznika. Za te sluajeve prijevoznik iznimno ne odgovara prema principu pretpostavljene krivnje nego prema principu dokazane krivnje. Na prijevozniku je, prema tome, teret dokaza je teta na teretu nastala zbog nekog iznimnog sluaja.Pomorski zakonik po uzoru na konvenciju iz 1924. Navodi ove sluajeve:

Via sila, pomorska nezgoda, ratni dogaaji, meunarodni zloini na moru, nemiri i pobune

Snitarna ogranienja ili druge mjere i radnje dravnih organa

Radnje ili propusti krcatelja ili osoba ovlatenih da raspolau teretom, ili osoba koje za njih rade

Obustava rada ili trajk, masovno iskljuenje radnika s posla ili bilo koja druga smetnja koja potpuno ili djelomino sprjeavaju rad

Spaavanje ili pokuaj spaavanja ljudi i imovine na moru

Skretanje broda radi spaavanja ljudi i imovine na moru ili drugih opravdanih razloga Prirodni gubitak u teini ili obujmu tereta ili oteenje, ili gubitak koji nastaje zbog vlastite mane, skrivene mane ili posebne naravi tereta

Nedovoljno pakiranje ili nejasne ili nedovoljno trajne oznake na teretu

Skrivene mane koje se ne mogu dunjom panjom otkriti

Prijevoznik da bi bio osloboen od odgovornosti, duan je dokazati postojanje jednog od iznimnih sluajeva i uzronu vezu izmeu toga sluaja i tete. Time se prebacuje teret dokaza o krivnji na nositelja prava.U skladu s Protokolom o potpisivanju konvencije naim zakonom je izriito propisano da e unato takvom dokazu prijevoznik biti odgovoran za tetu ako korisnik prijevoza dokae da je teta uzrokovana osobnom krivnjom prijevoznika ili krivnjom osoba za ije je radnje i propuste odgovoran prijevoznik, a koji se ne odnose na plovidbu i rukovanje brodom nego na prijevoznikovu komercijalnu djelatnost. Komercijalna djelatnost podrazumijeva prijevoznikovu brigu za teret (slaganje, osiguranje od pomicanja..)

Prijevoznik e se moi pozivati osim na izriito navedene uzroke i na svaki drugi uzrok koji nije posljedica njegove krivnje ili krivnje njegovih osoba. Teret dokaza je na osobi koja se poziva na to iskljuenje odgovornosti i ona mora dokazati da teta nije nastala kao posljedica krivnje prijevoznika ili njegovih osoba.

Hamburka pravila uope ne poznaju institut iznimnih sluajeva.11.Nautika greka!?

Konvencija iz 1924., kao i zakoni koji se na nju oslanjaju, unosi iznimku od opeg naela odgovornosti za osobe s kojima se poduzetnik u svom poslovanju slui te iskljuuje prijevoznikovu odgovornost za radnje i propuste svojih osoba u tzv. nautikoj djelatnosti posade. Pod nautikom djelatnou se razumijevaju radnje posade broda u plovidbi i pri rukovanju brodom.

Odredba u Pomorskom zakoniku koja se na to odnosi glasi: prijevoznik ne odgovara za oteenje, manjak ili gubitak tereta te zakanjenje u predaji tereta koji su prouzroeni radnjama ili propustima zapovjednika broda, drugih lanova posade broda i ostalih prijevoznikovih osoba u plovidbi i pri rukovanju brodom.

Rjeenje Hakih pravila o iskljuenju prijevoznikove odgovornosti za tete na teretu nastale zbog nautike greke njegovih osoba jedno je od najspornijih odredaba te konvencije. To je iskljuenje vano za raspodjelu rizika transporta na sudjelujue strane: brod i teret.Takvo iskljuenje ne postoji ni u jednoj drugoj grani prometa.

U konvenciji Ujedinjenih naroda o prijevozu robe morem iz 1978. (Hamburka pravila) taj izuzetak nije predvien. Prema toj Konvenciji prijevoznik odgovara i za nautiku djelatnost svojih osoba.

Pojam plovidba obuhvaa djelatnost posade u voenju broda pri izvrenju ugovora o prijevozu u nautikom smislu. U plovidbenu aktivnost npr. Spada planiranje plovidbe, odabir najkraeg i najsigurnijeg puta, raun vremena dolaska u luku... te greke mogu uzrokovati brojne pomorske nezgode kao npr. Nasukanje, sudar brodova i sl. Osloboenje od odgovornosti odnosi se na ukrcaj, rukovanje, slaganje, prijevoz, staranje i iskrcaj robe, a ne i na druge tete koje mogu nastati.

Pod pojmom rukovanje brodom valja raumijevati djelatnost posade broda u odnosu na brod sa stajalita njegove sigurnosti i uinkovitosti u plovidbenoj funkciji to se moe odraziti i na teret. Time ni u kojem sluaju nisu obuhvaene greke prijevoznika u uvanju tereta. Ovdje se samo radi o nautikoj djelatnosti prijevoznika.S obzirom na to prijevoznik nije odgovoran za tetne posljedice greke u plovidbi i rukovanja brodom osoba s kojima se u svom poslovanju slui osim ako to nije posebno ugovoreno.

Prijevoznik e biti odgovoran samo ako postoji njegova osobna krivnja, a za osobnu krivnju prijevoznika dovoljna je i obina nepanja. Osobnu prijevoznikovu krivnju mora dokazati korisnik prijevoza.

Osloboenje od odgovornosti za nautiku djelatnost ne odnosi se na tzv. komercijalnu djelatnost prijevoznika. Pod tim se podrazumijeva starenje o teretu.

Npr. Ako je do greke dolo zbog greke prijevoznikovih ljudi pri slaganju tereta ili njegovu osiguranju, takve tete ne potpadaju pod iskljuenje odgovornosti za nautiku greku.

12.Nagrada za spaavanje!?

Prema YAP 1994.Trokovi spaavanja tretiraju se kao zajednika havarija ako su uinjeni na zajedniki spas u smislu Pravila A, YAP. Time se podrazumijeva naknada koja se duguje spaavatelju prema pomorskom pravu, neovisno o tome je li bila rije o spaavanju na temelju ugovora o spaavanju ili o spaavanju bez unaprijed sklopljenog ugovora. U tom pogledu York Antwerpenska pravila sadre posebno pravilo (Pravilo VI). Smisao je njegova ukljuivanja u ta pravila da se osigura da sudjelovanje svih sudionika u plaanju trokova spaavanja, razmjerno vrijednosti njihove imovine na kraju pomorskog pothvata, u sluaju da neka od stranaka izvri neko plaanje s naslova spaavanja poduzeto radi zajednikog spasa.Izmjene YAP 2004. Nagrada za spaavanje obraunavati e se na temelju spaenih vrijednosti, a ne ne temelju doprinoseih vrijednosti u zajedniku havariju.

13.Pod kojim uvjetima pripada i kako se odmjerava nagrada za spaavanje!?

Za svako spaavanje broda ili druge imovine (tereta, vozarine, bunkera i drugih stvari na brodu) koje je imalo koristan ishod spaavatelju pripada pravina nagrada.

Ako spaavanje nije imalo koristan rezultat, ne postoji ni pravo na nagradu, osim ako nije drukije ugovoreno.

Pravo na nagradu pripada neovisno o tome je li bio sklopljen ugovor o spaavanju ili nije, i o kakvoj vrsti spaavanja je rije oobveznom, spontanom ili ugovornom. Spaavatelj e imati pravo na nagradu i kada nema korisnog rezultata ako je za tetu kriv brod u opasnosti.Izuzetak od naela da samo koristan rezultat daje pravo na nagradu, u ogranienom opsegu priznaje novo pravo spaavanja u pogledu zatite morskog okolia.

Zakon i Konvencija iz 1989. ne prave razliku izmeu nagrade i trokova spaavanja, nego poznaju jedinstven pojam pravina nagrada. To znai da su u nagradi obuhvaeni trokovi koje spaavatelj ima pri spaavanju, kao i dodatni iznos u ime nagrade.

Od opeg naela o pravu na nagradu postoje i neki izuzeci. Tako npr. Nagrada ne pripada za osobne stvari zapovjednika, posade i putnika namijenjene dnevnoj upotrebi, te ako je teta koju je spaavatelj svojom krivnjom priinio imovini u opasnosti vea od vrijednosti spaenih stvari.

Pravo na nagradu moe se ostvariti putem suda. Spaavatelj ima pomorsko zalono pravo (privilegij) na spaenu imovinu dok mu se ne plati nagrada ili prui odgovarajue jamstvo za plaanje nagrade za spaavanje.

Za spaavanje osoba ne duguje se nikakva nagrada. Iznimka je, kada je u akciji spaavanja sudjelovalo vie spaavatelja od kojih su neki spasilii samo osobe, a drugi brod ili imovnu.

Vrijednost spaene imovine radi odreivanja visine nagrade za spaavanje utvruje se u vrijeme i na mjestu gdje je spaavanje zavreno.

Nagrada za spaavanje moe biti vea od vrijednosti spaene imovine utvrene u vrijeme i u mjestu gdje je spaavanje zavreno. Pri utvrivanju vrijednosti spaenih stvari treba uzeti u obzir i iznos vozarine za spaene stvari. Visina nagrade moe se ugovoriti. A ako to nije sluaj stranke mogu sporazumno ugovoriti nagradu ili prepustiti da to pitanje rijei arbitraa. U suprotnom o visini odluuje sud.Kriteriji propisani Konvencijom i Zakonom na temelju kojih sud (ili arbitraa) utvruje visinu nagrade. Pri utvrivanju nagrade za spaavanje uzimaju se u obzir:

a) vrijednost spaenog broda i druge spaene imovine

b) vjetina i napori spaavatelja u sprijeavanju i smanjenju tete morskom okoliu

c) stupanj uspjeha to ga je spaavatelj postigao

d) narav i stupanj opasnosti

e) vjetina i napori spaavatelja u spaavanju osoba, broda i druge imovine

f) utroeno vrijeme, trokovi i gubici spaavatelja

g) rizik odgovornosti i drugi rizici kojima su se izloili spaavatelji ili njihova oprema

h) brzina kojom je usluga pruena

i) dostupnost i uporaba brodova i druge opreme namijenjene operacijama spaavanja

j) stanje pripravnosti i djelotvornosti opreme spaavatelja te njena vrijednost

Konvencijom i Pomorskim zakonikom propisani su i tzv. negativni kriteriji primjenom kojih spaavatelj u cijelosti ili dijelom gubi pravo na nagradu:

a) spaavatelj se upustio u spaavanje broda ili druge imovine protiv izriite i razborite zabrane zapovjednika, vlasnika ili brodara spaavanog broda

b) spaavatelj je svojom krivnjom izazvao potrebu spaavanja ili je svojom nepanjom oteao spaavanje

c) spaavatelj je pri spaavanju izvrio krau, utaju ili prijevarnu radnju.

14. Graanska odgovornost za sudar!?

Sudar bodova nije zakonski definiran. Pojam sudar u stvarnom znaenju podrazumijeva materijalni sraz dvaju ili vie brodova, koji ima za posljedicu nastanak tete na barem jednom brodu, stvarima ili osobama na njemu.Imovinski (graanski postupak) nadoknada imovinske tete od strane broda odgovornog za sudar. Krivnja za sudar, odgovornost i opseg nadoknade tete mogu se utvrditi putem nagodbe, pred arbitraom koju su stranke sporazumno odabrale, ili pred nadlenim sudom. Nagodba je oblik izvansudskog rjeenja spora. Konanim sporazumom utvruje omjere krivnje, visinu teta i uzajamne isplate.

Arbitraa moe biti formirana ad hoc od jednog ili vie suglasno izabranih strunjaka za taj spor ili se stranke mogu obratiti nekoj stalnoj arbitrai koja uiva njihovo povjerenje. U sporovima iz sudara najvei ugled ima Arbitraa Komitenta Lloyda u Londonu. Pomorski sporovi u Hrvatskoj mogu se povjeriti Stalnom izabranom sudu pri Gospodarskoj komori Hrvatske u Zagrebu. Arbitraa se redovito ugovara pismeno. Ako ne uspije nagodba ni sporazum stranaka o arbitrai, jedina mogunost za rjeenje spora je tuba nadlenom sudu. Prema konvenciji o graanskoj nadlenosti za sudar iz 1952. alternativno su nadleni:

sud u mjestu redovnog boravita ili sjedita tuenog brodara

sud u mjestu u kojem je izvreno privremeno zaustavljanje tuenog brodara kao mjera sigurnosti za naplatu trabine

sud u mjestu sudara

Tuitelj ima pravo odluiti pred kojim e sudom podnijeti tubu. Podnoenjem jedne tube odreena je nadlenost, pa se ostale tube ili protutube moraju podnijeti istom sudu. U pogledu odgovornosti za sudar ne postoje pretpostavke o krivnji.Trabine za naknadu tete uzrokovanu sudarom brodova zastarijeva za 2 godine od dana sudara, mada stranke mogu ugovoriti i dulji zastarni rok.

15. to je zajednika havarija i naela likvidacije (dunika i vjerovnika masa)!?Prema YAP 1994., in zajednike havarije postoji samo i jedino onda kada se neka izvanredna rtva ili troak namjerno i razborito uini ili podnese za zajedniki spas, kako bi se sauvala od opasnosti imovina koja sudjeluje u zajednikom pomorskom pothvatu.

Pomorski zakonik definira in zajednike havarije ovako: in zajednike havarije jest svaki namjeran i razloan izvanredni troak i svaka namjerna i razlona teta uinjeni, odnosno prouzroeni od zapovjednika broda ili druge osobe koja ga zamijenjuje, ako su bili razborito poduzeti radi spaavanja imovinskih vrijednosti sudionika u istome pomorskom pothvatu od stvarne opasnosti koja im prijeti.

Zajednika je havarija ako postoje sljedei uvjeti:

1 - Izvanrednost dogaaja tete i trokovi po naravi i nainu nastanka moraju biti izvanredni. Element izvanrednosti nije dovoljan da bi se te havarije priznale kao zajednike. U tu je svrhu potrebno da postoje i druge pretpostavke.

2 - Namjernost i razboritost ina to je bitan uvjet postojanja ina zajednike havarije i temeljna karakteristika zajednike havarije. Sluajno ili neizbjeno nastale tete ne mogu se tretirati kao zajednike havarije. Odluku o poduzimanju ina zajednike havarije mora donijeti zapovjednik ili osoba koja ga zamijenjuje. S obzirom na opravdanost poduzimanja takva ina, odluka mora biti razborita.

3 - Stvarna opasnost mora postojati stanje opasnosti za sigurnost imovine ukljuene u zajedniki pomorski pothvat. U trenutku poduzimanja ina zajednike havarije opasnost ne mora ve nastupiti. Dovoljno je da ona neposredno prijeti. Opasnost, nadalje, mora biti znaajna.4 - Zajedniki spas opasnost sudionicima pothvata mora zajedniki prijetiti. Ako opasnost prijeti imovini samo jednog sudionika, nisu ispunjene pretpostavke za zajedniku havariju. Spaavanje samo jednog interesa nema znaenje zajednike havarije. U zajedniku se havariju posebice ne priznaju tete nastale na okoliu ili kao posljedica istjecanja ili isputanja oneiavajuih tvari iz imovine obuhvaene zajednikim pomorskim pothvatom.

Koristan rezultat poduzimanja ina zajednike havarije ocijenjuje se na zavretku pomorskog pothvata.

Kriterij zajednikog spasa pretpostavlja da postoji zajedniki pomorski pothvat, tj. da su najmanje dva interesa ukljuena u pomorski pothvat.

Ako pomorska nezgoda udovoljava svim navedenim uvjetima da bi se tretirala kao zajednika havarija, u zajedniku e se havariju priznati samo oni gubici, tete i trokovi koji su izravna posljedica ina zajednike havarije.

Likvidacija zajednike havarije

inom zajednike formira se imovinskopravni odnos meu sudionicima pomorskog pothvata, u okviru kojeg oni mogu imati ulogu dunika i vjerovnika.Da bi se mogao utvrditi doprinos svakog sudionika u zajedniku havariju, odnosno njihovo potraivanje iz zajednike havarije, potrebno je prethodno utvrditi:

koji se iznosi priznaju u zajedniku havariju

na temelju kojih se vrijednosti pridonosi rtvama i trokovima zajednike havarije

drugim rijeima potrebno je utvrditi dvije novane mase, jednu koja potrauje iz zajednike havarije i drugu koja duguje u zajedniku havariju. Prva je vjerovnika, a druga dunika masa.

Temeljno je naelo da se sudjelovanje pojedinih sudionika pomorskog pothvata u snoenju teta i trokova zajednike havarije utvruje razmjerno vrijednosti njihove imovine koja ulazi u vjerovnoku i duniku masu. Vrijednost te imovine utvruje se u vrijeme i u luci gdje se zavrava zajedniki pothvat.

Duniku masu ini:1 - inom zajednike havarije spaena imovina

2 - vrijednost rtvovane imovine

3 - svota za koju je smanjena vrijednost namjerno oteene imovine

Stvari koje ne ulaze u duniku masu:

- predmeti za osobnu upotrebu posade broda

- prtljaga putnika za koju nije izdana prtljanica ili teretnica

- potanske poiljke

- privatna motorna vozila putnikaVjerovniku masu ini:

1. inom zajednike havarije rtvovana vrijednost

2. svota za koju je smanjena vrijednost namjerno oteene imovine

3. trokovi koji se smatraju zajednikom havarijom

4. trokovi likvidacije zajednike havarije

Stvari koje ne ulaze u vjerovniku masu:

1) gubitak ili teta na izbaenom teretu koji nije smjeten na brod u skladu s priznatim obiajima.

2) Gubitak ili teta prouzroeni dobrima ukrcanim bez znanja brodara, ali ako su takva dobra spaena, obvezna su na doprinos

3) Gubitak ili teta na teretu koji je namjerno pogreno oznaen, ali ako je takav teret spaen biti e obvezan na doprinos

Postoji i pravilo prema kojem u duniku masu ulazi i vrijednost vjerovnike mase, tj. iznos koji se priznaje kao zajednika havarija.

Postupak likvidacije zajednike havarije provodi likvidator. Likvidator mora biti osoba osposobljena i ovlatena za provoenje postupka likvidacije zajednike havarije.Postotak doprinosa (PD) izraunava se pomou omjera VM i DM:

VM : DM = PD : 100

PD iskazuje koliki postotak svih vrijednosti u DM treba izdvojit da bi se namirile sve trabine koje imaju karakter zajednike havarije.

Havarijska obveznica pravni akt kojim s jedne strane primatelj tereta ili vie njih preuzimju izriitu obvezu plaanje+a svog dijela doprinosa u zajedniku havariju, dok se brodar preutno obvezuje predati odmah teret. Potpisuje je samo primatelj, jer brodar svoju obvezu izvrava neposredno nakon toga.

Struni dokument o zajednikoj havariji i rasporeivanju obveza meu sudionicima pothvata zove se likvidacija ili dispaa zajednike havarije, sadri ove dijelove:

1 - Prikaz dogaaja i isprava u kojem likvidator saeto izlae injenice o dogaaju. Za izvor slue podaci brodskog dnevnika, iz prijave pomorske nezgode i nalaza razliitih vjetaka.

2 - Pravna razmatranja likvidatora sadre osvrt na propise koji se trebaju primijeniti.

3 - Vjerivnika masa

4 - Dunika masa

5 - Postotak doprinosa

6 - Iznos doprinosa svakog sudionika i zavrna bilanca znae primjenu postotka doprinosa na pojedinane vrijednosti, uz utvrivanje ostatka dugovanja nad potraivanjima ili obratno.

Potraivanje iz zajednike havarije ZASTARIJEVA nakon proteka 1 godine od dana kada je brod stigao u luku zavretka pothvata u kojemu je izvrena zajednika havarija. Tijek zastare prekida se od dana kada je imenovan likvidator, pa do onda kada je konana diobna osnova sastavljena.

PEKINKA PRAVILA 1975. meunarodno ujednaenje i maksimalno pojednostavljivanje likvidacije, primjenjuju se jedino ako ih nacionalna udruenja prihvate, odnosno ako se zainteresirane strane o tome usuglase.16. to su institutske klauzule i za kakve vrste osiguranja postoje!?Institutske klauzule za osiguranje robe mogu se prema namjeni podijeliti na ope i posebne. Posebne klauzule namijenjene su za osiguranje pojedinih vrsta roba.Postoje ope klauzule za osiguranje pomorskih rizika, a posebne za osiguranje ratnih rizika i rizika trajka.

Za osiguranje pomorskih (transportnih) rizika postoje tre cjelovite zbirke institutskih klauzula:

Institute Cargo Clauses (A)

Institute Cargo Clauses (B)

Institute Cargo Clauses (C)

Te su klauzule donesene 1982. Godine. Za osiguranje ratnih rizika postoje Institute War Clauses (Cargo), a za osiguranje rizika trajka Institute Strikes Clauses (Carogo).

Klauzula (A) primjenjuje all risks metodu, dok su klauzulama (B) i (C) osigurani rizici odreeni metodom nabrojenih rizika.

U praksi naeg osiguranja Institutske klauzule primjenjuju se uz police naig osiguranja.

Institutske klauzule pruaju osiguranje od skladita do skladita. Roba je osigurana ne samo za vrijeme pomorskog prijevoza, nego i za vrijeme prijevoza kopnom koji prethodi ili slijedi pomorskom prijevozu, kao i dok se prije, u tijeku ili poslije prijevoza brodom nalazi u skladitima ili dr. mjestima. Na taj nain premda predstavljaju uvjete pomorskog osiguranja, intitutske klauzule imaju znaajke uvjeta transportnog osiguranja.

Institutske klauzule za osiguranje pomorskih rizika pod naslovom Osigurani rizici sadre tri klauzule:a) klauzulu o osiguranim rizicima

b) klauzulu o zajednikoj havariji

c) klauzulu o sudaru uslije obostrane krivnje

Prema institutskoj klauzuli (A) osigurani su svi rizici gubitka ili oteenja osiguranog predmeta, osim onih izriito iskljuenih iz osiguranja.

Prema institutskoj klauzuli (B) osigurani su:

a) gubitak ili oteenje osiguranog predmeta koji se razborito moe pripisati:

poaru ili eksploziji

nasukanju, naslanjanju na dno, potonuu ili prevrnuu broda ili drugog plovila

prevrnuu ili iskliznuu kopnenog vozila

sudaru ili udaru broda, drugog plovila ili vozila s bilo kojim vanjskim predmetom osim s vodom

iskrcaju tereta u skloninoj luci

potresu, vulkanskoj erupciji ili udaru groma

b) gubitak ili oteenje osiguranog predmeta nastali zbog

rtvovanja u zajednikoj havariji

izbacivanju tereta u more ili otplavljenja

prodora morske, jezerske ili rijene vode u brod, drugo plovilo, spremite, vozilo, kontejner ili mjesto uskladitenja

c) potpuni gubitak svakog koleta nastao padom u more ili padom za vrijeme ukrcaja ili iskrcaja s broda ili drugog plovilaPrema institutskoj klauzuli (C) osigurani su:

a) gubitak ili oteenje osiguranog predmeta koji se razborito moe pripisati:

Poaru ili eksploziji

Nasukanju, naslanjenju na dno, potonuu ili prevrnuu broda ili drugog plovila

Prevrnuu ili iskliznuu kopnenog vozila

Sudaru ili udaru broda, drugog plovila ili vozila s bilo kojim vanjskim predmetom osim s vodom

Iskrcaju tereta u skloninoj luci

b) Gubitak ili oteenje osiguranog predmeta nastali zbog:

rtvovanja u zajednikoj havariji

Izbacivanja tereta u more

Postoje i neke klauzule o tetama iskljuenim iz osiguranja kao to su:

Opa klauzula o tetama iskljuenim iz osiguranja

Klauzula o iskljuenim tetama zbog nesposobnosti broda za plovidbu

Klauzula o iskljuenju ratnog rizila

Klauzula o iskljuenju rizika trajka

Klauzulom za osiguranje ratnih rizika pokrivene su samo tete koje su posljedica ratnog ina. Mora postojati ratno stanje. Nisu pokriveni politiki rizici.

Klauzulom za osiguranje rizika trajka su pokriveni samo fiziki gubici ili oteenja osiguranog predmeta, a ne i posljedini gubici nastali osiguraniku zbog nastupa rizika trajka.

Ovdje nalazimo jo i osiguranje brodova prema institutskim klauzulama. Prve su donesene 1888. godine.1995. godina, Za osiguranje pomorskih rizika postoje ove cjelovite zbirke klauzula:

a) Za osiguranje brodova na odreeno vrijeme

b) Za osiguranje brodova na odreeno vrijeme sueno pokrie

c) Za osiguranje brodova na odreeno vrijeme ue pokrie

d) Za osiguranje brodova na odreeno vrijeme samo za potpuni gubitak

e) Za osiguranje brodova na putovanje

f) Za osiguranje brodova na putovanje ue pokrie

Osiguranje brodova prema Institute Time Clauses Hulls (1983).

Osiguranje na puno pokrie

Osigurani rizici

Odredbe o osiguranim rizicima sadrane su u dvije klauzule:

a) Perils Clause i

b) Pollution Hazard Clause

U Perils Clause svi su osigurani rizici podijeljeni u dvije grupe. Osnovna je razlika izmeu tih dviju grupa rizika u tome to je pokrie rizika druge grupe uvjetovano time da teta nije nastala kao posljedica propusta dune panje na strani osiguranika.U prvu se grupu ubrajaju gubici ili oteenja osiguranog broda koja su nastala zbog:

Opasnosti od mora, rijeka, jezera ili drugih plovnih puteva

Poara, eksplozije

Nasilne krae od strane osoba izvan osiguranog broda

Izbacivanja u more...

U drugu gupu se ubrajaju gubici ili oteenja osiguranog broda koji su nastali zbog:

Nezgoda prilikom ukrcaja, iskrcaja ili premjetanja tereta

Prsnua kotliva, loma osovina ili neke skrivene mane u strojevima ili trupu broda

Nepane zapovijednika, asnika posade ili peljara..

Pollution Hazard Clouse proiruje osiguranje tako da obuhvaa gubitak ili oteenje broda ako je:

Gubitak ili oteenje broda uzrokovano postupkom organna dravne uprave u sprijeavanju nastanka ili smanjenju rizika oneienja

Rizik oneienja neposredna posljedica oteenja broda za koje je osiguratelj u obvezi prema ugovoru o osiguranju broda

Intitutskih klauzulama za osguranje brodova na vrije izriito su iz osiguranja iskljueni ratni rizici, rizici trajka, zlonamjerni postupci s politikim pobudama i nuklearni rizici. Ti su rizici osigurani institutskim klauzulama za osiguranje ratnih rizika i rizika trajka.18