DA LI JE I KOD NAS OVAKO?MENADŽMENT FINANSIJAProf. Simeun Vilendečić

POSLOVNE FINANSIJEUPRAVLJANJE FINANSIJAMA

UVOD U NAUKU O FINANSIJAMA nastanak nauke o finansijama, predmet nauke o finansijama odnos sa drugim naukama budući razvoj preduzeće kao subjekat podjela finansijaNastanak i razvoj nauke o finasijama Finasije – pojam potiče od “finare”, “finance” u srednjem vijeku = određeno plaćanje Pojam se veže za NOVAC Njemački naučnik Malkus 1830. prvi put odvaja nauku o finansijama od političke

ekonomije U početku - finansije države a kasnije promjena sadržaja Finansije – dio privrednog sistema

Predmet nauke o finansijama Ona je dio ekonomske nauke Savremene finansije obuhvataju ukupne novčane odnose Predmet: novčana plaćanja, kreditni odnosi, politika prikupljanja i ulaganja, emisija novca,

monetarne, fiskalne finansije, politika i planiranje novčanih tokova, bankarsko poslovanje, finansijsko osiguranje itd

3 odluke FM Funkcija odlučivanja FM:- odluka o finansiranju- odluka o investiranju i- odluka o upravljanju imovinom

KOJE SU NAJBOLJE ODLUKE? cijene se u zavisnosti od cilja jedna od nijh je odluka španske kraljice Izabele, koja je 1492. godine odlučila da finansira

putovanje Kristofera Kolumba u “Novi svijet” ova odluka se smatra najuspješnijom i najpoznatijom investicijom u istraživanja i razvojPREDUZEĆE Uobičajen termin - privredno pravni entitet koji rukuje resursima u cilju maksimizacije

dobiti Svaki entitet – pravni ili privatni Svaka organizovana jedinica (str, klub, banka, MMF, država...)

PREDUZEĆE - SISTEM ZAOKRUŽEN SOCIO-EKONOMSKI I DRUŠTVENO -TEHNOLOŠKI SISTEM SA

NIZOM LJUDSKIH AKTIVNOSTI INTEGRISANIH OKO ODREĐENIH CILJEVA

TEŽI STALNOM RASTU

SASTOJI SE OD MNOŠTVA HIJERARHIJSKI STRUKTURISANIH SISTEMA

STALNOST DINAMIČKE RAVNOTEŽEIzreka za materijalnu ekonomiju“Povećanje vrijednosti akcijatokom vremena, je osnov svakog našeg postupka” Roberto Goizueta CEO, The Coca-Cola Company- Maksimiziranje bogatstva akcionara ne oslobađa preduzeće od odgovornosti da djeluje na

društveno odgovoran načinNOVA EKONOMIJA

Nematerijalna ekonomija Ekonomija znanja Ekonomija iskustva Ekonomija ideja Neopipljivi, nematerijalni faktori: intelektualni kapital, dodata vrijednost znanja, sistem

balansiranih ciljeva Nova vrijednost u obliku: ralacijskog kapitala, ljudskog kapitala i strukturnog kapitalaPodjela finansija Sa aspekta finansiske aktivnosti:- Javne (fiskalne) finansije- Monetarne finansije- Bankarstvo- Poslovne finanijse- Međunarodne finansije- Osiguranje

Predmet izučavanja poslovnih finansija

Do1930. Deskriptivni - naglasak na finansijskim tržištima i hartijama - malo je pažnje posvećeno upravljanju sredstvima

1930. i 1940. Dominantan pravni pristup, reorganizacija firmi, bankrotstvo firmi, investiciona ulaganja.

1950. Upravljanje sa sredstvima, hartijama, zalihama, potraživanjima i fiksalnim finansijama

1960. Aplikacija matematičkih modela u upravljanju obrtnim sredstvima. Modeli vrednovanja firmi, primjena teorije portfelja, upravljanje kapitalom i politikom dividende

1970. Teorija mjerenja rizika i vrednovanje finansijskih potraživanja. Razvoj fiansijskih tržišta i zajednička ulaganja

1980. Primjena računarske tehnologije pri donošenju odluka. Efikasno upravljanje korporacijama. Fuzija, razdvajanje, stečaj i sanacija korporacija.

1990. Informaciona tehnologija u funkciji upravljanja finansijskim tokovima. Razvoj

akcionarstva, primjena hartija od vrijednosti, rad na finansijskoj berzi. Upravljanje korporativnim kapitalom

Budući razvoj FM biće dinamičan uz naglašavanje: • procesa donošenja finansijskih odluka, • procesa upravljanja finansijama, • procesa kupovine, prodaje, spajanja, razdvajanja preduzeća posredstvom berzanskih

tokova, • procesa zajedničkih ulaganja sa inostranstvom, • procesa primjenljivosti poslovnih finansija na međunarodne tokove preduzetničkog

kapitala (preko deviznih kurseva, rizika ulaganja i međunarodnog bankarstva). Odnos sa drugim naukama poslovne finansije sarađuju sa:

- naukom o javnim finansijama,

- naukom o monetarnim i kreditnim finansijama,

- naukom o bankarstvu,

- naukom o osiguranju.

- međunarodnim finansijama,

- finansijskim pravom,

- finansijskom statistikom i

- finansijskom matematikom

Za poslovne finansije se može reći da su veoma bliske sa ostalim ekonomskim disciplinama: političkom ekonomijom, ekonomikom preduzeća, ekonomskom politikom, međunarodnom ekonomijom, ekonomskom analizom, računovodstvom, revizijom i kontrolom

MAŠTOVIT MENADŽER FINANSIJA Na kraju poslovne godine usvojen je godišnji obračun preduzeća sa dobrim

rezultatom Vlasnik preduzeća, koji baš nije mnogo brinuo o radnicima, odluči da proslavi

završetak uspješne poslovane godine Pozva svog financijskog direktora i reče mu:- Hoću da to bude lijepo, na nivou, da ne košta mnogo, da bude upadljivo i da se svi radnici

provesele- Gazda, onda je najbolje da se objesite -  savjetuje ga financijski – - To neće mnogo koštati, biće upadljivo, a radnici će se zaista proveseliti

UPRAVLJANJE FINANSIJAMA PREDUZEĆA Finansijska funkcija preduzeća Zadaci FF preduzeća Finansijski menadžment preduzeća Finansijski marketing preduzeća Finansijska politika,

Načela finansijske politike, Faktori finasijske politike preduzeća Pravila finansiranja FINANSIJSKA FUNKCIJA (FF) PREDUZEĆA PROCES PROIZVODNJE POČINJE I ZAVRŠAVA NOVCEM OGRANIČAVAJUĆI FAKTOR ULAGANJA U PROCES PROIZVODNJE JE NOVAC NOVAC – PROIZVODNI FAKTOR VISOKOG STEPENA MOBILNOSTI KRUŽNI TOK SREDSTAVA: N-R-P-R1-N1 VEZA FF SA OSTALIM PRIMARNIM F: NABAVNOM, PROIZVODNOM,

PRODAJNOM I RAZVOJNOM POČETNA SREDSTVA, PRIBAVLJANJE NA TRŽIŠTU, CIJENA SREDSTAVA

(KAMATA) SLIJEDI – REPRODUKCIONI CIKLUS FF JE CENTRALNA FUNKCIJA U PREDUZEĆU FF-NABAVNA F-PROIZVODNA F-PRODAJNAF- i opet FF

ODGOVORNOST SVAKE FUNKCIJE VISINA ANGAŽOVANIH NOVČANIH I NENOVČANIH SREDSTAVA ZAVISI OD

USPJEŠNOSTI SVIH FUNKCIJA ZA NABAVKU –ODGOVORNE NF I FF ZALIHE MATERIJALA: ODGOV. NF I PROIZV. F PROIZVODNJA: ODGOV. PROIZV. F I FF ZALIHE ROBE: ODGOV. PROIZV. I PROD. F POTRAŽIVANJA: ODGOVORNA PROD. F ZA NOVČANA SREDSTVA I HARTIJE: ODGOV. FF NOVČ SRED. U TOKU REPROD. NE SMIJU NEDOSTAJATI NITI BITI

NEISKORIŠTENA

ZADACI FF PREDUZEĆA RAZLIČITI PRISTUPI OSNOVNI ZADACI:- PRIBAVLJANJE NS- KORIŠTENJE NS- USKLAĐIVANJE DINAMIKE PRILIVA I ODLIVA NS- REGULISANJE NOVČ. TOKOVA I PRAĆENJE FINAN. ODNOSA U PREDUZEĆU- KONTROLA UPOTREBE NS U PROCESU REPROD

PRIMARNI I SEKUNDARNI ZADACIPRIMARNI:- PRIBAVLJANJE NS- UPOTREBA (ULAGANJE) NS- USKLAĐIVANJE IZVOR I MOBILIZACIJESEKUNDARNI:

- DISPONIRANJE NS- KONTROLA NOVČ DOKUM I UPOTREBE NS- VOĐENJE OPERATIVNE EVIDENCIJE- FINANSIJSKO PLANIRANJE- FINANSIJKA ANALIZA- FINANSIJSKO INFORMISANJEFINANSIJSKI MENADŽMENT (FM) PREDUZEĆA FM ILI UPRAVLJANJE FINANSIJAMA PREDUZEĆA FM SE ODNOSI (ODREĐEN JE)NA UPRAVLJANJE:- FINANSIJSKOM POLITIKOM PREDUZEĆA- FINANSIJSKIM PLANIRANJEM PRED- FINANSIJSKOM ORGANIZACIJOM PRED- FINANSIJSKOM EVIDENCIJOM PRED- FINANSIJSKOM ANALIZOM PREDUZEĆA- FINANSIJSKOM POLITIKOM PREDUZEĆA- FINANSIJSKOM KONTROLOM PREDUZEĆA- FINANSIJSKOM INFORMISANJEM PREDUZEĆA

FINANSIJSKI MARKETING PREDUZEĆA FM je intgralni dio FF preuzeća Dobro organizovan FM – iznalaženje feftinih izvora Odnos prema tuđim izvorima Zadatak: dinamizira FF naglašavjući finans programe i planove Kontrola upravljanja zalihama Novi metodi kupovine, prodaje i finansiranja Zahtijeva obrazovane finansijske kadrove

FINANSIJSKA POLITIKA (FP) Politika – nauka o upravljnju, nauka o ciljevima, sredstvima, metodama i instrumentima

ostvarenja cilja Vrhunski cilj politike preduzeća je maksimiziranje dobitka u dugom roku zato što je

ostvarivanje tog cilja uslov za vječiti opstanak preduzeća FP je satavni dio poslovne politike preduzeća Različita mišljenja u literaturi Praktično: FP je koncipiranje i utvrđivanje strategije upravljanja finansijsma preduzeća

KLASIFIKACIJA FP Osnovna FP (likvidnost, sigurnost, rentabilnost, struktura izvora, strukt. odlučiv.) Tekuća FP (tekuće finansir i raspolag NS) Razvojna FP (akumulacija,razvoj, investiciona ulaganja) FP je samo novčani izraz polslovne politike preduzeća Njihovi ciljevi moraju da budu usklađeniNačini pribavljanja kapitala Zadržavanjem (akumuliranjem dijela neto dobitka preduzeća) Dokapitalizacijom (pronalaženje novih investitora, emisija novih akcija) Pozajmljivanjem na tržištu

Cilj finansijske politike

je finansijaka snaga preduzeća koja podrazumjeva trajnu sposobnost:- plaćanja,- finansiranja- investiranja- povećanja imovine vlasnika- zadovoljavanja finansijskih interesa učesnika u preduzećuNačela finansijke politike imaju za cilj da utvrde i održavaju idealan poredak odnosa u finasijama preduzeća:- načelo finansijske stabilnosti- načelo rentabilnosti- načelo likvidnosti- načelo elastičnosti- načelo nezavisnosti- načeko finansijske snage- načelo finansiranja u skladu sa rizikom- načelo optimalnog dejstva slike finansiranjaSukobljeni interesi

Načela su istovremeno međusobno povezana i sukobljena Vještina FP je u tome da sukobe između načela razrješava tako da najviše doprinese

ostvarenju cilja FP, a to je – finansijska snaga preduzećaNačelo finansijske stabilnosti1 stalna imovina2 stalne zalihe i stalna imovina namij. prodaji3 gubitak iznad kapitala4 dugor. vezana i izgublj. imovina (1+2+3)5 kapital umanjen za gubitak do visine kapitala6 dugoročna rezervisanja7 dugoročne obaveze8 trajni i dugoročni kapital (5+6+7)9 koeficijent finasijske stabilnosti – 4/810 slobodni kapital (8-4) ako je 8>411 nedostajući kapital (4-8) ako je 8<4Koeficijent FS može da ima Vrijednost:- 1 znači da preduzeće ima prihvatljivu FS- manju od 1 znači FS je dobra (javlja se slobodni kapital, likvdna rezerva)- veći od 1 znači FS je loša (javlja se nedostajući kapital)Kada se postigne dobra ili prihvatljiva FS nastaje problem njenog održavanja

Teško održiva FSZahtjev načela FS jeste: jačanje dugoročno raspoloživih izvora, a u okviru njih posebno sopstvenog kapitala

preduzeća, jer se on nikome ne vraćaNačelo rentabilnosti Rentabilnost – ostvarenje prinosa na kapital

Prinos na ukupan kapital – stopa prinosa (stopa rentabilnosti) Zavisi od: strukture kapitala, obaveza sa kamatom i kamatne stope Mjeri stopu prinosa na ukupan kapital i kamatnu stopu Ono polazi od maksimiziranja dobiti u kratkom roku

Načelo likvidnosti Povezano sa načelom FS Likvidna rezerva= DVI-DVS U teoriji i praksi srećemo pojmove:- Likvidnost imovine- Likvidnost preduzeća- Solventnost preduzećaLikvidnost imovine Je sposobnost i vrijeme date imovine da se transformiše (mobiliše) u gotovinu Najlikvidnija imovina su hartije od vrijednosti, zatim potraživanja od kupaca, kratkoročni

finansijski plasmani, zalihe proizvoda i robe, nedovršena proizvodnja, zalihe materijala... stalna imovina

Likvidnost preduzeća (ili njegova platežna sposobnost) je sposobnost preduzeća da plaća obaveze u vremenu

njihovog dospjeća Vezana za FS, Uslovljena:- rokovima transformacije (mobilizacije) kratkoročno vezanih sredstava i - rokovima dospjeća kratkoročnigh obavezaSolventnost je krajnja likvidnost, odnosno mogućnost isplate obaveza, ne o roku dospjeća, nego kad-

tad, makar iz stečajne ili likvidacione mase Preduzeće je solventno kada je gubitak manji od kapitala, kada je imovina veća od

obaveza insolventnostNačelo finansiranja u skladu sa rizikom Visoki poslovni fiksni rashodi znače visok poslovni rizik ostvarivanja dobitka1 Prihodi od prodaje 500.0002 varijabilni rashodi 350.0003 marža pokrića 1-2 150.0004 poslovni fiksni rashodi 120.0005 poslovni dobitak 3-4 30.0006 faktor poslovnog rizika (leveridž) (3/5) 5Znači: ako se 3 promjeni za 1%, 5 će se promjeniti za 5%zahtjev Ako je poslovni rizik visok onda se traži da finansijski rizik bude nizak To se postiže tako što u strukturi kapitala jačaju sopstveni a slabe pozajmljeni izvori čime

padaju i kamate U osnovi ovog načela je:- rizik povjerilaca da im neće biti izmirena potraživanja i - rizik poslovanja sa gubitkom

Načelo finansijske elastičnosti FE znači prilagođavanje preduzeća u dva suprotna smjera:- u pogledu mogućnosti pribavljanja dodatnog kapitala - kada nedostaje- u pogledu mogućnosti smanjenja kapitala ili njegovog rentabilnog upošljavanja – kada ima

višak- sposobnost iznalaženja jeftinih izvora- sposobnost prilagođavanja situaciji Načelo nezavisnosti Se odnosi na slobodu vođenja poslovne i finansijske politike, u odnosu na želje i namjere

povjerilaca Ako preduzeće pri odlučivanju ne mora da uvažava zahtjeve povjerilaca ono je nezavisno Vezano za ostala načela Nezaviznost je veća ako preduzeće ima bolju FS, veću rentabilnost, permanentnu likvidnost

i elastičnost kao i veće učešće sopsvenog kapitala Veće rezerve (kapital, rezervisanja, latentne) = Veća nezavisnost Veći neto dobitak = veća nezavisnostNačelo dejstva slike finansiranja Bilans stanja preduzeća=slika finansiranja Optimalno aktivizaciono dejstvo ako je:- FS dobra - koeficijent FS niži od 1,- devizne rezerve niske ili nula- dobit visoka,- poslovni finansijski rizik nizak- udio sopstvenog kapitala u pasivi visokU suprotnom bilans ne pruža optimalno aktivizaciono dejstvo

NAČELO FINANSIJSKE SNAGE PREDSTAVLJA SKUP NAČELA:

- Racionalnog (ekonomskog) finansiranja

- Rentabilnosti

- Finansijalnosti

- Akumulacija i mobilizacije sredstava

- Likvidnosti

- SigurnostiZnači najpovoljniju kombinaciju izvora finasiranja i ubrzane cirkulacije (koef. obrta) finasijskih

sredstavaFAKTORI FINANSIJSKE POLITIKE PREDUZEĆA

FP je izložena dejstvu niza faktora Spoljni i unutrašnji

Tržišni uslovi privređivanja Privredno finansijski sistem Politika kreditiranja Propisi i izmjena Poslovna politika preduzeća Kadrovska osposobljenost Informatička podloga

Pojam finasiranja finansiranje u klasicnon smislu označava kao "snabdjevanje preduzeca kapitalom, pri čemu se kao kapital podrazumjeva apstraktna suma vrjednosti

imovine uložene u preduzeće, a koja se u bilansu pojavljuje na strani pasive“ klasični pojarn finansiranja odnosi samo na izmjene u sferi kapitala, dok se širl pojam

odnosi i na izmjene u sferi investicione konkretne imovine svi postupci u vezi sa obezbjeđivanjem neophodnih poslovnih sredstava pribavljanje sopstvenih i tuđi sredstava pronalaženje i obezbjeđenje finansijskih sredstava predviđenih konceptom finansijske

politike i finansijskog plana za ostvarivanje odredenih poslovnih programa i razvojaOblici finansiranja

l. Sopstveno finansiranje (pribavljanje sopstvenog kapitala): ekstemo sopstveno finansiranje (pribavljanje osnovnog kapitala - glavnice, uloga i spoljnih rezervi preduzetnika) i intemo sopstveno finansiranje (samofinansiranje – formiranjem rezervi iz dobiti)

2. Tuđe finansiranje (pribavljanje tuđeg kapitala): ekstemo tuđe finansiranje (pribavljanje svih vrsta kredita, zajmova i ostalih tudih sredstava) i intemo tuđe finansiranje (korištenje rezervi za penzije radnika, obustava poreza, socijalno osiguranje)

PRAVILA FINANSIRANJA Imaju ulogu standarada finansiranja Vertikalna pravila – struktura kapitala sa stanovišta vlasništva Horizontalna pravila – relacije imovine sa stanovišta roka imobilizacije i kapitala sa

stanovišta roka raspoloživosti

Vertikalna pravila finansiranja Odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala – nije numerički određen jer zavisi od mnoštva

faktora (rentabilnost, struktura imovine, zaštita povjerilaca, inflacija...) Odnos osnovnog i rezervnog kapitala (zakonska rezerva -obavezna a statutarna –

dobrovoljna) Odnos kratkoročnog i dugoročnog kapitala

Rentabilnost u pravilu- Rentabilnost – zarađivačka moć preduzeća izražava se stopom prinosa na kapital1 stopa prinosa na ukupan kapital = poslovni dobitak/ukupan kapital2 stopa prinosa na sopstveni kapital = bruto dobitak/sopstveni kapital3 prosječna kamatna stopa pozajmljenog kapitalaAko je 1 više od 3 preduzeće ostvaruje dobitak iz finansiranja

Primjer a i b

Primjer c i dAko je cilj maksimiziranje stope prinos na ukupan kapital:Primjer a i b pokazuje da vlasničku strukturu kapitala treba pomjerati u korist pozajmljenog dok

god je kamatna stopa niža od stope prinosa na ukupan kapitalPrimjer c i d pokazuje da vlasničku strukturu kapitala treba pomjerati u korist sopstvenog dok

god je kamatna stopa viša od stope prinosa na ukupan kapitalPermanentno usaglašavanje vlasničke strukture kapitala - objektivno nemogućeZaštita povjerilaca u pravilu Povjerioci su zaštićeni sve dok novo gubitka ne prelazi nivo sopstvenog kapitala dužnika Ako je vrijednost imovine bliža visini obaveza povjerioci su sve manje zaštićeni Pomjeranje strukture kapitala u korist sopstvenog Odnos osnovnog i rezervnog kapitala Funkcija kapitala – zaštita od rizika Osnovna funkcija rezervnog kapitala je zaštita osnovnog kapitala Viši rezervni kapital = veći stepen zaštite osnovnog kapitala Gubitak se može pokriti:- dopunom imovine i - smanjenjem kapitalaHorizontalna pravila finansiranja Zlatna pravila:- zlatno bankarsko pravilo, - zlatna bilansna pravila (u užem i širem smislu)

zlatno bankarsko pravilo Formulisano 1854. kasnije modifikovano

zlatna bilansna pravila zahtijevaju da imovina iskazana u aktivi po iznosu i roku vezanosti odgovara izvorima

finansiranja iskazanim u pasivi po iznosu i rokovima raspoloživosti Ako je: - DVI = DIF onda je KVI+gotovina=KIF - DVI < DIF onda je KVI+gotovina > KIF - DVI > DIF onda je KVI+gotovina < KIF

Grafički 1Grafički 2Grafički 3Zlatno bilansno pravilo u užem smisluZlatno bilansno pravilo u širem smislu

Ostala pravila finansiranja-Pravilo 2:1 obrtna imovina duplo veća od kratkoročnih obaveza-Pravilo 1:1

kratk. potraž.+kratk. hartije+gotovina jednakakrtakoročnim obavezama- Pravilo odnosa gotovine i kratkoročnih obaveza (20%, 12% ....)

ORGANIZACIJA FINANSIJSKE FUNKCIJE Načela Faktori Način organizovanja Odnos sa drugim funkcijama dinamičnost

ORGANIZACIJA FINANSIJSKE SLUŽBE Finansijska služba može da bude ogranizovana:- Centralizovano- Decentralizovano- Kombinovano zavisi od mnoštva faktora (unutrašnjih i spoljnih)

Finansijsko odjeljenje Sa referatima:- pribavljanja i ulaganja finansijskih sredstava- likvidature finansijske dokumentacije- bezgotovinskog plaćanja - tekući računi- gotovinskog plaćanja – blagajna- finansijskog planiranja,- analize- kontrole

Finansijska služba Širi oblik organizovanja Imaju ga velika preduzeća Sastoji se od odjeljenja U zavisnosti od potreba preduzećaOrganizacija finasijske službe

FINANSIJSKO PLANIRANJE pojam predmet metodi principi poslovni i finansijski rizik poslovni i finansijski leveridž plan tokova gotovine plan tokova neto obrtnog fonda

FINANSIJSKO PLANIRANJE (FP) FP je:

- sačinjavanje planskog bilansa uspjeha i stanja- ocjena rizika ostvarenja finansijskog rezultata - planiranje novčanih tokovaPlanski dukmenti se sačinjavaju na kraju tekuće za narednu godinu ili za budući periodPlaniranje zahtijeva poznavanje svih poslovnih funkcija preduzeća

POJAM FP FP predstavlja oblik iskazivanja raznih vrsta planova putem finansijskih pokazatelja planovi se odnose na: funkciju nabavke, funkciju proizvodnje, funkciju prodaje i razvojnu

funkciju Planiranje finansijskih sredstava sintetizuje se u finansijskom planu preduzeca, kao

instrumentu poslovne politike cesto se FP svodi na godisnji finansijski plan (plan tokova novcanih sredstava) zanemaruju se ostali aspekti FP: planovi kapitalnih ulaganja i finansijski planovi

upravljanja finansijamaPARAMETRI FP

obim i struktura finansijskih sredstava, troškovi poslovanja, amortizacija osnovnih sredstava, cijene sirovina, materijala, gotovih proizvoda, robe i usluga, obim i struktura investicionih ulaganja, vrste tokova finansijskih sredstava, planirani izvori finansiranja (sopstveni,kreditni, inoulaganja), planirane potrebe u obrtnim sredsevima, očekivana novčana primanja i izdavanja, planirani ukupan prihod, brute dobit i akumulacija preduzeca, planirana raspodela bruto dobiti

ELEMENTI FP plan bilansa uspeha, plan bilansa stanja, plan novčanih tokova, plan dugoročnih ulaganja

FUNKCIJE FP Finansijskim planovima treba definisati organizaciono-tehnicke i finansijske uslove putem

kojih ce se ostvariti optimalni ciljevi pos!ovne politike preduzeca Neposredne funkcije FP su:(a) informativna,(b) koordinirajuća, (c) korektivna i (d) usmeravajuća funkcija

PREDMET I METODI FP klasicni i ekonometrijski metodi klasicni metodi: indukcije i dedukcije ekonometrijski metodi: - bilansni metod,

- metod trenda,- metod višestruke korelacije i regresije, - mrežno planiranje i - komparativni metod ZATIM: METOD PROCJENE, METOD PREDRAČUNA TE RAZNI MATEMATIČKO -

STATISTIČKI METODIPrincipi i metodologija izrade finansijskog plana

Finansijskirn planom se prikazuje ukupno poslovanje preduzeca, izraženo u novčanom obliku projektuju se zadaci i ciljevi koje treba ostvariti u određenom vremenskom periodu izvrsavanjem finansijskog plana postize se:- obezbeaivanje finansijskih sredstava u potrebnom obirnu, rokovima i uslovima,- racionalno korištenje raspolozivih sredstava,- obezbjeđenje stalne Iikvidnosti i solventnosti,- pravilna raspodela dobiti kao i racionalno korištenje raspoređenih dijelova dobiti

POSTUPAK IZRADE Neophodno je voditi računa o međusobnoj povezanosti naturalnih planova i finansijskog

plana Potrebni naturalni planovi nabavke, proizvodnje,prodaje, investicija, kadrova, novč.

sredstava i izvora sredstava pijre svega, sastaviti neophodne predračune dinamike kretanja direktnih i opštih troškova, nakon toga se sastavljaju planske kalkulacijae po vrstama proizvoda, organizacionim

jedinicama i za preduzeće kao cjelinu Na osnovu toga utvrđuje se planska cijena koštanja i prodajna cijena određenog proizvoda Zatim se sastavlja plan realizacije, plan raspodele ukupnog prihoda, bruto dobiti ineto

dobiti preduzeća.Vrste finansijskih planova

1. Prema načinu sastavljanja: izolovani, kombinovani , pojedinačni i svodni finansijski planovi

2. Prema stepenu vaznosti: primarni, sekundarni , 3. Prema redovnosti sastavljanja: tekući (redovni i vanredni) i specijalni (jednokratni)

finansijski planovi 4. Prema dužini vremenskog perioda: kratkorocni , srednjorocni i dugoročni finansijski

planovi Prema ritmu finansijskog poslovanja: osnovni i operativni finansijski planovi DINAMIČKI PLANOVI

BIZNIS PLAN U FP BP predstavlja Rezime prošlih, sadašnjih i budućih aktivnosti preduzeca, Putem BP se postavljaju ciljevi i smjernice budućeg poslovanja Biznis planom se "trasira put": kako iz proslošti, preko sadašnjosti stići do željene

buducnosti biznis danas "zivi u akcionarima i menadžerima, da bi isti sutra "zivio" od biznisa

SADRŽAJ BP 1. naslovna strana, 2. rezime biznis plana,

3. profil (opis) firme (preduzeca), 4. analizA tržišta, 5. proizvodni biznis plan, 6. prodajni biznis plan, 7. marketing biznis plan, 8. finansijski biznis plan, 9. razvojni biznis plan, to. kadrovski biznis plan, 11. dodatak biznis plana

Finansijski dio biznis plana počiva na analizi:a) bilansa uspjeha preduzeća,b) bilansu stanja preduzeća,c) bilansu tokova sredstava preduzeća,d) stanja kredita (zaduženosti),e) finansijskih indikatora poslovanja preduzeca

Bilans uspjeha preduzeća treba iskazati po sledećim pozicijama:1. poslovni prihodi (prihodi od prodaje, ostali prihodi),2. poslovni rashodi (materijal, ggrivo i energija, nabavna vrijednost prodate robe, zarade,

amortizacija, usluge),3. poslovni dobitak (gubitak),4. finansijskt prihodi (kamate),5. finanstjski rashodi (kamate),7. neposlovni i vanredn t prihodi,8. neposlovni i vanredni rashodi,9. neposlovni i vanredni dobitak (gubitak),10. dobitak (gubitak) (3 ± 6 ± 9),11. porezi i doprinosi iz dobitka,12. neto-dobitak (gubitak)

Bilans stanja preduzeća - aktiva1. neuplaćeni upisani kapital,2. stalna sredstva (nematerijalna ulaganja, osnovna sredstva, dugoročni plasmani),3. obrtna sredstva (zalihe, kratkoročna potraživanja i plasmani, gotovina),4. aktivna vremenska razgraničenja,5. poslovna sredstva,6. gubitak,7. poslovna aktitiva,8. vanposlovna aktiva,9. ukupna aktiva,Bilans stanja preduzeća -pasiva10. kapital (akcijski kapital, rezerve, neraspoređeni dobitak),11. dugoročna rezervisanja,12. dugoročne obaveze,13. kratkorocne obavze14. pasivna vremenska razgraničenja

15. neraspoređena dobit tekuće godine,16. poslovna pasiva,17. vanposlovna pasiva,18. ukupna pasiva.

NOVČANI TOK – GODIŠNJE I KVARTALNO1. neto dobitak (+) ili gubitak (-),2. amortizacija (+),3. zalihe: smanjenje (+), povećanje (-),4. Potraživanja: smanjenje (+), povećanje (-),5. Obaveze prema dobavljačima, povećanje (+), smanjenja (-),6. ostale obaveze iz poslovanja: povećanje (+), smanjenje (-),I Novcani tok iz poslovnih aktivnosti (I+2+3+4+5+6)

NOVČANI TOK - nastavak 7. prodaja osnovnih sredstava (+), 8. povecanje obaveza (kratkorocne i dugorocne) ( +), 9. emitovanje akcija, povecanje udela (+), II Ukupni priliv iz aktivnosti investiranja i finansiranja (7+8+9)

10. nabavka osnovnih sredstva (-), 11. otplata kredita (kratkoročni, dugoročni) (-), 12. isplaćena dividenda (-), III Ukupni odlivi iz aktivnosti investiranja i finansiranja (I0+11+12) IV Neto novcani tok I+II+IIIFINANSIJSKI POKAZATELJI U BP(1) opšta likvidnost (obrtna sredstvalkratkoročne obaveze) > 1,(2) neto obrlni fond (obrtna sredstva - kratkoročne obaveze) > 0,(3) finansijska stgurnost (trajni kapital/ukupna pasiva) > 0,5,(4) koeficijent obrta sredstava (ukuapn prihod/ obrtna sredstva) > 3,(5) Rentabilnost (bruto dobit/ukupna pasiva) > 10%,(6) ekonomičnost (ukupan prihodl kupan rashod) > 1,(7) pokriće stalnih sredstava sopstvenim kapitalom (trajni kapital/stalna sredstva) > 1,(8) pokriće osnovnih sredstava i zaliha dugoročnim kapitalom (trajni kapital + dugoročne

obaveze/osnovna sredstva + zalihe) – oko 1,BP - ostalo

KADROVSKI BP DODATAK BP SADRŽAJ BP NIJE DEFINISAN OBIM BP VRIJEME ZA IZRADU BP TIMOVI ZA IZRADU BP SADAŠNJA PRAKSAPlanski bilans uspjeha i stanja Sačinjava se u varijamtama:- prva (spontana, prijedlog) - sačinjena na osnovu informacija od poslovnih funkcija- druga (konačna) - sačinjena na osnovu razmatranja i odluke uprave preduzeća

Iz konačne varijante utvrđuju se standardi za mjerenje uspjeha menadžera preduzećaOcjena finansijskog položaja se zasniva na analizi finansijske stabilnosti jer je ona bitna za opstanak, rast i razvoj

preuzeća analiza FS se vrši na bazi zaključnog bilansa prethodne i planskog bilansa tekuće godine racio finansijske stabilnosti – značaj RFS=DVI/DO (dugoročno vezana imovina kroz dugoročne obaveze)Utvrđivanje ciljnog dobitka Utvrđuje se:- minimalni – koji obezbjeđuje da se FS ne pogorša i - maksimalni – koji obezbjeđuje da se FS dovede na normalu (racio FS 1 ili manji)Da bi se to ostvarilo u konačnoj varijanti razmatra se: povećanje fizičkog obima proizvodnje,

korekcija prodajnih cijena, smanjenje ulaganja u osnovna sredstva, otplata i td.Poslovni rizik (PR)

PR – neizvjesnost ostvarivanja poslovnog dobitka kao prinosa na uloženi kapital Posl. dobitak=marža pokrića-fiksni poslovni rashodi PR proizilazi iz činjenice da samim ulaganjem kapitala nastaju određeni toškovi, tzv fiksni

troškovi Poslovni dobitak zavisi od visine marže pokrića i visine rashoda perioda

Poslovni leveridž (PL) Koliko svaki procenat promjene prihoda od prodaje izaziva promjenu poslovnog rezultata,

pokazuje faktor poslovnog leveridža (FPL) ili poluge (FPP) FPL se utvrđuje iz odnosa marže pokrića i poslovnog rezultata (dobitka) FPP izražava poslovni rizik ostvarenja poslovnog dobitka FPL pokazuje koliko se puta brže mijenja poslovni dobitak nego što se mijenja marža

pokrića

Izračunavanje FPLFaktor poslovnog leveridža (poluge) =procenat povećanja poslovnog dobitka/procenat povećanja

marže pokrića

Faktor poslovnog leveridža (poluge) može se izračunati i ovako:

Planski bilans uspjeha % povećanja I. Varijanta Konačna varijanta

• Marža pokrića 103.000 121.000 17,47572

• Poslovni dobitak 9.950 27.950 180,90452

• Faktor poslovnog leveridža - poluge (1/2) 10,352 4,3292

Faktor poslovnog leveridža (poluge)=180,90452 /17,47572=10,352

Dejstvo poslovne poluge po drugoj varijanti je slabije

Finansijski rizik (FR) To je rizik ostvarenja bruto dobitka (BD) kao bruto prinosa na sopstveni kapital BD=poslovni dobitak-rashodi finansiranja BD zavisi od poslovnog dobitka i visine troškova kamata Rizik ostvarenja BD se izražava faktorom finansijskog leveridža (FFL)

FFL Dobija se iz odnosa poslovnog dobitka i bruto dobitka Pokazuje koliko se brže mijenja bruto dobitak pri svakoj procentualnoj promjrni poslovnog

dobitka FFL je multiplikator procentualnog povećanja poslovnog dobitka što izražava procentualnu

promjenu bruto dobitka

Izračunavanje FFLFaktor finansijskog leveridža=Procenat povećanja bruto dobitka/Procenat povećanja

poslovnog dobitka na primjer: Planski bilans uspjeha % povećanja I varijanta Konačna varijanta

• Poslovni dobitak 9.950 27.950 180,90452

• Bruto dobitak 5.150 23.150 349,51456

• Faktor finansijskog leveridža - poluge (1/2) 1,932039 1,207343

FFL je 349,41456 = 1,932039 180,80452Ukupan rizik i složeni leveridž Ukupan, kumulativni rizk – neizvjesnost ostvarenja bruto dobitka a time i neto dobitka i

prinosa na sopstveni kapital uzimajući u obzir i poslovne i finansiske rizike Faktor složenog leveriža(FSL) = marža pokrića/bruto dobitak ili = FPL x FFL ili

%povećanja BD/%povećanja marže pokrića FSL je multiplikator procenta promjene marže pokrića čiji umnožak daje procenat

promjene bruto dobitka, neto dobitka i stope prinosa na sopstveni kapital Preduzeće mora da teži da FSL bude što niži

Plan tokova gotovine Bilans tokova gotovine priliv, odliv i saldo gotovine podijeljen u 3 dijela:- gotovinski tok operativne aktvnosti- gotovinski tok investicione aktivnosti i

- gotovinski tok finansijske aktivnostiBilans gotovinskih tokova se sačinjava po: direktnoj ili indirektnoj metodi

Primjer PBTG PLANSKI BILANS TOKOVA - GOTOVINE za godinu 20x2 Pozicija Iznos

1.Amortizacija 42.050 2.Neto dobitak 18.520

I. Gotovina operativne aktivnosti (1+2) 60.570 1.Ulaganja u osnovna sredstva 30.000 2.Povećanje kratkoročnih potraživanja i plasmana 1.500 3.Smanjenje zaliha 21.000 II. Gotovinski tok investicione aktivnosti - neto odliv (1+2-3) 10.500 1. Smanjenje kratkoročnih obaveza 49.164 III. Gotovinski tok finansijske aktivnosti - neto odliv (1) 49.164 IV. NETO GOTOVINSKI TOK PLANSKE GODINE 906

(I -II-III) V. GOTOVINA PO BILANSU OTVARANJA 5.000

VI. NETO GOTOVINA NA KRAJU PLANSKE GODINE (IV + V) 5.906

Plan tokova neto obrtnog fonda NOF = (kapital+dug.rez.+dug.obav.) - (stalna imovina+upis.neuplać.kapital) Govori koliko je trajnog dugoročnog kapitala uloženo u obrtnu imovinu NOF se povećava kada se.... NOF se smanjuje kada se....

Primjer NOFPo bilansu otvaranja, neto obrtni fond na kraju prethodne godine bio je:

1.Kapital 500.000 2.Dugoročne obaveze 55.000 3.Trajni i dugoročni kapital (1+2) 550.000 4.Stalna imovina 412.000 Neto obrtni fond (3-4) 138.000

U planskom bilansu predviđeno je: - amortizacija 42.050 - neto dobitak 18.520 - ulaganje u nova osnovna sredstva 30.000

Prema tome, plan tokova neto obrtnog fonda je:

1. Obrtni fond na kraju prethodne godine 138.000 2. Povećanje (2.1.+2.2) 60.570 2.1. Smanjenje stalne imovine 42.050 2.2. Povećanje kapitala 18.520

3. Smanjenje (3.1.) 3.1. Povećanje stalne imovine 30.000

NETO OBRTNI FOND NA KRAJU PLANSKE GODINE (1+2-3) 168.570

Dinamičko planiranje priliva i odliva gotovine

Cilj: blagovremena informacija o mogućnosti održavanja likvidnosti Planiranje tokova gotovine po intervalima: godina, kvartal, mjesec, dekada, sedmica.. Dinamičko planiranje po intervalima vremena zahtijeva planiranje i po svim osnovama

tokova Višak gotovine treba planirati u visini likvidne rezerve

DONOŠENJE ODLUKE O FINANSIRANJU determinante donošenja odluke, cijena pojedinačnih izvora prosječna cijena kapitala;

Odluka o finansiranju - važna odluke finansijskih menadžera

Uključuje odluke za: - samofinansiranje - pozajmljivanje

Oblik finansiranja treba uskladiti sa:

Postojećim tržišnim uslovima (nominalnim i efektivnim troškom pojedinog oblika finansiranja),

Dostupnošću izvora,

Fleksibilnošću/neizvjesnošću koja je vezana za karakteristike pojedinog finansijskog instrumenta

Sadržaj odluke uključuje: Koliko kapitala pribaviti iz pozajmljenih izvora; reinvestirati dobit, i na taj način jačati sopstveni kapital, ili isplatiti dividende i po

kojoj stopi; Da li kapital pribaviti na tržištu hartija od vrijednosti ili preko banaka; Da li kapital pribaviti na dugi ili kratki rok; Da li emitovati vlasničke ili povjerilačke hartije od vrijednosti; Koju vrstu hartija od vrijednosti emitovati i kada

primjer

Plan - otvoriti prodavnicu naočara sa prinosom od 12% uz kredit po 10%. Treba – jer je 12 veće od 10 Hoćete da proširite na prodaju cipela gdje zarađujete 16% ali nema kredita Može se ići na emisiju akcija, ali samo uz 20% koliko traže investitori Ne treba proširivati na cipele: 16 manje od 20 Ali treba izračunati prosječnu cijenu kapitalaIzračunavanje prosječne cijene kapitala Sopstveni izvori pozajmljeni izv.Učešće % 50 50Cijena % 15 10

Prosječna cijena= (50x15)+(50x10)/100=12,5% Različiti izvori imaju različite cijeneZato treba koristiti prosječnu cijenu kapitala, a ne cijenu kapitala prikupljenog za

finansiranje određene investicije

Pretpostavka: plan je da prikupite kapital, pola zaduženjem, a pola korišćenjem sopstvenog kapitala

prosječna cijena kapita bi bila: 10% + 20% / 2 = 15% Ne treba ocjenjivati investiciju samo prema cijeni kapitala koja će biti korišćena za njeno

finansiranje Treba izračunati prosječnu cijenu kapitala te na osnovu nje vršiti ocjenu svakog projekta prvo treba izračunati cijenu svake pojedinačne vrste kapitala, a zatim prosjek, na osnovu toga koji dio optimalne ili željene strukture kapitala zauzima svaka komponenta

Metode za izračunavanje cijene kapitala - Capital Asset Pricing Model (CAPM) – izračunavamo zahtijevanu stopu prinosa na

sopstveni kapital kao rezultat nerizične i tržišne stope prinosa- Gordonov model rasta – cijena kapitala pribavljenog emisijom običnih akcija kao rezultat

odnosa dividende na kraju prve godine i sadašnje tržišne cijene akcija uvećane za stopu rasta dividende

- Prinos na obveznice plus premija – koristi se za izračunavanje cijene kapitala iz sopstvenih izvora uključujući prilagođavanje cijene duga dodavanjem premije za rizik

Svaki metod ima različite ulazne podatke - najbolji metod bi bio izračunavanje prosječne cijene sopstvenih sredstava dobijene kao prosjek rezultata više metoda

Ponderisana Prosječna cijena kapitala

Prvo treba odrediti željenu kombinaciju izvora finansiranja (dugova, preferencijalnih akcija i sopstvenih)

Željena kombinacija predstavlja kombinaciju, koja rezultuje u najnižoj prosječnoj cijeni kapitala

ponderisana prosječna cijena kapitala (WACC)= umnošku cijena svake komponente sa

udjelom koji ona zauzima u željenoj kombinaciji  WACC = ωdkd (1-T) + ωpkp + ωeke

Determinante donošenja odluke

Determinante donošenja odluke uključuje i druge međusobno povezane odluke o: Iznosima i dinamici potreba za finansijskim sredstvima,

Vrsti i ročnosti izvora,

Uticaju finansijskih odluka na očekivani prinos i rizik,

Mogućnost servisiranja duga,

Vjerovatnoću bankrota preduzeća

Problemi donošenja optimalnih odluka o finansiranju su brojni i složeni, a javljaju se i u procesu osnivanja preduzeća, tekućeg poslovanja i razvojnog finansiranja

Mjere za donošenje odluke - leverage (leveridž)

Veoma bitna mjera za donošenje odluke Odluka o strukturi kapitala podrazumjeva uspostavljanje bilansa na liniji rizik-prinos Povećanje finansijskog leverage povećava prinos u povoljnijim uslovima, ali kad se uslovi

pogoršaju, povećava gubitak Cilj - maksimiranje vrijednosti akcija, a ne zarade po akciji sa povećanjem duga kompanije, njen rizik uslovljava opadanje cijene akcija, uprkos

povećanoj zaradi po akciji

Ciljna (željena) struktura kapitala

Bitno - koji su to ostali faktori koji utiču na odluku o finansiranju zaduživanjem Optim. struktura kapit. - maksimizira vrijed. firme Kada je prosječna cijena kapitala minimalna - vrijednost kompanije je maksimalna prosječna cijena kapitala u stvari predstavlja odgovarajuću diskontnu stopu novčanih

tokova kako diskontna stopa opada, sadašnja vrijednost novčanih tokova se povećava maksimiziranje vrijednosti kompanije znači pronalaženje kombinacije izvora finansiranja

kojom se minimizira prosječna cijena kapitala

Zašto se ne finansirati samo iz dugova?

Izvori finansiranja - imaju različitu cijenu cijena duga poslije oporezivanja je niža od cijene duga prije oporezivanja uštede u porezu kamata se nadoknađuje iz poslovnog dobitka porezi, agencijski troškovi i troškovi finansijskih neprilika – faktori koji utiču na

strukturisanje kapitala

1.2. Ciljna (željena) struktura kapitala

granica finansiranja dugom

Kamatna stopa

Racio dugaSa porastom racija duga kamatna stopa raste - progresivno se povećavaju troškovi finansiranjaPostoji granica finansiranja dugom - preduzeće se ne može isključivo finansirati iz pozajmljenih izvora

bez vlasničkog kapitala - prekomjerni rizik ulaganja u takvu firmu

Zaključak: finansiranje iz vlastitog kapitala smanjuje rizik ostvarenja neto dobitka nije dobro finansirati se isključivo iz vlastitih ili samo iz pozajmljenih izvora, već

treba težiti njihovoj optimalnoj kombinaciji optimalna struktura kapitala je onaj finansijski leveridž kod koga je stopa prinosa na

sopstveni kapital najviša poreske uštede pozitivno utiču na na stopu prinosa na sopstveni kapital s povećanjem racija duga poreske uštede pozitivno djeluju i na rast vrijednosti preduzeća

Ostali faktori koji utiču na strukturu kapitala

- veličina preduzeća, - perspektive razvoja, - pravni oblik preduzeća, - stabilnost tražnje i cijena, - poslovni leveridž, - stopa rasta, - uslovi na finansijskom tržištu, - kreditni standardi, - faza životnog vijeka preduzeća i dr.

 

Finansiranje emisijom obveznica Obveznica - povjerilačka hartija od vrijednosti kojom se potvrđuje da je povjerilac

(investitor) platio dužničku (emitentnu) protuvrijednost obeznice i da će emitent isplatiti povjeriocu kamatu po ugovorenoj kamatnoj stopi u ugovorenim rokovima i platiti glavnicu o roku dospijeća

Izdaju ih država i preduzeća Prema načinu isplate i kamate:

- jednokratno i

- višekratno isplative.

Jednokratno – bez kupona - diskontne, one obavezuju izdavaoca da pozajmljeni iznos novca (glavnicu i kamatu) investitorima vrati na dan dospjeća, u praksi se rijetko emituju, Višekratno – obveznice s kuponima, obavezuju emitenta da u ugovorenim rokovimana na dan dospjeća isplate investitorima kamate (i dio glavnice), a kada obveznica dospije za plaćanje, vlasnik naplaćuje i glavnicu, odnosno nominalni iznos

Finansiranje emisijom preferencijalnih (prioritetnih) akcija

korporativne hartije od vrijednosti s karakteristikama povjerilačkih i vlasničkih hartija preče pravo na dividendu i učešće u likvidacionoj masi isplata dividende nije obavezna, pa se preduzeće ne može odvesti u stečaj kao u slučaju

neplaćanja kamate na obveznicu prioritetni akcionari se moraju isplatiti prije bilo koje isplate dividende običnim

akcionarima nemaju utvrđen rok dospijeća, niti su opozive jedini novčani tok proizilazi iz dividendi, čiji je tok neograničen

Sopstveni izvori finansiranja

imaju svoju cijenu njeno izračunavanje je mnogo teže od izračunavanja cijene duga i cijene kapitala

pribavljenog emisijom akcija investitori zahtijevaju odgovarajući prinos u skladu sa rizikom i menadžeri moraju da ga

zarade ili će investitori prodati svoje akcije prodaja akcija smanjuje njihovu vrijednost što najčešće rezultuje otpuštanjem menadžera u sladu sa sigurnošću posla, nijedan menadžer ne smije ignorisati interese akcionara sredstva iz sopstvenih izvora moraju imati cijenu, odnosno ona se mora utvrditi

KO NOSI RIZIK

Rizik= stepen neizvjesnosti prinosa na kapitalPrimjer I: 10 ljudi formira preduzeće sa po 1/10; običnog kapitala – svaki nosi jednak rizik.Primjer II: 5 ljudi investira kapital, a 5 kao dug; ovdje 5 ljudi koji ulažu svoj kapital nose duplo

veći rizik nego u primjeru IKorištenje duga u finansiranju koncentriše poslovni rizik na obične akcionare

UPRAVLJANJE NOVČANIM SREDSTVIMA - karakteristike počiva na dva načela:1) načelo rentabilnosti i,2) načelo likvidnosti preduzeća Načelo rentabilnosti polazi od finansijskog stava da preduzeće minimalnim ulaganjem

ostvari maksimalan finansijski rezultat Načelo likvidnosti polazi od finansijskog stava koji se odnose na izvršenje obaveza o roku

njihovog dospjeća FF treba da pomiri i usaglasi ova dva načela ova dva načela su međusobno suprotstavljena

OBRT NOVČANIH SREDSTAVA Obrt NS predstavlja vremenski period od izdavanja NS za nabavku (repromaterijala), pa do

naplate prodate robe iii datih usluga Vremenski period obrta NS (po dužini ciklusa)različit je kod osnovnih i kod obrtnih sredstava Da bi se izračunao jedan ciklus NS (gotovine) neophodno je raspolagati sa kvalitetnim

podadma o: 1) zalihama, 2) kupcima, 3) dobavljačima, zatim 4) proizvodnim fazama,sredstvima koja se nabavljaju i prodaju i sl

NC – kupci i dobavljači istiKOEFICIJENT OBRTA

Na osnovu podataka o vremenskom trajanju obrta zaliha, plaćanju prema dobavljačima, naplati potraživanja od kupaca i gotovinskom ciklusu, tada mozemo izračunati pojedinačne koeficijente obrta kao i koeficijent obrta gotovinskog ciklusa.

Za izračunavanje koeftcijenta obrta uzima se u obzir: 1) broj dana u godini, i 2) vremensko trajanje svakog od ovih ciklusa

Primjer:-Koeftcijent plaćanja dobavljača = 360dana/30 dana=12- Koeftcijent obrta zaliha = 360 dana/90 dana =4- Koefteijent naplate potraživanja=360 dana/40 dana= 9Gotovinski (novčani) ciklus= 360 dana/100 dana=3,6

Troškovi obezbjeđenja NS

1) troškovi držanja gotovine (trezaurisanja i nemogucnosti ulaganja u neki drugi program koji bi donio određeni prinos)

2) troškovi nedostatka gotovine (propustenog kasa-skonta, slabije pozicije likvidnosti,

gubljenja stečenih uslova i bonifikacija kod dobavljača, neredovnog izmirivanja obaveza od strane preduzeca i sl.

3) troškovi transakcija sa gotovinom ( adrninistrativni, manipulativni, provizije u transakcijama sa HOV

Minimalni iznos NS (gotovine)

jeste prosječan nivo gotovine koje preduzeće treba da drži na računima Minimalni iznos NS= Ukupni godišnji novčani izdaci/Koeftcijent obrta NS Primjer: 180.000/3,6=50.000

STRATEGIJA UPRAVLJNA GOTOVINOM počiva na tri bitna faktora:

produženju rokova plaćanja obaveza2) smanjenju zaliha (skraćenju roka držanja),3) skraćenju rokova naplate potraživanja

INTERES svakog preduzeća: što je moguće kraći gotovinski ciklus!

UPRAVLJANJE OBAVEZAMA PREMA DOBAVLJAČIMA

Rokovi plaćanja obaveza prema dobavljačima ugovaraju se pri kupovini robe i usluga, a zavise od:

- kreditnog boniteta kupca,- položajem robe i usluga na tržištu,- ponašanjem konkurencije na tržištu rok plaćanja ima diskontni i kreditni period kasa-skonto kada je stopa propuštenog kasa-skonta veća od kamatne stope treba ga iskoristiti i po cijenu

kreditnog zaduženjaDiakontni i kreditni period

Diskontni period je broj dana koji označava period u kome kupac ima pravo da iskoristi ponuđeni kasa-skonto

Kreditni period je broj dana po isteku diskontnog perioda za koliko kupac mora da plati obavezu prema dobavljaču, ali sada bez kasa-skonta

U kreditnom periodu kupac praktično koristi trgovinski kredit koji je bez kamate Iskorištenje kasa-skonta je praktično sniženje nabavne cijene kupljene robe ili usluge

UPRAVLJANJE ZALIHAMA Veliki izazov za menadžere Vrste zaliha: materija, proizvodi, roba... Proizvodna preduzeća–najmanje 15, trgovinska 25% Troškovi nabavke zaliha

Troškovi držanja zalihaTroškovi nedostatka zalihaOptimalan nivo zalihaJust-in time sistem upravljanja zalihamaUspješnost upravljanja - se mjeri koeficijentom obrta zaliha ili brojem dana vezivanja

UPRAVLJANJE POTRAŽIVANJIMA od kupaca

Koliko agresivno sprovoditi naplatu Prodaja na kredit – politika prodaje:- kreditni bonitet kupca – njegov prinosni, imovinski i finansijski položaj- kreditni uslovi – kasa-skonto, kreditni period, diskontni period, limitiranje iznosa, zatezne

kamate, osiguranje potraživanja

Upravljanje kratkoročnim finansijskim obavezama

Kratkorocne finansijske obaveze su obaveze po osnovu emitovanih i prodatih kratkoročnih HoV i obaveza po uzetim kratkoročnim kreditima - rok do dvanaest mjesecikada se treba kratkoročno zaduziti – vidi se iz dinamičkog plana priliva i odliva gotovineNajteže je obezbjediti globalnu likvidnost- najveće razlike izmedju priliva i odliva gotovinekvartalni plan priliva i odliva gotovine pokazuje nedostatak gotovine - razmatra se opcije pribavljanja nedostajuce gotovine: kratkoročno zaduzenje ili prodaja kupljenih HOV

Prodaja hartija ili zaduženje tražianalizu troškova kratkoročnog zaduženja i Analizu prihoda kojih se odriče u slučaju prodaje kupljenih HOV (kapitalni dobitak ili gubitak)

Ako je trošak kratkoročnog finansijskog zaduženja viši od prihoda koji se ostvaruje po osnovu kupljenih HOV, uključujući i očekivani kapitalni dobitak i gubitak od njihove prodaje, odulučuje se za prodaju kupljenih HOV i obrnuto

Opcije zaduženjaputem emisije i prodaje kratkorocnih HOV (npr.komercijalnih zapisa) ili putem uzimanja kratkoročnog finansijskog kreditaizbor opcije, uslovljen je mogućnoscu pribavljanja nedostajuce gotovine i troskovima finansiranjamogucnost pribavljanja nedostajuće gotovine veća je putem emisije i prodaje kratkorocnih HOV, jer je veci broj potencijalnih investitoradrugi aspekt prednosti HOV, jeste što emitent može ponuditi kupovinu robe koja se plaća njegovim kratkorocnim HOV (čime podstice prodaju i vracanje duga u naturi, u robi)

Upoređivanje troškovaU pogledu troska kratkorocnog finansijskog zaduzenja uporedjuju se stvarne kamatne stope kratkorocnog kredita i stvarne kamatne stope kratkorocne HOVKod stvarne kamatne stope kratkorocne HOV, treba uzeti u obzir proviziju staraoca i troskove stampanja kratkorocnih HOV

Stvarna kamatna stopa komercijalnih zapisa uporediva je sa stvarnom kamatnom stopom kratkoročnog kreditaPrednost ce se dati onoj opciji koja ima nizu stvarnu kamatnu stopu, osim u slucaju kada se favorizuje prodaja robe za komercijalne zapise, ali i tada se ne smije izgubiti iz vida visina stvarne kamatne stope

UPRAVLJANJE OBAVEZAMA PREMA DOBAVLJAČIMA

Rokovi plaćanja obaveza prema dobavljačima ugovaraju se pri kupovini robe i usluga, a zavise od:- kreditnog boniteta kupca,- položajem robe i usluga na tržištu,- ponašanjem konkurencije na tržišturok plaćanja ima diskontni i kreditni period kasa-skontokada je stopa propuštenog kasa-skonta veća od kamatne stope treba ga iskoristiti i po cijenu kreditnog zaduženja

KOMERCIJALNI PAPAIRIpredstavljaju kratkorocne hartije od vrednosti, neosigurane menice komercijalni zapisi emituju ih preduzeća sa visokim kreditnim bonitetom, najčesce velika, sa visokom finansijskom snagomkupuju ih druga preduzeća, poslovne banke, osiguravajuća društva, sa ciljem da plasiraju svoja privremeno slobodna finansijska sredstva radi ostvarivanja vćeih prinosa

UKALKULISANE OBAVEZEpredstavljaju akumulirane troškove koji se jedan vremenski period ne plaćajuazarade radnika, porezi i doprinosi, zakupnine Menadžment preduzeća treba da vodi računa o optirnalnom roku odlaganja is plata raspoložive oblike obaveza, preduzeće treba da koristi, razumno u cilju sopstvenog finansiranjaporeske uštede daju posebnu stimulaciju za menadžment preduzeća koji ove obaveze uspjeva svesti na zakonski minimumInteres je i menadzmenta i vlasnika kapitala da se poreske obaveze svedu na zakonski minimum u momentu plaćanja

JEDNOKRATNI KREDITIsu kratkorocnog karaktera koje banke odobravaju komitentima čiji je kreditni bonitet pouzdanU praksi se ova vrsta kredita odobrava onim preduzećima kojima su finansijska sredstvapotrebna samo za jedan vremenski period, u “špicevima" finansijskog ulaganja, održavanja tekuće likvidnostikamata na odobreni kredit je fiksna

Kreditna linijaje ugovor izmđu banke i klijenta osnovu kreditnog boniteta klijentaKlijent povlači novčana sredstva u ratama koje nisu unaprijed utvrđene

Limit ugovorenog kredita se ne može prekoračiti, ali se ne mora u potpunosti iskoristitiPosebno definisani uslovi (kompenzacioni saldo gotovine)Obratiti pažnju na povlačenje rataplaćanje kamate unaprijed i po korištenju

Revolving kreditije kratkoročni kredit koji se pri dospijeću roka za povraćaj ne otplaćuje već se obnavlja ugovor za dalje korišćenjedaje se na bazi kreditnog boniteta korisnika predstavlja garantovanu kreditnu linijutroškovi finansiranja: redovne kamate na iskorišteni dio kredita plus posebna provizija ukoliko se kredit ne koristi u cjelinirok na godinu, pa do tri godine

POTRAŽIVANJA OD KUPACA KAO KOLATERAL

mogu se iii založiti iii prodati radi obezbedenja kratkoročnih izvora finansiranjapoverilac ima pravo odobriti potrazivanja poverioci izostavljaju potraživanja čije su mogućnosti naplate neizvjesneu zavisnosti od boniteta odreduje se i iznos kredita - od 70% do 90% od realne vrednosti založenog potraživanjaVisina odobrenog kredita kreće se do 5% u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost ukupnih potrazivanja

ZALIHE KAO KOLATERALširoko su primenljive u praksi – predstavljaju atraktivan oblik kolateralne zalogenjihovom prodajom se u cjelini mogu izmiriti sve obaveze duznika nastale po kratkorocnom kreditunisu sve zalihe podjednako prihvatljive kao instrument osiguranja kredita - zbog njihovih fizičkih karakteristika i mogućnosti njihove realizacijevisina kratkorocnogkredita se odobrava do 50% od knjigovodstvene vrijednosti prosječnih godišnjih zalihaKamata kao cijena kredita – zavisi od više faktora

UPRAVLJANJE OSTALIM KRATKOROČNIM IZVORIMAKratkoročni krediti se mogu odobriti i na osnovu zaloge HoV: akcije, obveznice i avali trećeg pravnog ili fizičkog licaposebno interesantne akcije i obveznice koje glase na donosioca, banke odobravaju kratkoročne kredite i do 90% od tekuće tržišne vrijednosti HoVKamatna stopa – u zavisnosti od boniteta klijenta, vrste i utrživosti hartije i dr.

FINANSIRANJE PREDUZEĆA- SAMOFINANSIRANJE

• Skriveni oblici samofinansiranja• Interni izvori samofinansiranja

• Eksterni izvori samofinansiranja• Bruto i neto sredstva za samofinansiranje• Razvrstavanje sopstvenih izvora finansiranja po roku raspoloživosti i troškovima

finansiranjaSAMOFINANSIRANJE

samofinansiranje (autofinansiranje) podrazumjeva onaj oblik finansiranja procesa reprodukcije koji se vrsi iz vlastitih sredstava preduzeca,u najširem smislu to je “proces prikupljanja i plasiranja privremeno iii trajno oslobođenih novčnih sredstava stečenih po osnovu amortizacije i dijela dohotka namijenjenog akumulaciji, odnosno izdvajanju u posebne svrhe"

Sopstveni izvori finansiranja1) akumulirani neto dobitak,2) rezervni kapital,3) akcionarski kapital,4) kapitalni (emisioni) dobitak,5) trajni ulozi trećih lica,6) inokosni kapital,7) drzavni kapital,8) revalorizacione rezerve,9) dugoročna rezervisanja,10) premija ostvarena prodajom dugoročnih HoV iznad nominalne vrijednosti

trajni izvori finansiranjaU okviru sopstvenih izvora trajnog karaktera su:rezervni kapitalakcionarski kapitalemisiona premijauloziinokosni kapitaldržavni kapitaltrajnost je uslovnadugoročna rezervisanja su sopstveni izvori dugoročnog karaktera, raspoloživi su duže od godinu dana ali bez precizno utvrđenog roka

besplatni izvori finansiranjasu samo oni izvori finansiranja koji ne iziskuju nikakav izdatak Izvori bez troškova finansiranja (besplatni) su:odloženi neto dobitak i rezervni kapitaldržavni kapitalemisiona premijadugoročna rezervisanjapremija ostvarena prodajom dugoročnih obveznicaNa drugoj strani akcionarski kapital, ulozi i inokosni kapital izazivaju troškove finansiranja u vidu dividende, naknade i prisvajanja neto dobitka po osnovu inokosnog kapitala od strane vlasnikazašto se preduzeće ne finansira iz dugoročno pozajmljenog kapitala

prvo, tada nebi bilo vlasnika preduzeća, a to znači da ni preduzetnik nema kome polagati račune o stanju i rezultatudrugo, bez sopstvenog kapitala preduzeće bi bilo bez garantne supstance, pa bi svaki gubitak bio gubitak povjerilaca, treće, dividenda, kao naknada za učešće u kapitalu je varijabilna, zavisi od ostvarenog neto dobitka, pa se pri finansiranju iz akcionarskog kapitala smanjuje finansijski rizik ostvarenja pozitivnog finansijskog rezultataLatentne rezerve kod zaliha materijalanastaju kada se zalihe bilansiraju po nabavnim cijenama koje su niže od posljednjih nabavnih cijenaako cijene imaju tendenciju rasta a utrošak materijala se obračunava po LIFO metodi, zalihe materijala biće iskazane po prvim ulaznim cijenama koje su niže od posljednjih ulaznih cijena - razlika: latentne rezerveFIFO metod obračuna utroška zaliha materijala znači da se zalihe materijala bilansiraju po posljednjim ulaznim cijenama koje su približno jednake vladajućim cijenama na dan bilansiranja - nema latentnih rezerviLatentne rezerve kod stale imovine

Kod zaliha nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda - nastaju ako se primjenjuje sistem obračuna po varijabilnim ili po proizvodnim troškovima, uz uslov da je puna cijena koštanja niža od neto prodajne cijeneKod potraživanja - nastaju indirektnim otpisivanjem iznad stvarnih rizika (stvarnog otpisa) – kao razlika između indirektnog i stvarnog otpisa Kod deviznih potraživanja – nastaju ako se bilansiraju po nižem od vladajućeg kursa na deviznom trzistuKod HOV - nastaju ako se bilansiraju po nižoj vrijednosti od tržišne vrijednostiLatentne rezerve na strani pasive

nastaju kada se obaveze precjene, uz uslov da se precjenjeni iznos obaveza stvarno i ne plati povjeriocudo njihovog aktiviranja one predstavljaju skriveno samofinansiranjenastaju ako je tržišna vrijednost imovine veća od bilansne vrijednosti imovine razlika između bilansne vrijednosti obaveza i stvarno plaćenih obaveza je skriveni oblik samofinansiranja pod uslovom da su bilansirane obaveze veće od stvarno plaćenih obaveza

Amortizacijaputem amortizacije vrši se mobilizacija uloženog kapitala u osnovna sredstvaputem amortizacije osnovna sredstva transformišu u robni oblik obrtne imovinepri naplati potraživanja od kupaca amortizacija sadržana u zalihama nezavršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda potom se transformiše u gotovinu tada je izvršena mobilizacija osnovnih sredstava u visini amortizacije sadržane u naplaćenim potraživanjima tako, budući da je likvidna, predstavlja izvor samofinansiranja uvjek je sadržana u prodajnoj cijeni bez obzira da li se formalno uključuje ili ne, u cijenu koštanja

Naplata glavnica dugoročnih plasmanaNaplatom se plasmani direktno pretvaraju u gotovinuKod dugoročnih kredita to je - naplaćena glavnicaKod prodaje kupljenih akcija i kupljenih dugoročnih obveznica to je plaćena cijena pri kupoviniPrinos koji se ostvaruje na osnovu dugoročnih plasmana kao i razlika između prodajne i plaćene cijene akcija, ne smatra se izvorom finansiranja jer to predstavlja prihod za preduzeće, koji terete rashodi, zatim porez na dobitaksamo akumulirani neto dobitak predstavlja izvor samofinansiranja

Dugoročna rezervisanjadugoročna rezervisanja terete ukupan prihod stvaraju se za: pokriće obnavljanja šuma, rizika za dobro i o roku izvršenje posla, troškova servisiranja u garantnom roku, rezervisanje za naknade zaposlenihraspoloživa su duže od godinu danapredstavljaju izvor samofinansiranja sve do njihovog iskorišćenja za pokriće navedenih troškova ili do ukidanja u korist prihodadobro vođeno preduzeće vrši veća dugoročna rezervisanja od troškova koji ih terete i odlaže njihovo ukidanje u korist prihodasu besplatan izvor samofinansiranja

Akumulirani neto dobitakNeto dobitak je neto finansijski rezultat koji je preduzeće ostvarilo u toku poslovne godineAko se cio neto dobitak izdvoji za povećanje kapitala, tada on u cjelini predstavlja izvor samofinansiranjaNeto dobitak podliježe raspodjeli u kojoj učestvuju: akcionari, menadžeri i preduzećeSamo onaj dio dobitka koji je akumuliran za preduzeće (zadržani dobitak ili rezervni kapital) predstavlja izvor samofinansiranjadividenda konvertovana u akcije ili odloženo plaćanje dividendi predstavljaju izvor za samofinansiranje

Efekti revalorizacije nadoknađeni iz ukupnog prihodarevalorizacija aktive i pasive vrši se - kada je inflacija visokaefekti revalorizacije pasive povećavaju pasivu s ciljem da se njena vrijednost iskaže vrijednošću na dan bilansiranja – negativni efekti revalorizacijeefekti revalorizacije aktive povećavaju vrijednost aktive s ciljem da se njena vrijednost iskaže vrijednošću na dan bilansiranja - pozitivni efekti revalorizacijeako su negativni efekti veći od pozitivnih, razlika povećava rashode, pokriva se iz ukupnog prihoda i predstavljaju izvor samofinansiranjaako su pozitivni efekti revalorizacije veći od negativnih razlika to je revalorizaciona rezerva koja se iskazuje na strani pasive - to nije raspoloživi izvor finansiranja - nije nadoknađen iz ukupnog prihoda Izvor za samofinansiranje po osnovu efekata revalorizacije ravan efektima revalorizacije nadoknađenim iz ukupnog prihoda

Interni izvori samofinansiranja

su oni koje preduzeće stvara u sebi: mobilizacijom osnovnih sredstava i dugoročnih plasmana, dugoročnim rezervisanjem, akumuliranjem dijela neto dobitka ili pokrivanjem efekta revalorizacije ukupnim prihodom

Interni izvori samofinansiranja suamortizacijanaplaćena glavnica dugoročnih potraživanjadugoročna rezervisanja na teret prihodaakumulirani neto dobitak efekti revalorizacije nadoknađeni iz ukupnog prihodaEksterni izvori samofinansiranjaNastaju: emisijom akcija, novim ulozima vlasnika i prodajom dugoročnih obveznica iznad nominalne vrijednostiEmisija i prodaja akcija - formira akcionarski kapital u visini nominalne vrijednosti prodatih akcija - izvorAko je pri prodaji akcija ostvarena prodajna cijena viša od nominalne vrijednosti - kapitalni dobitak koji se iskazuje na strani pasive predstavlja izvor Kod uloga kapitala i kapitala inokosnih vlasnika samo njihovo povećanje predstavlja novi izvor u visini dodatnog ulaganjaKod dugoročnih obveznica ostvarena premija je povećanje a diskont smanjenje sopstvenih izvora

Bruto sredstva za samofinansiranjesredstva koje je preduzeće stvorilo, a to su:naplaćena glavnica dugoročnih plasmana i kupovna vrijednost prodatih dugoročnih HoVamortizacijadugoročna rezervisanja na teret ukupnog prihodaakumulirani neto dobitakkonvertovana dividenda u dividendne akcijeefekti revalorizacije nadoknađeni iz ukupnog prihodaZbir navedenih elemenata predstavljaju bruto sredstva za samofinansiranje, uz uslov da bilans uspjeha ne iskazuje gubitak

Neto sredstva za samofinansiranjesu ravna razlici između bruto sredstava za samofinansiranje i zbira otplaćene glavnice dugoročnih obaveza, nominalne vrijednosti otkupljenih sopstvenih akcija i iskorištenih, odnosno prihodovanih dugoročnih rezervisanjapri bilansiranju bruto i neto sredstava za samofinansiranje ne uzima se u obzir akumulirana dividenda na preferencijalne akcije jer je to odložena obaveza plaćanja ostvarene dividende, što znači da izvor finansiranja nije dugoročan, već kratkoročan ili srednjoročan

primjerPrimjer - promjenePretpostavimo da je u toku poslovne godine obracunata amortizacija iznosila 5.OOO, dio dobiti namenjen trajnom kapitalu 15.000 (sredstva su angazovana u odgovarajućem obliku obrtnih sredstava: zalihe, materijal itd.), a umanjenje kredita za osnovna i obrtna sredstva (dospjele otplate) 10.000 pri čemu na kredit za osnovna sredstva otpada 4.000 a za obrtna 10.000.

Navedeni podaci mijenjaju prethodni (početni) bilans stanja preduzeća, te on u izmenjenoj strukturi izgleda:

Promjene - nastavakposljediceBruto samofinansiranje 20.000: (1) dio dobiti za trajni kapital 15.000 i (2) amortizacija 5.000Neto samofinansiranje od 10.000: (1) dio dobiti namijenjen trajnom (sopstvenom) kapitalu 15.000+ (2) amortizacija 5.000, minus (3) dospjele obaveze za kredite za osnovna i obrtna sr. 10.000)Ukupno povećanje obrtnih sredstava nakon otplate kredita fznosi 10.000 (120.000-110.000).povećanje obrtnih sredstava jednako iznosu neto samofinansiranjaOvaj iznos predstavlja "slobodna" novčana sredstva koja se mogu plasirati u tok proširene reprodukcije preduzeca ili van njega, odnosno orocavati kod banaka ili druge plasmane

CILJ- “Povećanje vrijednosti akcija tokom vremena, je osnov svakog našeg postupka” Roberto Goizueta CEO, The Coca-Cola Company

- Making money “not a goal” Carlos Slim, (CNN 4.12.2010.), najboatiji čovjek na svijetu 2009. $ 53,5 mlrd – Forbis)KREDITIRANJE – izvor finansiranjacreditum - kredit iii zajam, credo, credere – vjerovati, credit, kreditvrste, oblici cijena kreditaEKS- Kredit - dužničko povjerilački odnos, u kome povjerilac ustupa pravo raspolaganja novčanim sredstvima dužniku tj.komitentu na ugovorom definisano vrijeme i pod dogovorenim uslovima (kamata, način otplate, obezbjeđenje vraćanja...)

Funkcije kredita- Mobilizacija i raspodjela prikupljenih slobodnih sredstava - Obezbjeđenje kontinuiteta procesa reprodukcije rasta i razvoja preduzeća - Podsticanje bržeg privrednog razvoja- Podsticanje ravnomjernog regionalnog razvoja- Vođenje određene ekonomske i socijalne politike- Obezbjeđenje stabilnosti tržišta i cijena- Kontrolna funkcija - Regultor ponude i potražnje na tržištu - Doprinos porastu međunarodne ekonomske razmjene

IZVORI KREDITAOsnovni izvori kredita: - Kreditni ulozi i depoziti banaka

- Depoziti društvenih organa - Sredstva banaka - Emisija novca - Zaduživanje (novac, zlato, roba) - Štednja stanovništva i privrede - Ostali izvori kredita

PODJELA KREDITAKrediti se mogu dijeliti prema: davaocima, predmetu, svrsi, namjeni, obliku, rokovima vraćanju, načinu korištenja, osiguranju, načinu otplate Prema predmetu: novčani i robniNovčani krediti: komercijalni i bankarski krediti (najvažniji)Konzorcijski krediti - kao kreditori pojavljuju više banaka i obično one kreditiraju krupne i velike projekte

ostali kreditiDržavni krediti - u kome se država javlja kao kreditorZadružni krediti se javljaju u vrijeme kad se razvija zadrugarstvoDomaći krediti - gdje su povjerilac i primalac kredita iz iste zemljeStrani krediti podrazumijevaju inostrane učesnike u kreditnom odnosu

prema obliku davanja- djelimo ih na isplatne i garantne Isplatni krediti se daju u obliku novca (krediti na bazi eskonta, lombarda, ili po tekućem računu) Garantni krediti su dati na osnvu akcepta, avala i rambursa gdje davalac garancije može doći u situaciju da bude i glavni dužnik

Sa stanovišta obezbjeđenja vraćanja

mogu biti obezbjeđeni i neobezbjeđeni Obezbjeđeni su oni za koje postoji neko realno pokriće da će biti vraćeni na vrijeme Neobezbjeđeni krediti se odobravaju dužniku bez specijalnog pokrića i oni se još nazivaju blanko krediti

SAVJET“insistirajte na naplati o dospjeću bez obzira da li vam je taj novac potreban” – Hugh McCulloch, prvi generalni kontrolor OCC (bonitetna kontrola FeD) u govoru prilikom

konstituisanja 1863. godineU zavisnosti od svrhe kreditiranja

krediti se dijele na potrošačke i proizvođačke Potrošačkim kreditima se povećava kupovna moć građana i povećava potrošnja, ali se raste rizik inflacijeProizvođačke kredite uglavnom koriste proizvođači u malim i srednjim preduzećima

Ročna podjela kredita

Prema rokovima vraćanja krediti se dijele na:- Kratkoročne (do jedne godine)- Srednjoročne (do tri ili pet godina) i - Dugoročne

Eskontni kreditjedan od najsigurnijih, najvažnijih i najrasprostranjenijih bankarskih poslova kratkoročni kredit na osnovu zaloge, najčešće robne mjenice, kojom banka kupuje potraživanje prije njegovog dospjeća uz istovremenu naplatu eskontna, tj. kamata, provizije i troškova za uslugeKamata – za vrijeme od dana isplate kredita do dana dospijeća mjeniceeskontovanu mjenicu banka može reeskontovati kod centralne banke,mjenični kredit je povoljniji za poslovnu banku nego ostali oblici kredita

eskontovanjeposlovna banka primila na eskont mjenicu:- dan primanja (kupovine) menice 15. IX 2004. - rok dospeca mjenice 8. X 2004.,- mjenicna suma 4.500.000,- eskontna stopa 8%

eskontMjenična suma 4.500.000Eskont 24.000Broj dana 23Eskontovana suma 4.476.000

Akceptni kreditvrsta garantnog kredita kojim banka stavlja na raspolaganje komitentu svoj poslovni ugledodobravanjem akceptnoga kredita banka korisniku kredita ne doznačava novčana sredstva u iznosu na koji glasi kredit, nego preuzima na sebe obvezu isplate mjeničnog duga, ako izdavalac mjenice ne iskupi mjenicu o dospijećuakceptom mjenice banka postaje glavni mjenični dužnik (trasat), a emitent mjenice (transant) stiče veću poslovnu sposobnost i mogućnost da obezbijedi kredit kod druge domaće ili strane banke, odnosno promet takve mjenice na novčanom tržištuAkceptiranje - eskontovanjepredstavlja specifični kratkoročni kreditni posaoZa razliku od ostalih kredita, ovdje samo izuzetno dolazi do isplate kreditnog iznosa budući da se ovdje radi o akceptu mjeniceTim postupkom banka postaje glavni dužnik - trasat te se obvezuje isplatiti mjenički iznos

ukoliko to ne učini njen izdavalac (trasant) odnosno tražilac kreditaNa laj način dodatno povećava sigurnost naplate mjeničnog iznosasuština ovog kreditnog posla - tražilac kredita eskontuje tu mjenicu kod neke druge banke te tako dolazi do sredstava prije njena dospijeća

Avalni kreditiprimjenjiv kao sredstvo za obezbjeđenje plaćanja kod investicija karakteristika mjeničnog avala jeste da se aval može dati samo na ukupan mjenični iznos aval u suštini predstavlja mjenično jemstvo, jer avalista unosi u mjeničnu ispravu pismenu izjavu kojom garantuje da će neko od potpisnika mjenice ispuniti svoju mjeničnu obavezu

Aval-eskontAvalni kredit je oblik kratkoročnog kredita kojim banka osigurava tražiocu davanje avala na njegove mjenične obvezeTakvoj mjenici podiže se vrijednost, jer lakše cirkulira u prometu i lakše se eskontujeU međunarodnoj razmjeni je čestabanke je uz pokriće i proviziju daju svojim komitentima uvoznicima pri kupovini robe na kreditU takvim slučajevima se na mjenici koju izvoznik trasira na uvoznika, a uvoznik akceptira, bankarskim avalom utvrđuje uvoznikov akcept i omogućava izvozniku da dođe do prvoklasne mjenice

Kontokorentni kreditikratkoročni kredit koji banka odobrava u korist tekućega računa komitentasredstva odobrenog kredita komitent može koristiti za promet i plaćanje, odnosno izdavati naloge za plaćanje iznad vlastitih sredstava na računuodobrava se do iznosa utvrđenog kreditnog limita, a komitent može koristiti kredit i u manjem iznosu od ugovorenogKamata se plaća samo na iskorišteni dio, a na neiskorišteni dio plaća se provizijaKamatne stope su više nego na ostale kredite Provizija od tekućih računa donosi značajan i stabilan izvor prihoda bankama i različita je po bankama

Tekući (TR) i žiro račun (ŽR)TR potiče od itaIijanske rječi »conto corrente" = TRNa TR se knjiže tekuće promjene koje nastaju svakog dana na osnovu brojnih transakcija između banke i vlasnika TRU korist TR se polažu uplate od prodaje roba i usluga, a isti se zadužuje kada bančin komitent plaća kupljenu robu, usluge, TR po karakteru salda može biti pasivan i aktivan, u zavisnosti da Ii komitent koristi kredit ili drži na račnu svoja sredstvaRazlika izmeau TR i ŽR jeste, što se na ŽR vode samo potraživanja poverioca (vlasnika ŽR) u odnosu na banku, dok se na TR vode i potraživanja i dugovanja

Rok i kamata na kredit po TRKredit se odobrava kao okvimi iznos moguegzaduženjasva kreditna sredstva ne stavljaju se odmah komitentu na raspolaganje

kada dužnik ne koristi kreditna sredstva TR racun pokazuje potrazni saldokorisnikt plaća kamatu samo na iskorišteni dio kreditaMedutim - na neiskorišteni dio kredita plaća se provizija (mjesečno iii na kraju isteka kredita)Commitment fee=odanot, angažovanje

Lombardni kredit (LK)se odobrava na osnovu zaloga neke vrijednosti (novčani depozit, akcija, obveznica, udio u investicijskim fondovima, polisa životnog osiguranja) korisnik kredita zadržava vlasništvo nad dobrom koje se daje u zalogkredit se odobrava u određenom procentu procijenjene vrijednosti zaloga,kod odobravanja kredita, ne utvrđuje se kreditna sposobnost klijenta jer je zalog jedini instrument obezbjeđenja naplatebanka je prvenstveno zainterseovana za bonitet zaloga - u slučaju nelikvidnosti dužnika banka naplaćuje svoja potraživanja javnom prodajom založenih vrijednosti kamatna stopa je nešto veća od eskontne stope i od kamate po tekućem računu

Razlike: LK i drugikod LK banka nije zainteresovana za kreditnu sposobnost duznika, nego za bonitet zaloge (stanja, vrste i vrednosti),LK se odobrava u vrednosti zaloge i to u visini 60% ili.... 50%banke su dužne da založene stvari čuvajuSama banka se nplaćuje prodajom stvariVeća je kamatna stopa zbog veće bankarske aktivnosti

Rambursni kredit (RmK)je akceptni kredit koji banka otvara uvozniku za plaćanje uvoza uz pokriće različitih dokumenata koji su na nju preneseniu praksi je najčešće povezan s (neopozivim) dokumentarnim akreditivompredstavlja akceptni kredit koji banka otvara uvozniku uz pokriće na njeno ime prenesenih robnih dokumenata (konosman id.)poslovna banka se obazbjeđuje zalogom da će njena mjenična obaveza biti na vrijeme isplaćena zaključuje se kupoprodajni ugovor između uvoznika i izvoznika u kome se mora precizirati da će se plaćanje izvršiti mjenicom koju će akceptirati rambursna banka u trećoj zemlji

Smisao RmKRmK otklanjaju nepoverenja na strani izvoznika, na strani uvoznika i poslovne bankeIzvoznik se obezbjeđuje da će mu roba biti plaćena, dok se uvoznik obezbjeđuje da će mu roba biti isporučena, te da moze istu i unaprijed platitibanka se obezbjeđuje zalogom da će njena mjenična baveza biti na vrijeme isplaćenapostoje tri načina odobravanja RmK:- kredit odobrava banka u zemlji izvoznika - kredit odobrava banka u zemlji uvoznika - kredit se odobrava od strane dobro poznate banke u nekoj trećoj zemlji (mimo zemlje

izvoznika i zemlje uvoznika)treći način -najviše primenjuje u praksi tzv. indirektni RmK

Vinkulacioni kredit (VK)nastaje odobravanjem kredita od strane banke, uz obavezu da krajnji korisnik kredita u toj banci uruči određena dokumenta (tovarni list) putem kojih će banka u cjelini ili djelimično raspologati odgovarajućom vrijednošću robe najčešće se koristi u veletrgovini pri otkupu odrđene robe na terenu

Smisao VKpredstavlja za banku davanje avansa veletrgovini na osnovu robe (koja putuje najčesće zeleznicom) i tovamog lista koji se nalazi u njenim rukamaU slučaju nepredviđenih okolnosti, banka se obezbjeđuje na taj načinšto stiče određena prava svojine nad robom na putu sve dok ta roba ne bude isplaćena od strane kupcaTo su krediti za vezivanje, jer prodavac po isporuci robe trazi (veze se) novčana sredstva, a banka po prijemu dokumenata traži od kupca da se obaveže da isplati dokumenta (robu)Ukoliko banka odobri kredit kupcu za nabavku ili izgradnju objekta, tada banka traži od kupca (da se obaveže) da pri korištenju odcbrenog kredita osigura objekat i da tu polisu osiguranja vinkulira u korist banke

Tok VKHipotekarni kredit (HK)

predstavlja dugoročni kredit koji se odobrava uz pokriće nepokretnm stvariodobrava se preduzećima i stanovništvu uz realno pokriće: industrijski objekti, hale, stanovi, zgrade, gradilišta, zemljište i sl. Prema ugovoru o kreditu, povjerilac hipotekarnog kredita osigurava svoj kredit uz saglasnot dužnika na pravo zaloge nad nepokretnom imovinom

Smisao HKPravo zaloge se realizuje tako sto se u visini odobrenog kredita uknjižava u zemljišne knjige pravo vlasništva povjerioca nad nepokretnom stvari, a uz saglasnost dužnikapravo vlasnistva na založenu nekretninu se ne mijenja (dok traje HK), nego se vlasniku nekretnine (duzniku) ograničava pravo raspolaganja Vlasnik nepokretne imovine može istu dok traje zaloga otuditi, ali i tada povjerilac ima pravo naplate bez obzira na izvršenu promjenu vlasnikaPravo zaloge ili "teret" nad nekretninom prati založenu imovinu sve dok se odobreni kredit u cjelini ne vrati poveriocuOdobrava se u procentu hipoteke – 50 do 70%Praksa kod nas#praksa u svijetu

Konzorcijalni kreditje dugoročni bankarski posao kojim se obabjeđuju novčana sredstva od strane više banka za finansiranje izgradnje krupnih investicionih objekata, infratrukturu i realizaciju određenih drugih poslva najčešće se odobravaju za javne radove i velike kapitalne projekte od šireg društvenog interesabankarski konzorcij – kada jedna banka nije dovoljna

Elementi ugovora o osnivanju bankaskog konzorcijuma1. ciljevi osnivanja konzorcijuma,2. banke (članovi konzorcijuma),3. gestor banka koja u ime članova konzorcijuma rukovodi njegovim radom,4. organi upravljanja poslovima konzorcijuma,5. prava i obaveze članova konzorcijuma,6. vremenski rok trajanja konzorcijuma i način njegovog prestanka,7. način snošenja rizika članova konzorcijuma.

Kreditna linijaKratkoročni kredit bez pokrića, a odobrava se na osnovu kreditnog boniteta klijentaKlijent povlači novčana sredstva u ratama koje nisu unaprijed utvrđeneLimit ugovorenog kredita se ne može prekoračiti, ali se ne mora u potpunosti iskoristiti

Revolving kreditije kratkoročni kredit koji se pri dospijeću roka za povraćaj ne otplaćuje već se obnavlja ugovor za dalje korištenjedaje se na bazi kreditnog boniteta korisnika kreditatroškove finansiranja čine redovne kamate koje dužnik plaća na iskorišćeni dio kredita

Investicioni kreditOdobrava se na osnovu investicionog projekta kojim se dokazuje, rentabilnost i likvidnost projekta uz iskazivanje ukupnog obima ulaganja i strukture izvora finansiranjaU toku izvođenja investicija kamata se ne plaća, ali se obračunava otplata dugoročnog investiconog kredita vrši se putem anuiteta, obično pougodišnjih

CIJENA KREDITA

Cijena kredita je kamatna stopa)Kamatna stopa je izraz cijene kreditastopa prema kojoj se obračunavaju kamate na posuđeni novackamatna stopa je „cijena“ koja se plaća za korištenje posuđenog novcaKamata predstavlja naknadu u novcu za privremeno ustupanje ili korištenje novčanih sredstava

Od čega zavisi?Na cijenu kredita utiče: - odnos ponude i tražnje novčanih sredstava, - visina stope inflacije - nivo rizika- Formula gdje je :K' = kamatna stopa; Kg = godišnja kamata; Bk = bankarski kreditproizilazi da kamatnu stopu određuju: (1) kamata i (2) bankarski kredit

Formula Vrste KS

1) Nominalna (ugovorna) kamatna stopa2) Stvarna kamatna stopa (Efektivna KS)3) Realno pozitivna kamatna stopa4) Realno negativna kamatna stopa5) Relativna (proporcionalna) kamatna stopa6) Komforna kamatna stopa (7) Eskontna ili diskontna KS(8) Referentna kamatna stopa(9) Aktivna i pasivna KS

Nominalna kamatna stopaje ugovorena kamatna stopa, tj. ona po kojoj se vrši obračun kamata može da bude fiksna ili varijabilna Fiksna nominalna kamatna stopa je upisana u ugovoru o krediu i po njoj se vrši obračun kamata sve do konačne otplate kredita Varijabilna kamatna stopa se mijenja u toku otplate kredita, ugovaraju se uslovi promjene (EURIBOR, LIBOR, PRIMA RATE)

STVARNA (EFEKTIVNA) KAMATNA STOPA

- EKS je kamatna stopa koja prikazuje koliko kredit klijenta stvarno košta, odnosno kolika je ukupna cijena kredita

- EKS omogućava da lakše sagledamo i uporedimo uslove pod kojim različite banke nude iste vrste kredita

- Na visinu EKS utiče, osim redovne kamatne stope i visina naknada koje klijent plaća banci prilikom odobrenja kredita, dužina otplate kredita, visina eventualno potrebnog garantnog depozita ili udjela itd

- EKS pored nominalne kamatne stope, uključuje naknade i provizije koje klijent plaća banci za odobravanje kredita

Troškovi koji se ne uključuju - u obračun EKS su:promjene deviznog kursa ukoliko je kredit sa valutnom klauzulom, troškovi procjene vrijednosti sredstava obezbeđenja kredita, troškovi raznih uvjerenja, potvrda, dozvola i rješenja nadležnih organa,troškovi Kreditnog biroa Ovi troškovi se ne uključuju u obračun EKS s obzirom da nisu poznati na dan obračuna EKS, ali

mogu nastati u toku realizacije ugovora o kreditu, ili ne predstavljaju prihod bankeElementi za obračun EKS

   -   iznos kredita,    -   rok otplate kredita,    -   nominalna kamatna stopa,

   -   uslovi depozita/garantnog pologa kao instrumenta osiguranja po kreditu,    -   naknada za obradu kreditnog zahtjeva,    -   naknada za odobrenje kredita,    -   naknada za vođenje kredita, servisiranje kreditne partije

Način obračuna kamataDekurzivno obračunati kamate znači obračunati ih i pripisati početnom iznosu na kraju određenog vremenskog periodaAnticipativno obračunati kamate znači obračunati kamate unaprijed te ih pribrojiti početnom iznosu

Realno pozitivna kamatna stopaRealno pozitivna kamta javlja se kada je nominalna, odnosno stvarna stopa, viša od stope inflacijeRelani dio kamtne stope izračunava se na sljedeći način: Ks – Si Kr = ------------ 1 + SiGdje je: Ks= nominalna, odnosno stvarna kamatna stopa izražena decimalnim brojem, aSi= stopa inflacije izražena decimalnim brojem

Realno negativna kamatna stopaRealno negativna kamatna stopa se javlja kada je nominalna, odnosno stvarna kamatna stopa niža od stope inflacijeRealno negativni dio kamtne stope izračunava se prema obrascu koji je naveden kod realno pozitivne kamatne stope, s tim što je u ovom slučaju rezultat sa znakom minus

Relativna kamatna stopa

Relativna kamatna stopa je proporcionalni dio godišnje kamatne stope za obračunsk period u toku godineNpr. ako je godišnja kamatna stopa 8%, onda je polugodišnja kamatna stopa 4% a kvartalna 2% Relativna kamatna stopa primjenjuje se kada je godišnja kamata relativno niskanjenom primjenom stvarna kamatna stopa postaje viša od normalne

Konformna kamatna stopaKonformna kamatna stopa je godišnja kamatna stopa diskontovana na obračunski period u toku godineona daje isti iznos kamate bez obzira obračunavaju li se kamate za kraće vremensko razdoblje povoljnija za dužnika jer u slučaju obračuna kamata za kraće vremensko razdoblje daje isti iznos kamate kao i kod godišnjeg obračuna

Eskontna ili diskontna KS

Diskontna stopa (engl. discount rate, bank rate, njem. Diskontsatz) je stopa diskontovanja,

mjera vremenske vrijednosti novca, odnosno svođenja budućih novčanih iznosa ili primitaka na sadašnju vrijednostdiskontna stopa je eskontna stopa centralne banke tj. kamatna stopa koju ova obračunava pri otkupu HoV To je osnova za kamatnu stopu koju banke začunavaju svojim komitentima u finansijsikm poslovima

Referentna kamatna stopa

Referentna kamatna stopa u provođenju monetarne politike ima ulogu signalizirajuće kamatne stope kao i ulogu polazne kamatne stope,visina osnovnih kamatnih stopa na novčanom tržištu, odnosno koridor kamatnih stopa, utvrđuje se prema visini te kamatne stopeReferentna kamatna stopa je najviša, odnosno najniža kamatna stopa koju centralna banka primenjuje u postupku sprovođenja repo transakcija prodaje, odnosno kupovine HoV, s ročnošću od dve nedelje (od 12 do 16 dana)Visina referentne kamatne stope utvrđuj se posebnom odlukom

Aktivna i pasivna KS

Aktivna KS - koju banka zaračunava na svoje plasmaneAktivne kamate su prihod bankePasivna KS – po kojoj banka prima depozitePasivne kamate su rashod bankeVisna zavisi od mnoštva faktora

Zatezna kamata To je kamata koju banka - povjerilac zaračunava na dospjela neizmirena potraživanjaKaznena kamataVeća od redovne

Kamata na kamatu – postoji u zakonom ili ugovorom predviđenim slučajevimaFINANSIRANJE PREUZEĆA

- SPECIFIČNI OBLICI FINANSIRANJAspontani (autonomni) izvoriUčešćeAvansi PretplateBespovratno finasiranjefaktoring, fortfeting, franšizing, lizing Autonomni izvori finansiranjaKratkoročniStrogo utvrđen rokBesplatni u tom rokuTo su obaveze prema:

- Dobavljačima- Primljenim avansima- Neplaćene kamate- Neplaćene dividende- Neisplaćene plate radnika- Za poreze i doprinose- Neplaćene premije osiguranja- Poreze, carine i drugo

Finansiranje učešćempreduzeće keje ima slebedna NS ulaže ista u drugo preduzeće u cilju finansiranja njegovih peslovnih petrebaugevorom se utvrđuje, da Ii se sredstva ulažu bespevratne iii na edređni vremenski periedUčešćem u sredstvima peslovneg partnera, preduzeće-ulagač stiče prave na srazmerne učešće u rezultatu peslovanja korisnika sredstavaZa razliku od kreditora koji pelazi ed činjenice da mu kredit mera biti o roku vraćen, učesnik u finansiranju putem učešća je zainteresevan za što bolji poslovni rezultat (rentabilnest) poslovneg partnera

avansAvans predstavlja (predujam) isplatu nevčaneg iznosa unapijred za robu keja ce naknadne biti isperučenaiznos avansa je samo dio vrijednesti robe iIi uslugeAvans je pedjednako vazan i za i predavca robe – uslugato je ebezbjeđćnje da će kupljena roba, koja će naknadno biti primljena, biti prema uslovima iz ugevera oeblik finansiranja interesantan iz razlega šte pribavlja finansijska sredstva prijee isporuke robe koju koristi za proizvednju unaprijed ugovorene rebe, Isključuje rizika prodaje

pretplatavrsta avansa putem keje se preduzeća finansiraju unaprijed sistemem prikupljanja nevčanih sredstava od budućih kupaca predstavljaju finansiranje debavljača od strane kupaca,kada prodavac poziva buduće kupce na pretplatu, on tada pruža i izvjesne pogodnosti (prioritet u isporuci) kao i nižu cijenu zbog korištenja flnansijskih sredstava

Bespovratno finasiranje BFpredstavlja oblik davanje NS bez obaveze vraćanjaIzvori sredstava za BF su budžeti i fondoviNajčešći nosioci BF su državne institucijeOblici BF – najčešći: - (1) subvencije, - (2) kompenzacije, - (3) regresi,

- (4) premije, - (5) dotacije.

faktoringPotiče od factor – agent, komisionar, posrednikFaktoring (engl. factoring, njem. Faktoring) je posao kratkoročnog finansiranja izvoznog ili uvoznog posla preko faktora kao posebne organizacijeFaktoring je posao kratkoročnog financiranja robnih potraživanja na osnovi fakture i robnih dokumenataOsnov je ugovor o faktoringu i čini ga globalna cesija budućih potraživanja dobavljačaFaktor za svoju uslugu zaračunava faktoring provizijuZa preuzimanje rizika i avansiranja plaća se naknada To je prodaja (cesija) kratkoročnih potraživanja od kupaca faktoru ili faktoring firmiVrlo skup izvor

Učesnici faktoringa1. klijent (prodavac robe),2. kupac robe,3. faktor (agent, zastupnik)Osnovne privrednefunkcije faktoring poslova odnose se na - funkciju osiguranja kredita, - usluznu funkciju (pruzanja strucnih usluga u pogledu naplate potaživanja), - funkciju finansiranja (obezbjeđenja NS

Prednosti faktoringa1. klijent (proizvođač, prodavac) dolazi do naplate potraživanja (bez zakašnjenja), 2. klijent prenosi brigu i rizik naplate potraživanja na faktoring organizaciju,ubrzavajući priliv

sredstava,3. klijent održava tekuću likvidnost bez dodatnih sredstava jer je od faktora dobio predujam (dio)

za svoja potraživanja

fortferingForfeting (engl. forfaiting, njem. Forfaitierung) označava:1. kupovinu potraživanja (obično izvoznika) bez prava regresa od prodavca u slučaju nemogućnosti naplate o dospijeću;2. instrument finansiranja međunarodne trgovine bezregresnom prodajom potraživanja uz odgovarajuće instrumente osiguranja;3. diskontiranje kupovine, uz naplatu određene premije (diskonta), određenog potraživanja

Instrumenti forfetiranja su akceptirane i avalirane mjenice što su ih izdali kreditno sposobni kupci uz klauzulu “bez prava regresa”U procesu forfetiranja rokovi dospijeća potraživanja su veći od 90-180 dana uobičajenih u poslovima faktoringa, i odnose se na rokove od 6 mjeseci do 5 godina

Finansijski tok fortferingafranšizing

obično je trgovinski a ne finansijski posao predstavlja ugovorni odnos između davaoca i primoca franšize, kojim se daje pravo primaocu da posluje pod imenom franšizatora, franšizator (proizvođač, uvoznik, grosista) ustupa franšizeru, preko ugovora o franšizi, svoju robu na prodaju, a takođe mu ustupa i svoju tehnologiju rada, marketing, brend, korporativni i robni znak (žig), karakterističan identitet (prepoznatljivost) i sve drugo što će franšizeru pomoći da se identifikuje, snađe i da lakše i brže prodaje dobijenu robufranšizer obično obezbeđuje (nudi franšizatoru) poslovni prostor i radnu snagu

lizingPotiče od – engl. – to lese, što znači zakupitiObično je to zakup oprema,predstavlja davanje u zakup pokretnih i nepokretnih dobara, pisani ugovor između dvije strane: lizing kompanije (davaoca lizinga) i korisnika opreme (primaoca lizinga)davalac lizinga nabavlja opremu od dobavljača i daje je na korišćenje primaocu lizinga na određeni vremenski period, dok je korisnik lizinga zauzvrat dužan da davaocu vrši periodična plaćanja po uslovima definisanim u ugovoru osnovne vrste lizinga: operativni, kapitalni, obnavljajući i finansijski

Učesnici lizinga1. primalac (korlsnik) investicione opreme (najčesce je to proizvodno preduzeće),2. isporučilac (proizvođac ili prodavalac) investicione opreme,3. lizing dru!tvo (jinansijer), koji investicionu opremu uzima u zakup od proizvođača i stavlja je

na raspolaganje primaocu korisniku) opreme (i od njega naplaćuje lizing zakupninu)

MINIMUMOVO JE MINIMUMPREDVIĐENA LITERATURA – SKRIPTAZA ŠIRA IZUČAVANJA POSTOJE:- DOPUNSKA LITERATURA- SAJT PREZENTACIJE- POSEBNI SEMINARSKI RADOVI- OSTALI IZVORI