Download pdf - preuzmite tjednik (pdf)

| prijedlog proračuna | zlatne kune | integralog | svijet financija |

Napokon uvođenje reda na tržištu Svrha kontrole je uređeno tržište vinom te zaštita naših vinara i potrošača

intervju

Dražen PeharAssec SEE Hrvatska

Prehrambena industrija

Dobit poduzeća skočila za gotovo 44 posto

hGK: dualno obrazovanje

Rješenje koje pruža radno iskustvo i vještine

Pv analiza: Promet vinom

privredni vjesnikwww.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik 12. prosinca 2016., godina LXIII, broj 3957

Već godinama Privredni vjesnik hrvatskoj poslovnoj javnosti donosi prognozu razvoja hrvatskog gospodarstva zasnovanu na ocjenama njegovih protagonista!

Poslovna očekivanja donose:

istraživanje s odgovorima 400 - 500 tvrtki svih veličina

tekstove više od 150 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija na koje se odnosi više od polovine prihoda gospodarstva

ocjene i procjene ekonomskih analitičara

OCEKIVANJAPOSLOVNA2017.

Barometar poslovne klime u Hrvatskoj!

Posebno izdanje Privrednog vjesnika o planovima i predviđanjima u poslovnoj 2017.

OSIGURAJTE NA VRIJEME OGLASNI PROSTOR U POSEBNOM IZDANJU !

[email protected]

velikiformat

10.000 tiskanih

primjeraka

velika promocija uz okrugli

stol!

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 3

sadržaj 3957 / 12. prosinca 2016.

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković

izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić

novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

lektura Sandra Baksa

Pv Grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MarketinG voditelj marketinga Goran Ružić [email protected]

marketing Irena Mikac Adamović [email protected]

Tel: +385 1 5600 012 [email protected]

tajnica redakcije i GlavnoG urednika Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 [email protected]; [email protected]

nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

direktor Darko Buković

tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

www.privredni.hr

TEMA TJEDNA6 Prijedlog državnog proračuna

Proračunski prihodi u 2017. viši za 4,5 posto

INTERVJU12 dražen Pehar, predsjednik Uprave

Asseca see Hrvatska Sustav vrijednosti u IT-u okrenut je naglavačke

AKTUALNO16 nedostatak radne snage

Dualno obrazovanje treba uvoditi postupno

18 Zlatna kuna HGk-Županijske komore rijeka Izvrsna godina za Primorsko-goransku županiju

20 nagrađene najbolje tvrtke u krapinsko-zagorskoj županiji Zlatne kune za Brentu, Omco Croatia i ZMH Horvat

PV ANALIZA22 Promet vinom

Napokon uvođenje reda na tržištu

26 Prehrambena industrija Rast prihoda i dobiti prehrambenih tvrtki

PRIČA S RAZLOGOM34 integralog, Zagreb

Iskustvo pretočeno u vlastiti posao

HRWWWATSKA40 Priznanje domaćem proizvođaču softvera

ProMDM među ključnim globalnim inovatorima

AKTUALNO42 Prodaja i kupnja poljoprivrednih proizvoda

malih proizvođača Klikom miša do krumpira i mrkve

BUSINESS&LIFESTYLE64 Luxury Cosmetics

Brend koji otkriva tajnu Kleopatrinog njegovanog izgleda

22Od sada ista

pravila za domaća i

uvozna vina

6Prijedlog proračuna za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto

dražen Pehar12

4 | Privredni vjesnik | broj 3957 | 12. prosinca 2016.

U očeni trend povećavanja kom-pleksnosti i opsega projekata kao imperativ postavlja potrebu za osi-guranjem kvalitetnog projektnog

menadžmenta. Suradnja s liderima iz realnog i javnog sektora na globalnoj razini čini Project Management Institute (PMI) ključnim partne-rom u pitanju osiguranja učinkovitih rješenja za upravljanje portfeljima, programima i pro-jektima.

Svake godine PMI objavljuje izvješće Pulse of the Profession® naglašavajući svjetske tren-dove u struci. Objavljeni rezultati ukazuju na to da se u Europi zbog loše provedbe projekata u prosjeku izgubi 124,4 milijuna eura na svaku milijardu potrošenog projektnog budžeta. Za-što je to tako? Promjene zahtjeva tržišta i uvje-ta poslovanja kojima su organizacije izložene smatraju se ključnim čimbenicima. U poslov-nom svijetu sve se više govori o upravljanju promjenama jer organizacije žive u mnogo dinamičnijem okruženju nego u prošlosti. PMI gleda na upravljanje promjenama kao na bitnu organizacijsku sposobnost koja se operacio-nalizira preko i kroz upravljanje portfeljima, programima i projektima. Sve strateške pro-mjene u organizacijama se provode putem programa i projekata, a uspješne organizacije karakterizira učinkovitost upravljanja projek-tima i programima.

Za uspješno provođenje organizacijske strategije, organizacije trebaju voditelje pro-grama i projekata koji posjeduju potrebne kompetencije. Uspjeh ili neuspjeh provedbe promjena ne svodi se samo na procese inicija-lizacije, planiranja, izvršenja, praćenja i evalu-acije projekta koji će implementirati promjenu. Projekt provedbe također uključuje pripremu organizacije za transformaciju, osiguravajući podršku i prihvat svih dionika, kao i uključi-vanje direktora kao izvršnih sponzora koji će poticati i podržati promjene, tijekom i nakon njihove primjene.

Osnovni razlozi zbog kojih tvrtke i orga-nizacije ne uspijevaju u učinkovitoj provedbi promjena je nedostatak kvalitetnog vodstva i komunikacije. No, organizacije koje su vrlo

učinkovite primjenjuju određene prakse koje smatraju razlozima za uspjeh provedbe strateških inicijativa - imaju dobro definira-ne planove provedbe s unaprijed određenim ključnim isporukama i metrikama njihove uspješnosti; imaju strateški i izvršni menad-žment kao inicijatore promjene; imaju detaljno određene uloge i odgovornosti svih sudionika

koji su dobro komunicirani po principu need-to-know; koriste standardiziranu praksu te imaju nominirane izvršne sponzore kao nosi-telje inicijativa.

Dobre prakse zahtijevaju kompetentne vo-ditelje. Tehnička znanja neophodna za uspješ-no vođenje projekata, programa ili portfelja, prema mišljenju poslodavaca, uključuju teh-nike procjenjivanja, terminskog planiranja, usvajanja agilnih alata i metoda, upravljanja opsegom posla i rizicima. Druga dimenzija potrebnih znanja uključuje leadership - zna-nje, vještine i ponašanja specifična za moti-viranje i vođenje drugih. U kontekstu projek-tnog menadžmenta leadership se manifestira u sposobnosti artikuliranja cilja i vođenja ili utjecanja na to da se artikulirani cilj i ostvari, a potrebne vještine uključuju vješto pregova-ranje, rješavanje sukoba i problema, izgradnju i motiviranje tima i korištenje emocionalne inteligencije. Treća dimenzija potrebnih zna-nja i vještina uključuje strateško i poslovno upravljanje – iskustvo i znanje organiziranja aktivnosti na način da se poboljšavaju poka-zatelji uspjeha donošenjem boljih poslovnih rezultata. Potrebne vještine u ovom području uključuju financije, marketing, strateško pla-niranje i upravljanje ugovorima.

Marija Bajica, predsjednica udruge PMI Hrvatska

ProMjene traže koMPetenciju

strateške ProMjene se Provode PrograMiMa i ProjektiMa

Budite naš gost komentator i

podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: [email protected]

Marija Bajicagost komentator

Osnovni razlozi zbog kojih tvrtke i organizacije ne uspijevaju u učinkovitoj provedbi promjena je nedostatak kvalitetnog vodstva i komunikacije

12. prosinca 2016. | broj 3957 | Privredni vjesnik | 5Izvor DZS

BROJKE, BROJKE

investicije u zaštitu okoliša u 2015.

2.853.779.000 kuna - ukupne investicije u zaštitu okoliša

2.700.698.000 kuna ili 94,6%

- investicije na kraju proizvodnoga procesa

153.081.000 kuna ili 5,4%

- investicije u integrirane tehnologije

Ukupni prihodi od djelatnosti povezanih sa zaštitom okoliša u 2015. iznosili su 3.588.714.000 kuna

63,7% - u gospodarenje otpadnim vodama

22% - u gospodarenje otpadom

0,3% - u zaštitu i sanaciju tla te podzemnih i površinskih voda

0,6% - u smanjenje buke i vibracija

0,1% - u zaštitu biološke raznolikosti i krajolika 3% - u ostale djelatnosti zaštite okoliša

10,3% investicije u zaštitu zraka i klime


Sjednica hrvatSke vlade TEMA TJEDNA

Z a iduću godinu Vlada predviđa pro-računske prihode na razini od 121,6 milijardi kuna te rashode od 128,4 milijarde kuna, kao i deficit državnog

proračuna u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto bruto domaćeg proizvoda. Zanimljivo je kako u odnosu na ranije prihvaćene Smjernice za izradu proračuna, proračun koji je s proš-lotjedne sjednice Vlade upućen u saborsku proceduru ima za oko dvije milijarde kune više prihode, te u istom iznosu i veće rashode.

“Smatram da je ovaj prijedlog proračuna kvalitetan i racionalan te da održava političke prioritete naše Vlade”, rekao je premijer An-drej Plenković te istaknuo kako je proračun temeljen na očekivanju makroekonomskih pokazatelja, uz naglasak na očuvanju fiskal-ne održivosti i poboljšanju životnog standarda građana.

Prijedlog proračuna za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine. Isto tako, nakon trogodišnje stagnacije, očekuje se da bi rast deflatora BDP-a trebao dostići razinu od jedan posto, prije svega kao rezultat rasta deflatora potrošnje kućanstava te deflatora izvoza roba.

Ukupni prihodi državnog proračuna u idu-ćoj bi godini trebali bi biti viši za 4,5 posto. Pri-hodi od poreza planirani su na razini od 72,8 milijardi kuna što je rast od 2,6 posto. Tako se od PDV-a planira uprihoditi 46,2 milijarde kuna, a od poreza na dobit 7,2 milijarde kuna. Prihodi od trošarina trebali bi rasti za tri po-sto, na 15,2 milijarde kuna, a od poreza na do-hodak očekuju se dvije milijarde kuna ili 11,3 posto manje. Prihodi od doprinosa trebali bi dosegnuti 23,1 milijardu kuna, prihodi od po-

moći trebali bi biti za 30 posto veći i kretati se na razini od oko 11,2 milijarde kuna, dok se od imovine očekuju prihodi od 2,7 milijardi kuna.

Rashodi Rastu 5,5 postoU idućoj godini država planira potrošiti 128,4 milijarde kuna, što je 5,48 posto ili 6,7 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji proračun. Najveća stavka su naknade građanima i ku-ćanstvima koje bi u 2017. trebale iznositi 46,1 milijardu kuna. Pritom rashodi za mirovine ra-stu 1,6 posto i sljedeće bi godine trebali iznositi 37,4 milijarde kuna.

Ukupni rashodi za zaposlene u odnosu na ovu godinu povećani su za 702 milijuna kuna te se planiraju u iznosu od 26,4 milijarde kuna. Materijalni rashodi rastu za 3,9 posto, na 12,3 milijarde kuna, a financijski rashodi, koji obu-hvaćaju i kamate, u odnosu na ovu godinu

Proračunski Prihodi u 2017. viši za 4,5 Posto Planirani manjak državnog proračuna za 2017. godinu je 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto bruto domaćeg proizvoda. Dodaju li se tome i izvanproračunski korisnici, na razini opće države deficit bi trebao iznositi 1,6 posto BdP-a, odnosno 5,6 milijardi kuna piše ilijana Grgić [email protected]

smatram da je ovaj PrijedloG Proračuna kvalitetan i racionalan te da održava Političke Prioritete naše vlade, rekao je Plenković

121,6 mlrd kn

predviđeni proračunski prihodi u 2017.

128,4 mlrd kn

planirani rashodi državnog proračuna u idućoj godini

72,8 mlrd kn

trebalo bi se u idućoj godini uprihoditi od poreza



trebali bi porasti za 236 milijuna, na gotovo 11 milijardi kuna, od čega se gotovo 9,5 milijardi odnosi na kamate za izdane vrijednosne papire.

“Rast materijalnih rashoda vezan je uz po-većanje troškova uz veću apsorpciju EU fon-

dova te nešto veće rashode u sektoru obrane i troškovima vezanim uz razne sudske presude. Financijski rashodi na razini opće države pe-nju se na 12 milijardi kuna, odnosno 3,6 posto projiciranog BDP-a za 2017. godinu, a to je jed-na od kategorija koju moramo nastaviti sma-njivati”, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Pomoći su u proračunu planirane u iznosu od 15,8 milijardi kuna, što je 2,3 milijarde kuna više nego ove godine, a najveći dio odnosi se na 1,3 milijarde kuna za podmirivanje razlike između prihoda od poreza na dohodak koji su jedinice lokalne i regionalne uprave ostvariva-

le tijekom ove godine i onih koje će ostvarivati iduće, uslijed porezne reforme.

Rashodi za subvencije predlažu se na ra-zini od 6,5 milijardi kuna, što je 6,3 posto ili 387 milijuna kuna više u odnosu na ovu go-dinu. Za 6,3 posto ili 387,1 milijun kuna rastu troškovi različitih subvencija, što u resornom ministarstvu pojašnjavaju time da se povećava udio subvencija koje se financiraju iz EU fon-dova (poljoprivreda), dok se subvencije koje se financiraju direktno iz proračuna smanjuju za 214,4 milijuna kuna.

Manje novca saMo Ministarstvu poljoprivredeU proračunu za iduću godinu povećaju se sredstava svim ministarstvima osim Mini-starstvu poljoprivrede koje će iduće godine imati oko 24 milijuna kuna manje na raspola-ganju odnosno 6,5 milijardi kuna. U postotku su najviše porasli rashodi Ministarstvu zašti-te okoliša i energetike koje će raspolagati sa 2,61 milijardom kuna što je 71 posto ili 1,09 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji proračun. Nakon šest godina smanjenja, pro-račun za Ministarstvo obrane sljedeće godine raste za 363 milijuna kuna ili za devet posto na gotovo 4,4 milijarde kuna. Proračun Mini-

TEMA TJEDNA

Prijedlog Proračuna za 2017. temelji se na Projekciji

gosPodarskog rasta od 3,2 Posto

ministarsvo 2016. 2017.

ministarstvo finanacija 36.703.681.092 47.055.273.231

ministarstvo obrane 4.022.609.178 4.385.657.945

ministarstvo unutarnjih poslova 5.165.480.296 5.250.251.816

ministarstvo hrvatskih branitelja 917.145.268 1.138.483.430

ministarstvo vanjskih i europskih poslova 624.851.071 622.678.307

ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta 2.087.866.051 2.207.990.429

ministarstvo državne imovine 12.968.294 43.829.201

ministarstvo kulture 938.561.200 1.131.630.814

ministarstvo poljoprivrede 6.539.199.368 6.515.081.586

ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova europske unije 876.032.105 972.479.094

ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 5.915.504.906 6.982.568.179

ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja 760.304.574 833.214.403

ministarstvo zaštite okolša i energetike 1.528.328.555 2.613.699.335

ministarstvo znanosti i obrazovanja 14.038.381.245 15.616.066.298

ministarstvo rada i mirovinskoga sustava 41.487.324.209 42.487.020.938

ministarstvo turizma 171.787.661 183.082.837

ministarstvo uprave 372.972.805 470.380.878

ministarstvo zdravstva 9.159.900.432 9.777.730.053

ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku 4.768.763.379 5.094.759.029

ministarstvo pravosuđa 2.397.872.889 2.435.894.797

raspodjela proračunskog kolača po ministarstvima

Izvor: Ministarstvo financija


Rast minimalne plaće

Povećanje od 156 kuna

tuRističke članaRine

smanjenje od pet posto

Vlada pRihVaća amandman kluba hdz-a

suglasnost na amandman za nabavu kvalitetne hrane u postupcima javne nabave

vlada je Uredbom odredila visi-nu minimalne plaće temeljem dogovora s poslodavcima i sindi-katima. Minimalna plaća se povi-suje na bruto iznos od 3276 kuna, što predstavlja povećanje od 156 kuna i to je najveće povećanje mi-nimalne plaće do sada, kao što je i najveći udio minimalne plaće u prosječnoj plaći i iznosi 42,9 posto. Pri utvrđivanju prijedloga visine

minimalne plaće za 2017. godinu uvažavala se činjenica da je u prva tri kvartala ove godine došlo do oporavka gospodarskih trendova te da se očekuje da će se gospodar-ski rast nastaviti i u idućoj godini i da će prosječno očekivana stopa rasta iznositi oko 3,2 posto. U 2017. godini očekivani nominalni rast bruto plaća procjenjuje se na 1,9 posto, stoji u obrazloženju Vlade.

Prijedlogom zakona o izmje-nama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama pred-loženo je dodatno smanjenje članarine koja se plaća turistič-kim zajednicama za pet posto, s ciljem rasterećenja gospodarstva od plaćanja neporeznih davanja.

Procijenjeno smanjenje članari-ne je oko 10 milijuna kuna. Ovo smanjenje provodi se sukladno Odluci o popisu neporeznih dava-nja koja će se ukinuti i/ili smanjiti u 2016. i 2017. godini. Prihod od te članarine u prošloj je godini izno-sio 220 milijuna kuna.

vlada je dala i suglasnost svom predstavniku da u saboru pri-hvati amandman kluba HdZ-a na konačni prijedlog zakona o javnoj nabavi. Njime se određuje da naručitelji pri odabiru ekonom-ski najpovoljnije ponude pri naba-vi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane uzmu kriterije kojima se vrednuju proizvodi pro-izvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, hrana proizvedena po standardima kvalitete te održivo

proizvedena i prerađena, odnosno hrana veće svježine ili nižeg op-terećenja okoliša (kraći prijevoz, pakiranja prihvatljiva za okoliš i/ili recikliranje...). Time se omogućuje jače povezivanje poljoprivredno-prehrambenog i javnog sekto-ra, uz osigura-vanje svježine p r o i z v o d a , veće isko-rištavanje nutritiv-nih vri-

jednosti, smanjenje troškova tran-sporta i distribucije kao i smanjenje negativnog učinka transporta na okoliš.


TEMA TJEDNA

mil. HRK Ostvarenje 2015.

Plan 2016.

Prijedlog proračuna

za 2017.

Prihodi od poreza 68.015 70.968 72.793

Porez na dohodak 2.068 2.284 2.027

Porez na dobit 6.244 7.224 7.165

Porezi na imovinu 172 175 60

Porezi na robu i usluge 59.091 60.867 63.119

- Porez na dodanu vrijednost 43.578 44.438 46.199

- Porez na promet 169 185 194

- Posebni porezi i trošarine 13.923 14.773 15.219

- Ostali porezi na robu i usluge 375 367 362

- Porez na dobitke od igara na sreći i ostali porezi od igara na sreću 305 315 328

- Naknade za priređivanje igara na sreću 741 789 817

Porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije 419 401 423

2. Doprinosi 22.853 22.268 23.086

3. Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna 4.958 8.418 11.174

4. Prihodi od imovine 2.780 3.197 2.722

5. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 3.597 3.385 3.500

6. Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga i prihodi od donacija 1.178 1.289 1.254

7. Prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a temeljem ugovornih obveza 5.161 5.831 5.886

8. Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 568 582 599

PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 645 434 560

UKUPNI PRIHODI PRORAČUNA 109.756 116.372 121.574

Prihodi državnog proračuna za razdoblje 2015. - 2017.



kretanje ukupnih rashoda državnog proračuna

Ukupno svi izvoriIzvršenje

2015.Tekući plan

2016.Indeks 16./15.

Prijedlog 2017.

- 3 Rashodi poslovanja 115.455.805.551 118.370.744.397 102,52 124.395.644.703

31 Rashodi za zaposlene 25.036.504.171 25.679.892.277 102,57 26.381.844.136

32 Materijalni rashodi 11.040.524.655 11.615.779.899 105,21 12.298.367.668

34 Financijski rashodi 10.966.439.027 10.725.060.779 97,80 10.960.906.168

35 Subvencije 6.425.995.773 6.121.448.451 95,26 6.508.558.098

36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 11.603.012.347 13.449.438.603 115,91 15.779.558.162

37Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

45.368.369.701 45.184.904.211 99,60 46.141.802.423

38 Ostali rashodi 5.014.959.876 5.594.220.177 111,55 6.324.608.048

- 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3.152.043.508 3.349.189.832 106,25 3.993.894.866

UKUPNO 118.607.849.059 121.719.934.229 102,62 128.389.539.569


starstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, porastao je za 120 milijuna kuna ili za 5,8 po-sto na 2,2 milijarde kuna. Jedno od značajnih povećanja je ono Ministarstvu kulture, čiji je proračun povećan za 193 milijuna kuna ili za 20,6 posto na 1,1 milijardu kuna. Ministarstvu zdravstva proračun raste za 6,7 posto na 9,78 milijardi kuna. A proračun Ministarstva regi-onalnog razvoja i fondova Europske unije veći je za gotovo 100 milijuna kuna i bit će 972,48 milijuna kuna. Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture proračun raste za 18 posto, na 6,98 milijardi kuna, a Ministarstvu turizma za 6,6 posto ili za 11 milijuna kuna, na 183 mi-lijuna kuna. Novo Ministarstvo upravljanja državnom imovinom imat će na raspolaganju 43,8 milijuna kuna.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospo-darstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je da je prijedlog proračuna za 2017. dobro uklopljen u ekonomsko okruženje jer odražava 2,5 milijardi kuna poreznog rastere-ćenja, što ostaje gospodarstvu i stanovništvu za novu potrošnju.

Nova zadužeNja Planirani manjak državnog proračuna za 2017. godinu je 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Dodaju li se tome i izvanproračunski korisnici, na razini opće države deficit bi trebao iznositi 1,6 posto BDP-a, odnosno 5,6 milijardi kuna. “Sve to bi trebalo rezultirati i daljnjim smanje-njem udjela javnog duga u BDP-u u 2017. godi-ni ispod 83 posto, a u godinama koje slijede taj bi se trend smanjenja trebao nastaviti”, rekao je Marić te dodao da to ima za cilj poboljša-nje kreditnog rejtinga države te da u konačnici omogući izlazak iz Procedure prekomjernog deficita.

U planu financiranja proračuna za iduću godinu Hrvatska sljedeće godine mora ispla-titi 18,4 milijarde kuna glavnice za izdane ob-veznice te 8,9 milijardi kuna glavnice kredita i zajmova. Sljedeće godine planirano je izdava-nje obveznica u iznosu od 25,4 milijarde kuna, od čega bi 11,4 milijarde kuna bilo inozemnih, a 14 milijardi kuna domaćih obveznica. Pla-nirano je zaduživanje inozemnim i domaćim zajmovima za 8,3 milijarde kuna, dok se od privatizacije očekuje 1,4 milijarde kuna.

Inače, država se u idućoj godini na inoze-mnom i domaćem tržištu može zadužiti do ukupno 33,7 milijardi kuna, od čega su tekuće otplate 27,3 milijarde kuna. Izvanproračunski fondovi mogu se zadužiti do 2,5 milijardi kuna, a njihove tekuće otplate glavnice duga iznose 2,8 milijardi kuna, no dodaju li se tome i HAC i Autocesta Rijeka-Zagreb, otplate premašuju 7,5 milijardi kuna. Prijedlogom zakona o izvr-šenju državnog proračuna utvrđeno je i da se u 2017. mogu izdati nova financijska jamstva u iznosu do 5,6 milijardi kuna, a iznos jamstvene zalihe je 280 milijuna kuna. Taj zakonski tekst utvrđuje i da će proračunska zaliha u idućoj godini iznositi 200 milijuna kuna.

Hrvatska gospodarska komora o predloženom proračunu za 2017.

Pozitivan pomak u fiskalnoj politici Ocjenjujemo da prijedlog državnog pro-računa za 2017. godinu predstavlja po-zitivan pomak u fiskalnoj politici jer se u njemu nakon niza godina sustavno pristupa poreznom rasterećenju podu-zetništva i stanovništva koje će, ukoliko bude popraćeno i ostalim mjerama ad-ministrativnog rasterećenja, omogućiti dinamiziranje gospodarskog rasta. To bi, uz odlučniju provedbu strukturnih refor-mi i za rast poticajniju strukturu državne potrošnje, rezultiralo i višim i dugoročno održivim rastom i razvojem. U svakom

slučaju, prijedlog državnog proračuna za 2017. i iduće godine imat će pozitivan utjecaj na mogućnost izlaska iz procedu-re uklanjanja prekomjernoga proračun-skog manjka te na poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje. Vjerujemo da nešto la-baviji pristup u državnoj potrošnji neće ublažiti ili usporiti provedbu važnih refor-mi, posebno u sustavima državne i javne uprave, mirovinskom i zdravstvenom su-stavu, te ostalih strukturnih reformi koje su preduvjet podizanja stope potencijal-nog rasta zemlje.

sljedeće godine Planirano je izdavanje obveznica u iznosu od 25,4 milijarde kuna, od čega bi 11,4 milijarde kuna bilo inozemnih obveznica


Dražen Pehar, PreDsjeDnik UPrave asseca see hrvatskaINTERVJU

P redsjednik Uprave Asseca SEE Hr-vatska Dražen Pehar pravi je veteran IT industrije kod nas. Naime, Asseco SEE je na domaće tržište ušao akvi-

zicijom i spajanjem nekoliko manjih domaćih tvrtki koje su poslovale još od početka 90-ih, a Pehar je od samih početka bio na čelu jedne od njih, tako da je preuzimanje kormila Asseca SEE Hrvatska odmah po osnutku bio logičan nasta-vak njegove menadžerske karijere. Tvrtka se najviše bavi izradom softvera za banke, danas u Hrvatskoj zapošljava 250 ljudi i drži 50 posto tržišta u segmentu payment usluga, odnosno 80 posto u segmentu banking rješenja. Pehar nam se pohvalio kako je 2016. bila dobra godina, a kroz razgovor smo se dotaknuli i brojnih drugih aktualnih tema za hrvatsku IT industriju.

n iT i bankarstvo su možda ponajmanje osjetili krizu koja sad, barem po nekim po-kazateljima, polako jenjava. Osjeti li se to i u praksi?- S obzirom na to da je Asseco SEE u Hrvatskoj orijentiran na financijsku industriju, mi krizu praktički nismo ni osjetili. Doduše, ne mogu reći ni da smo tijekom kriznih godina imali kontinu-iran rast jer je bilo manjih oscilacija, ali one nisu bile vezane za krizu nego za izazove na tržištu bankarskih grupacija. Isto tako, ovaj rast BDP-a koji trenutačno bilježimo neće značajnije utje-cati na investicije banaka jer one jednostavno moraju konstantno ulagati u nove tehnologije kako bi bile konkurentne. Mi imamo sreću da smo na toj strani u koju se ulaže, a ne na udaru rezanja troškova.

n kako hrvatsko tržište stoji u usporedbi s drugim zemljama u kojima radite? koje su

naše specifičnosti, u čemu prednjačimo, a u čemu zaostajemo?- Hrvatski bankarski sektor definitivno ne zaostaje u inovativnim rješenjima poput mo-bilnog bankarstva i sigurnosti. U rangu smo s najboljima i to ne samo u ovom dijelu Euro-pe nego i globalno. Jedan od naših problema jest taj da smo malo tržište pa nemamo puno FinTech tvrtki, odnosno nema uopće onih koji bi mogli ugroziti bankarsku industriju i etabli-rane igrače. Da smo veće tržište sigurno bi se

pojavile manje tvrtke koje bi pokušale uzeti dio tržišnog kolača. Kod nas ima nekoliko per-spektivnih novih tvrtki, ali za njih je jedini put da se probiju preko SAD-a ili Londona jer mo-raju imati masovno tržište od kojeg će otkinuti tek mali dio, a opet u konačnici zaraditi.

n Što beskontaktno plaćanje mobitelom i digitalni potpis kao novi trendovi donose krajnjim korisnicima i koliko su zaživjeli?- Mislim da već dobar dio naših građana ima beskontaktnu karticu, a tko ju je barem jed-nom koristio, sigurno je uvidio koja je prednost takvog jednostavnog plaćanja. Beskontaktno

susTav vrijednOsTi u iT-u OkrenuT je

naglavačkeMnogi imaju dojam da je dovoljno napraviti neku igricu, staviti je na tržište

pa odmah zaraditi milijune. Postoji u IT-u i druga strana, drugi tip tvrtki poput naše u kojima se radi “rudarski” posao koji nikad ne završava. To su iznimno zahtjevni poslovi o kojima puno toga ovisi i jasno je da nam u zadržavanju kvalitetnih ljudi ne pomažu priče o brzoj i lakoj zaradi te

mitovi kako je sve bolje u inozemstvu piše Miro soldić [email protected]

jedan Od naŠih PrObleMa jesT Taj da sMO MalO TržiŠTe Pa neMaMO PunO FinTech TvrTki

Mi se moramo boriti s kompanijama koje mogu u samo par godina narasti do multimilijunske kapitalizacije, ali i propasti. Osim s dobrim plaćama, svoje zaposlenike motiviramo i na druge načine, a koliko vidim kroz praksu, najviše ih motivira raditi u dobrom timu i na zanimljivim projektima.


Dražen Pehar, PreDsjeDnik UPrave asseca see hrvatska

Ako smo nešto proglasili strateškim sektorom gospodarstva, a o IT sektoru se često priča kao takvom, bilo bi lijepo da se to vidi i u praksi.


plaćanje raste strahovitom brzinom u Velikoj Britaniji, Poljskoj ili Češkoj. Kod nas još ne u tolikoj mjeri, ali uvjeren sam da hoće, upravo zbog jednostavnosti jer ne trebate unositi PIN za iznose do 100 kuna, samo približite karticu POS uređaju i to je to. Broj takvih transakcija će sigurno rasti. Sljedeći korak je mobilno pla-ćanje, dakle isto beskontaktno, ali ne karticom nego mobilnim telefonima koji moraju imati NFC čip. Danas svaki noviji model pametnog telefona dolazi s tom tehnologijom, a razlike u korisničkom iskustvu praktički i nema - samo umjesto kartice na uređaj prislonite telefon. Vjerujem da je to trend koji će nezaustav-ljivo zavladati tržištem, iako je kod nas tek u počecima jer nema razloga da za plaćanje ne iskoristite mobitel koji vam je uvijek u džepu. Mnogi od nas prije će zaboraviti ponijeti klju-čeve od kuće ili auta sa sobom, nego mobitel. Još jedna prednost što se tiče sigurnosti jest ta da ćete eventualni gubitak mobitela najprije primijetiti. Ako izgubite karticu, može proći i po nekoliko dana dok shvatite da je nema, no ako vam mobitel nije pri ruci, to ćete primijetiti u roku od nekoliko minuta.

n koje nas novosti u segmentu plaćanja čekaju ubuduće?- Što se tiče novih trendova, svakih nekoliko godina u fokus dođe biometrija. Činjenica jest da danas tehnologija omogućava neke stva-ri koje su ranije bile nezamislive, počevši od pametnih telefona koje otključavamo otiskom prsta do kamera koje prepoznaju lice, ali po-

grešna je pretpostavka da će se za plaćanje ko-ristiti samo biometrija. To se neće dogoditi jer je moguće da vam netko ukrade biometrijski otisak bilo čega, a ako bi samo to bilo korišteno za sigurnost, onda bi lopov imao pristup sve-mu, praktički bi vam ukrao identitet. Zato je gotovo sigurno, barem što se tiče online kana-la, da će se uz biometriju kombinirati još neka tehnologija, poput tokena, PIN-a ili geolokacije.

n kako pridobiti građane na korištenje novih usluga poput mobilnog plaćanja? je li sigurnost problem? Čini mi se da su ban-ke i tvrtke spremne na inovacije, ali građa-ni baš i ne, kako to promijeniti?- Opet naglašavam, jednostavnost je ključ da bi bilo koja nova tehnologija zaživjela, kod nas to još nije postignuto jer nisu dovoljno edu-cirani ni trgovci niti korisnici. Ali neminovno je da će se to promijeniti; trenutačno nas koči samo tromost sustava pa će proći neko vrije-me dok se stvori kritična masa i počne širo-ka primjena. Možda bi dobro došlo malo više marketinga, ali tu je problem to što izdavatelji kartica moraju pronaći motivaciju za ulaga-nje u oglašavanje jer je njima svejedno na koji način plaćate, sve dok plaćate. Kod nas se još nitko ne bori za preotimanje tržišnog udjela u mobilnom plaćanju jer je ono još u povojima.

Na stranim tržištima je borba između banaka za klijente iz kategorije građani daleko ne-milosrdnija. Kod nas se tržišni udjeli najvećih banaka praktički ne mijenjaju zadnjih 10 go-dina, osim kroz akvizicije. Prema tome, da bi investirali u nešto, izdavatelji moraju naći svoj interes, a dok ih ne natjera konkurencija, teško će se pokrenuti.

n Što je s državom po pitanju informati-zacije i koliko Asseco see s njom surađuje?- Kad se osvrnemo unatrag 10 godina, vidlji-vo je da danas ima puno više e-servisa drža-ve koji su korisni građanima. Veliki problem s njima jest taj što ih građani rijetko koriste jer ne treba vam domovnica svaki dan niti ćete

INTERVJU

jednostAvnost je kljuČ dA bi bilo kojA novA tehnologijA zAživjelA, no kod nAs to joŠ nije Postignuto

Kod nas ima nekoliko perspektivnih novih tvrtki, ali za njih je jedini put da se probiju preko SAD-a ili Londona jer moraju imati masovno tržište od kojeg će otkinuti tek mali dio, a opet u konačnici zaraditi.


poreznu prijavu raditi svaki tjedan. U naj-boljem slučaju se takve stvari rade jedanput godišnje, a kad se tako rijetko nečim koristi-te, onda zaboravite kako se to uopće radi ili zaboravite koji vam je PIN. Izdaju se pametne kartice i digitalni identitet preko MUP-a, ali tko uza se ima čitač za pametne kartice? Ljudima onda takve stvari jednostavnu ne uđu u rutinu. Naravno, tu je i problematika brojnih platfor-mi koje međusobno nisu povezane već svaka zahtijeva posebnu autentifikaciju. Jednostavno smo od samog starta krenuli naopako, primje-rice, zašto bih morao isprintati domovnicu pa je odnijeti na šalter nakoliko vrata niže ako je u sustavu vidljivo da je imam? Zbog čega moram sa sobom nositi zdravstvenu karticu ako liječ-nik može pogledati direktno preko OIB-a je-sam li osiguran? Morali bismo osmisliti jedin-stveno rješenje vezano uz OIB i implementirati ga u cijelom sustavu, bez javnih rasprava koje traju unedogled. Jednostavno donijeti odluku i provesti je jer jedino gore rješenje od lošeg je nikakvo. Ako pitate bilo kojeg građanina što on želi od informatizacije, reći će vam da želi uki-danje papirologije - da može samo s osobnom iskaznicom i OIB-om dobiti sve što mu treba na svakom šalteru. Tu počinje i završava svaka priča o informatizaciji.

n koliko je teško zadržati dobre progra-mere i općenito kvalitetan kadar s obzirom na to da su traženi vani, a mi se plaćama ne možemo natjecati sa stranim iT tvrtkama zbog visokih davanja?- Tu treba prvo gledati bruto plaće, a onda i nekoliko drugih faktora. Bruto plaće u našoj tvrtki su kompetitivne s onima vani, ali neto iznosi nisu usporedivi, jer naši radnici prak-tički dobivaju samo pola bruto iznosa. Na-javljena porezna reforma će malo popraviti situaciju, ali nije to dovoljno. Jasno, IT indu-strija cvjeta diljem svijeta i mladim ljudima je zanimljivo okušati se u novim izazovima, to je normalno. Mi se moramo boriti s kompa-nijama koje mogu u samo par godina narasti

do multimilijunske kapitalizacije, ali i propa-sti. Osim s dobrim plaćama, svoje zaposle-nike motiviramo i na druge načine, a koliko

vidim kroz praksu, najviše ih motivira raditi u dobrom timu i na zanimljivim projektima. Iskreno, nije nam puno ljudi otišlo van, tek šačica, a neki su se i vratili. Treba priznati da je sustav vrijednosti u IT-u okrenut nagla-vačke, tu imate inženjere s par godina isku-stva koji su bolje plaćeni od kirurga sa 30 go-dina staža. Mnogi imaju dojam da je dovoljno napraviti neku igricu, staviti je na tržište pa odmah zaraditi milijune. Toga ima u praksi, ali nije često kao što se misli. Postoji u IT-u i druga strana, drugi tip tvrtki poput naše u kojima se radi “rudarski” posao koji nikad ne završava. To su iznimno zahtjevni poslovi o kojima puno toga ovisi i jasno je da nam u za-državanju kvalitetnih ljudi ne pomažu priče o brzoj i lakoj zaradi te mitovi kako je sve bolje u inozemstvu.

n Što konkretno onda država može napra-viti da olakša te probleme?- Država bi prije svega trebala omogućiti da našim inženjerima ostane više novca od bruto plaće kako bi bili konkurentni međunarodno. Također, trebalo bi favorizirati domaće tvrtke u natječajima za velike projekte jer jedino tako naši stručnjaci mogu steći iskustva i referen-ce, odnosno znanje koje onda mogu izvoziti. Ako smo nešto proglasili strateškim sektorom gospodarstva, a o IT sektoru se često priča kao takvom, bilo bi lijepo da se to vidi i u praksi.

da biste išli van, morate imati gotov proizvod, a ne samo ideju

kakvi su planovi Asseca see u Hr-vatskoj, ali i na razini Grupe, plani-rate li širenje na nova tržišta?- Na našem tržištu držimo jako dobru pozi-ciju, ali probijati se vani, na zapadna tržišta, iznimno je teško. Asseco SEE Hrvatska ima reference u Italiji, to je bio dug i krvav put, a pitanje je hoćemo li na tome uspjeti izgra-

diti nešto značajnije. Da biste išli van, mo-rate imati gotov proizvod, a ne samo ideju. Što se tiče rasta Asseca SEE kao grupe, to ide isključivo preko akvizicija, a jedino što bi nam na našem tržištu moglo biti zanimlji-vo je kupnja neke tvrtke koja je jaka u si-stem integraciji i radi s državom, sve drugo imamo pokriveno.

GoTovo je siGurno, bArem ŠTo se Tiče online kAnAlA, dA će se uz biomeTriju kombinirATi joŠ nekA TeHnoloGijA

Ako pitate bilo kojeg građanina što on želi od informatizacije, reći će vam da želi ukidanje papirologije - da može samo s osobnom iskaznicom i OIB-om dobiti sve što mu treba na svakom šalteru. Tu počinje i završava svaka priča o informatizaciji.


Konferencija Dualno obrazovanje u HGK-uAKTUALNO

Na našem tržištu radnika nema. Samo u Njemačku je iselilo 50.000 ljudi. Imamo značajne demograf-ske probleme od kojih su najista-

knutiji iseljavanje i starenje radno aktivnog stanovništva, istaknuo je predsjednik Hrvat-ske gospodarske komore Luka Burilović na prošlotjednoj konferenciji Dualno obrazova-nje održanoj u HGK, u organizaciji HGK, Za-klade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer. Na konferenciji se rasprav-ljalo o tome kako srednjoročno riješiti nedo-statak radne snage u Hrvatskoj.

Započeti s pilot-projektomPoduzetnici iz godine u godinu zahtijevaju sve veću kvotu za uvoz radnika. Samo u 2017. tvrtke u turizmu, građevini i brodogradnji tra-žile su kvotu od 12.000 stranaca. Zato HGK, uz podršku HOK-a, već dvije godine promiče potrebu uvođenja dualnog obrazovanja.Burilović je istaknuo kako uz visoku nezapo-slenost, 40 posto evidentiranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nema formalno rad-no iskustvo te da je Hrvatska, odmah iza Špa-njolske i Grčke, na začelju EU-a prema broju nezaposlenih mladih.

“U Austriji i Njemačkoj dualno se obrazo-vanje provodi već godinama, a stopa nezapo-slenosti mladih kreće se od pet do 10 posto. Dualno obrazovanje proaktivno je rješenje koje pruža radno iskustvo, znanje i potrebne vještine, a učenicima omogućava da budu i plaćeni za rad”, rekao je Burilović. Dodao je da HGK ne očekuje da će se svih 30.000 učenika odmah uključiti u dualno obrazovanje, već da se Komora zalaže za uvođenje pilot-projek-ta i postupno povećanje broja učenika u tom sustavu ovisno o potrebama gospodarstva. “Učenik bi trebao više od 50 posto vremena provesti kod poslodavaca i zato biti plaćen, što bi značilo da poslodavac kada uzme učenika na stručno osposobljavanje, sam procjenjuje potrebu za radnom snagom i time se uskla-đuju upisne kvote s potrebama tržišta rada”, ocijenio je Burilović.

“Njemački model predstavlja platformu i do-bru praksu na kojoj hrvatske institucije mogu razvijati vlastiti model. Činjenica je da nam je potreban snažniji i kvalitetniji dijalog sustava obrazovanja i tržišta rada”, rekao je ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina, ocijenivši kako će sustav dualnog obrazovanja pridonijeti smanjenju nezaposle-nosti, posebice mladih, te konkurentnosti gos-podarstva.

Za većinu strukovnih zanimanja u Njemač-koj postoji dualni sistem obrazovanja, što zna-či da učenik stručno znanje odnosno praksu stječe u tvrtki, dok se u stručnoj školi uče te-orijske osnove zanimanja uz nekoliko općih predmeta. Tjedno to znači do tri dana praktič-

ne nastave te osam do 12 nastavnih sati u školi ili se nekoliko tjedana radi u tvrtki pa se isto toliko sluša nastava u školi. U Njemačkoj po-slodavac plaća svog naučnika, ovisno o godini naukovanja i vremenu provedenom na praksi, a tvrtke koje uglavnom uzimaju učenike na praksu su one sa 300 do 500 zaposlenih. Iako se u Hrvatskoj već godinama govori o nužnosti povezivanja tržišta rada i obrazovnog sektora, a i sama je Vlada dualno obrazovanje uvrstila u svoj program do 2020. godine, još se ne zna kada će početi njegovo uvođenje, gdje će se provoditi te koliko će učenika biti njime obu-hvaćeno. “Zbog krize koja je proteklih godina pratila hrvatsko gospodarstvo nemamo do-voljan broj mjesta, odnosno poslodavaca koji

dualno obrazovanje treba uvoditi postupno Dualno obrazovanje proaktivno je rješenje koje pruža radno iskustvo, znanje i potrebne vještine, a učenicima omogućava da budu i plaćeni za rad, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović piše ilijana Grgić [email protected]

HGk, uz Podršku Hok-a, već dvije Godine Promiče Potrebu uvođenja dualnoG obrazovanja

Njemački model predstavlja platformu i dobru praksu na kojoj hrvatske institucije mogu razvijati vlastiti model. Činjenica je da

nam je potreban snažniji i kvalitetniji dijalog sustava obrazovanja i tržišta rada.

srećko Prusina, ravnatelj Zaklade hrvatskog

državnog zavjeta

Konferencija Dualno obrazovanje u HGK-u


Cilj je od učenika stvoriti komPetentnu osobu sPosobnu PartiCiPirati na tržištu rada, rekao je Hrvoje šlezak

bi primili učenike za naukovanje. Mnoge su strukovne škole morale čak napraviti korak nazad, te stručnu praksu provoditi u samoj školi”, istaknuo je državni tajnik Ministar-stva znanosti i obrazovanja Hrvoje Šlezak te napomenuo kako je cilj od učenika stvoriti kompetentnu osobu sposobnu participirati na tržištu rada.

Stvoriti SuStav koji vrednuje i cijeni radMinistrica gospodarstva, poduzetništva i obr-ta Martina Dalić naglasila je važnost bolje ko-munikacije između predstavnika poduzetnika i institucija zaduženih za upisne kvote i orga-niziranje upisnih procesa. “Za ukupni proces provođenja dualnog obrazovanja bit će potreb-no određeno vrijeme, ali Vlada se odlučila za taj smjer i zato sam zadužila državnog tajnika Marija Antonića da poboljša i učini efikasnijom komunikaciju ministarstava i poduzetnika, od-nosno tržišta rada”, istaknula je Martina Dalić.Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec podsjetio je da dualno obrazovanje nije ništa novo u Hrvatskoj i da se ono provodilo od 1995. do 2003. godine, no da se sve urušilo 2013. novim Zakonom o obrtu. “Trebamo samo prilagoditi program i vjeruje-

mo da u roku od dvije godine možemo uvesti dualno obrazovanje”, rekao je Ranogajec, na-glasivši da još samo politika mora dati zeleno svjetlo, a od Ministarstva znanosti i obrazova-nja očekuje uklanjanje programa za stjecanje pedagoških kompetencija zbog kojeg se ne mogu licencirati radionice u obrtu ili trgovač-kom društvu.

Da njemački sustav i njihova iskustva nije moguće samo tako preslikati na Hrvatsku, možda najbolje znaju ljudi na terenu, a jedna od njih je i ravnateljica Hotelijer-sko-turističke škole u Zagrebu Marija Rašan Križanac koja je istaknula da Hrvatska mora još puno raditi kako bi stvorila sustav koji vrednuje i cijeni rad, te da je potrebno još puno komunikacije među institucijama kako bi se među-sobno uskladile i definirale potrebe na tržištu rada.


uručene Zlatne kune HGk-Županijske komore rijekaAKTUALNO

G ospodarska statistika Hrvatske već osmo tromjesečje uzastopno bi-lježi rast BDP-a, što u svima nama jača optimizam i nadu u oporavak,

rekao je predsjednik HGK-Komore Rijeka Vidoje Vujić na dodjeli Zlatne kune najboljim poduzetnicima u Primorsko-goranskoj župa-niji i Gradu Rijeci.

“Tom oporavku značajno je pridonio veli-ki doprinos našeg regionalnog gospodarstva i naših poduzetnika. Od 2014. do kraja prvog polugodišta 2016. godine primorsko-goransko gospodarstvo postiglo je iznadprosječne rezul-tate uvrštavajući se danas među tri najuspješ-nija regionalna gospodarstva u Hrvatskoj”, isti-če Vujić.

U 2015. u Primorsko-goranskoj županiji prihodi tvrtki bili su 9,5 posto veći, imale su veću dobit, a i porezna izdvajanja iz dobiti su porasla za 21 posto. Izvoz je porastao za petinu, a ostvaren je pozitivni trgovinski saldo u od-nosu na uvoz od 3,9 milijardi kuna, što je 43,2 posto više nego u 2014. godini. Najznačajnije djelatnosti županije u kojima se prepoznaju prednosti regionalnog gospodarstva su pre-

rađivačka industrija, građevinarstvo, trgovi-na, prijevoz i skladištenje, smještaj te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Rast zaposlenostiU 2015. na području Županije poslovalo je 9436 poduzetnika, a broj zaposlenih povećan je 4,5 posto, ukupna dobit je povećana za 1,1 milijardu kuna, a ulaganja u nove investicije iznosila su 2,6 milijardi kuna.

Na dodjeli nagrada je istaknuto kako bi izgradnja LNG terminala i ulaganja u Riječki prometni pravac, KBC, ako se barem djelo-mično ostvare u idućoj godini, bila velika in-

vesticijska šansa za cijelu Hrvatsku, posebice za gospodarstvo ove županije. Riječ je o paketu projekata koji čine investicije u lučku infra-strukturu, ulaganja u nedostajuću cestovnu i željezničku infrastrukturu prema sjeveru i jugu Hrvatske, prema Italiji i Sloveniji, zatim u Zračnu luku Rijeka, ulaganja u poslovno-logističke zone i druge regionalne prometne projekte. Iako se očekivalo kako će rast BDP-a omogućiti značajno smanjivanje glavnice duga, to još nije slučaj jer niska cijena nafte, nešto povoljniji uvjeti kreditiranja na europ-skom tržištu i situacija na Mediteranu koja je hrvatski turizam dovela u povoljniji položaj -

izvrsna godina za Primorsko-goransku žuPanijuU Primorsko-goranskoj županiji prihodi tvrtki bili su 9,5 posto veći, izvoz je porastao za petinu, a ostvaren je pozitivni trgovinski saldo u odnosu na uvoz od 3,9 milijardi kuna. Najbolji poduzetnici i dobitnici Zlatne kune su Brodogradilište Viktor Lenac, Montelektro i Olivari

na Području žuPanije Poslovalo je 9436 Poduzetnika, a broj zaPoslenih Povećan je 4,5 Posto

Uvjereni smo da bi decentralizacija države mogla pozitivno utjecati na gospodarstvo.

vidoje vujić, predsjednik HGK-Komore Rijeka


izvanjske su okolnosti koje su pomogle našem nacionalnom i regionalnom gospodarstvu. Te okolnosti su promjenjive i na njih ne bi valja-lo trajnije računati. Poduzetnici upozoravaju kako stručnost administracije pokazuje velike i zabrinjavajuće oscilacije.

Gdje zapinje Gospodarstvu“Nekompetentnost, neznanje i neodgovor-nost u javnoj upravi nisu rijetkost kao ni loši utjecaji politike u gospodarstvu. Politike se ne mogu uspješno provoditi bez jakog i stručnog administrativnog aparata. Ako tome prido-damo mnoštvo propisa i sporost pravosuđa, jasnije su točke u kojima zapinje gospodar-stvu. S druge strane, sadašnji zakonski okvir jedinicama lokalne i regionalne samouprave jamči važnu ulogu u upravljanju, organizaciji i izravnom pružanju javnih usluga građanima i poduzetnicima. Uvjereni smo da bi decen-tralizacija države mogla pozitivno utjecati na gospodarstvo”, istaknuo je Vujić i zaključio kako je svečanost dodjele nagrada i priznanja HGK-Županijske komore Rijeka pojedincima i tvrtkama s područja Primorsko-goranske žu-panije, osim priznanja, i znak javne podrške svima koji svakodnevnim radom i ukupnim nastojanjima pomažu rastu gospodarstva i pri-donose općem razvoju na ovom regionalnom prostoru. (K.S.)

Dobitnici Zlatne kune:

Brodogradilište vik-tor Lenac, rijeka - u kategoriji velikih tvrtki

Montelektro, kastav - u kategoriji srednjih tvrtki

Olivari, Malinska - u kategoriji malih tvrtki

Priznanje za značajna ulaganja:

jadranka Hoteli, Mali Lošinj

Najuspješniji izvoznik:

Luka rijeka, Rijeka

Priznanje za doprinos zaštiti okoliša:

ind-eko, Rijeka

Priznanje za uspješno poslovanje:

jadranska vrata, Rijeka

Priznanje za komercijalizaciju inovacija:

euromodul, Viškovo

Priznanje za poseban doprinos zbrinjavanju i gospodarenju otpadom:

Metis, Kukuljanovo

Priznanje tvrtkama za značajan porast pokazatelja poslovanja (2 tvrtke):

Orada Adriatic, Cres Montcommerce, Kuku-ljanovo

Priznanja pojedincima:

katica Hauptfeld - priznanje za najuspješniju poduzetnicu

josip Brkić - priznanje za životno djelo

U organizaciji AZTn-a u Zagrebu je bila održana međunarodna konfe-rencija pod nazivom Pri-jenos Direktive o naknadi štete - kakva su očekiva-nja? Riječ je Direktivi koju Hrvatska planira transpo-nirati u svoje nacionalno zakonodavstvo do kraja godine usvajanjem zako-na o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja. Njome se utvrđuju pravila za ko-ordinaciju provedbe pra-vila tržišnoga natjecanja tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i postupci za naknadu štete pred naci-onalnim sudovima. “To će u praksi značiti da će tuž-bu za naknadu štete moći podnijeti svaka fizička i

pravna osoba koja je ošte-ćena povredom propisa o zaštiti tržišnoga natje-canja, ali i svaki građanin odnosno potrošač kao i konkurent na tržištu na kojem je narušeno tržišno natjecanje ili pravna oso-ba koja smatra da je zbog povrede propisa o zaštiti tržišnog natjecanja plaćala veću cijenu roba, usluga ili radova”, rekao je pred-sjednik Vijeća AZTN-a Mladen Cerovac. (I.G.)

U HGk-komori Zagreb prošli tjedan održan je 23. sastanak Poslovno-znanstvenog kluba na kojem je održano te-matsko izlaganje Prvi hrvatski svemirski pro-gram.

Marino Tumpić, rav-natelj Prvog hrvatskog svemirskog programa iz Astronomske udruge Vidulini, kazao je, među ostalim, kako hrvatski svemirski program nije igrarija nego realnost. “Naši primarni ciljevi nisu slanje čovjeka na Mje-sec ili Mars, izrada rakete ili raketne baze jer to ne možemo napraviti u Hr-vatskoj”, kazao je dodaju-ći kako je cilj da društvo ipak uz pomoć predava-nja, radionica ili časopisa

počne više razgovarati o svemiru. Dosad je svemir-ski program u Hrvatskoj obuhvatio istraživanja bli-skog svemira bespilotnim letjelicama koje su i sni-male taj prostor. “A kru-na naše ideje da idemo u svemirski program bila je izrada i, uz pomoć par-tnera iz SAD-a, lansiranje prvog hrvatskog satelita veličine prostornog deci-metra”, istaknuo je. (B.O.)

Lakše do naknade štete

Hrvatski svemirski program nije igrarija

Povreda Prava tržišnog natjecanja

Poslovno-znanstveni klub


NagrađeNe Najbolje tvrtke u krapiNsko-zagorskoj župaNijiAKTUALNO

Na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske ko-more-Županijske komore Krapina uručene se Zlatne kune najboljim

tvrtkama u Krapinsko-zagorskoj županiji.Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, pro-met i veze Mirjana Čagalj predstavila je gos-podarstvenicima tom prigodom nove aktiv-nosti HGK u narednom razdoblju, te najavila potpisivanje sporazuma o suradnji HGK sa svim ministarstvima.

Predsjednik HGK-ŽK Krapina Josip Gri-lec ocijenio je kako je prošla godina bila do-bra za zagorsko gospodarstvo te istaknuo da je u svim segmentima zabilježen rast. Do-dao je kako je Krapinsko-zagorska županija izvozno orijentirana te je to razlog zbog ko-jeg zagorsko gospodarstvo konstantno raste. Župan krapinsko-zagorski Željko Kolar na-glasio je pak kako je gospodarski rast u Kra-pinsko-zagorskoj županiji počeo ranije nego u drugim dijelovima Hrvatske.

Nagrade - poticaji za daljNji radZlatnu kunu u kategoriji malih trgovačkih društava, u konkurenciji 160 zagorskih tvrt-ki, dobila je tvrtka Brenta iz Huma na Sutli,

osnovana 2007. na inicijativu skupine tali-janskih i hrvatskih partnera i danas ima 19 zaposlenih. Proizvodi boce za vodu namije-njene sportskom korištenju, a izvozi više od 95 posto svoje ukupne proizvodnje.

Prošle godine ostvarili su ukupni prihod od 21,6 milijuna kuna te dobit od 2,6 milijuna kuna. “Ovo je čast za našu tvrtku, no ovu na-gradu zaslužili su naši zaposlenici na koje smo vrlo ponosni. Ono što nam je cilj jest investira-nje iz godine u godinu”, istaknuo je Pierantonio Parolin, direktor tvrtke Brenta.U kategoriji srednjih trgovačkih društava, među 47 tvrtki koje su ispunile kriterije, Zlatnu kunu po treći put dobila je tvrtka ZMH Horvat iz Konjščine. Osnovana je 1993., a bavi se proizvodnjom, preradom, skladištenjem i distribucijom smrznute hrane te ugostitelj-stvom, a trenutačno zapošljavaju 147 djelat-

nika. U prošloj godini imali su prihod od 84,2 milijuna kuna, dok je bruto dobit po zaposle-nom iznosila 121.502 kune.

“U svakom slučaju ovo priznanje znači po-ticaj za daljnji rad i puno više morala za nove pobjede”, kazao je Zoran Horvat, direktor tvrtke ZMH Horvat.

U kategoriji velikih trgovačkih društava, Zlatnu kunu je među devet tvrtki koje su is-punile kriterije dobila tvrtka OMCO Croatia iz Huma na Sutli. Tvrtka je članica belgijske OMCO Grupe koja se bavi proizvodnjom staklarskog alata, odnosno kalupa za proi-zvodnju staklene ambalaže i više od 90 po-sto proizvodnje plasira na inozemno tržište.

Zlatne kune za Brentu, Omco Croatia i ZMH HorvatKrapinsko-zagorska županija je izvozno orijentirana te je to razlog zbog kojeg zagorsko gospodarstvo konstantno raste, ocijenio je Josip Grilec, predsjednik HGK-ŽK Krapina

Mirjana Čagalj najavila je POtPisivanje sPOraZuMa O suradnji Hgk sa sviM MinistarstviMa

84,2 mil knostvaren prihod tvrtke ZMH

Horvat u 2016.

21,6 mil knprihoda i 2,6 mil kn dobiti lani

ostvarila tvrtka Brenta

452,7 mil knprihoda i

94,5 mil kndobiti

ostvario OMCO Croatia u protekloj godini


NagrađeNe Najbolje tvrtke u krapiNsko-zagorskoj župaNiji

Vlada i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta najavljuju projekt kojim će se smanjiti administrativne i zakonske prepreke poslovanju

V elika prenormiranost ometa razvoj podu-zetništva, posebno nas obrtnika te malih po-

duzeća, koji činimo više od 98 po-sto hrvatskog gospodarstva, rekao je predsjednik Hrvatske obrtnič-ke komore Dragutin Ranogajec na konferenciji Prijenos europ-skog zakonodavstva – ključni izazov u poslovanju. Organizator konferencije je Grupa posloda-vaca Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u suradnji s HOK-om. “Uvođenje i primjena novih propisa često nam poveća-va troškove poslovanja, otežava rast i novo zapošljavanje. Kako bismo proizveli i plasirali svoje proizvode na domaće i strano tr-žište, treba nam takvo poslovno okruženje koje će nam omogućiti da stvaramo, budemo inovativni i uspješno se nosimo s konkuren-cijom na domaćem i globalnom tržištu. A to prvenstveno zahtijeva pravnu sigurnost i predvidivost”, dodao je Ranogajec.

Promjene na tom području koje bi olakšale poslovanje najav-ljuje potpredsjednica Vlade i mini-strica gospodarstva, poduzetniš-tva i obrta Martina Dalić. “Uskoro krećemo u veliki projekt Vlade i Ministarstva gospodarstva, podu-zetništva i obrta. U idućoj godini dobar dio aktivnosti bit će vezan uz smanjivanje administrativnih i zakonodavnih prepreka, odnosno neporeznih tereta koje gospo-darstvu nameće administrativno i regulatorno okruženje. Očeku-jem da će do kraja godine Vlada usvojiti i plan smanjivanja admi-nistrativnog opterećenja u sedam gospodarskih područja. Taj plan proizlazi iz dosadašnjih aktivnosti i razmjene mišljenja Ministarstva i poduzetnika, a uključuje izmjene

različitih pravilnika i podzakon-skih akata”, kazalaje Martina Da-lić. Grupa poslodavaca Europskog gospodarsko-socijalnog odbora stalno se zalaže za bolje europ-sko zakonodavstvo, istaknuo je njen potpredsjednik Stéphane Buffetaut. “Podržavamo činjenicu da trenutačna EK tretira taj cilj kao najviši prioritet. Sada drža-ve članice imaju ključnu ulogu u tom procesu. Samo dobra imple-mentacija EU zakonodavstva bez prekomjernog reguliranja jamči europskim građanima i tvrtkama još veću korist integracije. Mi se moramo aktivno boriti ne samo sa zastojima u prijenosu zakono-davstva, već i tendencijama broj-nih vlada da pretjerano reguliraju svoj zakonodavni okvir”, rekao je Buffetaut.

Na konferenciji se govorilo i o tome kako uočiti prepreke u po-slovanju te ujedno podijeliti pozi-tivna iskustva Hrvatske i zemalja Europske unije u stvaranju jedno-stavnijeg zakonodavnog okvira za poslovanje obrtnika, mikro i malih poduzetnika. (K.S.)

Prenormiranost ometa poduzetništvo

prijeNos eu zakoNodavstva – ključNi izazov

OMCO Croatia ostvaruje godišnji rast proi-zvodnje od 20 posto i zapošljava 536 radni-ka. Ukupni prihodi u prošloj godini iznosili su im 452,7 milijuna kuna, a dobit 94,5 milijuna kuna. “Naša najveća nagrada je zadovoljstvo naših zaposlenika i kupaca te mogućnost da se razvijamo u poslu i investiramo u još bolju budućnost”, rekao je Darko Ranogajec, pred-sjednik Uprave OMCO-a. “Krapinsko-zagor-ska županija s više od 1000 zaposlenih u sta-klarskoj industriji je svjetski centar za izradu staklene ambalaže. Imamo znanja, imamo sposobnosti, a imali smo i hrabrosti ući u ne-poznatu tržišnu utakmicu”, istaknuo je on.

Posebno Prizanje KraKom-u za 60 godina radaHGK-ŽK Krapina posebno priznanje za 60. obljetnicu uspješnog rada dodijelila je kra-pinskoj tvrtki Krakom za iznimni doprinos razvitku gospodarstva, a vaučer od 10.000 kuna uručen je tvrtki TPK Orometal iz Oro-slavja koja uskoro započinje s velikom inve-sticijom vrijednom 10 milijuna kuna.

“Iznimna čast i zadovoljstvo mi je što mogu svjedočiti tome što je Krakom kao tvrt-ka dobio ovo priznanje za svoju 60. obljetni-cu postojanja. Bilo je boljih i lošijih vremena, a sada planiramo razne investicije. Ove smo godine puno toga napravili u našem gradu na obnovi plinske i vodovodne infrastrukture te na groblju, a imamo i daljnje planove za za-štitu okoliša”, izjavila je direktorica Krakoma Katarina Posilović.

Nagrade i priznanja najboljim zagorskim tvrtkama predali su župan Željko Kolar, do-župan Anđelko Ferek Jambrek, predsjednik HGK-ŽK Krapina Josip Grilec te potpredsjed-nica HGK Mirjana Čagalj.

Svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća nazočili su i zamjenik krapinsko-zagorskog župana za gospodarstvo Anđelko Ferek Jam-brek, gradonačelnik Krapine Zoran Greguro-vić, načelnik Huma na Sutli Zvonko Jutriša, potpredsjednik Obrtničke komore Krapin-sko-zagorske županije Tomica Jurinjak te članovi Gospodarskog vijeća, predstavnici institucija, banaka i medija. (V.A.)

dragutin ranogajec


I zvoz hrvatskih vina je u prošloj godini porastao količinski šest posto i 13 posto u vrijednosti, što se može najvećim dijelom pripisati ulasku Hrvatske u EU te slobod-

nom plasmanu vina na to tržište. Hrvatska je lani izvezla vina u vrijednosti od 12,4 milijuna eura, dok je uvoz premašio 29 milijuna eura. No, kad je riječ o količinama, tu je slika još lo-šija. Naime, Hrvatska uvozi 28.920 tona vina godišnje, dok izvozi samo 4932 tone. Kad je riječ o uvozu, prijelomna je bila 2014. kada je on porastao za čak 47 posto, dok je lani njegov rast iznosio 20 posto. Ove brojke kazuju o ne-gativnoj bilanci i mogu se pripisati slobodnom tržištu. No, nekontrolirani uvoz vina u rinfuzi koja, za razliku od domaćih vina, ne podlije-žu nikakvom nadzoru neugodno je iznenadio domaće vinare. Kako bi se koliko-toliko uvelo reda u prometovanje vina na hrvatskom trži-štu napravljene su izmjene i dopune Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pra-tećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu te novi zakona o vinu. Pravilnik je ovih dana donesen i stupio je na snagu, a iz Ministarstva poljoprivrede po-ručuju da će novi zakon o vinu biti upućen u proceduru u sljedećoj godini.

Izjednačena domaća I uvozna vIna Nedavno donesenim Pravilnikom o izmjena-ma i dopunama Pravilnika o registru vinogra-da, obveznim izjavama, pratećim dokumen-tima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu propisuje se jedinstveno postupa-nje u kontroli kakvoće vina pri njegovu stav-ljanju u promet, a postupanje i procedura za

stavljanje u promet domaćih vina izjednačeni su s procedurama za vina uvezena u Hrvatsku u rinfuzi, a prije njihovog stavljanja u promet u pretpakovinama. Naime, uvozna vina i hrvat-ska vina dosad nisu bila u jednakom položaju, a tome se, tvrde u Ministarstvu poljoprivrede,

stalo na kraj ovim pravilnikom koji je stupio na snagu 8. prosinca. U skladu s njegovim odredbama trgovac koji uvozi vina u rinfuzi i pretpakovinama do 60 litara taj uvoz morati evidentirati i prijaviti Poljoprivrednoj inspek-ciji u roku od dva dana od ulaska pošiljke u Hr-vatsku. Inspekcija ga u roku od 15 dana može uzorkovati i ako ne udovolji fizikalno-kemij-skim i senzorskim parametrima, kakva se tra-že na našem tržištu za domaća vina, vino neće smjeti na tržište. “Dosad je svatko u Hrvatsku mogao uvesti vino u cisternama i prepakirati

naPokon uvođenje reda na tržištu Jednakim tretmanom svih vina koja se nalaze na policama trgovina i vinskim kartama ugostiteljskih objekata može se postići svrha kontrole kakvoće vina, a to je uređeno tržište vinom, zaštita naših vinara i zaštita interesa potrošača, ističe ministar poljoprivrede, dodajući kako uvoz vina nikad nećemo moći spriječiti, ali ćemo zato pojačati kontrolu njihove kvalitetepiše jozo vrdoljak [email protected]

Promet vinom PV ANALIZA

treba objaviti koje vinarije uvoze vina u rinfuzi iz trećih zemalja i istodobno Proizvode vina zaštićenog Podrijetla, ističe vladić

12,4 mil €hrvatski izvoz vina u 2015.

29 mil €vrijednost uvezenog vina iste

godine

28.920 tvina godišnje uvozi Hrvatska

(izvozi samo 4932 t)



ga u boce. Nije se brinulo ni o interesu potrošača niti o njegovoj kvaliteti i si-gurnosti. S druge strane, domaći vinari imaju niz kontrola i nadzora, počevši od sklopa vinograda, broja trsova po hekta-ru, uzorkovanja vina prije puštanja u pro-met i kategorizacije. Ovim pravilnikom i vina iz uvoza stavljaju se u isti položaj! Poseban problem su bila vina uvezena s tržišta trećih zemalja, primjerice Make-donije, Srbije..., a koja do sada nisu podli-jegala nikakvim kontrolama i analizama. Jednakim tretmanom svih vina koja se nalaze na policama trgovina i vinskim kartama ugostiteljskih objekata može se postići svrha kontrole kakvoće vina, a to su uređeno tržište vinom, zaštita naših vinara i zaštita interesa potrošača”, pojaš-njava ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, dodajući kako uvoz vina nikad nećemo moći spriječiti, ali ćemo zato pojačati kontrolu njihove kvalitete. “Naši su proizvođači premali u odnosu na pro-izvođače iz svijeta rinfuznih vina koji to rade godinama uz jeftinu radnu snagu i tu ne možemo konkurirati. Ali možemo se natjecati u kvaliteti. Smatram da upravo tu hrvatska vina mogu profitirati”, nagla-sio je Tolušić.

Predsjednik udruge Graševina Cro-atica Vlado Krauthaker smatra dono-šenje Pravilnika značajnim iskorakom

u odnosu na dosadašnju situaciju. “Žao mi je što je taj pravilnik donesen tako brzo jer nismo uspjeli predati primjedbe koje smo pripremili kako bi on bio bolji i učinkovitiji. No, bez obzira na to sada

postoji određeni postupak nadzora koji nismo imali. Mi vinari koji smo aktivni u Udruženju vinarstva pri HGK-u pokuša-vamo se izboriti da svatko tko prometuje vinom na našem tržištu bez obzira na to bio on iz inozemstva ili Hrvatske, treba izdvajati određen iznos za promociju hr-vatskih vina. Znači, svatko će dobiti mar-kicu koja bi trebala biti različita za doma-

ća vina i vina iz uvoza te tako namjenski izdvajati sredstva za promociju hrvatskih vina. Osim toga, za promociju i marke-tinške aktivnosti računamo i na sredstva EU fondova”, pojašnjava Krauthaker.

Važna je inspekcija Marinko Vladić, glavni enolog Poljopri-vredne zadruge Vrbnik, već dugo upo-zorava na problem nesređenog vinskog tržišta. Kaže kako vjeruje da ministar Tolušić želi i hoće pomoći vinarskom sektoru, no smatra da doneseni Pravilnik neće riješiti probleme s kojima se susre-ću domaći vinari. “Očito je da Pravilni-kom nije riješen ključni problem, a to je da u Hrvatskoj postoje određene vinarije koje stavljaju uvezeno vino u promet, a istodobno proizvode vina sa zaštićenim geografskim podrijetlom. Stoga, posto-ji opasnost da se vina uvezena u rinfuzi prodaju označena kao vina s geograf-skim podrijetlom. Lako je moguće da takva vina dobiju ime neke naše zaštiće-ne sorte i tako se prodaju na tržištu. To je najveća opasnost, a uvoz se ne može zabraniti niti ga treba zabranjivati. Uo-stalom i naši vinari izvoze vina”, ističe Vladić.

Prema njegovom mišljenju, Pravilni-kom se treba propisati da onaj tko uvozi vino i istodobno proizvodi vina sa zašti-

Tolušić ispunio obećanje

Od sada ista pravila za domaća i uvozna vinaMinistar poljoprivrede Tomislav Tolušić donio je Pravilnik o izmjenama i dopuna-ma Pravilnika o registru vinograda, obve-znim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu kojim se propisuje jedinstve-no postupanje u kontroli kakvoće vina pri stavljanju vina u promet. Izmijenjenim pra-vilnikom postupanje i procedura za stav-ljanje u promet domaćih vina izjednačeni su s procedurama za vina koja su u Hrvat-sku uvezena u rinfuzi, a prije njihovog stav-ljanja u promet u pretpakovinama.“Kao što sam obećao domaćim vinarima, od sada se sva vina iz uvoza moraju slati na analizu i ocjenu prije puštanja u promet. Na taj način ćemo pratiti sljedivost vina odno-sno obilježiti ih evidencijskim markicama”, izjavio je Tolušić. Izmijenjenim pravilnikom se omogućava i veći broj “dobrovoljnih”

uzoraka za vina iz uvoza (uzorci o trošku osobe koja puni, odnosno vino stav-lja u promet) koje uvoznik sam može dostaviti Zavodu za vinarstvo radi ocjene su-kladnosti s VI 1 dokumen-tom (dokument za vina iz uvoza). Osim “dobrovolj-nih” uzoraka omogućeno je i logično razdoblje (15 dana) unutar kojeg nadlež-ne inspekcije mogu iz pošiljke (u mi-rovanju) uzeti uzorak na te-melju analize rizika. Tako će se raci-onalizirati troškovi

uzorkovanja kako se vino iz iste pošiljke ne bi na nekoliko mjesta (u prodaji) uzorko-

valo radi analiza čime se izbjegava višestrukost uzorkovanja vina iz

iste pošiljke. Pravilnik o izmje-nama i dopunama Pravilnika o registru vinograda, ob-veznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom po-

tencijalu objavljen je u Na-rodnim novinama

br. 110/16.

PV ANALIZA

vladO krauthaker smatra dOnOšenje Pravilnika značajnim iskOrakOm u OdnOsu na dOsadašnju situaciju


ćenim podrijetlom mora imati odvojene spremnike i posebno označena vina u podrumu kako bi se izbjeglo njihovo mi-ješanje. “Sve to mora nadzirati i kontro-lirati inspekcijska služba. Zavod za vino-gradarstvo i vinarstvo to ne može učiniti jer je upitno ima li on za to ovlasti. Ni hrvatska vina u Njemačkoj ne kontro-lira njihov zavod, nego inspekcija. Naš Zavod kasni i kod dozvola za stavljanje naših vina u promet. Ovako bi dobio još više posla a ta situacija ne bi se riješi-la”, smatra Vladić ističući kako bi trebalo objaviti koje vinarije uvoze vina u rinfuzi iz trećih zemalja i istodobno proizvode vina sa zaštićenim podrijetlom. “Ovako postoji mogućnost da se uveze graševi-na iz Makedonije ili žlahtina iz Španjol-ske, a tamo ih nema”, dodaje on, ističući da se ne boji toliko uvoza vina iz EU-a, koliko uvoza iz trećih zemlja. Jer, pojaš-njava, javna je tajna da su neke treće ze-mlje poznate po patvorenju vina. “Kada takva vina uvoze renomirani proizvođa-či sortnog vina sa zaštićenog područja, koje pored toga ima zaštićeno podrijetlo, onda imamo veliki problem. Iako je taj uvoz legalan, problem je u tome što do-vodi potrošača u zabludu. Najopasnije je kada to rade veliki proizvođači sortnih vina i kada ta vina samo prepakiraju”, naglašava Vladić, dodajući da je riječ, prema informacijama koje su došle do njega, o milijunima litara vina koje se tako plasiraju na hrvatsko tržište. “Te

pojave su najopasnije za hrvatski vinski sektor i nisu dobre za imidž naših vina. Uvoz vina je legalan, ali udruge vinara moraju sankcionirati proizvođače vina sa zaštićenim podrijetlom koji prepaki-raju vina uvezena iz tih zemalja. Takvi ne bi smjeli ni biti članovi udruga”, za-ključuje on.

Sivo tržište cvjeta Kad je riječ o tržištu vina, u Hrvatskoj uglavnom prevladavaju teme o velikom uvozu, uvozu bez nadzora, nedostatnoj promidžbi, ulaganju u tehnologiju, edu-kaciju… No, o sivom tržištu koje je uveli-ke uzelo maha razgovara se samo usput-no, a često i neargumentirano.

“Legalne, odnosno veće proizvođače, među kojima su zadruge, stalno se pro-vjerava i nadzire. Više puta godišnje ih nadzire sanitarna, vinarska, tržišna i rad-

na inspekcija, a često i kažnjava za sitne propuste. Pored toga, institucije inzistira-ju na tome da svi proizvođači imaju kar-tice i markice na svakoj boci te se svaka boca pri nadzoru detaljno prati. No, čemu to ako s druge strane imamo podatke koji dovode do zaključka kako 30 do 40 posto količina vina završava nekon-trolirano na tržištu”, naglašava Lordan Ljubenkov, upravitelj Zadružnog saveza Dalmacije pozivajući se na javno dostu-pne podatke. I kad je riječ o podacima, on pri tome misli na nerazmjer javno dostu-pnih podataka između Državnog saveza za statistiku prema čijim je podacima oko 26.000 hektara pod vinogradima i državne Agencije za plaćanje u poljo-privredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na koja iznosi podatak da je pod vinogradi-ma oko 21.000 hektara. Isto tako, velik je nerazmjer podataka koje iznose ove dvije institucije o proizvodnji grožđa. U 2015. godini je prema podacima DZS-a proizvedeno 153.114 tona grožđa, dok je Agenciji za plaćanje u poljoprivredi pri-javljeno 105.366 tona. Zato se i postavlja pitanje: gdje je nastala ta razlika od oko 30 posto u proizvodnji grožđa?

PoSlovanje - nemoguća miSija Jozo Rabušić, upravitelj Poljoprivredne zadruge Putniković, kaže da su proi-zvođači i njihova udruženja nemoćni u rješavanju ovoga problema jer nemaju potporu institucija. “Svatko tko legalno radi, a to nisu samo zadruge nego i ve-ćina proizvođača vina, dovodi se u situ-aciju da polako razmišlja o odustajanju od ove djelatnosti. Nemoguće je održivo poslovati na tržištu koje ima toliki udjel sivog tržišta. Statistika je vrlo jednostav-na. Pomnože se površine pod vinogradi-ma i minimalni urod grožđa po hektaru i taj umnožak podijeli sa 0,7 koliki je pro-sječan radman. Tako se dođe do podatka o godišnjoj proizvodnji vina koja, po tako jednostavnom izračunu, iznosi oko 175 milijuna litara. Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo daje podatak o legalnom pro-metu od 50 do 60 milijuna litara. Znači, prema našem proizvoljnom izračunu le-galna proizvodnja je oko 35 do 45 posto. To, naravno, nameće pitanje zašto legalni proizvođači plaćaju markicu koja bi ih trebala štititi od nelegalnog tržišta. Očito plaćanje markice nema efekta, pa je tre-ba ukinuti. Imamo još i trošak stavljanja u promet, poreze i radnike te rizik. Poslo-vati u ovom sektoru očito je nemoguća misija”, smatra Rabušić.

nemoguće je održivo Poslovati na tržištu koje ima toliki udjel sivog tržišta, ističe jozo rabušić


Prehrambena industrijaPV ANALIZA

U prehrambenoj industriji u Hrvatskoj u 2015. godini, prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih iz-vještaja koje je objavila Financijska

agencija, poslovao je 1721 poduzetnik, a uku-pno je kod svih poduzetnika iz ovog sektora bilo registrirano 43.588 zaposlenih. Broj zapo-slenih je u odnosu na prethodnu godinu pove-ćan za 4,5 posto.

U prošloj su godini poduzetnici u proizvod-nji prehrambenih proizvoda imali pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 931,5 milijuna kuna, i povećali neto dobit za 43,7 posto, pokazuju podaci iz godišnjih izvje-šća. Pozitivno je poslovalo oko dvije trećine poduzetnika u branši, odnosno njih 1158 ili 67,3 posto. Ukupni prihod poduzetnika ove djelat-nosti ostvaren u 2015. godini iznosio je 33,3 milijarde kuna, što je povećanje za 6,3 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu.

Među 1721 poduzetnikom u djelatnosti proi-zvodnje prehrambenih proizvoda najveći uku-pni prihod ostvarila je varaždinska Vindija. Ta tvrtka čija je pretežita djelatnost proizvodnja

mlijeka, mliječnih prerađevina i sira imala je prihode u vrijednosti od 2,6 milijardi kuna, što je udio od 7,7 posto u svim ukupnim prihodima proizvođača prehrambenih proizvoda. Vindija je imala pozitivan financijski rezultat poslo-

U prošloj godini prehrambene tvrtke su dobit svojih poduzeća povećale na 931,5 milijuna kuna, što je gotovo 44 posto više nego u 2014. godini. najviše je zaradio Ledo sa 168 milijuna kuna dobiti, a najveće prihode od 2,6 milijardi kuna imala je Vindija piše krešimir sočković [email protected]

r. br. naziv i mjesto Ukupni prihod Udio u odjeljku djelatnosti

1. vindijA d.d., varaždin 2.576.352 7,70%

2. Pik vrBOveC - MesnA indUsTrijA d.d., vrbovec 2.194.394 6,60%

3. POdrAvkA d.d., koprivnica 2.032.539 6,10%

4. dUkAT d.d., Zagreb 1.695.071 5,10%

5. LedO d.d., Zagreb 1.343.993 4,00%

Ukupno top 5 poduzetnika po UP u odjeljku djelatnosti C 10 (nkd 2007) 9.842.350 29,50%

Ukupno svi poduzetnici (1721) u odjeljku djelatnosti C 10 (nkd 2007) 33.315.751 100,00

Top 5 poduzetnika po ukupnom prihodu u 2015. godini

Izvor: Fina

rAsT PrihOdA i dOBiTi PrehrAMBenih TvrTki

ZA 1721 POdUZeTnikA iZ OvOg sekTOrA rAdiLO je 43.588 ZAPOsLenih

931,5 mil knkonsolidirani financijski rezultat u proizvodnju

prehrambenih proizvoda u 2015.

33,315 mil kn

ukupni prihod poduzetnka u ovoj branši u protekloj godini


Izvor: Fina

180.000.000

135.000.000

90.000.000

45.000.000

0

168.134.754156.971.806

91.566.19884.143.641 72.851.047

Ledo Podravka PIK Vrbovec - mesna industrija

Mesna industrija Braća Pivac

Dukat

Usporedba 5 poduzetnika s najvećom ostvarenom dobiti u 2015. godiniPosjek /

dobit nakon oporezivanja

poduzetnika na razini RH

312.847

rast Prihoda i dobiti Prehrambenih tvrtki


vanja u 2015. godini i ostvarila je neto dobit u iznosu od 15,7 milijuna kuna što je za 5,5 posto manje nego u 2014. godini. U Vindiji, koja broji 1042 zaposlena u toj godini, prosječna mjeseč-na neto plaća iznosila je 5153 kune.

Prosječne PlaćeNa drugom je mjestu po ostvarenom ukupnom prihodu sa 2,2 milijarde kuna društvo PIK Vr-bovec - mesna industrija koja se većinom bavi proizvodnjom proizvoda od mesa i mesa pe-radi. Oni su ostvarili dobit u toj poslovnoj go-dini u vrijednosti 91,5 milijuna kuna. Prosječ-na mjesečna neto plaća u toj tvrtki iznosila je 4738 kuna. Tvrtka Ledo na prvom je mjestu među poduzetnicima u djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda po ostvarenoj dobi-

ti u 2015. godini, sa 168,1 milijun kuna dobiti. Prihod Leda u istoj godini bio je 1344 miliju-na kuna. Prosječna mjesečna obračunata neto plaća (NKD 10) u ovom sektoru iznosila je

4396 kuna, što je porast od 1,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali istovremeno za 12,4 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvat-ske (5019 kuna).

Izvoz PorastaoBroj izvoznika u odjeljku djelatnosti NKD 10 po-većao se za 14,2 posto - njih je sada 257 što je za 32 više no što ih je bilo u 2014. godini. Broj uvo-znika povećao se za 8,6 posto, na ukupno 292. Izvoz poduzetnika u ovom sektoru porastao je za 13,6 posto u odnosu na prethodnu godinu i ukupno je iznosio 5,5 milijardi kuna. U istom razdoblju rastao je i uvoz i to za 11 posto na 5,9 milijardi kuna. Udio pet poduzetnika s najvećim prihodom u 2015. godini u ukupnim prihodi-ma 1721 poduzetnika, u djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda (NKD 10), bio je 29,5 posto. Ako gledamo broj poduzetnika koji se bavi ovom djelatnošću po županijama, najviše tvrtki u djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda ima sjedište u Gradu Zagrebu (300), potom u Splitsko-dalmatinskoj (215) i u Zagre-bačkoj županiji (140). Najveći su prihod ostvarili poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu (10 milijardi kuna), Zagrebačkoj županiji (3,7 mili-jardi kuna) i Varaždinskoj županiji (3,2 milijarde kuna), a najveći prihod po poduzetniku ostvarili su poduzetnici Varaždinske (47,6 milijuna kuna) i Koprivničko-križevačke županije (45,6 miliju-na kuna).

PV ANALIZA

Osnovni financijski podaci poslovanja poduzetnika u odjeljku djelatnosti C10 u 2015. godini

Opis nkd 10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda

2014. 2015. index

Broj poduzetnika 1.721 -

Broj dobitaša 1.067 1.158 108,5

Broj gubitaša 491 563 114,7

Broj zaposlenih 41.703 43.588 104,5

Ukupni prihodi 31.335.605 33.315.751 106,3

Ukupni rashodi 30.553.483 32.218.232 105,4

Porez na dobit 133.804 165.960 124,0

dobit razdoblja 1.277.616 1.350.592 105,7

Gubitak razdoblja 629.298 419.033 66,6

konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja

648.318 931.559 143,7

izvoz 4.880.979 5.542.627 113,6

Uvoz 5.295.380 5.879.678 111,0

Trgovinski saldo -414.401 -337.051 81,3

investicije u novu dugotrajnu imovinu 1.152.552 1.277.391 110,8

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom 4.343 4.396 101,2

BrOj izvOznika U OdjeljkU djelaTnOsTi nkd 10 POvećaO se za

14,2 POsTO - njih je sada 257, šTO je za 32 više neGO 2014.

Izvor: Fina

32,218 mil kn

lanjski ukupni rashodipoduzetnka u prehrambenoj

industriji


H rvatska gospodarska komora je u suradnji s Veleposlanstvom Bu-garske u Republici Hrvatskoj orga-nizirala posjet bugarskoga gospo-

darskog izaslanstva iz regije Trakije. U sklopu posjeta je 12 bugarskih tvrtki iz područja pre-hrambene i tekstilne industrije te industri-je kozmetičkih proizvoda predstavilo svoje proizvode domaćim poduzetnicima kroz B2B razgovore.

Silva Stipić Kobali, direktorica Sektora za međunarodne poslove HGK, istaknula je kako Bugarska i Hrvatska grade odnose koji se za-snivaju na prijateljstvu i razumijevanju. “I gos-podarska suradnja se dobro razvija, no sma-tramo da potencijal za dodatni razvoj postoji u brojnim sektorima. U tom smislu je HGK pre-poznao važnost bugarskog tržišta i nudi pot-poru svim hrvatskim kompanijama koje žele poslovati tamo, a također pomažemo u prona-

laženju kontakata i posredovanju za bugarske tvrtke koje žele raditi kod nas”, poručila je Sil-va Stipić Kobali, dodavši kako su obje zemlje članice EU-a što uvjete za poslovanje znatno pojednostavljuje. “Imamo potencijala za surad-nju u različitim segmentima gospodarstva, od industrije, energetike i infrastrukture do zajed-ničkog sudjelovanja u projektima na trećem tržištima, kao i na fondovima EU-a”, zaključila je Silva Stipić Kobali.

Prilike za suradnju i na lokalnoj raziniTrgovinski odnosi dviju zemalja odvijaju se pozitivno u zadnjih pet godina i trenutačno se kreću na razini od 163 milijuna eura go-dišnje što predstavlja porast za dva posto u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatska je u Bugarsku tijekom prošle godine izvezla robe u vrijednosti 68 milijuna eura, a najznačajni-ji proizvodi koje izvozimo su strojograđevni proizvodi, šećer i mineralna gnojiva. U isto vrijeme je uvoz iz Bugarske iznosio 95 mili-juna eura, s tim da najviše uvozimo čokoladu, žensku odjeću i lijekove. Što se tiče turizma, prošle godine nas je posjetilo 55.000 bugar-skih turista koji su ostvarili više od 100.000 noćenja.

Tanya Dimitrova, veleposlanica Bugarske u Hrvatskoj, poručila je kako se nada da će se na forumu uspostaviti uspješni kontakti izme-đu kompanija, te da će iz toga proizaći puno konkretne suradnje.

Angel Papazov, gradonačelnik grada Par-vomay, pohvalio je Hrvatsku kao zemlju s do-brom infrastrukturom i prijateljskim ljudima s kojima se lako sporazumjeti. “Bio sam s iza-slanstvom Trakije u Istri prije nekoliko mjese-ci i tamo smo ustanovili da naša dva naroda imaju zajedničke korijene, povijest i kulturu te da su jako voljni surađivati na brojnim područ-jima”, naglasio je Papazov, dodavši kako su po-litički odnosi dobri, ali da se još puno prilika nudi kroz suradnju na lokalnoj razini.

Postoji Potencijal za dodatnu suradnju HGk je prepoznao važnost bugarskog tržišta i nudi potporu svim hrvatskim kompanijama koje žele poslovati tamo, a također pomažemo u pronalaženju kontakata i posredovanju za bugarske tvrtke koje žele raditi kod nas, poručila je Silva Stipić Kobali piše Miro soldić [email protected]

AKTUALNO

Prošle Godine nas je Posjetilo 55.000 buGarskiH turista koji su

ostvarili više od 100.000 noćenja

163 mil €trgovinska razmjena Hrvatske i

Bugarske u 2015.

68 mil €težak lanjski hrvatski izvoz u

Bugarsku

Hrvatsko-bugarski forum


D ruštveno odgovorno poslova-nje, odnosno društvena odgo-vornost poduzeća odnosi se na odgovornost prema svim

sustavima s kojima je poduzeće u doti-caju. To su zaposlenici, kupci, dobavljači, država, društvena zajednica, okoliš ali i sve drugo u i oko poduzeća. Svi oni su di-onici i zajedno utječu na razvoj i poslova-nje poduzeća, a odgovornim poslovanjem poduzeće si osigurava dugoročnu održi-vost. O tome kako poslovanje u Hrvatskoj unaprijediti i učiniti ga odgovornijim i održivim govorilo se na 8. konferenciji o društveno odgovornom poslovanju koju je organizirao Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj. Ključno pitanje društveno odgovornog poslovanja je upravo prepo-znavanje dionika kojima treba biti odgo-voran u poslovanju, upozorava stručnjak za odgovorno poslovanje iz splitske Swing Informatike Nenad Stojiljković. “Nažalost, mali je broj tvrtki u Hrvatskoj koji je prepoznao mjesto i važnost dionika u svom poslovanju. U najboljem slučaju uvažavaju se investitori, kupci dobavljači a ponegdje i zaposlenici. Upravljanje dio-nicima je upravo disciplina koju primje-njuju uspješne organizacije kako bi dobile podršku u postizanju strateških ciljeva”, ističe Stojiljković.

Certifikat za odgovornostNeke od tvrtki do odgovornog poslovanja posežu kroz certificiranje. Norma IQNet SR-10 je sustav upravljanja prema etič-kom kodeksu ponašanja. Ona se teme-lji na španjolskoj specifikaciji RS 10, a u njenu izradu su uzete i Smjernice Među-narodne organizacije rada, UN-a i EU-a. Ova norma zahtijeva ispunjenje sedam osnovnih principa društvene odgovorno-sti: odgovornost, transparentnost, etičko ponašanje, poštivanje interesa udioničara,

poštivanje zakonskih regulativa, poštiva-nje međunarodnih normi ponašanja i po-štivanje ljudskih prava. IQNet SR 10 bazira se na sustavu planiraj – uradi – provjeri – djeluj kao osnovi kontinuiranog razvo-ja. Ovaj pristup olakšava integraciju u već postojeće sustave upravljanja i kompati-bilan je s međunarodnim metodama odr-živog izvještavanja, poput GRI-ja (Global Reporting Initiative).

Posao u odgovornom PoslovanjuNo u odgovornom poslovanju ima i po-sla. Kako kaže Kristina Afrić Rakitovac s Fakulteta ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, društvena ekonomija je važna kom-ponenta europskog gospodarstva koja ostvaruje oko 10 posto bruto domaćeg proizvoda i zapošljava više od 11 miliju-na ljudi. “U Hrvatskoj je razvoj društve-nog poduzetništva tek na početku jer je u prošloj godini mapirano oko stotinjak društvenih poduzetnika. No nedavno

usvojena Strategija društvenog poduzet-ništva predstavlja kvalitetan pravni i in-stitucionalni okvir intenzivnijeg razvoja društvenog poduzetništva u nas”, ističe Kristina Afrić Rakitovac.

U rujnu prošle godine članice Ujedi-njenih naroda usvojile su Globalne cilje-ve održivog razvoja u sklopu Programa razvoja do 2030. godine koji su zamijeni-li dosadašnje Milenijske razvojne ciljeve. Ravnateljica Hrvatskog poslovnog sa-vjeta za održivi razvoj Mirjana Matešić ističe kako su potpisom svih članica oni postali glavni smjer globalnog razvoja za sljedećih 10 godina. “Novi ciljevi su zani-mljivi za gospodarstvo jer su Ujedinjeni narodi jasno poručili kako u provedbi računaju na sudjelovanje i inicijativu poslovnog sektora. Bilo bi dobro da gos-podarstvenici dodatno promisle mogu li i na koji način pridonijeti provedbi ovih ciljeva te na temelju njih kreirati i vlastitu konkurentnu prednost i prosperitet”, isti-če Mirjana Matešić.

Potrebno je probuditi radikalnu naduNovi modeli društveno odgovornog poslovanja su prilika za poduzetnike i cijelo gospodarstvo. još uvijek nedovoljan broj domaćih tvrtki vidi prednosti održivog razvoja i brige za sve one s kojima rade u i oko poduzeća piše krešimir sočković [email protected]

8. konferencija o društveno odgovornom poslovanju Hr psor-aAKTUALNO


Potrebno je probuditi radikalnu nadu

društvena ekonomija u eu ostvaruje oko 10 Posto BdP-a i zaPošljava više od 11 milijuna ljudi

8. konferencija o društveno odgovornom poslovanju Hr psor-a

Neki od stručnjaka koji se bave odgovor-nim poslovanjem ističu potrebu stvara-nja novog modela društveno odgovornog poslovanja. Miljenko Cimeša iz Društva za orga-nizacijsko učenje Hrvatske i Andrea Pavlović iz Hauska & Partnera ističu kako je sada u svijetu dominantan model razvoja društva zasnovan na neoliberal-noj ekonomskoj paradigmi prema kojoj je tržište najvažniji mehanizam koordinaci-je, a priroda i rad su robe. Novo društve-no odgovorno poslovanje se prema njima treba zasnivati na nesebičnoj svijesti, novom načinu razmišljanja i na razvoju radikalno nove organizacije. Statistike o sadašnjem stanju u svijetu i ekološkim i društvenim trendovima pokazuju kako je globalna katastrofa neizbježna, no treba izbjeći osjećaj rezignacije.

U narednim godinama i desetljećima posljedice klimatskih promjena kroz ekstremne vremenske uvjete bit će sve češće i snažnije. No nije prekasno za izbjegavanje globalne katastrofe pa novi lideri trebaju u društvu probuditi radikal-nu nadu.

Kultura doniranja hrane

isplati se datiPravilnikom o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje, koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede i koji vrijedi od sredine 2015. godine, riješio se problem plaćanja PDV-a na doniranu hranu. Doniranje hrane je tvrtkama posta-lo isplativije od bacanja hrane, ističe Jasenka Begić iz Instituta za društveno odgovorno poslovanje. “I dalje postoje problemi jer donatori imaju opširnu papirologiju, a neki od podataka koji se od njih traže mogu ulaziti u domenu poslovne tajne. I po-srednici potrebnima - udruge - moraju biti upisane u Registar posrednika, moraju imati skladišta i ne smiju se baviti drugim djelatnostima. Primjeri europske dobre prakse pokazuju kako je naš pravilnik tek prvi korak naprijed kako bi se spriječilo ne-giranje rada uloženog u proizvodnju, resurse, vrijeme i energiju za proizvodnju te hrane”, zaključuje Jasenka Begić.

ikea Hrvatska predsta-vila je prošli tjedan re-zultate istraživanja o održivim navikama za-grepčana, koji su poka-zali kako većina ne štedi resurse, poput struje i vode, te često baca hra-nu. “Ikea je u potpunosti posvećena tome da svo-jim poslovanjem pozitivno utječe na zajednice u koji-ma posluje i okoliš. Sma-tramo kako svatko od nas može učiniti više kada su u pitanju održive navike, a da pritom ne mora učiniti neke radikalne promje-ne u svojoj svakodnevi-ci. Ponekad je dovoljno samo ugasiti uređaj koji ne koristimo, a što, prema rezultatima istraživanja, ne čini više od 40 posto zagrebačkih kućanstava”, istaknuo je Hrvoje Dra-gušica, Ikein stručnjak za

održivi razvoj. Terensko istraživanje, koje je po-četkom studenoga za Ikeu provelo MediaNet, poka-zuje kako prosječan račun za grijanje zagrebačkih kućanstava iznosi 426,32 kune, što je za većinu (65 posto) veliki trošak, a više od 40 posto ispitanika ne gasi električne uređaje kada ih ne koriste. Kada je u pitanju potrošnja vode, prosječan mjesečni račun iznosi 202,06 kuna. Više od 73 posto Zagrepčana baca hranu, dok više od 40 posto građana Zagreba ne sortira otpad. (B.O.)

radost života nova je internetska stranica uniqa osiguranja za po-dršku svima koji žele, znaju i mogu učiniti svijet boljim mjestom. Na stranicu se mogu pri-javiti projekti za dobrobit i poboljšanje kvalitete ži-vota u zajednici, osobito djece i mladih koji treba-ju financijsku podršku. Novu internetsku stranicu, koja predstavlja iskorak u društveno odgovornom poslovanju Uniqa osigu-ranja, predstavila je proš-

loga tjedna predsjednica Uprave Uniqa osiguranja Saša Krbavac. Stratešku opredijeljenost pomaganju najosjetljivijim skupinama u društvu Uniqa je već po-kazala pomažući različite humanitarne inicijative te projekte koji promiču važ-nost obrazovanja, kulture i sporta. Pokretanjem inter-netske stranice Radost ži-vota (radostzivota.uniqa.hr) omogućeno je da se sada na jednom mjestu mogu prijaviti projekti u sljede-ćim kategorijama: huma-nitarno djelovanje, kultu-ra, obrazovanje, znanost i sport te zaštita okoliša i održivost. Najkvalitetniji-ma će se dodijeliti financij-ska potpora.

više od 73 posto zagrepčana baca hranu

uniqua za najosjetljivije skupine

ikeino istraživanje

novi portal radost života


AKTUALNO

N a zajedničkoj sjednici Gospodar-skog vijeća Hrvatske gospodar-ske komore-Komore Zagreb i Partnerskog vijeća Grada Zagre-

ba protekloga tjedna jedna od glavnih tema dnevnog reda bila je energetska učinkovitost, a raspravljalo se i o dugonajavljivanom pro-jektu Zagreb na Savi.

Julije Domac, ravnatelj Regionalne ener-getske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, održao je predavanje Kako investirati više i kako trošiti manje? Europska iskustva za Hr-vatsku i Hrvatska u Europi.

“Ovo je jedan informativni prikaz koji vas može potaknuti na razmišljanje o energet-skim uštedama, da vidite koji su trendovi i konkretni projekti danas aktualni. Obnovljivi izvori energije naglo rastu, iako investicije u energetiku generalno padaju. Prošle godine je zelena energija impresivno rasla tako da danas o čistoj energetici razgovaramo kao o nezaobilaznoj komponenti”, istaknuo je Do-mac, dodavši kako više ne govorimo o svijetu nafte i plina nego o jednoj sasvim drugoj priči. Ubuduće će padati cijene energije iz OIE što će dodatno privlačiti ulaganja, smatra Domac. Prema njegovim riječima, potrošnja energije počela je globalno stagnirati, prvi put u povi-

jesti, što pokazuje važnost uloge energetske učinkovitosti. Oslikao je to i brojkama na razi-ni Europe gdje sektor OIE zapošljava 1,2 mili-juna ljudi i težak je 138 milijardi eura.

EU fondovi nisU čarobni štapićDomac smatra kako u Hrvatskoj politika neozbiljno shvaća energetsku politiku te je poručio kako se nada da ćemo je jednog od ovih dana “otkriti” pa elaborirao kako spojiti energetske projekte i financiranje. “Suradnja financijskih institucija i developera je pomalo komplicirana jer stvari promatraju s različitih aspekata. Ipak, oni su ovisni jedni o drugima. Mi u Hrvatskoj se nalazimo u raskoraku: ta dva svijeta se još ne razumiju i svi EU fondo-

ve smatraju čarobnim štapićem za rješavanje svih problema. Međutim, most između ta dva svijeta moraju biti novi modeli poput ESCO-a ili javno-privatnog partnerstva”, naglasio je Domac, dodavši kako fondovi definitivno mogu pomoći, ali ne možemo se oslanjati is-ključivo na njih.

O Zagrebu na Savi – višenamjenskom programu uređenja rijeke Save od granice sa Slovenijom do Siska, govorio je Branimir Ba-rišić iz tvrtke Projekt Sava. “Zagreb na Savi je višedimenzionalan projekt od državnog inte-resa”, naglasio je. Ukupna vrijednost projekta je procijenjena na 1,4 milijarde eura, a Zagre-bu bi donijela brojne benefite poput značajnih energetskih ušteda i rasta cijena nekretnina, uz oslobođenje čak 350 hektara zemljišta za nove namjene.

Čista energetika je nezaobilazna Potrošnja energije počela je globalno stagnirati, prvi put u povijesti, što pokazuje važnost uloge energetske učinkovitosti, ustvrdio je Julije Domac piše Miro soldić [email protected]

EnErgEtska učinkovitost

na razini euroPe gdje sektor oie zaPošljava 1,2 Milijuna ljudi i težak je 138 Milijardi eura

Suradnja financijskih institucija i developera je pomalo komplicirana jer stvari promatraju s različitih aspekata. Ipak, oni su ovisni jedni o drugima.

julije domac, ravnatelj Regionalne energetske

agencije Sjeverozapadne Hrvatske


U boj s korUPcijomHrvatska se prema percepciji korupcije nalazi u društvu manje korumpiranih društava tek odnedavno, dok broj prijava, optužbi i osuda za korupciju u Hrvatskoj bilježi rast piše krešimir sočković [email protected]

SvjetSki dan borbe protiv korupcije

Samo sustav oslobođen korupcije omogućuje svim sudionicima ravnopravno natjecanje u tržišnoj utakmici, povećanje dobiti i veću konkurentnost, smanjenje rizika, privlačenje investitora i zapošljavanje najkvalitetnijega kadra.

josip Zaher, potpredsjednik HGK

P rema indeksu percepcije korupcije, koji je objavio Transparency Interna-tional, Hrvatska je na 50. mjestu sa 51 bodom te se u odnosu na prethodnu

godinu pomaknula za tri boda i prešla granicu od 50 bodova, našavši se time u društvu manje korumpiranih država. Najmanje korumpirane države u 2015. i dalje su Danska, Finska, Šved-ska, Novi Zeland te Nizozemska i Norveška.

Korupcija je globalni problem o kojemu tre-ba otvoreno govoriti i u kontekstu hrvatskoga gospodarstva, istaknuo je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher, otvarajući javno-privatni dijalog Jačanje inte-griteta hrvatskih tvrtki u suzbijanju korupcije - izazovi i mogućnosti, koji je povodom obilje-žavanja Svjetskog dana borbe protiv korupcije održan prošloga tjedna u organizaciji Među-narodne trgovačke komore Hrvatske i HGK te uz suradnju s Veleposlanstvom Kraljevine Norveške. “Korupcija prodire u sve segmente društva, izravno ugrožava ljudska prava, po-gubno utječe na moral i vrijednosti društva, razvoj poduzetništva te uopće na prosperitet države, stoga joj se nužno odlučno, učinkovito i sustavno suprotstavljati i sprečavati takve po-jave. Samo sustav oslobođen korupcije omogu-

ćuje svim sudionicima ravnopravno natjecanje u tržišnoj utakmici, povećanje dobiti i veću konkurentnost, smanjenje rizika, privlačenje investitora i zapošljavanje najkvalitetnijega kadra”, ocijenio je Zaher. Korupcija je ozbiljan izazov za sva društva, a EU godišnje stoji 120 milijardi eura, ustvrdila je voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analize Predstavniš-

tva EK u Hrvatskoj

Mirella Rašić. “Prema istraživanju iz 2015. fokusiranom na tvrtke iz ključnih gospodarskih sektora, četiri od 10 tvrtki tvrdi da im je korupcija značajan problem, ali ne i glavni”, dodala je ona.

Hrvatska jača u borbi protiv korupcijeGovoreći o rezultatima istraživanja procjene korupcije u Hrvatskoj u 2016. godini Ana He-ćimović, istraživačica javnih politika udru-ge Partnerstvo za društveni razvoj, kazala je da je u Hrvatskoj taj pritisak u ovoj godini porastao, a bilježi se u situacijama kad se od građana traži mito, ali koje građani više nisu spremni davati. U panel-raspravi Zakonodavni okvir za suzbijanje korupcije istaknuto je kako je integritet hrvatske države ojačan u borbi protiv korupcije od zakonodavnog okvira do sudske prakse. Hrvatska je uskladila nacional-no zakonodavstvo s europskim te ima razvijen zakonodavni okvir za suzbijanje korupcije. Od 2002. do 2010. godine broj optužbi porastao je sa 872 na 1433 prijave, optužbe sa 295 na 467, dok je broj osuđenih porastao sa 111 na 236. Istaknuta je i važnost transparentnosti poslovanja tvrtki i njihovog društveno-odgo-vornog ponašanja. Oko 200 tvrtki prepoznalo je u Hrvatskoj važnost nefinancijskih učinaka, a 70 velikih hrvatskih tvrtki od sljedeće godine imat će obvezu izvještavanja u skladu s Direk-tivom EU-a o nefinancijskom izvještavanju.

korUPcija je oZbiljan iZaZov Za sva drUštva, a eU godišnje stoji 120 milijardi eUra, Ustvrdila je mirella rašić


INTEGRALOG, Zagreb PRIČA S RAZLOGOM

N a hrvatskom logističkom tržištu od 2008. godine posluje zagrebačka tvrt-ka Integralog. Tvrtka se, kao što joj ime govori, bavi integralnom logistikom,

dakle, skladištenjem, manipulacijom i distribuci-jom raznih vrsta roba, a po potrebi i međunarod-nim transportom te carinskim posredovanjem.

Vedran Hirtz, direktor i osnivač Integraloga, kaže nam kako tvrtka u Hrvatskoj posluje na tri zagrebačke lokacije - dvije na Žitnjaku te na Jan-komiru. “Osim u Hrvatskoj, poslujemo u Bosni i Hercegovini preko svoje tvrtke kćeri u Sarajevu. Zapošljavamo 98 djelatnika u Hrvatskoj i 25 u Bosni i Hercegovini, a ukupni skladišni kapacitet nam je oko 15.000 paletnih mjesta na oko 15.000 četvornih metara. U vlastitom voznom parku imamo četiri kombija, isto toliko skutera za hitne

gradske dostave te dostavno vozilo. Osim vlasti-tog voznog parka, imamo ugovorne prijevoznike te smo povezani s distribucijskim mrežama koji-ma pokrivamo Hrvatsku. Tako svojim klijentima možemo dostaviti robu u istom danu, u 24, 48 ili više sati, ovisno o njihovim potrebama”, ističe Hirtz dodajući kako je cilj tvrtke pozicionirati se kao siguran partner klijentima u cijeloj regiji, te postati prvi regionalni izbor u segmentu integral-ne logistike.

Ponosni na PoslovanjePokretanje vlastitog posla logičan je nastavak Hirtzove karijere. Naime, godinama je bio u me-nadžmentu velike i “stare” špediterske tvrtke, koja se početkom novog tisućljeća počela sve više okretati uslugama skladištenja i distribucije robe. Osobno je bio projektno uključen u začet-ke te nove strategije i pokretanje praktički novog smjera tvrtke. Nakon toga, ubrzo je postao direk-tor logistike velike, ovaj put državne tvrtke. “Želio sam sve to stečeno iskustvo u privatnom i javnom sektoru iskoristiti za pokretanje vlastitog posla”, objašnjava nam dodajući kako je za taj početak i pokretanje privatnog posla vezana i jedna aneg-dota, kako se to često zna dogoditi u životu. “Iako sam Integralog službeno otvorio 2008., tvrtka je godinu dana postojala samo na papiru. Onaj za-vršni poticaj, push, za stvarni početak operativ-nog poslovanja dobio sam 2009. godine od bivšeg klijenta iz svoje bivše špediterske tvrtke, koji se u međuvremenu s tom tvrtkom razišao pa je tražio novog logističara. Potaknuo me je da taj novi lo-gističar bude moja tvrtka i da ponovno, ovaj puta osobno, preuzmem logistiku za tvrtku kojoj je on bio na čelu”, kaže Hirtz.

Na početku, naravno, nije bilo lako. “Ali, evo, sedam godina kasnije, još smo uvijek tu, rastemo i napredujemo iz dana u dan”, ističe on.

Hrvatsko logističko tržište, nastavlja, većinom čine međunarodne, multinacionalne, a manje domaće prijevozničke ili nekadašnje špediterske tvrtke, koje su se skladištenjem kao komple-

Svojim klijentima možemo dostaviti robu u istom danu, u 24, 48 ili više sati, ovisno o njihovim potrebama, ističe Vedran Hirtz dodajući kako je cilj tvrtke pozicionirati se kao siguran partner klijentima u cijeloj regiji, te postati prvi regionalni izbor u segmentu integralne logistike piše Boris Odorčić [email protected]

98 djelatnika

zapošljavaju u Hrvatskoj i 25 u BiH

iskustvO PretOčenO u vlastiti POsaO


Svojim klijentima možemo dostaviti robu u istom danu, u 24, 48 ili više sati, ovisno o njihovim potrebama, ističe Vedran Hirtz dodajući kako je cilj tvrtke pozicionirati se kao siguran partner klijentima u cijeloj regiji, te postati prvi regionalni izbor u segmentu integralne logistike piše Boris Odorčić [email protected]

mentarnim uslugama počele baviti nastavno na svoje ponajprije prijevozničke aktivnosti, za ra-zliku od Integraloga, koji je proizašao iz skladiš-nog poslovanja kao osnovne djelatnosti. “U tom kontekstu smo vrlo zadovoljni svojim mjestom koje na hrvatskom logističkom tržištu u ovom

trenutku zauzimamo, kao jedina tvrtka takve vrste u 100-postotnom hrvatskom i privatnom vlasništvu. Na naše smo poslovanje izrazito po-nosni, bez obzira na uvjete koji nas okružuju, a koji su za nas isti kao i za našu konkurenciju pa nema smisla da o njima posebice raspravljamo. Ponosni smo i zbog činjenice da smo tvrtku po-krenuli u vrijeme velike gospodarske krize kroz koju smo uspješno prošli, te već četvrtu godinu zaredom imamo dvoznamenkastu stopu rasta”, naglašava on.

KoreKtno s KonKurencijomS druge strane, tvrtka nije pretjerano zadovolj-na učinkom od ulaska Hrvatske u EU jer ga nije pretjerano osjetila na svojemu poslovanju. Tije-kom poslovanja u Hrvatskoj, pak, Integralog se

susreće s istim problemima kao i sve druge male i srednje kompanije na tržištu. “Smatram kako nema potrebe da ih se još jednom posebice iz-dvaja jer mišljenja smo da je o toj temi već re-čeno sve što se moglo reći, naročito o hrvatskoj administraciji. Protiv svih tih problema borimo se kako znamo i umijemo, kao i ostali koji po-sluju na našem tržištu”, napominje Hirtz doda-jući da njegova tvrtka s konkurencijom ima vrlo korektne odnose te da dosad s time nije imala većih problema. “Naravno, veće tvrtke, posebice one iz većih poslovnih sustava, koriste te svoje sinergijske efekte koje im veličina omogućava u svoju korist. Ali, to je i normalno i posve očeki-vano”, smatra on.

Planovi tvrtke ponajprije se odnose na unap-ređenje kvalitete i portfelj usluga te svakako na nastavak širenja u regiji. “Kad to kažemo, mislimo na dvije nove usluge s kojima smo nedavno za-počeli. Riječ je o hitnoj gradskoj dostavi i dosta-vi proizvoda isti dan za potrebe web shopova. U pogledu regionalnog širenja možemo potvrditi da smo nedavno započeli s operativnim poslovanjem i u Srbiji. Što se ulaganja tiče, jasno je da bez njih nema napretka. Planiramo ulagati u ono što sma-

tramo najvažnijim za opstojnost i održi-vi rast neke tvrtke

- u tehnologiju i resurse - ljude i njihovo zna-

nje, ali i u našu infrastrukturu”, zaključuje Hirtz.

PlanOvi tvrtke POnajPrije se OdnOse na unaPređenje kvalitete i POrtfelj usluga, te na nastavak širenja u regiji

Ponosni smo i zbog činjenice da smo tvrtku pokrenuli u vrijeme velike gospodarske krize kroz koju smo uspješno prošli, te već četvrtu godinu zaredom imamo dvoznamenkastu stopu rasta.

vedran Hirtz, direktor Integraloga

iskustvO PretOčenO u vlastiti POsaO


Med od sMilja najbolji na svijetuOsim meda, na oPG-u rončević proizvode se i propolis, cvjetni prah, medni ocat, medni sirupi, medenjaci i melemi za njegu kože

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu

ili proizvod javite na e-mail: [email protected]

OPG ROnčević, Sveti Juraj pored Senjapredstavljamo

Pčele selimo stoga što je naš kraj iznimno bioraznolik, a to

nam omogućuje da na malom području od oko 30 kilometara proizvedemo i do pet sorti kvalitetnog meda.

ivana rončević, vlasnica OPG-a Rončević

P oznato je da se med, zahvaljujući svom iznimnom sastavu, od davni-na smatra svetom hranom i jednim od najvažnijih prirodnih lijekova za

liječenje brojnih bolesti. Tako su, primjerice, u grobnici faraona Tutankamona pronađene posude s još jestivim medom, stare više od 3000 godina, dok su Grci i Rimljani za vrijeme ratova koristili med kao sredstvo za jačanje i liječenje organizma te brže zacjeljivanje rana.

Znajući sve te činjenice kao i karakteristike meda kao ljekovitog prirodnog sredstva, obi-telj Rončević iz mjesta Sveti Juraj pored Senja odlučila se baviti proizvodnjom meda. Danas je njihov med jedan od najbolje ocijenjenih u Hrvatskoj.

“Njegujemo tradicionalno, seleće pčelar-stvo i čuvamo košnice tzv. baračevke, tipične za naš primorski kraj. Na nenaseljeni otok Pr-vić ribarskim brodom selimo pčele na ispašu kadulje. Na negostoljubivi, kameniti dio otoka nosimo ih pojedinačno i ručno. Pčele selimo stoga što je naš kraj iznimno bioraznolik, a to nam omogućuje da na malom području od oko 30 kilometara proizvedemo i do pet sor-ti kvalitetnog meda”, rekla je Ivana Rončević, vlasnica OPG-a Rončević.

Zlatna žlica Za med od smilja i kaduljeGovoreći o svojim proizvodima, ona je na-glasila kako se na njihovom OPG-u proizvodi

sortni med od kadulje, jedan od najcjenjenijih hrvatskih medova, koji pomaže kod grlobolje, kašlja i temperature. U širokoj paleti medo-va nalazi se i sortni med od smilja koji je vrlo aromatičan, a pomaže kod probavnih smetnji i iznimno je cijenjen u prirodnoj kozmetici. Isto tako, Rončevići proizvode i sortni med od vrijeska koji je snažan diuretik i detoksikator te djeluje umirujuće na organizam. Med crno-gorične medljike tzv. medun iznimno je bogat željezom i antioksidansima, dok je livadski planinski med bogat mineralima i vitaminima, a koristi se kod kašlja i umiruje organizam. Osim meda, na OPG-u Rončević proizvode se još propolis, cvjetni prah, medni ocat, medni sirupi, medenjaci i melemi za njegu kože.

Obitelj Rončević doživjela je najveći uspjeh na svjetskom ocjenjivanju kvalitete sortnih medova Apimedica&Apiquality Forum 2010. gdje je njihov med od smilja proglašen najbo-ljim medom na svijetu. Uz to, na ovogodišnjem 21. državnom ocjenjivanju meda - Osijek 2016. Rončevići su dobili nagradu Zlatna žlica - za najbolji hrvatski sortni med od kadulje i naj-bolji sortni med od smilja. Inače, natjecanja u kvaliteti meda pridonose kvaliteti samog pro-izvoda, ali govore i o tome kako ga doživljaju potrošači. Pritom je vrlo važna kontrola pro-izvoda. Situacija u hrvatskom pčelarstvu nije baš sjajna i zahtijeva aktivno sudjelovanje svih pčelara u očuvanju pčela u uvjetima globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, kao i u ču-vanju njihovih staništa te obnavljanju nasada ugroženog bilja, posebice smilja. (S.P.)

na nenaseljeni otok Prvić ribarskiM brodoM seliMo Pčele na isPašu kadulje, kaže ivana rončević


I ma onaj stari vic koji kruži godinama, a sami ćete procijeniti koliko je do-bar. Vraća se čovjek s godišnjeg od-mora i vozi se obalom putem kući u

Zagreb. Stalno uz cestu viđa štandove s lubenicama. I odjednom vidi znak “eko-loški uzgojeno”. Ne zna točno što to znači, ali stane kraj tog štanda da kupi lubeni-cu. Dođe do prodavača i pita: “Što vam to ‘ekološki’ znači?” A prodavač će na to: “Ne znam, ali bolje se prodaje.”

Tako se ja osjećam evo već unazad nekoliko godina otkako se u Hrvatskoj dogodio bum vezan uz ekološke proizvo-de. Svi pišu da su zdravi, domaći, nešpri-cani, ekološki, organski, a to nema veze s tom vrstom proizvodnje ni pišljiva boba. Baš čitam članak za poduzetničku ide-ju koju je jedna mlada dama pokrenula - dostava hrane na kućni prag. Gospođa se sjetila, povezala OPG-ove, napravila web shop i dostavlja ljudima sve na kuć-ni prag. Brend koji koristi ima “organsko” u nazivu, a u tekstu u kojem daje intervju odgovara na pitanje novinara imaju li svi proizvodi certifikat - kako ipak nema-ju, dapače, većina nema, ali sve je, eto, stvarno domaće i zdravo.

Nažalost, prema podacima Ministar-stva poljoprivrede i Državnog zavoda za statistiku zavoda, Hrvatska je u top 5 zemalja EU-a po korištenju pesticida i umjetnog gnojiva, tako da to “domaće” ne znači da se ne koriste pesticidi ili umjet-na gnojiva. Da ne spominjemo da je ka-žnjivo zakonima, EU-ovim i hrvatskima, da se nazivi ekološki, organski ili bio ko-riste na prehrambenim proizvodima koji nemaju certifikat. Samo da spomenem kako je to bezobrazno varanje potrošača - no, potrošače pritom nije briga! A naža-lost, potrošači koje je briga ne znaju kako prepoznati ekološki proizvod i kako se zaštititi od ovakvih prijevara.

Da spomenem još dva primjera koje sam doživio. Jedan je bio na sajmu gdje je bio jedan proizvođač iz doline Neretve

koji je objasnio svojim prodavačima na štandu da ako kupac pita je li špricano, da kažu da nije. Ako pita ponovno, neka isto kažu da nije, a ako pita treći put, neka kažu “samo malo”! Naravno da čo-vjek nema nikakav certifikat, ali velikim slovima piše “domaće i zdravo”. Drugi primjer, na jednoj edukaciji koju sam pohađao jedan od predavača priča kako

on radi sve ekološki, ali nema i ne treba mu certifikat, tvrdi kako ništa ne šprica, ali dogodilo se da su mu postavili pitanje kako tako brzo može proizvesti odre-đene proizvode, na što će on bez imalo oklijevanja kako stavlja umjetno gnojivo ispod biljke kada je sadi, pa eto “samo malo, jer to nikome ništa ne šteti”. Sve dok proizvođač nema ekološki certifikat, ne možete nikako biti sigurni što i kako on proizvodi.

Nažalost, ovakvih primjera u zadnje četiri godine je strašno puno. Kako sam

dio tog biznisa već više od 16 godina, svega sam se nagledao, ali ovih zadnjih četiri godine jednostavno previše. Naža-lost, takvi uništavaju povjerenje kupaca, brzo propadnu i baš ih briga. Kada samo krenemo dublje promatrati, u Hrvatskoj imamo svega 360 hektara pod ekološ-kim povrćem, od čega samo 90 hektara s certifikatom, dok je ostatak u prijela-znom razdoblju. S tih 360 hektara može se proizvesti dovoljno povrća za samo jedan veći trgovački lanac, a kod nas na svakom placu, u svakoj maloj trgovini, pa u zadnje vrijeme i većim prodavaonica-ma - sve je ekološki i zdravo! Bojim se da više od 90 posto tržišta vara kupce.

Kako se od toga zaštititi? Pa vrlo jed-nostavno, ali iziskuje malo truda od po-trošača. Evo, slijedi jedan mali recept. Prvo tražite ekološki certifikat i ekološ-ki znak za svaki proizvod koji kupujete. Drugo, pogledajte na stranicama Mini-starstva poljoprivrede popis svih eko-loških proizvođača Hrvatske, pa dok kupujete, zatražite podatke od proizvo-đača kod kojeg kupujete. I treće, otiđite

do proizvođača na polje. Pogledajte što i kako radi i sve će vam biti vrlo brzo ja-sno.

Povjerenje potrošača je izrazito bit-no, a nažalost to se jako često izigrava u Hrvatskoj. Nadam se da ćemo se s vre-menom više posvećivati detaljima hrane koju jedemo i da ćete više cijeniti svoje zdravlje i zdravlje najmilijih te se kao potrošači više truditi i raspitivati o hrani koju svakodnevno jedete jer Europljanin jako cijeni vlastitu proizvodnju i kvalitetu koju je naučio prepoznati.

Bitno je Povjerenje PotrošačaU Hrvatskoj imamo svega 360 hektara pod ekološkim povrćem, od čega samo 90 hektara s certifikatom, dok je ostatak u prijelaznom razdoblju. S tih 360 hektara može se proizvesti dovoljno povrća za samo jedan veći trgovački lanac

sve dok Proizvođač nema ekološki certifikat, ne možete nikako Biti sigurni što i kako on Proizvodi

Zdravo Za gotovoMarko SeverEko Sever


Akcijski plAn rAzvojA kongresnog turizmATURIZAM

P rema Strategiji razvoja turizma do 2020. godine, poslovni skupovi smatraju se jednim od potencijalno važnijih turističkih proizvoda Hr-

vatske. Naime, unatoč povremenim promje-nama, trendovi pokazuju stabilan rast poslov-nog i kongresnog turizma na globalnoj razini, što se pozitivno održava i u našoj zemlji, dok inozemni poslovni turisti smatraju Hrvatsku atraktivnom i poželjnom destinacijom za or-ganiziranje poslovnih skupova. Kako bi se još više razvio kongresni turizam u Hrvatskoj, za-grebački Institut za turizam izradio je Akcijski plan razvoja kongresnog turizma, predstavljen proteklog tjedna na 5. forumu hrvatske kon-gresne industrije 2016. (HUPKT) u Zagrebu.

Kongresni turizam produljuje sezonuPredstavljajući taj akcijski plan, Gari Cappelli, ministar turizma, je rekao kako je poslovni turizam jedan od najperspektivnijih turistič-kih proizvoda koji može značajno pridonijeti povećanju konkurentnosti hrvatskog turizma. “Tijekom nekoliko proteklih godina prihodi ostvareni u segmentu poslovnih putovanja činili su tek oko tri posto ukupnih prihoda u turizmu. Akcijskim planom razvoja kongre-snog turizma postavljamo temelje kojima ćemo omogućiti povećanje prihoda i stvara-nje prepoznatljive turističke ponude kojom ćemo produljiti turističku sezonu”, istaknuo je Cappelli. Dodao je kako Ministarstvo turizma, ali i cijeli turistički sektor, ima za cilj u 2020. ostvariti turistički prihod u visini od 14 do 15 milijardi eura, čemu poslovni turizam može uvelike pridonijeti.

Prema tom akcijskom planu, Hrvatska se do 2020. treba razviti u jednu od najpoželj-nijih europskih destinacija za manje i srednje poslovne skupove raznih asocijacija i korpo-racija. Pozicioniranje Hrvatske na međunarod-nom tržištu poslovnih skupova temeljit će se na suradnji privatnog i javnog sektora, suvre-menom i kreativnom proizvodu, kvalitetnom kongresnom menadžmentu i inovativnom marketingu.

milijun sudioniKa na poslovnim sKupovimaSlijedom te vizije definirani su i ciljevi, a to su: udvostručenje broja sudionika skupova, a želja je privlačenje milijun sudionika te povećanje prosječne potrošnje po sudioniku skupa. Osim toga, Cappelli je naglasio kako je želja Mini-

Poslovni turizam Podiže konkurentnost turističkog sektoraAkcijskim planom razvoja kongresnog turizma postavljamo temelje kojima ćemo omogućiti povećanje prihoda i stvaranje prepoznatljive turističke ponude kojom ćemo produljiti turističku sezonu, kazao je Gari Cappelli piše sanja Plješa [email protected]


Uručene nagrade Ambasador hrvatskog kongresnog turizma

Na Forumu HUPKT-a dodijeljene su nagrade Ambasador hr-vatskog kongresnog turizma. U kategoriji pojedinci/instituci-je iz znanstvene, kulturne, sportske i gospodarske zajednice zaslužni za održavanje međunarodnih događanja u 2016. go-dini dobitnici su Davor Pavuna sa švicarskog fakulteta Ecole Polytechnique Federale de Lausanne (EPFL) i Miroslav Kopjar iz Hrvatskog društva za ginekološku endoskopiju. Kongre-sni ured Turističke zajednice Grada Opatije dobio je nagradu u kategoriji pojedinci/institucije iz javnog sektora zaslužni za međunarodnu promociju Hrvatske kao kongresno-incenti-ve destinacije u 2016., a Marina Raič Bobić iz agencije 360˚ incentives and MoRe nagrađena je u kategoriji Član HUPKT-a zaslužan za najkvalitetniju profesionalnu izvedbu skupa u ovoj godini. U kategoriji član HUPKT-a zaslužan za najkreativni-ju profesionalnu izvedbu incentive u ovoj godini dobitnica je Dorja Horvat iz Valamar Hotela, a u kategoriji član HUPKT-a, dobavljač, zaslužan za najkvalitetniju profesionalnu izvedbu skupa u ovoj godini dobitnik je Ivica Bušić iz tvrtke FiFi Sound.

Tomislav Fain novi predsjednik UHPA-e

starstva turizma, ostalih sudionika u turizmu i članova HUPKT-a povećanje broja skupova međunarodnih asocijacija i korporacija u na-šoj zemlji, potom povećanje prepoznatljivosti i poželjnosti Hrvatske kao destinacije poslovnih skupova, zatim povećanje organizacijskih, lo-

bističkih i prodajnih kapaciteta svih sudionika u tom procesu te povećanje kvalitete proizvo-da. Cappelli je najavio i ponovno otvaranje Kongresnog ureda unutar Hrvatske turističke zajednice, što je naišlo na odobravanje članova HUPKT-a.

U Udruženju put-ničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj

komori ove godine oče-kuju povećanje broja noćenja za 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Sve su te agencije zabi-lježile dobre rezultate u incoming poslovanju, no i dalje im probleme stva-ra legislativa, posebice Zakon o pružanju usluga u turizmu, i to po pitanju primjene Direktive EU o putovanjima u paket aranžmanima i poveza-nim putnim aranžmani-ma, zatim pitanju tran-sfera putnika, posebog postupka oporezivanja te nedostatka kvalificira-ne radne snage, rekao je Boris Žgomba, predsjed-nik Udruženja putničkih agencija na prošlotjednoj sjednici Vijeća tog udru-ženja u HGK. Na poslo-vanje turističkih agencija iz kontinentalnog dijela Hrvatske koje se bave outgoingom osvrnuo se Ivan Pukšar, član Vijeća UHPA-e, koji je naglasio kako te agencije bilježe

značajno smanjenje pu-tovanja u europske desti-nacije te na Bliski istok, i to od 30 do 50 posto. Razlog smanjenja broja putovanja je geopolitička situacija, a stabilizacija putovanja vidljiva je tek u rujnu ove godine. U osvr-tu na poreznu reformu, istaknuto je kako nisu samo ugostitelji pogođeni tom mjerom, nego i put-ničke agencije koje ima-ju unaprijed ugovorene usluge s ugovorenim cijenama. Agencijama je važno rješavanje pitanja RTV pretplate koju mo-raju plaćati mjesečno za svako vozilo. “Zajednič-ko stajalište više udru-ženja pri HGK-u kojih se tiče ova problematika je plaćanje RTV pretplate jednom godišnje u izno-su od 80 kuna, budući da je većina agencijskih vozila u međunarodnom, a ne nacionalnom prije-vozu, radi čega oni nisu korisnici HRT usluge”, rekla je Sanela Vrkljan, poslovna tajnica Udru-ženja putničkih agencija pri HGK. (S.P.)

Potrebno je riješiti legislativne probleme

Dobri rezultati putničkih agencija

HrvATskA se do 2020. TrebA rAzviTi U jednU od nAjPoželjnijiH eUroPskiH desTinAcijA zA mAnje i srednje Poslovne skUPove

Osim što obnaša duž-nost predsjednika Udru-ženja putničkih agencija pri HGK-u, Boris Žgomba je i predsjednik Udru-ge hrvatskih putničkih agencija (UHPA). S obzi-rom da mu mandat istje-če u ožujku 2017., na Skupštini UHPA-e, održanoj proš-loga tjedna, za novog predsjednika te udruge izabran je Tomislav Fain iz putničke agencije Terra Travel.

davor Pavuna miroslav kopjar


Priznanje domaćem Proizvođaču softvera

HRWWWATSKA

Hrvatska tvrtka ProMDM, pre-ma globalnom izvještaju ana-litičke i konzultantske kuće MarketsandMarkets, uvrštena

je među ključne globalne inovatore na području upravljanja mobilnim uređajima (Mobile Device Mangement, MDM). Mje-sto inovatora u izvještaju tvrtka je osigu-rala razvojem rješenja Nebula, koje pred-stavlja napredan iskorak u razvoju MDM rješenja u oblaku. Nebula je ponajprije namijenjena malim i srednjim korisnici-ma putem globalnih partnera koji pružaju usluge u oblaku.

Važno je naglasiti kako upravljanje kroz MDM rješenje omogućava bolju kontrolu pristupa i podešavanja aplikaci-ja te administratorima sustava pomaže u upravljanju i postizanju zadovoljavajuće razine sigurnosti u zaštiti aplikacijskih podataka.

“Kontinuirano smo fokusirani na ino-vaciju proizvoda te povećanje vrijednosti koje naša rješenja donose korisnicima. Ši-renje poslovanja te jačanje prisutnosti na globalnom tržištu glavni nam je poslovni prioritet te je daljnji razvoj i predstavljanje

rješenja Nebula korak u tom smjeru. Izni-mno nam je drago da je globalna analitič-ka kuća prepoznala ovaj naš inovativni iskorak te nas uvrstila kao ključnog ino-vatora među globalnim igračima na MDM području”, naglasio je Marko Makovac, direktor tvrtke ProMDM koja posluje u Hrvatskoj od 2013. godine.

Kontrola nad sustavomPrema nedavnom izvještaju Marketsan-dMarketsa, procjenjuje se da će vrijednost tržišta upravljanja mobilnim uređajima globalno porasti sa 1,69 milijardi dolara u 2016. na 5,32 milijarde dolara do 2021. godine. Računaju da će prosječna godišnja stopa rasta iznositi 25,8 posto. Kao ključ-ne čimbenike tog rasta navode značajno povećanje broja pametnih mobilnih tele-fona i tableta u svijetu, uz sve prisutnije

tzv. BYOD scenarije donošenja i primje-ne vlastitih uređaja od kuće za poslovnu upotrebu, uz sve izraženiji porast zabri-nutosti poslodavaca za sigurnost.

Analiza također ističe kako se za dio MDM rješenja, koji se odnosi na imple-mentaciju u oblaku, može očekivati zna-čajniji rast. Jer, male i srednje velike tvrt-

ke sve više prihvaćaju njihovu primjenu s ciljem povećanja sigurnosti i nadgledanja svojih uređaja, uz istovremeno smanjenje ulaganja u razvoj vlastite infrastrukture, koja im je putem oblaka puno povoljnija i dostupna 24/7.

U izvještaju se navodi i da je jedan od brzorastućih segmenta u MDM-u obra-zovni sektor. Naime, primjećuje se da obrazovne institucije na globalnoj razini sve brže prihvaćaju i uvode MDM rje-šenja, kako bi mogle pratiti svaki uređaj, osigurati i kontrolirati aplikacije za pri-stup obrazovnim sadržajima, omogućiti njihovu redovitu nadopunu i ažuriranja te pružiti studentima i učenicima kon-troliran i siguran pristup mreži i internim resursima.

MDM rješenje omogućuje i školama i fakultetima upravljanje mobilnim uređa-jima različitih proizvođača i platformi, pri tome administratori sustava zadržavaju potpunu kontrolu i upravljivost nad su-stavom te mogu definirati različita prava pristupa različitim kategorijama korisnika - od odabira sadržaja preko aplikacija za rad do pristupa pojedinim resursima unu-tar institucije.

ProMdM među ključnim globalnim inovatorima Mjesto inovatora u izvještaju MarketsandMarketsa tvrtka je osigurala razvojem rješenja nebula koje je ponajprije namijenjeno malim i srednjim korisnicima putem globalnih partnera koji pružaju usluge u oblakupiše Boris Odorčić [email protected]

jedan Od BrzOrastućih segMenta u POdručju uPravljanja MOBilniM uređajiMa jest i OBrazOvni sektOr


Hrvatska tvrtka Citus proglaše-na je nacionalnim pobjedni-kom u kategoriji Innovation na natjecanju European Business

Awards (EBA). EBA je najveće europsko natjecanje koje promiče poslovnu izvr-snost, uspješnost u poslovanju te najbolje prakse u europskoj poslovnoj zajednici.

Kao nacionalni pobjednik Citus ulazi u drugu fazu natjecanja za dobivanje pri-znanja Ruban d`Honneur čiji će dobitnici zatim ući u finale za europskog pobjedni-ka u tim kategorijama.

“Ove godine prvi put sudjelujemo u natjecanju European Business Awards i izuzetno mi je drago da smo proglašeni

nacionalnim pobjednikom u kategoriji Innovation. Sada je pred nam novi izazov u međunarodnom, europskom okruže-nju”, izjavio je Tomislav Bronzin, vlasnik

tvrtke Citus. “Čestitam Citusu. Njihov uspjeh i mukotrpan rad imaju izuzetno važnu ulogu u stvaranju snažnije europ-ske poslovne zajednice. Želim im puno uspjeha u sljedećem krugu”, izjavio je Adrian Tripp, izvršni direktor European Business Awardsa.

EBA nagrada se dodjeljuje već 10. godinu za redom i podupiru je poslovni čelnici, akademski i politički predstav-nici iz Europe. Ove godine u natječaj je bilo uključeno 33.000 tvrtki, a njih 634 odabrane su kao nacionalni pobjednici. Temeljne vrijednosti EBA, na osnovi kojih ocjenjuje i dodjeljuje nagrade, su inovaci-ja, etika i uspjeh tvrtke. (B.O.)

nacionalni pobjednik u kategoriji innovationPriznanje Citusu na eBa natjeCanju

V ipnet je preuzeo kontrol-ni udio u tvrtki Metronet telekomunikacije. Proda-vatelji su hrvatske kom-

panije, financijske institucije, uklju-čujući fond Quaestus te fizičke osobe. Ukupna vrijednost transakcije ostaje neotkrivena. Završetak transakcije očekuje se u prvom kvartalu 2017., a nakon odobrenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

“Metronet je operator s najvećim zadovoljstvom korisnika u poslov-nom segmentu i zahvaljujući kori-snički orijentiranoj korporativnoj kulturi, snažnoj ekspertizi i razgrana-toj mrežnoj infrastrukturi ima sjajan potencijal za budući rast. Vipnet i Me-tronet zajednički će stvoriti snažniju konkurentnost na tržištu, ali i jednog od najsnažnijih B2B konvergentnih

operatora u državi. Osim znatnog ja-čanja Vipnetove razvojne platforme u B2B segmentu, istovremeno želimo postati konkurentniji u segmentu po-slovnih telekomunikacija i ICT-u”, re-kao je Jiří Dvorjančanský, predsjed-nik Uprave Vipneta.

“Sretni smo što Vipnet postaje naš partner za budućnost. Kao jedan od prvih alternativnih operatora na hr-vatskom tržištu, Vipnet ima potrebnu snagu i iskustvo kako bi Metronetu osigurao dodatan poticaj za rast i ra-zvoj. Ponosan sam što će Metronet, snažniji no ikad, nastaviti nuditi sve-obuhvatne usluge u poslovnom se-gmentu sa snažnim fokusom na za-dovoljstvo korisnika. Vjerujem da će to biti snažan temelj budućeg rasta”, kazao je Željko Lukač, predsjednik Uprave Metroneta. (B.O.)

Zajednički do snažnije konkurentnostiOsim znatnog jačanja Vipnetove razvojne platforme u B2B segmentu istovremeno želimo postati konkurentniji u segmentu poslovnih telekomunikacija i iCT-u, rekao je Jiří Dvorjančanský

Vipnet je preuzeo kontrolni udio u Metronetu


P rodaja preko interneta u Hrvatskoj u 2015. godini iznosila je samo jedan posto cjelokupne trgovinske razmje-ne odnosno prodaje svih proizvoda.

U tom podatku organizatori internetske kup-nje vide ogromni potencijal jer smatraju da će, kako godine budu prolazile, taj postotak samo rasti i sve više ljudi kupovati na internetu. Sto-ga vlasnici web shopova nude poslovnu surad-nju, šire ponudu i predstavljaju svoje usluge.

NedovoljNo iskorišteNi resursi oPG-ovaJedna takva prezentacija održana je nedavno i u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Županijskoj komori Osijek gdje je svoju najnoviju uslugu prezentirao internet trgovac e-Kupi. Riječ je o novoj ponudi e-Tržnice, internetske trgovi-ne koja nudi isključivo domaće prehrambene proizvode iz cijele Hrvatske. Interes za pre-zentaciju pokazali su vlasnici OPG-ova s po-dručja Slavonije i Baranje te mali proizvođači hrane na čiju suradnju najviše i računaju vla-snici portala.

“Vidjeli smo da za prehrambene proizvo-de naših OPG-ova postoji veliki interes, ali i da su resursi tih proizvođača bili nedovoljno

iskorišteni, odnosno da svoj cjelogodišnji rad nisu imali gdje plasirati ili su prodavali svoje proizvode u bescijenje. To nam je i bio povod da osmislimo svoju platformu preko koje oni na vrlo jednostavan način mogu ponuditi svo-je proizvode. U manje od godinu dana postali smo broj jedan internet trgovina u Hrvatskoj koju mjesečno posjeti 1,2 milijuna posjetite-lja, što proizvođačima i njihovim proizvodi-ma omogućuje da budu viđeni i prepoznati kod kupaca. Orijentirali smo se isključivo na domaće prehrambene proizvode, piće i ruko-tvorine koje mogu plasirati diljem države, a to podrazumijeva i dostavu tih proizvoda na naše otoke”, kaže djelatnik web shop portala e-Ku-pi i voditelj Odjela e-Tržnica Ilija Matić.

Korištenje sustava krajnje je pojednostav-ljeno i besplatno, a sve što vlasnik OPG-a mora imati kako bi mogao pristupiti aplikaciji jest internet veza preko običnog ili prijenosnog računala, pa čak i mobitela. Nakon registracije na stranicu se stavljaju fotografije proizvoda i podaci o OPG-u i proizvodima te njihova ma-loprodajna cijena.

“Za sada smo jedina platforma u Hrvatskoj koja nudi takav način poslovanja. Ima puno web shopova koji prodaju hranu, no oni rade

klikom miša do krumPira i mrkve U HGK-Županijskoj komori Osijek organizirano je predstavljanje modela e-kupi tržnica-marketplace i mogućnost plasiranja hrvatskih poljoprivrednih proizvoda na hrvatsko tržište putem internetapiše svetozar sarkanjac [email protected]

PRODAJA I KUPNJA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA MALIH PROIZVOĐAČAAKTUALNO

sve što vlasnik

oPG-a mora imati kako

bi moGao PristuPiti aPlikaciji

jest internet veza

zNAKOvi hrvATsKe KvALiTeTe

Holcim Majstor® pijesakGrađevni materijal nije sam sebi svrha. U Holcimu su kroz godine iskustva nau-čili da je najvažnije ono što materijali rade kad su spojeni. To su znanje utkali u sinergiju koju pružaju Holcim Majstor® cement i Holcim Majstor® pijesak. Fino mljeveni dodatak vapnenca u Holcim Majstor® cementu omogućuje da smjesa bude kremasta i ljepljiva. Kad se uz njega koristi mljeveni Holcim Majstor® pije-sak, ta je karakteristika dodatno naglašena, pa zajedno – u recepturi za izradu morta i žbuke – stvaraju vrlo kvalitetnu kombinaciju.

Holcim mineralni agregati d. o. o. – nedešćina

Tvrtka je dio Holcim Grupe, jednog od vodećih svjetskih dobavljača cementa, agrega-ta, betona i usluga povezanih s gradnjom.


PRODAJA I KUPNJA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA MALIH PROIZVOĐAČA

po principu odlaska do OPG-a i od njih kupuju proizvode po nižim cijenama i onda ih prodaju na svojim stranicama po znatno višim cijena-ma. Mi radimo tako da proizvođač sam istakne maloprodajnu cijenu i tako zadrži maržu koja je po njega zadovoljavajuća. Mi se pak s njima možemo dogovoriti za neke akcije ili promo-cije, ali samo uz njihovu potvrdu i pristanak. Mi cijene ne diramo, a proizvođači znaju sve troškove prema nama unaprijed tako da im je vrlo jednostavno iskalkulirati cijenu i zaradu”, pojašnjava Matić dodajući kako je provizija 18 posto na maloprodajnu cijenu plus dostava.

Trenutačno na ovaj način prodaje više od 50 OPG-ova, medara, vinara, proizvođača su-homesnatih proizvoda, orašastih proizvoda pa i pekarskih delicija. Ponuda je već 15 minuta nakon uvrštavanja vidljiva na stranici e-Trž-nice.

Dnevno 60.000 posjeta“Naš dio obveza je održavanje stranice, rje-šavamo dostavu i preuzimamo odgovornost kartičnog poslovanja. Najbitnije nam je da

stranica uvijek bude funkcionalna, da proi-zvodi budu vidljivi, i za to moramo izdvoji-ti znatna sredstva. Nakon prodaje prodavač dobije novac u zakonskom roku od 16 dana, a rizik poslovanja s karticama preuzimamo mi kao i veliki dio troška dostave”, kaže Ma-tić ističući kako svaki kupac nakon obavlje-ne kupovine može ostaviti recenzije i svoja iskustva s proizvođačem.

Velika pozornost pridaje se sigurnosti zbog čega je svaki vlasnik OPG-a ili društva pri registraciji dužan unijeti svoje podatke. Traže se certifikati, etikete ili potvrde institu-cija koje su odobrile prodaju na tržištu. Dobro dođe i priča o samom OPG-u i načinu njihove proizvodnje.“Dnevno imamo više od 60.000 posje-ta stranice, mjesečno ta brojka premašuje 1.200.000, a trenutačno se na stranici nalazi 450.000 proizvoda. Prošle godine smo imali 215.000 dostava, dok je ove godine plan bio 300.000 paketa koje smo već odradili iako imamo još mjesec dana do kraja godine”, za-ključuje Matić.

ErnEst nad, HGK-ŽK OsijEK

veliki otkupljivači odugovlače s plaćanjemErnest Nad iz HGK-ŽK Osijek tvrdi kako je danas situacija veoma nepovoljna kada je riječ o trženju poljoprivrednih proizvoda jer je prisutna velika nelikvidnost, posebice kod velikih gospodarskih sustava. “Nekada je bio izuzetno razvijen zadružni sustav uz koope-raciju gdje su se svakoga ponedjeljka preda-vali tržišni viškovi, a bili su aktivni i sajmovi i tržnice, dok danas imamo samo dva do tri ozbiljna otkupljivača proizvodnje. Krenuli

smo u informatizaciju sustava prodaje i u HGK-u smatramo da je to dobar korak na-prijed, prije svega zato što mali proizvođači s manjom količinom ali kvalitetnim proizvo-dom mogu naći svoga kupca i ovaj skup je baš takve proizvođače preusmjerio prema tim kanalima. Ono što je u internetskoj pro-daji i kroz program e-Kupi značajno jest to da se jamči kvaliteta i količine proizvoda te pro-daja i naplata proizvoda”, smatra Nad.

Ponuda je već 15 minuta nakon uvrštavanja vidljiva na stranici e-tržnice

Badel PelinkovacBadelov Pelinkovac najstariji je i najpoznatiji hrvatski biljni liker, a ujedno i najprodavaniji biljni liker u Hrvatskoj te najprodavaniji liker Badela 1862.Badelov Pelinkovac tradicionalno je piće kojim je još davne 1862. godine ute-meljitelj današnjeg Badela 1862 Franjo Pokorny stekao svjetsku slavu.

Badel 1862 d.d.

Badel 1862 d.d. jedan je od najvećih i najstarijih proizvođača vina i jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj, a proizvodi i izvorsku i mineralnu vodu te prirodne i gazirane sokove. Kroz tri stoljeća vrhunski stručnjaci i suradnici ove tvrtke obogaćuju hrvatsko tržište i strana tržišta proizvodima iznimne kvalitete. Kao ključ svog uspjeha Badel 1862 s ponosom naglašava kontinuirano prožimanje tradicije (dulje od 145 godina) i suvre-menih znanja i tehnologija.

Znate li da proiZvod koji nosi jedan od Znakova kvalitete ima 63% veće šanse da Završi u potrošačkoj košarici?


Nagrada UdrUge iNovatora HrvatskeAKTUALNO

K rešimir Komljenović iz HEP Proizvodnje dobitnik je na-grade Inovacija godine za 2015. godinu koju dodjeljuje Udruga

inovatora Hrvatske. Na tehničkoj ino-vaciji Cijevna konstrukcija za mjerenje protoka tekućina Komljenović je radio šest godina. Ona svojom jednostavnom konstrukcijom rješava problem mjere-nja protoka tekućine na mjestima gdje se količina protoka značajno mijenja. Ova-kvo mjerenje može se primijeniti na bilo koje industrijsko postrojenje koje ispušta otpadne vode.

Komljenovićev sustav mjerenja je u drugoj polovini 2014. ugrađen u HEP-ov pogon EL-TO u Zagrebu. U ugradnju je uloženo nešto više od milijun kuna, a upotrebom ove inovacije u zadnje tri go-dine ostvaruje se ušteda od oko pet mili-juna kuna godišnje.

“Dok se nekako čini intuitivno i samo-razumljivo da privatni gospodarstvenici na sve načine pokušavaju poticati i ra-zvijati inovacije kao mjeru rasta vlastite

konkurentnosti i opstanka na tržištu, čini mi se da je ta tema nedovoljno prepozna-ta u kompanijama u državnom vlasniš-tvu”, istaknuo je Komljenović.

Marko Bubaš, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske, kazao je kako je broj patentnih prijava u padu. Također, važno

je naglasiti kako Hrvatska ima svega tri PCT prijave (međunarodna zaštita pate-nata) na milijun stanovnika. “A Slovenija ima 60 PCT prijava na milijun stanov-nika”, naglasio je dodajući kako prosjek EU-a (bez Hrvatske) iznosi 112 PCT prija-va na milijun stanovnika. (B.O.)

inovacija godine dolazi iz državnog sektoraCijevna konstrukcija za mjerenje protoka tekućina ugrađena je u HeP-ov pogon eL-TO u Zagrebu, a njenom upotrebom u zadnje tri godine ostvaruje se ušteda od oko pet milijuna kuna godišnje

P rva međunarodna konferencija o ženskom poduzetništvu odr-žat će se 17. prosinca u Otočcu u organizaciji Hrvatske gos-

podarske komore-Županijske komore Otočac u sklopu manifestacije Advent u Otočcu i obilježavanja jubilarnog 10. međunarodnog božićnog sajma. Cilj je progovoriti u javnosti o ženskom podu-zetništvu, istaknuti njegovu brojnost i uspjehe u Ličko-senjskoj županiji i Hr-vatskoj, te ohrabriti postojeće i potenci-jalne poduzetnice na nove poduzetničke projekte te im pomoći u međusobnom umrežavanju radi razmjene znanja i

iskustva, a u konačnici potaknuti i samo-zapošljavanje žena.

U sklopu konferencije bit će organizi-rano predstavljanje uspješnih poslovnih

priča poduzetnica iz Ličko-senjske žu-panije, ali i ostatka Hrvatske te zemalja u okruženju – Bosne i Hercegovine, Slo-venije i Srbije. U Hrvatskoj su žene često slabije plaćene od muškarca za isti posao, otežano im je napredovanje, pogotovo na višim upravljačkim razinama, dok je so-cijalno osviještenih poslodavaca, osobito u vremenu gospodarske krize, izrazito malo. Na konferenciji će sudjelovati veći broj poduzetnica različitog profila, od direktorica velikih tvrtki do osnivačica uspješnih poljoprivrednih gospodarsta-va. Medijski pokrovitelj konferencije je Privredni vjesnik. (I.G.)

Žene O svOjim POsLOvnim usPjesima 1. međUNArOdNA KONfereNcijA O žeNsKOm pOdUzeTNišTvU


M ljekara Euro-milk nalazi se u selu Beloslavec, u Općini Bedeni-ca u Zagrebačkoj županiji u blizi-ni tromeđe Varaždinske, Krapin-

sko-zagorske i Zagrebačke županije.Mljekara posluje od 1998. godine i trenu-

tačno zapošljava 36 osoba s područja opći-ne i susjednih naselja, kojima je to većinom prvo radno mjesto. Godišnje otkupljuje devet milijuna litara mlijeka od 160 proizvođača s područja čak šest hrvatskih županija - Zagre-bačke, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Ko-privničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije. To mlijeko se prerađuje u modernoj mljekari od 1400 če-tvornih metara. Iako na tržište stavljaju mnoge mliječne proizvode, poput svježeg mlijeka, sira i vrhnja, maslaca, jogurta, milerama te mliječ-nih namaza, najpoznatiji su po svom brendu - sirevima Dragec.

“Sirevi Dragec je naš najpopularniji brend. S njima često nastupamo na sajmovima i mogu se kupiti u gotovo svim trgovačkim lancima”, ističe Dorotea Kuzmić, voditeljica marketinga i prodaje tvrtke. “Ljudi nisu dovoljno svjesni

koliko je važno kupovati domaće proizvode, a posebno one koji su napravljeni od hrvatskih sirovina. O našim proizvodima ovisi čak 200 obitelji i ako kupujete hrvatske proizvode, pa tako i mlijeko i mliječne proizvode s hrvatskih farmi, pomažete i očuvanju radnih mjesta i eg-zistenciji domaćih proizvođača”, ističe Dorotea Kuzmić. Sirevi Dragec proizvode se od krav-ljeg mlijeka, a postoje u pet varijanti - dimljeni, sušeni, s crvenom paprikom, zelenim paprom te češnjakom.

Plemićki sirOdnedavna nude sir škripavac i kuhani di-mljeni sir pod brendom - Plemićki sir. “Tru-dimo se očuvati zaboravljene okuse - čuvati tradiciju, one starije vratiti u djetinjstvo i po-buditi nostalgiju za dobro poznatim okusima, mirisima i slikama. Mlade želimo upoznati s njihovim korijenima i pokazati kakvo se bogatstvo skrivalo u kućanstvima njihovih baka i djedova. Oživjeli smo puno zaborav-ljenih namirnica poput sirutke, stepke i pra-vog domaćeg putra. Tako smo i sad udahnuli život dobro poznatom polutvrdom kuhanom dimljenom siru koji se pripremao u sko-ro svakom domaćinstvu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj”, ističe ona, dodajući kako od ove godine na tržište plasiraju i manja pakiranja sireva.

U Euro-milku kažu kako kontinuiranim radom na održavanju kvalitete, razrađenim sustavom kontrola i stalnim promocijama svo-jih proizvoda svake godine povećavaju tržište, broj zaposlenih i kapacitete prerade mlijeka i proizvodnje mliječnih proizvoda.

“Naš moto je ‘S prirodom do zdravlja’, pa vodeći se time proizvodimo sireve, maslac i fermentirane proizvode bez upotrebe konzer-vansa i umjetnih aditiva, a radimo ih ručno”, ističe Dorotea Kuzmić. (K.S.)

s Prirodom do zdravljaMala mljekara koja trenutačno zapošljava 36 osoba, otkupljuje mlijeko iz šest obližnjih županija od 160 dobavljača. Na tržištu su najpoznatiji po svojim tvrdim sirevima Dragec

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu

ili proizvod javite na e-mail: [email protected]

Euro-milk, Beloslavecpredstavljamo

o našim Proizvodima ovisi čak 200 obitelji,

kaže voditeljica Prodaje

Trudimo se očuvati zaboravljene okuse - čuvati tradiciju, one starije vratiti u djetinjstvo i pobuditi nostalgiju za dobro poznatim okusima, mirisima i slikama.

dorotea kuzmić, voditeljica marketinga i

prodaje tvrtke


AKTUALNO

E nergetska i investicijska arbitraža te arbitraža i treće osobe - glavne su teme Međunarodnog savjetovanja 24. hrvatski arbitražni dani, koje je

krajem prošlog tjedna organiziralo Stalno ar-bitražno sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Predsjednik Stalnoga arbitražnog sudišta pri HGK-u Mihajlo Dika istaknuo je da je ovo savjetovanje lijepa i zrela tradicija koja potvr-đuje kvalitetu arbitraže u Hrvatskoj, a sudac Vrhovnog suda Dragan Katić smatra kako

je ovaj skup prilika za nova saznanja koja će koristiti i redovnim sucima koji nisu isključeni iz arbitraže. “Potrebne su promjene Zakona o arbitraži, osobito u dijelu redovnog sudovanja i tužbi, kako bi se ubrzao postupak donošenja

odluka bez rasprave, nakon pravnog odgovora na tužbu”, dodao je Katić.

Ministarstvo pravosuđa podupire arbitra-žu kao alternativni način rješavanja sporova, osnovano je povjerenstvo, a i Strategija pravo-suđa ističe ciljeve alternativnog načina rješa-vanja sporova, kaže državna tajnica Ministar-stva pravosuđa Sanja Mišević. ”Alternativno rješavanje sporova je dostupno i zato pozivam sve da se proširi ovaj vid rješavanja sporova”, naglasila je ona te dodala kako je zadaća ovoga skupa razmijeniti pozitivna i negativna isku-stva te približiti ovaj način rješavanja sporova široj zajednici.

Hrvatska dobro prolaziHrvatska postiže dobre rezultate kao tuženik u sporovima pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova, istaknuo je jedan od najuglednijih međunarodnih arbita-ra Charles N. Brower. “Hrvatska se trenutno nalazi u pet arbitraža. HEP je u tužbi protiv Slovenije dobio pravorijek i isplatu, a jedan je spor Hrvatska i izgubila. Trenutno smo na pre-kretnici zbog tužbe UniCredita radi konverzije kredita u švicarskim francima. Tužbu najav-ljuju i druge banke, a taj je spor vrijedan uku-pno 3,4 milijarde dolara. Hrvatskoj je potrebno angažiranje najboljeg od najboljih odvjetnika, stručne i sposobne osobe. Arbitražni sporovi mogu utjecati i na investitore, pri čemu je od značaja i mogući strah od korupcije. Dosljed-nost pristupa je izuzetno važna jer investitori prate slučajeve i ne vole kad države zauzimaju obrambenu poziciju. Stoga je bolje uzeti do-brog odvjetnika koji će dobro odraditi posao”, zaključio je Brower.

Na skupu je predstavljen i 23. broj godiš-njaka Croatian Arbitration Yearbook koji je obuhvatio teme ugovora o jamstvu i arbitraži, troškova arbitražnog postupka, utjecaja vre-mena u arbitraži i hitnog postupka, te postupka o vještačenju.

Trebamo Promjene zakonaNa međunarodnom skupu o arbitraži govorilo se o energetskoj i investicijskoj arbitraži te arbitraži i trećim osobama. Hrvatskoj su potrebne promjene zakona o arbitraži kako bi se ubrzao postupak donošenja odluka nakon pravnog odgovora na tužbu piše krešimir sočković [email protected]

minisTarsTvo Pravosuđa PoduPire arbiTražu kao alTernaTivni način

rješavanja sPorova

24. Hrvatski arbitražni dan


Z a iduću godinu Ministarstvo gos-podarstva kreće s nizom mjera za poboljšanje administrativnog i re-gulatornog okruženja, a sve s ci-

ljem smanjivanja prepreka poslovanja, rekla je na 53. radnom ručku HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika održanom prošli tjedan potpredsjednica Vlade i ministrica gospodar-stva, poduzetništva i obrta Martina Dalić. Kao glavnu mjeru koja bi trebala olakšati poslova-nje poduzetnicima navela je sistemski pregled zakonskih propisa s ciljem analize i izrade no-vih, jednostavnijih odredbi.

“Riječ je o iznimno složenom, ali jednokrat-nom procesu koji bi trebao biti pripremljen ti-jekom prve polovine 2017. godine, a konkretne izmjene slijede u trećem ili četvrtom kvarta-lu 2017.”, najavila je Martina Dalić te istaknula kako bi taj pregled trebao smanjiti prenormi-ranost, ali i ponekad kontradiktorne odredbe kao i pitanja koja se tiču načina na koji je eu-ropska pravna stečevina prenesena u domaće zakonodavstvo.

Do kraja godine Ministarstvo gospodarstva predložit će niz mjera za olakšavanje otvaranja obrta, te ispunjavanje zdravstvenih i sanitarnih uvjeta, energetske učinkovitosti u gradnji, tr-govini, posredovanju u prometu nekretnina-ma. Isto tako krenut će se u izmjene Zakona

o strateškim investicijama u smjeru njegove veće operativnosti, te slabljenja kriterija za jamstva i depozite. “Pored toga, Vlada će uve-sti procjenu troškova propisa, kao sastavni dio odlučivanja o novim zakonskim i podzakon-skim aktima. Procjena troška sada se odnosila samo na proračun”, rekla je Martina Dalić te dodala da poduzetnici od iduće godine mogu očekivati i internetski portal gdje će moći pi-sati o svojim problemima.

Porezna reforma nije dovoljnaGlavni direktor HUP-a Davor Majetić osvr-nuo se i na poreznu reformu upozorivši kako poslodavci uz nju vrlo brzo očekuju i druge strukturne promjene.

“Ova porezna reforma donosi određeno rasterećenje gospodarstva i građana, ali ono nije dovoljno. Poduzetnici su suočeni i s ni-zom drugih tereta i barijera koje treba rješavati da bismo povećali konkurentnost i omogućili snažniji gospodarski rast. Očekujemo da se Vlada ozbiljnije pozabavi proračunskim ras-hodima. Osim što bi i dalje trebalo ograničavati njihov rast, nužno je raditi i na većoj efikasnosti u raspolaganju proračunskim sredstvima. Bit-no bolje okruženje za poslovanje i investicije, što je Vlada postavila kao svoj cilj, nije moguće kreirati bez širih reformi“, rekao je Majetić.

iduće godine nove mjere za olakšavanje poslovanjaKao glavnu mjeru koja bi trebala olakšati poslovanje poduzetnicima ministrica je navela sistemski pregled zakonskih propisa s ciljem analize i izrade novih, jednostavnijih odredbi piše ilijana Grgić [email protected]

Radni Ručak HuP-a

vlada će uvesti Procjenu troškova ProPisa kao dio odlučivanja o novim zakonskim i Podzakonskim aktima


SlovenSke proračunSke zavrzlame HRVATSKA&REGIJA

U lazak u novu proračunsku godinu bit će dramatično kompliciran za slovensku vladu i njenog premijera Cerara. Podbadana s lijeva i desna,

ponajviše iz Europske komisije, Vlada se po-žurila provesti kroz parlamentarnu proceduru državni proračun za 2017. godinu, nadajući se da time djelotvorno otklanja sumnje EK koji je do pred izglasavanje proračuna slao poru-ke Ljubljani kako nije baš uvjeren u slovensku predanost proklamiranoj štednji. Slovenskim kreatorima proračunske politike prigovorio je da se previše zanose očekivanjima od visokih stopa rasta.

UstUpci samo za liječnikeProračunski rasplet dogodio se u sljedećim ga-baritima. U 2017. godini država će potrošiti 9,5 milijardi eura. Prihoda će prikupiti u nešto ma-njem iznosu – 8,846 milijardi eura. Kao i svih prethodnih godina razlika će se pokriti novim zaduženjem. Novi dug, međutim, raste u tako suspregnutim iznosima da se proračunski ma-njak s dva posto BDP-a u 2016. snižava na 1,6 posto BDP-a u 2017. godini.

Slovenski državni proračun, kakav je po-tvrđen u Državnom zboru, držao je vodu

tjedan dana, do trenutka kada je ministri-ca zdravlja Milojka Kolar Celarc potpisala s predsjednikom liječničkog sindikata (FIDES) Konradom Kuštrinom sporazum nakon kojeg su slovenski liječnici pristali zamrznuti štrajk što ga slovenska javnost nije baš lijepo doče-kala. Ustupci što ih je FIDES uspio izboriti, na-ime, vrijede samo za liječnike, a ne i za ostale dijelove zdravstva. Pod optužbom da ih sustav rauba prekovremenim radom liječnici su se uspjeli izboriti za postupno radno rasterećiva-nje. Također su probili shemu platnih razreda za ukupni javni sektor pa se pretpostavlja da će desetak posto najisturenijih u liječničkom cehu dogurati s plaćama do najvišeg platnog razreda koji je sada rezerviran za politički vrh države. Usprkos reklamiranom umoru i ve-likom opterećenju liječnici su se izborili i za pravo na nesmetani popodnevni rad u privat-noj praksi.

Ključni nesporazum nastao je iskakanjem liječnika iz jedinstvene platne politike za jav-ni sektor. Zaposlenici u obrazovanju i još ne-kim važnim djelatnostima povikali su u jedan glas: gdje smo u svemu tome mi! Posebno je nesretna okolnost što ministrica zdravlja nije znala objasniti javnosti što je zapravo potpi-sala s FIDES-om i koliko će sve to stajati. Pre-ostali dio javnog sektora odmah je izračunao

Proračuna ima. ili možda nema? državni proračun, potvrđen u Državnom zboru, držao je vodu do trenutka kada je ministrica zdravlja potpisala s predsjednikom liječničkog sindikata (Fides) sporazum nakon kojeg su liječnici pristali zamrznuti štrajk piše Franjo kiseljak [email protected]

ključni nesPorazum nastao je iskakanjem liječnika iz jedinstvene Platne Politike za javni sektor

9,5 mlrd €proračunski rashodi u 1017.

8,846 mlrd €

planirani prihodi proračuna u idućoj godini

1,6% BDP-atrebao bi iznositi proračunski

manjak u 2017.


slovenska strana još ne zna koliko će gra-diti silosa za odlaganje nisko i srednje radi-oaktivnog otpada na lokaciji 500 metara od nuklearne elektrane krško. Pripremni radovi počet će potkraj godine, izjavio je Tomaž Žagar, direktor Agencije za radi-oaktivni otpad. Na pred-viđenoj lokaciji mogu se izgraditi četiri silosa. Ako će se tamo odlagati samo slovenska polovina otpada iz NEK-a, cijela investicija stajat će do 2025. godine 158 milijuna eura. S odla-ganjem hrvatske polovine otpada iz NEK-a troškovi

prve faze povećali bi se za 20 milijuna eura, ali bi se slovenski trošak u tom slučaju sveo na 98,5 mi-lijuna eura. Na sastanku međudržavne komisije za NEK u srpnju 2015. godi-ne pozvana je Hrvatska na zajedničko odlaganje otpa-da. Direktor Žagar objasnio je da iz Zagreba nije stigao nikakav odgovor, što se u Sloveniji objašnjava du-gotrajnom krizom vlade u Hrvatskoj. Raspolaže se samo informacijom koju je objavilo Delo u jesen 2014. godine, a u kojoj se za slo-venske planove tvrdi da su tehnički sporni i financij-ski preskupi. (F.K.)

Privredna banka Za-greb u 100-postotnom vlasništvu talijanske intese sanpaolo spo-minje se u sloveniji kao hrvatska banka u čije vlasništvo prelazi Ban-ka koper. Transakcija je u cijelosti pripremljena i čeka se samo potvrda na Skupštini dioničara. Nova vlasnička struktura proi-

zlazi iz strateške i poslov-ne suradnje s PBZ-om, a temelji se na prijenosu približno 51 posto dioni-ca Banke Koper od Intese Sanpaolo na PBZ. Sadašnja vlasnica Intesa Sanpaolo sa sjedištem u Milanu zadrža-va oko 48 posto dionica te i dalje nadzire Banku Koper. Bankarski gigant iz Milana sa 717 milijardi eura bilanč-ne svote (to je 20 bilančnih svota ukupnog slovenskog bankarstva) planira pre-seliti u Ljubljanu centar za poslovanje s velikim po-duzećima, također i struk-turirano financiranje koje uključuje i investicijsko bankarstvo. (F.K.)

koliko će se graditi silosa?

novi vlasnik PBZ?

NuklearNi otpad

BaNka koper

da njihovo izravnavanje s onim što su izborili liječnici stoji državni proračun 200 milijuna eura.

Što s ostalim sindikatima?Takav novac zajedno s pokrićem za ustupke liječnicima ne postoji u izglasanom državnom proračunu. Sindikalisti, kako sada stoje stva-ri, neće odustati od svojih zahtjeva. Ako Vlada popusti njihovim zahtjevima, dolazi na nako-vanj EK. Nakon svega nije jasno ima li Slove-nija proračun za 2017. godinu ili će se novu proračunsku knjigu iznova parati i preslagi-vati po mjeri platnih zahtjeva iz javnog sekto-ra. Kestenje ispečeno na liječničkoj tavi sada među dlanovima premeće Vlada koju mediji bombardiraju nezgodnim nalazima iz zdrav-stva. Previše posredničkih provizija u nabavi lijekova i opreme te tome podređeno masovno razbijanje narudžbi na iznose koji ne podliježu režimu javne nabave, a posebno najnovija afe-ra s preplaćenim umjetnim kukovima, pred-stavljaju za javnost valjane dokaze da novca u zdravstvu ima, ali se podgriza na sve strane.Cijelu situaciju dodatno je zakomplicirao pre-mijer Cerar koji je u odzivu na trvenja unutar javnog sektora nespretno reagirao izjavom da “Vlada ne može odlučivati o sporazumu s FIDES-om dok se sindikati ne usklade među-sobno”! Nakon što je shvatio ili mu je rečeno da sindikati ne postoje zato da bi krotili prego-varačke apetite drugih sindikata, Cerar se već sutradan oglasio novom izjavom – da ministri-ca zdravlja mora najprije objasniti što je potpi-sala s liječničkim sindikatom.

NoviNari objašNjavaju

neravnopravno potkovani pregovarači

U medijskim odzivima na problem proračunske politike slo-venska javnost dobila je obilje dokaza da dvije strane za stolom nisu ni približno jednako pregovarački potkovane. Konrad Ku-štrin vodi liječnički Sindikat od 1994. godine. Branimir Štrukelj pekao je zanat 20 godina kao čelnik Sindikata u odgoju, obra-zovanju, znanosti i kulturi, a već 10 godina vodi Konfederaciju sindikata javnog sektora. Sindikalisti su igrači s mnogo prego-varačkih utakmica u nogama. S druge strane stola sjede im sve sami novaci. Ministrica zdravlja došla je u Vladu iz uprave jednog od fondova mirovinske štednje. Ministar javne uprave Boris Koprivnikar bio je nastavnik i voditelj Centra za slijepe i slabovidne iz Škofje Loke. Novinari su iščeprkali za Koprivnikara da je u svom mjestu izlazio često na izbore. Na žalost, propao je na izborima za Parlament, a biračima u Škofjoj Loci nije bio dobar ni za člana općinskog vijeća. Ipak, bio je dobar premijeru Ceraru da ga postavi na dužnost ministra javne uprave.


Srbija u 2017. godiniHRVATSKA&REGIJA

S kupština Srbije usvojila je državni proračun za 2017. godinu iz kojeg se vidi da se u narednoj godini očeku-ju veći prihodi i manji deficit države.

Plan Vlade Srbije je da u 2017. godini prihodi države iznose 8,8 milijardi eura (1092,9 mili-jardi dinara), a rashodi 9,4 milijarde eura (1162 milijarde dinara) što znači da se deficit kreće u okviru od 600 milijuna eura.

Deficit za 2017. je planiran na osnovi rezul-tata koji se očekuju ove godine jer je u nacrtu budžeta za 2016. godinu koji je usvajan prije točno godinu dana prvobitno bio predviđen deficit od 900 milijuna eura. Vlada Srbije oče-kuje da će on do kraja godine biti niži - oko 650 milijuna - zbog većeg rasta bruto doma-ćeg proizvoda (BDP) nego što je planirano, do-bre naplate poreza, trošarina i mjera štednje.

Suficit 25 milijuna euraPremijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je budžet razvojni, ali istodobno štedljiv. “Prvi put smo za sljedeću godinu predvidjeli da nam u cijeloj državi kompletan budžetski deficit, zajedno sa svim projektnim zajmovi-ma, zajedno s općinama, bude svega 1,7 posto bruto domaćeg proizvoda. Ovo će vjerojatno biti prva godina od 1945. - bez obzira na to što ćemo i Rusima isplatiti 100 milijuna eura i što smo za mirovine dali 100 milijuna eura - da ćemo u ovoj godini ostati u suficitu”, rekao je Vučić. Srbija je mjesec studeni, kaže premijer, završila suficitom od 3,1 milijarde dinara, što je oko 25 milijuna eura.

Da je takav plan u osnovi dobar, suglasni su i vlast i opozicija, ali se ocjene u svemu dru-gom razlikuju. Tim prije što je osobno premijer Vučić u skupštinskoj raspravi više puta hvalio predloženi budžet kao najbolji ikad, nalazeći

manu svakom drugom koji nije bio za njegovu vlast.

Situacija u Skupštini, ionako vrela, sve više se približavala rubu incidenta, pa su veoma oz-biljne posljedice koje će po život građana imati proračun ostale u drugom planu i razmatrali su ih samo preostali netabloidizirani mediji kojih je ionako sve manje. U svakom slučaju, veoma je indikativan jedan od komentara na društvenim mrežama koji kaže da je država 90-ih krala samu sebe, odnosno državni kapi-tal, da su nove vlasti od 2000. godine poharale državnu imovinu, a da je sadašnjima preostalo samo da očerupaju građane. Ali stvar je u tome što građane nitko ništa ne pita na tu temu, kao i na mnoge druge koje jedino i zapravo znače zavlačenje ruke u njihov džep.

Dakle, poslije ozbiljnog smanjenja plaća u javnom sektoru i mirovina prije dvije godine čije se posljedice još osjećaju, pa se na veće učinke od potrošnje teško može računati, na rast ekonomije sigurno neće mnogo utjecati ni u budžetu za iduću godinu planirano pove-ćanje ovih primanja, a mirovine se iz budžeta financiraju s oko 40 posto. Mirovine će porasti u 2017. linerano za 1,7 posto, a plaće u javnom sektoru oko pet posto. Plus 5000 dinara (oko 40 eura) koliko je krajem prošlog mjeseca uplaćeno svakom umirovljeniku (osim onima koji žive izvan Srbije) jednokratno iz državne kase. Ali to spada u budžet za ovu, a ne nared-nu godinu.

trošarinSki udar(i)U narednoj godini sva ova ionako mala po-većanja odmah poslije dočeka Nove godine istopit će se pod naletom većih cijena koje se najavljuju u različitim područjima, od hrane i pića do električne energije. Na koju se uvo-

Plan većeg udjela džePova u

državnoj blagajniBudžetu Srbije za 2017. godinu koji je upravo usvojen s planiranim

prihodima od 8,8 milijardi eura i rashodima od 9,4 milijarde eura, koji autori definiraju kao razvojni, najviše se zamjeraju izdaci na velike državne

gubitaše i netransparentne subvencije stranim investitorimapiše ljiljana lukić [email protected]

600 mil €planirani deficit u 2017.

3%očekivani rast BDP-a u idućoj

godini

916,8 mil din

planirani porezni prihodi u 2017.


di trošarina, važna stavka u prihodnoj strani budžeta za 2017. godinu i prva rupa u džepu potrošača.

Predstavljajući proračun Skupštini Srbije, ministar financija Dušan Vujović rekao je da će prihodi proračuna od naplate poreza, kako je predviđeno, iznositi 916,8 milijardi dinara, od čega je naplata PDV-a 466 milijardi. Budžet za narednu godinu planiran je na osnovi pro-gnoze da će u 2017. godini realni rast BDP-a iznositi tri posto, BDP deflator 1,6 posto, a in-deks potrošačkih cijena na malo 2,4 posto.

Vlada Srbije prethodno je usvojila i Fiskal-nu strategiju za 2017. godinu s projekcijama za 2018. i 2019. koja prethodi izradi Nacrta zako-na o budžetu za 2017. godinu koji će, kako je planirano, biti pred zastupnicima tijekom ovog mjeseca, najavio je Vujović.

On je naveo kako su osnovni ciljevi u na-rednom srednjoročnom periodu fokusirani na održavanje makroekonomske stabilnosti, dalje spuštanje deficita na održivu razinu uz na-stavak primjene mjera fiskalne konsolidacije, kao i nastavak smanjenja udjela javnog duga u BDP-u koje je započeto u 2016. godini, a sve u sklopu nastavka provođenja aranžmana s Me-đunarodnim monetarnim fondom.

Vreće bez dnaU raspravi povodom budžeta najviše primjedbi čulo se na planirane rashode odnosno namjeru Vlade da i dalje direktno iz državne blagajne podržava višegodišnje gospodarske gubitaše kao što je Rudarsko topionički bazen - RTB Bor umjesto da konačno stavi točku na ova-kvu vrstu rasipanja državnog novca u kojem participiraju i oni koji jedva da imaju za kruh. Tu su i Petrohemija, Azotara, dugovi Srbijagasa i drugih.

U svakom slučaju RTB Bor je najveći tro-šak jer će usprkos tome što mu je ove godine oprošteno oko 900 milijuna eura starih dugo-va, od iduće godine ovaj rudnik bakra čije se rukovodstvo ne mijenja unatoč katastrofalnim rezultatima biti direktno prikvačen na budžet-sku infuziju i to preko Fonda za razvoj.

Iduće godine bit će povećane subvencije za još jednog tradicionalnog gubitaša, Rudnik ugljena Resavica, ali za prvu fazu zatvaranja dvaju rudnika, a za Željeznice Srbije, u kojima se provodi program reorganizacije, davanja će biti nešto manja nego ranije.

Ekonomist Saša Đogović ocjenjuje da su poduzeća u restrukturiranju prave nagazne mine i da se sljedeće godine mora podvući crta koje tvrtke mogu poslovati, a koje moraju u stečaj. Ostaje vidjeti kako će se rješavati pro-blem višegodišnjih državnih gubitaša, posebno RTB Bora i kemijskog kompleksa. Ako nastave stvarati gubitke, oni će se pokrivati iz prora-čuna za 2017. i onda se ta sredstva neće moći plasirati u poljoprivredu, uložiti u zdravstvo ili iskoristiti za povećanje poreza i poboljšanje poslovne klime, upozorio je Đogović.

U državnoj blagajni planirana su i sredstva po osnovi državnih garancija za kredite Elek-troprivrede Srbije, Elektromreže Srbije i Srbi-jagasa u iznosu od 360 milijuna eura.

ekonomist Đogović ocjenjuje da su Poduzeća u restrukturiranju Prave nagazne mine

Rastu izdvajanja za pRivlačenje investicija

vučić: ostavili su nas gole i gladne poslije pljačkaških privatizacija

U budžetu za 2017. planirane su i subvencije za privlačenje investicija i tu ne samo da nema smanjenja, već država planira za te namjene izdvajati još više sredstava u narednim godinama. Za 2017. predviđena su izdvajanja od 12,3 mi-lijarde dinara, a na listi onih koji će dobiti sredstva nalaze se 33 poduzeća, ali ne i iznosi koje će dobiti.Najviše će, kako se očekuje, inkasirati Fiat i Air Srbija, a jedna od zamjerki Fiskal-nog savjeta odnosi se upravo na činjenicu da ove subvencije nisu transparentno izložene. U članu 6. Zakona o budžetu navodi se da će u 2018. biti izdvojeno 11,8 milijardi dinara, a u 2019. godini 14,3 milijarde dinara, mahom za strane investicije. Premijer Vučić obrazložio je ove izdatke sljedećom rečenicom: Srbija ima mnogo investicija, ali nikad nije dovoljno “jer su nas ostavili gole i gladne poslije pljačkaš-kih privatizacija”.


HUB Pregled SVIJET FINANCIJA

Ukupna likvidna sredstva M4 (nov-čana masa, štedni i oročeni kunski depoziti, devizni depoziti te obve-znice i instrumenti tržišta novca), u

trećem tromjesečju rasla su po međugodišnjoj stopi većoj od pet posto što je najbrži rast M4 od 2012. Sličan se trend pojavio i kod novčane mase. To se tumači gospodarskim oporavkom i posebice ovogodišnjom uspješnom turi-stičkom sezonom, ističe se, među ostalim, u HUB Pregledu, kvartalnoj publikaciji Hrvatske udruge banaka.

Međugodišnje usporedbe vrijednosti kre-dita u bilancama banaka više nisu pouzdan indikator kreditne aktivnosti. Učinci konver-zije kredita u švicarskim francima i prodaja portfelja loših kredita presudno utječu na po-datke.

Hrvatska se nalazi u skupini s većinom dr-žava članica Europske unije koje bilježe ma-nju vrijednost kredita u bilancama ove godine u odnosu na lanjsku. No, podaci o kreditnim transakcijama upućuju na blagi oporavak kre-ditiranja svih sektora.

Još neusporedivo s pretkriznim stanJemMeđutim, još se ne radi o znatnijem oporav-ku koji bi se mogao uspoređivati s razdobljem prije krize. Bankama kombinacija rasta depo-zita i slabog kreditnog oporavka omogućava nuđenje značajnijih iznosa kunskih kredita, te paralelno razduživanje u inozemstvu. Udjel inozemne u ukupnoj pasivi banaka zbog toga je dosegnuo povijesni minimum od 8,9 posto. Izravni doprinos kreditnih institucija smanje-nju bruto vanjskog duga od kolovoza 2015. do kolovoza 2016. iznosio je čak 2,7 milijar-di eura. Ipak, valja imati na umu da će takva konstelacija postati neodrživa ako se potra-žnja za kreditima počne brže oporavljati.

U takvim uvjetima, kamatne stope padaju. Većina vrsta kamatnih stopa kreće se u okviru intervala kamatnih stopa euro područja, čije su granice određene prosječnim kamatnim stopa-ma u državama s najvećim odnosno najmanjim kamatnim stopama. Takav se rezultat može označiti kao uspjeh, s obzirom na to da Hrvat-ska još nije uvela euro, a ovdašnje banke bilježe

Blagi oPoravak kreditiranja svih sektora

Bankama kombinacija rasta depozita i slabog kreditnog oporavka omogućava nuđenje značajnijih iznosa kunskih kredita, te paralelno razduživanje u inozemstvu. Kamatna marža je blago povećana i iznosi 2,7 posto, što je u rangu marži u zemljama Srednje i Istočne Europe

oko 4 mlrd knneto dobit banaka u prvih

devet mjeseci 2016.

17,7 %pad udjela loših kredita

21,5%stopa adekvatnosti kapitala


HUB Pregled

relativno manje volumene posla, veće regula-torne troškove i rizike. Ti faktori se odražavaju u visini kamatne marže koja je blago povećana. Marža iznosi 2,7 posto, što je u rangu marži u zemljama Srednje i Istočne Europe. Promjena marže se objašnjava bržim padom kamatnih stopa na depozite od kamatnih stopa na kredite. Taj trend je nastavljen i u trećem tromjesečju.

U isto vrijeme, nastavljen je pad omjera lo-ših kredita (14,7 posto). Gospodarski oporavak dovodi i do popravljanja kakvoće plasmana i do rasta tržišnog interesa za kupnju kredit-nih portfelja s problemima u naplati. Više od 60 posto vrijednosti loših kredita pokriveno je ispravcima vrijednosti i rezervacijama. Uz stopu adekvatnosti kapitala od 21,5 posto, koja je među najvećima u EU, ovi omjeri čine ban-kovni sustav iznimno stabilnim.

OpOravak prOfitabilnOsti banakaSvi ovi trendovi doveli su do oporavka profita-bilnosti banaka. S prosječnim povratom na ak-tivu od oko jedan posto i povratom na kapital od oko sedam posto u trećem ovogodišnjem tromjesečju, hrvatske banke se smještaju oko prosjeka pokazatelja za države članice EU-a.

Omjeri profitabilnosti dodatno će porasti u zadnjem tromjesečju, kada iz obračuna izađe posljednje tromjesečje 2015., jer tada su još bilježeni gubici. Stoga treba gledati fundamen-talne odrednice profitabilnosti među kojima je ključan rast neto kamatnog prihoda za 5,8 posto u trećem tromjesečju ove godine u od-nosu na isto tromjesečje protekle godine. U isto vrijeme raste neto prihod od provizija i na-knada (26 posto), dok su operativni troškovi i

amortizacija smanjeni za 1,7 posto. Zbog toga je cost-income omjer znatno poboljšan i u padu je ispod 48 posto.

Međutim, u ukupnoj neto dobiti, koja je u prvih devet mjeseci 2016. iznosila oko četiri milijarde kuna, važnu ulogu s jednom četvr-tinom doprinosa imaju ostali neto prihodi, pri čemu dobici od prodaje vrijednosnih papira prelaze milijardu kuna. Stoga će se tek slje-deće godine jasnije vidjeti kako izgleda fun-damentalni trend profitabilnosti banaka. Do tada će biti jasnije i može li se očekivati daljnje ubrzanje rasta potražnje i ponude kredita, za-ključuje se u HUB Pregledu.

slijedom kretanja na-cionalne referentne stope (nrs) od 1. siječ-nja 2017. u Zagrebačkoj banci snižavaju se pro-mjenjive kamatne sto-pe na postojeće kredite građanima. Na postojeće stambene i druge kredite kod kojih se kao para-metar koristi šestomje-sečni NRS1, za kredite u kunama kamatna stopa smanjit će se za 0,22 po-stotna boda, dok će se za kredite vezane uz euro kamatna stopa smanjiti za 0,34 postotna boda. Kod ostalih postojećih kredita, kod kojih Banka koristi šestomjesečni NRS2, doći će do smanjenja kamatne stope kredita u kunama za 0,18 postotnih bodova, a za kredite vezane uz euro smanjenje će iznositi 0,34 postotna boda.

Zagrebačka banka će sve klijente do 15. prosinca 2016. pisano obavijestiti o tom smanjenju, o umanje-noj visini anuiteta, kao i o novom otplatnom planu.Od prve objave Nacio-nalne referentne stope 7. prosinca 2012. NRS je smanjen već osmi put zaredom. Kamatne stope umanjene su između 1,23 i 1,28 postotnih bodova za kune te između 1,78 i 1,86 postotnih bodova za eure, ovisno o vrsti kredita. Za iste vrijednosti smanjene su i kamatne stope na po-stojeće kredite građanima u Zagrebačkoj banci.

niže kamate na kredite

ZagreBačka Banka

Tvrtka Haix obuća u zadnjih je pola godine zaposlila više od 50 rad-nika u svojim nadogra-đenim pogonima koje su otvorili u ožujku. Kom-panija je tada investicijom od pet milijuna eura pove-ćala površinu tvornice na 15.200 četvornih metara, a kapacitet proizvodnje

s dotadašnjih 6000 na 10.000 pari cipela na dan. Haix je u našoj zemlji pri-sutan od 1999. preko lohn poslova, a 2004. otvorili su i proizvodnju u Maloj Subotici pokraj Čakovca. Od samih početaka u hr-vatsku podružnicu tvrtke uložili su više od 10 miliju-na eura u izgradnju pogo-na, odnosno 6,5 milijuna eura u opremu i strojeve potrebne za proizvodnju. Cijela Haix Grupa u proš-loj je godini ostvarila rast od 27 posto, a u Hrvatskoj je promet povećan sa 13 na 16 milijuna eura. Velika većina njihove proizvod-nje ide u izvoz i to na trži-šta 75 zemalja. (M.S.)

izvoz u 75 zemaljaHaix oBUća

većina vrsTa kamaTniH sToPa kreće se u okviru inTervala kamaTniH sToPa euro Područja


Z bog prisutnosti lažnih proizvoda na tržištu Europske unije svake godine gubi se više od 364 mili-jarde kuna ili 7,4 posto ukupnih

prihoda od prodaje u devet sektora. Riječ je, naime, o kozmetičkim proizvodima i onima za osobnu njegu, potom o odjeći, obući i odjevnim dodacima, sportskoj opremi, igračkama i igrama, nakitu i ručnim satovima, ručnim torbicama, sni-mljenoj glazbi, jakim alkoholnim pićima i vinu te farmaceutskim proizvodima.

Također, svake se godine u gospodar-stvu EU-a izgubi i dodatnih 267 milijardi kuna zbog neizravnog utjecaja krivo-tvorenja i piratstva u tim sektorima. Jer, proizvođači kupuju manje proizvoda i usluga od dobavljača što se neizbježno odražava i u drugim područjima, poka-zuje niz istraživanja koja je između ožuj-ka 2015. i rujna 2016. proveo Ured Eu-ropske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) putem Europske promatračnice za povrede prava intelektualnog vlasniš-tva. EUIPO je proveo istraživanja kako bi dobio potpuniju sliku gospodarskog troš-ka krivotvorenja i piratstva u EU.

Gubitak proračunskih prihodaZbog gubitaka u prodaji izravno je izgu-bljeno ili nije otvoreno 500.000 radnih mjesta u tim sektorima u EU jer proi-zvođači koji zakonito posluju, a u nekim slučajevima i distributeri tih proizvoda, zapošljavaju manje osoba nego što bi to učinili da nema krivotvorenja i piratstva. Kada se uzmu u obzir i neizravne po-sljedice krivotvorina na ostale sektore, u drugim područjima gospodarstva EU-a izgubi se dodatnih 290.000 radnih mje-sta. Procjenjuje se da se kao posljedica krivotvorenja u tim sektorima u Hrvat-

skoj godišnje izravno izgubi nešto ma-nje od dvije milijarde kuna, što čini 8,9 posto prodaje u tim sektorima. To znači da je u njima izravno izgubljeno više od 4200 radnih mjesta. Primjerice, zbog lažne odjeće i obuće izgubi se 1,1 milijar-da kuna i čak 3573 radna mjesta u Hr-vatskoj, dok se u sektoru lijekova izgubi 485 milijuna kuna i 322 radna mjesta. Relativni gubici prodajnih prihoda i rad-nih mjesta uzrokovani krivotvorenjem u Hrvatskoj su iznad prosjeka EU-a. Tor-bice su sektor koji je ponajviše pogođen gubicima u prodaji u usporedbi s prosje-kom EU-a.

Serijom istraživanja također se prati učinak krivotvorina na javne financije. Ukupni godišnji gubici proračunskih pri-hoda koji proizlaze iz krivotvorenja i pi-ratstva u tih devet sektora procjenjuju se na 109 milijardi kuna u obliku izgublje-nog poreza na dobit, PDV-a i trošarina.

“Nadamo se da će rezultati naših istraživanja pružiti potrošačima dodat-ne informacije i pomoći im u donošenju odluka. To je posebno važno u ovo doba godine kada potrošači i građani obavlja-ju božićnu kupovinu i odabiru darove za svoje bližnje. Zahvaljujući izvješćima i analizama možemo vidjeti gospodarski učinak krivotvorenja i piratstva na pro-daju i radna mjesta. Situacija se razliku-je od jedne države članice do druge, no cjelokupna je slika iz naših istraživanja jasna: krivotvorenje i piratstvo imaju ne-gativan utjecaj na gospodarstvo i otvara-nje radnih mjesta u EU”, izjavio je izvršni direktor EUIPO-a António Campinos.

Istraživanja će se nastaviti i tijekom 2017., te će se izraditi izvješća o gospo-darskim učincima krivotvorenja i pi-ratstva u sektorima pametnih telefona i pesticida, kao i u drugim sektorima gos-podarstva.

Lažnjaci otimaju radna mjesta, ali i prihodeZbog lažne odjeće i obuće izgubi se 1,1 milijarda kuna i čak 3573 radna mjesta u Hrvatskoj, dok se u sektoru lijekova izgubi 485 milijuna kuna i 322 radna mjesta piše Boris Odorčić [email protected]

SVIJET FINANCIJA

IstražIvanje Ureda eUropske UnIje za IntelektUalno vlasnIštvo

Zbog lažnih proizvoda na tržištu eU-a svake se godine gubi više od 364 milijarde kuna u devet sektora


N ajmlađi hrvatski hotelski brend - tvrtka Medora hoteli i ljetovališta koja svoje objekte ima u Podgori na Makarskoj rivijeri ove se godi-

ne potpuno saživjela s tržištem te poslovala u skladu s očekivanjima. Ta tvrtka upravlja s oko 500 smještajnih jedinica u hotelima i au-tokampom od 100 parcela. Tijekom proteklih godinu dana Medora hoteli i ljetovališta uveli su novi brending kroz razvoj tržišno prepo-znatljivih proizvoda, usluga i posebnih do-gađanja. U suštini nove strategije brenda je očuvanje bogate podgorske tradicije i turistič-ki preporod toga kraja, jedinstvenog po spoju

suprotnosti Biokova i mora pri čemu važnu ulogu ima upravo lokalno stanovništvo koje priču o brendu Medora prenosi gostima, re-kao je Zrinko Kamber, predsjednik Uprave Medora hotela i ljetovališta, na prošlotjednoj konferenciji za novinare.

Unatoč manjem broju dana tijekom kojih je hotel bio otvoren, Medora hoteli i ljetovališta su u devet mjeseci ove godine ostvarili 44,9 milijuna kuna ukupnih poslovnih prihoda, što je 43 posto više nego u istom lanjskom razdo-blju.

Nagrade i prizNaNjaNakon temeljite obnove, početkom srpnja, otvoren je novouređeni hotelski kompleks Medora Auri Family Beach Resort, kategorije četiri zvjezdice u čije je dvije faze obnove ulo-ženo oko 15 milijuna eura. “Iako je hotel primio prve goste tek početkom srpnja jer je otvo-renje zbog nezavršenih građevinskih radova kasnilo dvadesetak dana, za njega je iskazan

veliki interes još prije samog otvaranja”, ista-knuo je Kamber dodavši kako u strukturi go-stiju 93 posto čine gosti iz inozemstva. Većina turista dolazi s tržišta Skandinavije, Njemačke, Švicarske i Austrije.

Da su gosti prepoznali Hotel Medora Auri svjedoče odlične ocjene na nekim od vodećih web portala, ali i priznanja koje je hotel dobio od turoperatora. Tako je, primjerice, u konku-renciji 34 odmorišna hotela u svijetu koji ima-ju uveden Blue Star koncept skandinavskog turoperatora TUI Nordic, Hotel Medora Auri ostvario najbolju prosječnu ocjenu za kvalitetu dječje animacije i igraonice, zatim za najbolju kvalitetu besplatnog wi-fi interneta te visoko drugo mjesto u ocjeni cjelokupnog boravka. Inače, ove godine je tvrtka Medora hoteli i lje-tovališta, kao jedna od sedam turističkih tvrtki iz Hrvatske, ostvarila pravo na bespovratnu potporu od 10 milijuna kuna iz Europskog fon-da za regionalni razvoj od čega je tvrtki dosad isplaćeno 7,7 milijuna kuna.

novim ulaganjima do većih PrihodaTijekom proteklih godinu dana medora hoteli i ljetovališta uveli su novi brending kroz razvoj tržišno prepoznatljivih proizvoda, usluga i posebnih događanja na Makarskoj rivijeri piše sanja Plješa [email protected]

Medora hoteli i ljetovališta

u strukturi gostiju 93 Posto čine gosti iz

inozemstva

44,9 mil knprihoda ostvarili Medora hoteli i ljetovališta u 9 mjeseci 2016.

oko 15 mil €uloženo u kompleks Medora

Auri Family Beach Resort


TržišTe novca Zagreb

HrvaTsko deviZno TržišTe

Skromna potražnja zbog viška novca

Dolar premašio sedam kuna

Izvor: HNB primjena od 10.12.2016.

valuta srednji tečaj za devize

AUd australski dolar 5,318356

CAd kanadski dolar 5,389486

jPY japanski jen (100) 6,198042

CHF švicarski franak 6,985797

GBP britanska funta 8,95813

Usd američki dolar 7,102336

eUr euro 7,535579

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Svijet financija

Wi-fi za sve općineManje od tri mjeseca nakon što je predsjed-nik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio plan kojim bi se tijelima lokalne vlasti u EU omogućilo da gra-đanima u gradovima i selima ponudi besplatan pristup wi-fi mrežama, države članice već su dale podršku toj inicija-tivi nazvanoj WiFi4EU. Prvi poziv za podnoše-nje projektnih prijedloga planira se do ljeta 2017., a sva tijela lokalne vlasti u EU moći će se prijaviti za dobivanje vaučera te ponuditi visokokvalite-tan pristup internetu u svojim parkovima, trgo-vima, javnim zgradama i knjižnicama.

Rast bRoja blokiRanih

Krajem listopada ove godine u Hrvatskoj su blokirane račune ima-la 329.222 građana, sa 40,66 milijardi kuna ne-plaćenih dugovanja, a u blokadi su bila i 30.852 poslovna subjekta, sa 18,55 milijardi kuna ne-izvršenih osnova za pla-ćanje, pokazuju najnoviji podaci Fine. Broj građana povećan je za 587 osoba ili 0,18 posto, a njihova su dugovanja istodobno porasla za 0,6 posto, od-nosno za otprilike 240 milijuna kuna. Kod tvrt-ki bilježi se porast broja blokiranih, jedan posto ili 296 više blokiranih tvrt-ki, a ukupna nepodmire-na dugovanja porasla su za 0,5 posto ili oko 90 milijuna kuna.

vijesti

Razdoblje održavanja obvezne pričuve depo-zitnih institucija ušlo je u zadnju dekadu u ko-joj su sudionici održali potrebnu razinu svojih računa, pa je potražnja za kratkoročnim pozaj-micama neznatna. Višak likvidnosti u sustavu kreće se oko razine od pet milijardi kuna pa nije neobično što je potražnja toliko skromna. Pro-teklog petka je bila isplata redovnih mirovina čime je likvidnost bankarskog sustava dodat-no poboljšana. Prošlog ponedjeljka središnja banka održala je redovitu obratnu repo aukciju s datumom namire u srijedu. Depozitnim in-stitucijama plasirano je 150 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,3 posto. Iznos povučenih sredstava bio je za 70 milijuna kuna veći nego na prethodnoj aukciji.Ministarstvo financija je prošlog utorka odr-žalo aukciju trezorskih zapisa na kojoj je izda-no 1,068 milijardi zapisa u kunama, što je za

oko 200 milijuna kuna manje od iznosa koji je bio na dospijeću. Zanimanje sudionika bilo je iznad planiranog izdanja čime su stvoreni uvjeti za pad prinosa. Na trezorske zapise s rokom dospijeća od godine dana prinos je pao za pet baznih bodova i iznosi 0,65 posto. Za sljedeći tjedan aukcija nije najavljena budući da nema dospijeća kao ni potrebe za kratko-ročnim zaduženjem jer se proračunski rashodi uspješno pokrivaju prihodima. Sljedeću aukci-ju mogli bismo očekivati tek početkom nove godine. Ni u narednom razdoblju ne očekuje-mo značajnije aktivnosti sudionika novčanog tržišta, sve zbog toga što je njihova likvidnost i dalje iznimno dobra. Stoga ni nadolazeća blag-danska potrošnja neće promijeniti dosadašnji trend kojemu je glavno obilježje dominantna ponuda novca, vrlo slaba potražnja i sve niža kratkoročna kamatna stopa. [Jelena Drinković]

Američki dolar prešao je sedam kuna i cije-li protekli tjedan, osim srijede, bio iznad te vrijednosti prema srednjem tečaju Hrvat-ske narodne banke. Tjedan je zaključio na 7,10 kuna. Švicarski franak je tjedan počeo s

vrijednošću višom od sedam kuna, no cije-li tjedan je bio ispod te razine i zaključio ga na 6,99 kuna. Tečaj eura prema kuni bio je manje promjenjiv i to cijelog tjedna vrlo blizu 7,54 kune.

u mil. kn Potražnja Ponuda Promet

480

360

240

120

05.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12.

eUr Usd CHF

5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12. 5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12. 5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12.

7,544

7,542

7,540

7,538

7,536

7,534

7,20

7,15

7,10

7,05

7,00

6,95

7,04

7,02

7,00

6,98

6,96

6,94

5.12.-9.12.2016.28.11.-2.12.2016.

pon. uto. sri. čet. pet.

1,0

0,8

0,6

0,4

0,2

0,0

u %


Međunarodno tržište kapitala

Mirovinski fondovi

Nastavak rasta na svim svjetskim burzama

Mirex u porastufond datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirOvinski fOndOvi - Omf

kategorija A

MIREX A 08.12. 125,85060 0,1840 10,26

AZ - A 08.12. 126,38070 0,0511 10,74

Erste Plavi - A 08.12. 126,57740 0,4536 12,26

PBZ CO - A 08.12. 128,53860 0,2597 11,84

Raiffeisen OMF - A 08.12. 123,08940 0,2475 7,51

kategorija B

MIREX B 08.12. 231,66410 0,1801 6,05

AZ - B 08.12. 234,06190 0,1082 5,23

Erste Plavi - B 08.12. 240,69990 0,2275 7,37

PBZ CO - B 08.12. 211,63240 0,2398 5,29

Raiffeisen OMF - B 08.12. 235,14800 0,2251 6,89

kategorija C

MIREX C 08.12. 117,36010 0,0631 6,76

AZ - C 08.12. 114,42660 0,0281 6,72

Erste Plavi - C 08.12. 117,72650 0,0511 7,87

PBZ CO - C 08.12. 116,31770 0,1044 6,01

Raiffeisen OMF - C 08.12. 121,05190 0,0863 6,86

dObrOvOljni OtvOreni mirOvinski fOndOvi - dmf

Raiffeisen DMF 07.12. 224,77750 0,1730 5,81

AZ Profit 08.12. 263,59500 0,1669 4,67

Croatia osiguranje 08.12. 157,12370 0,1643 4,81

AZ Benefit 08.12. 245,75840 0,1101 6,99

Erste Plavi Expert 08.12. 204,07460 0,4093 10,09

Erste Plavi Protect 08.12. 193,20110 0,0811 6,04

Potvrđen rast BDP-a oD 2,8 Posto

Objavljeni tromjeseč-ni obračun BDP-a po-tvrđuje prvu procjenu Državnog zavoda za statistiku, prema kojoj je njegov rast u trećem kvartalu iznosio 2,9 po-sto, pa tako i 2,8 posto u prva tri kvartala. Glavna obilježja takvog rasta BDP-a jesu oporavak svih kategorija domaće potražnje te nastavak znatnog utjecaja rasta inozemne potražnje na rast gospodarstva.Među kategorijama do-maće potražnje najveći je utjecaj na ukupan rast BDP-a imala osobna po-trošnja koja je, nakon prošlogodišnjeg rasta od 1,2 posto, u prva tri ovo-godišnja kvartala realno povećana za 3,2 posto.

MenaDžeri najviše zarađuju u PraguMeđu menadžerima u Srednjoj i Istočnoj Euro-pi najviše zarađuju oni u Pragu i Bratislavi, dok su zagrebački na trećem mjestu, pokazuju rezul-tati istraživanja koje je u devet zemalja proveo međunarodni servis za istraživanje visine pla-ća Paylab. Prosječne mjesečne bruto plaće menadžera, uključujući i bonuse, najviše su u Pragu gdje iznose 3980 eura, u Zagrebu zarađu-ju 3131 euro što je najvi-še na Balkanu, a najniže plaće imaju imaju top menadžeri u Vilniusu, Litvi, s prosjekom od 1567 eura bruto.

vijesti

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mi-rovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjed-na iznosila je 231,6641 bod i bila je 1,554 boda viša nego u tjednu ranije. Vrijednost Mirexa A iznosila je 125,8506 bodova i također porasla kao i Mirex C koji je prošli tjedan završio na 117,3601 bodu.

Europske dionice i prošlog petka nastavile su rasti i ostvarile najveći porast u tjednu još od veljače ove godine. Rast je nastavljen nakon talijanskog referenduma, no europske dioni-ce još nisu privukle nove investicije. Investi-tori su pred referendum povukli više od 100 milijardi iz regionalnih obvezničkih fondova u strahu od pada. Rast u tjednu su predvodili proizvođači lijekova i kompanije koje se bave upravljanjem nekretninama, dok su osigura-vatelji, banke i autoindustrija bilježili pad. U sljedećem razdoblju analitičari očekuju malo usporenje ovog rasta koji je među najvišima u protekle tri godine. Rasla je i cijena nafte ponajprije zbog dogovora proizvođača nafte o smanjenju proizvodnje. Čak su i Saudijska Arabija i Kuvajt odlučili smanjiti proizvodnju na dogovorene razine što nisu činili u prote-klih osam godina. Sirova nafta na američkom tržištu porasla je na 51 dolar za barel. Tjedan u zelenom bilježe i američko i azijsko tržište prateći prethodne pozitivne trendove.

mireX - tjedni0,4%

0,3%

0,2%

0,1%

0,0%5.12. 6.12. 7.12. 8.12.

mireX - mjesečni0,50%

0,25%

0,00%

-0,25%

-0,50%

-0,75%

-1,00%8.11. 15.11. 23.11. 30.11. 8.12.

5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12.

5425

5400

5375

5350

5325

5300

dow jones

5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12.

4800

4750

4700

4650

4600

4550

5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12.

19200

19000

18800

18600

18400

18200

nikkei 225

5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12.

6950

6900

6850

6800

6750

6700

5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12.

19700

19600

19500

19400

19300

19200

nAsdAQ

5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12.

11600

11400

11200

11000

10800

10600

dAX

ftse 100

CAC40


svijet financijavijesti

BURZA

Pao promet i indeksiKljučni indeksi Zagrebačke burze su tjedan zaključili blagim padom. Ulagači su bili nešto manje aktivni nego u tjednu ranije pa je redovni dionički promet u odnosu na prošlotjedni pao za 9,7 milijuna kuna (-19,20 posto) te je iznosio 41 milijun kuna. Deset najlikvidnijih izdanja saku-pilo je nešto više od 26 milijuna kuna što pred-stavlja 64 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih pet je izdanja tjedan zavr-šilo porastom, a pet padom cijene. Tjedne pro-

mjene 10 najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -6,22 posto do +15,24 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je devet izdanja, dok je 17 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobex je u tjednu sa 1.986,33 boda pao za 0,17 posto na 1.982,98 bodova. Crobex10 je u istom razdoblju umanjen za 0,09 posto i trgo-vanje je zaključio na 1.153,65 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -1,45 po-sto koliko je pao CROBEXnutris do +1,95 posto

koliko je porastao CROBEXkonstrukt. Obveznički indeksi tjedan su zaključili porastom; CROBIS je uvećan za 0,38 posto, a CROBIStr za 0,47 posto. Naj-likvidniji je već treći uzastopni tjedan HT s prometom od 9,9 milijuna kuna, a dionica mu je poskupjela za 1,80 po-sto na 171,04 kune. Valamar Riviera je tjedan zaključila prometom od 3,3 mi-lijuna kuna i padom cijene za 0,44 po-sto na 34,09 kuna. Jamnica je sakupila 3,2 milijuna kuna i zabilježila porast cijene za 1,45 posto na 140.000 kuna. Porast cijene dionice bilježi pet od 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna je FTB Turizam s poskupljenjem od 15,24 posto na 1210 kuna, a njegovom se dio-nicom trgovalo u iznosu od 1,6 milijuna kuna. Auto Hrvatska bilježi rast od 2,73 posto na 865 kuna i promet od 1,1 mi-lijun kuna. Izdanje Zagrebačke banke tjedan je zaključilo porastom za 2,08 posto odnosno cijenom od 53 kune i prometom nešto većim od 1,2 milijuna kuna. Cijena je rasla još izdanjima HT-a (+1,80 posto) i Jamnice (+1,45 posto). Cjenovni pad bilježi pet izdanja. Dionica Peveca gubitnica je tjedna, pojeftinila je za 6,22 posto na 176,03 kune i sakupila 1,3 milijuna kuna. AD Plastik je zabilje-žio pad od 1,92 posto odnosno zadnju cijenu od 135,55 kuna i tjedni promet od 934.000 kuna. Povlaštenom dioni-com Adrisa protrgovano je 2,5 milijuna kuna, a cijena joj se spustila za 0,65 posto na 457 kuna. Atlantic Grupa bi-lježi tjedni minus od 0,45 posto odno-sno zadnju cijenu od 869,05 kuna te sakupljenih 1,1 milijun kuna. Cijena je pala još Valamar Rivieri (-0,44 posto). [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

Proizvođačke cijene i dalje PadajuProizvođačke cijene proizvoda hrvatske in-dustrije pale su u stu-denom za 2,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, čime je 43. mje-sec zaredom nastavljen njihov pad na godišnjoj razini, pokazuju poda-ci Državnog zavoda za statistiku. Službena sta-tistika pokazuje da su proizvođačke cijene in-dustrijskih proizvoda u studenom na mjesečnoj razini, u odnosu na listo-pad, niže za jedan posto.

nagrade zagrebačke burze

Odbor za nagrade Za-grebačke burze odlučio je o nagradama u uku-pno sedam kategorija, razmatrajući objektivne, statističke kriterije, ali i ukupan doprinos edu-kaciji i razvoju domaćeg tržišta kapitala. Dionica s najvećim prometom je dionica HT-a, dionica s najvećim porastom cije-ne je AD Plastik, dionica s najvećim porastom prometa je Atlantska plovidba, a član godine je brokerska kuća Inter-capital vrijednosni pa-piri. Nagrada Akademije Zagrebačke burze za izuzetan doprinos edu-kaciji o tržištu kapitala dodijeljena je EBRD-u, dok je nagradu za izu-zetan doprinos razvoju tržišta kapitala dobio Toni Milun. Dionica go-dine prema izboru jav-nosti je dionica Valamar Riviere.

Top 10 po prometu

tjedna promjena

zadnja cijena promet

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena


10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena


HT d.d. +1,80% 171,04 9.857.078,92

Valamar Riviera d.d. -0,44% 34,09 3.335.274,19

Jamnica d.d. +1,45% 140.000,00 3.208.866,97

Adris grupa d.d. - povl. -0,65% 457,00 2.491.780,24

Podravka d.d. -1,18% 375,51 1.719.139,51

FTB TURIZAM d.d. +15,24% 1.210,00 1.575.157,83

PEVEC d.d. -6,22% 176,03 1.329.757,86

Zagrebačka banka d.d. +2,08% 53,00 1.251.475,68

Auto Hrvatska d.d. +2,73% 865,00 1.136.130,03

Atlantic grupa d.d. -0,45% 869,05 1.127.662,44

Uljanik brodograd. d.d. +86,35% 48,45 3.923,19

FTB TURIZAM d.d. +15,24% 1.210,00 1.575.157,83

OT d.d. - obv. 250 mil. HRK +12,78% 71,00 426.000,00

Jadransko os. d.d. +11,06% 3.887,00 294.554,93

Podravska banka d.d. +9,92% 221,00 1.105,00

Viktor Lenac d.d. +9,89% 7,78 71.943,73

Karlovačka banka d.d. +9,33% 8,20 803,60

Solaris d.d. +9,09% 900,00 197.873,89

Hidroelektra nis. d.d. +8,99% 37,10 79.691,97

Hoteli Haludovo Mal. d.d. +8,91% 3,30 37.057,92

Magma d.d. -23,08% 0,30 53.950,72

3. MAJ Brodograd. d.d. -17,97% 73,01 6.205,90

Pounje d.d. -16,00% 0,84 420,00

Jadroplov d.d. -15,09% 36,51 69.801,42

Institut IGH d.d. -10,91% 165,00 287.329,45

Viro tvornica šećera d.d. -9,51% 360,06 157.174,84

Imunološki zavod d.d. -8,55% 58,80 10.407,60

Badel 1862 d.d. -6,58% 28,96 151.176,14

PEVEC d.d. -6,22% 176,03 1.329.757,86

Đuro Đaković hold. d.d. -4,08% 46,79 443.316,29

UKUPAN TJEDNI PROMET: 845.249.944,86 knTJEDNI DIONIČKI PROMET: 40.998.487,79 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjena

CROBEX 1.982,9800 -0,17%

CROBEX10 1.153,6500 -0,09%

CROBIS 109,2823 +0,38%

CROBIStr 157,3224 +0,47%

ZAGREBAČKA BURZATHE ZAGREB STOCK EXCHANGE


vijesti

INVESTICIJSKI FONDOVI

Gotovo svi fondovi u plusuNakon što su u tjednu ranije prevladali fondo-vi s negativnom postotnom promjenom, pro-tekli je tjedan od ukupno 78 fondova čak 71 fond zabilježio porast vrijednosti udjela. Palo je pet fondova, a tri su fonda zabilježila tjedan bez postotne promjene. Više od jedan posto poraslo je 20 fondova, a jedan je pao više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najve-ćim rastom osam su mjesta zauzeli dionički fondovi, a dva posebni. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +4,02 po-sto do -1,44 posto. Od 27 dioničkih fondova čak su 24 zabilježila porast. Najviše je vrijed-nost uvećana fondu KD Nova Europa, za 4,02

posto. Ovaj fond 42 posto portfelja ulaže u Ru-siju, 22 posto u Hrvatsku, a u Tursku 14 posto. Bankarski sektor zastupljen je sa 38 posto, a energetski (nafta i plin) sa 29 posto. Svih se-dam posebnih fondova bilježi porast. Najviše je, za 2,51 posto, rastao ZB Future 2055. Rast bilježi i svih 14 mješovitih fondova. Addiko Balanced predvodi dobitnike s porastom od 1,36 posto. Od 12 obvezničkih fondova pora-slo ih je 11. Najviše je rastao Addiko Conser-vative, za 0,5 posto. Rast vrijednosti zabilje-žilo je 15 od 19 novčanih fondova. Dobitnike s rastom od 0,03 posto predvodi PBZ Dollar. [Iva Skorin]

UdrUga dioničara Peveca Podržava UPravU

Udruga dioničara trgo-vačkog lanca Pevec u petak je izvijestila da po-država rad nove Uprave te nastojanja vodstva kojemu je cilj transpa-rentan rad i prikazivanje stvarnog stanja poslo-vanja. Član Upravnog odbora Udruge dioni-čara Željko Pecak ističe kako podržavaju izlazak kompanije na uređeno tržište kapitala, ali za-htijevaju i očekuju od Uprave da nastavi podu-zimati sve potrebne pri-premne radnje suklad-no jasno izraženoj volji dioničara na posljednjoj glavnoj skupštini, s ci-ljem osiguranja dugo-ročne stabilnosti i tran-sparentnosti društva.

više trošarine za ProizvodnjU rakije

Europska komisija je od Hrvatske zatražila da promijeni pravila o trošarinama na alkohol-na pića, koja mali pro-izvođači proizvode za vlastite potrebe. Prema europskim propisima, države članice smiju odobriti najviše 50 posto smanjenja u odnosu na uobičajenu stopu troša-rine za alkohol koji pro-izvode mali proizvođači na godišnjoj razini, pod uvjetom da se ne proi-zvede više od 10 hekto-litara čistog alkohola.

Otvoreni investicijski fondovi od 1.12.2016. do 8.12.2016. godine

naziv(fond) valutavrijednost

udjela

tjedna promjena

[%]naziv(fond) valuta

vrijednost udjela

tjedna promjena

[%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 21,5757 -0,16

Addiko Growth € 11,6122 1,78

ZB euroaktiv € 133,7073 3,49

ZB trend $ 160,7845 2,22

Capital Breeder kn 95,6734 2,32

KD Prvi izbor kn 14,8754 2,65

KD Europa € 121,5584 3,24

PBZ Equity fond € 11,6207 0,32

HPB Dionički kn 115,8082 1,02

Erste Adriatic Equity € 100,5300 -0,02

Neta Global Developed kn 91,8016 3,27

ZB aktiv kn 126,1447 0,67

InterCap. SEE Equity (Cap. Two) € 101,2542 0,48

Platinum Global Opportunity $ 14,7257 2,15

KD Nova Europa kn 5,8911 4,02

OTP indeksni kn 47,5997 0,11

Platinum Blue Chip € 100,3628 2,71

Neta Frontier kn 476,4735 0,27

OTP Meridian 20 € 95,3131 0,49

A1 kn 101,0400 0,18

Alpen.Special Opportunity kn 159,9477 2,39

Neta New Europe kn 65,1099 0,36

KD BRIC € 80,1224 0,00

Crobex10 kn 108,4249 0,32

KD Energija kn 9,2978 2,64

ZB BRIC+ € 95,0385 -1,44

Allianz Equity € 161,8567 0,24

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSRaiffeisen Dynamic € 120,5700 0,94

Raiffeisen Harmonic € 101,4000 1,44

Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,3600 0,20

ZB Future 2025 € 102,2822 1,97

ZB Future 2030 € 101,3628 2,34

ZB Future 2040 € 101,6234 2,36

ZB Future 2055 € 101,9737 2,51

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSZB global € 175,8482 0,74

PBZ Global fond € 15,3988 1,19

Addiko Balanced € 13,3299 1,36

KD Balanced kn 132,9280 0,99

HPB Global kn 103,4753 0,59

OTP uravnoteženi kn 116,7336 0,21

Allianz Portfolio kn 164,9847 0,16

Smart Equity € 102,3414 0,95

PBZ Conservative 10 fond € 111,1366 0,26

You Invest Active € 98,8300 0,38

You Invest Balanced € 100,4200 0,30

You Invest Solid € 101,3700 0,18

InterCap. Smart (Smart Eq. II) € 101,5377 0,05

PBZ Flexible 30 fond € 101,0408 0,72

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 195,1225 0,05Addiko Conservative € 14,3693 0,50Raiffeisen Bonds € 176,4600 0,01PBZ Bond fond € 130,6640 0,14InterCap. Bond (Capital One) € 212,6283 0,11HPB Obveznički € 159,6911 0,09Neta Emerging Bond kn 83,2988 0,46Erste Adriatic Bond € 118,8600 0,00Raiffeisen Classic € 105,8800 0,03PBZ Short term bond fond kn 102,2815 0,02PBZ Dollar Bond fond $ 101,6682 0,29PBZ Dollar Bond fond 2 $ 98,9063 0,31NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 143,4538 0,00ZB plus kn 175,8517 0,00ZB europlus € 150,7189 0,00PBZ Euro Novčani € 139,3443 0,00Raiffeisen Cash kn 158,0200 0,01Erste Money kn 151,6200 0,01Addiko Cash kn 152,3838 0,00PBZ Dollar fond $ 132,4588 0,03HPB Novčani kn 143,8576 0,00OTP novčani fond kn 133,2876 0,00InterCap. Money (Money One) kn 130,1612 0,00Allianz Cash kn 118,5024 0,00Erste Euro-Money € 116,0900 0,00Auctor Cash kn 111,2756 0,01Raiffeisen euroCash € 105,9300 0,00HPB Euronovčani € 106,4255 0,00Locusta Cash kn 1363,8355 0,02Neta MultiCash kn 107,4831 -0,01OTP euro novčani € 102,5843 -0,00


knjigometar

Fernando Trias de Bes, Philip Kotler

Inovacijom do pobjedeŠkolska knjiga

Sandor Marai

Knjiga o travamaOceanmore

Josefine Klougart

Jedno od nas spavav.B.Z.

Evie Wyld

Sve ptice pjevajunaklada Ljevak

John Teehan

U Božje imeAlgoritam

Karin Slaughter

SakrivenoZnanje

U ovoj je knjizi predložena nova i drukčija shema ino-vacijskih procesa koja će or-ganizacijama omogućiti da fleksibilno organiziraju vla-stiti inovacijski proces. Autori su taj sustav nazvali modelom od A do F, a vrijedi za sve vr-ste organizacija, djelatnosti i inovacija. Uspješan inovacij-ski sustav temelji se na stra-teškom planiranju inovacije, mjerenjima učinaka inovacije, nagrađivanju i inovacijskoj kulturi. Ako menadžeri žele uvoditi inovacije u svojoj or-ganizaciji, moraju istodobno upravljati svim tim četirima područjima.

Ova knjiga Sandora Maraija je poput starih knjiga o travama koje su jednostavnim primje-rima htjele odgovoriti na pi-tanja poput: što treba učiniti ako nekoga boli srce ili ga je napustio Bog. Njen pisac učeći želi podučiti bližnje, učeći od starih, iz knjiga, preko njih iz ljudskoga srca, iz nebeskih znakova. Želi prenijeti ele-mentarne spoznaje, odnosno temeljne istine ljudskoga ži-vota. Djelo napisano 1943. Marai je posvetio Epiktetu, Marku Aureliju, Montaigneu i svim stoicima, od kojih je učio o moći, dobroj volji i životu bez straha.

Umjetnica iz Kopenhagena dolazi u roditeljski dom na poluotok Jylland, u posjet bo-lesnoj majci. Istodobno pro-lazi bolno razdoblje nakon prekida veze te se nada naći mir u krajoliku svoga djetinj-stva. Ali i tamo je opsjedaju ambivalentni osjećaji, tuga i bol jer ništa nije kako je neka-da bilo. Dok promatra snijeg, ona iscrtava slike što se vr-tlože u njezinu umu, najviše u posljednjih osam godina. U kratkim narativima ili pro-zno-poetskim fragmentima isprepliću se njezina sjećanja, emocije, dijelovi razgovora i tišina.

Jake Whyte živi sama na go-tovo pustom oto ku u blizini britanske obale. Uzgajivačici ovaca jedino društvo na otoku je njezin pas. Nevolje nastaju kad netko, ili nešto, počinje ubijati Jakeine ovce. Isprva Jake posumnja na lokalne ti-nejdžere ili na divlje životinje, no uskoro posta je jasno da je to stvorenje znatno tajanstve-nije. Dok se događaji u njezi-nom životu na otoku odvi jaju kronološki, epizode iz njezi-nog prijašnjeg života prika-zuju se u flashbackovima, ot-krivajući zlokobne i prijeteće detalje iz njezine prošlosti...

U Božje ime predstavlja novi pristup analizi religije. Aplici-rajući evolucijsku psihologiju dobit ćemo svježi pristup reli-gijskim tekstovima i bolje ra-zumijevanje njihovih kontra-diktornosti i kompleksnosti, esencijalnih u borbi protiv re-ligijskog nasilja i borbi za mo-ralnije društvo. Evolucijsko tumačenje religije i moral-nosti nova je vrsta znanosti, no već se pokazala posebno plodonosnom. U Božje ime idealan je uvod u nju te, po-krivajući raznovrsne disci-pline, predstavlja fantastično štivo kako za stručnjaka tako i zainteresiranog laika...

Bill Black, bivši zatvorenik u Maconu, zapeo je za oko sit-nom dileru koji smatra da bi mu Bill mogao biti saveznik u njegovim opasnim poslovima. No, on ne zna da je Bill zapra-vo agent Will Trent koji radi na tajnom zadatku. Will je od-vojen od svoje djevojke Sare Linton, od koje skriva mnoge tajne o sebi i zadatku na ko-jem se nalazi. No i Sara dolazi u Macon vidjeti svog posinka Jareda koji se bori za život nakon teškog napada. Sara smatra da je njegova supruga, detektivka Lena Adams kriva i za ovaj napad i nađe se u istom vrtlogu događaja kao i Will.


HrvatskaLož-uljeBrodsko-posavska županija na-bavlja lož-ulje (ekstra lako). Pro-cijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok do-stave ponuda je 22. prosinca.

VrataGrad Zagreb nabavlja rolo, sekcijska, industrijska i garažna vrata s ugradnjom. Procijenje-na vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave po-nuda je 27. prosinca.

Mliječni proizvodiGrad Slavonski Brod nabavlja mliječne proizvode. Procije-njena vrijednost nabave iznosi

1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. prosinca.

Vodovodni materijalHrvatska elektroprivreda na-bavlja usluge održavanja ser-verske infrastrukture i pripa-dajuće usluge. Procijenjena vrijednost je 17,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. siječnja.

regijeIzgradnja nove sportske dvoraneObčina Gorenja Vas - Poljane nabavlja radove rušenja i iz-gradnje nove sportske dvora-ne. Rok dostave ponuda je 28. prosinca.

Usluge osiguranjaGrad Mostar nabavlja usluge osiguranja zaposlenika. Rok dostave ponuda je 19. prosin-ca.

Računarska i komunikacijska opremaFond zdravstvenog osigura-nja Republike Srpske nabavlja računarsku i komunikacijsku opremu. Rok dostave ponuda je 26. prosinca.

GorivoHidroelektrane Dabar nabav-ljaju gorivo za vozni park. Rok dostave ponuda je 22. prosin-ca.

Modularni objektiJedinstvo, Krapina, www.jedinstvo.com. Tvrt-ka proizvodi modularne objekte za škole, dječ-je vrtiće, studentske domove, domove umi-rovljenika, stambene i sanitarne kontejnere, tehničke kontejnere, metalne konstrukcije za proizvodne i skladišne hale, trapezno profili-rane limove za krovove, opremu za autoceste. Pruža usluge izvođenja građevinskih radova. Tvrtka raspolaže zatvorenim i otvorenim pro-storima za zakup (proizvodne i skladišne hale). Kontakt: Josip Mihalić, [email protected], 049 374 100, 098 271 330.

košulje i bluzeOrljava, Požega, www.orljava.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom visokokvalitetnih muških košu-lja i ženskih bluza. Tvrtka je najveći specijali-zirani proizvođač muških košulja u Hrvatskoj i njihov najveći dobavljač na našem tržištu. Ono što tvrtku razlikuje od drugih je odnos cijene i kvalitete. Asortiman proizvoda: svečane ko-šulje, sportske košulje, polo košulje, košulje za svaki dan, ljetne (havajske košulje). Kontakt:

Dubravka Seničar, [email protected], +385 34 234 404, +385 98 307 652.

vinoKutjevo, Kutjevo, www.kutjevo.com. Tvrt-ka je najveći hrvatski izvoznik vrhunskih i kvalitetnih vina. Svoju kvalitetu kontinuirano dokazuje osvajanjem brojnih najviših nagra-da na domaćim i inozemnim ocjenjivanjima i izložbama vina. Dugogodišnja suradnja s naj-eminentnijim sjemenarskim kućama Europe rezultirala je ponudom širokog asortimana

sjemena raznih ratarskih kultura. Merkantilni ratarski proizvodi i brašno također su dio naše ponude europskom i svjetskom tržištu. Kon-takt: Mladen Itrak, [email protected], +385 34255002.

Poslovni prostorFactory Forty, Bruxelles, Belgija, www.fac-toryforty.be. Tvrtka nudi poslovni prostor ili konferencijske dvorane (za šestoro do 150 lju-di) u centru Brisela s potpunom opremom te parkingom. Kontakt: [email protected]. David Sdika, +32/497-943474.

suradnjaDrvo Commerce Huzjak, Visoko. Tvrtka se bavi preradom drva. Nudi poslovnu i proi-zvodnu suradnju s mogućnošću ulaganja u novu proizvodnu liniju. Kontakt: Snježana Huzjak, [email protected], +385 42626266, +385 98370948.

konopiMultiplet, Zadar. Tvrtka se bavi proizvodnjom i distribucijom svih vrsta konopa i pletenica za nautiku, ribarstvo i domaćinstvo. Kontakt: Nikica Sulen, [email protected], +385 98712951, +385 23214355.

Poslovni kapacitetiFeroimpex automobilska tehnika, Lug Samo-borski, Bregana, www.feroimpex.hr. Tvrtka nudi svoje proizvodne kapacitete za strojne i toplinske obrade komponenti u industriji pre-ma potrebama kupaca. Kontakt: Zoran Legac, [email protected], +385 13430200, +385 98209126.

POnUdA / sUrAdnjA / TrAŽenje

iZBOr iZ nAdMeTAnjA

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511

fax.: 01/[email protected] www.briefing-nadmetanja.hr

pST!


Zemljište u Umagu, procijenjeno na 25,6 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstav-lja 3525 četvornih metara zemljišta. Dražba za ovu nekretninu održat će se 7. veljače u 12 sati u zgradi Općinskog suda u Puli-Pola, Stal-na služba u Bujama-Buie, raspravna dvorana broj 24. Predmetne nekretnine ne mogu se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijedno-sti. Poreze i pristojbe u vezi s prodajom dužan je platiti kupac. Osobe zainteresirane za kup-nju nekretnine mogu razgledati nekretninu sa sudskim ovršiteljem. Dogovor oko termina razgledavanja sa sudskim ovršiteljem moguć je svakim radnim danom u vremenu od 8 do 10 sati na broj tel. 052/725 233. U javnoj draž-bi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do dana održavanja roči-šta za dražbu uplatile osiguranje (jamčevinu) za nekretnine u iznosu od 10 posto utvrđene cijene nekretnine na žiro-račun Suda IBAN HR2923900011300002176, model i poziv na broj 202-3240-16 kod Hrvatske poštanske banke d.d., a kako bi ista bila na vrijeme evi-dentirana na naznačenom računu suda.

Zgrade i kuće s okućnicama u Brezničkom Humu procijenjene na 22,6 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgradu, dvo-rište i parkiralište, kuću, gospodarske zgrade, dvorište i oranicu, livadu, šumu i cepilnjak,

ukupne površine 36.351 četvorni metar. Draž-ba za ovu nekretninu će se održati 25. siječ-nja u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 110/I. Nekretnine se ne mogu pro-dati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je 23. i 24. siječnja godine u vremenu od 13 do 15 sati. Jamčevina za su-djelovanje u dražbi iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine koju je potrebno uplatiti na broj: HR1223900011300000154, poziv na broj: 05 19-02-217511.

industrijski pogon u Bilicama pokraj Šibe-nika procijenjen na 12,7 milijuna kuna. Ne-kretnina u naravi predstavlja industrijski po-gon i prolaz ukupne površine 26.393 četvorna metra. Dražba će se održati 19. siječnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Zadru, Stalna služ-ba u Šibeniku, Stjepna Radića 81/II. Uvjet pro-daje je po načelu viđeno-kupljeno, a razgleda-vanje je moguće uz dogovor na telefon 022/331 878. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi pet posto procijenjene vrijednosti.

kuća u Zagrebu, procijenjena na 11,5 mi-lijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću i okućnicu ukupne površine od 629 če-tvornih metara, u Torbarovoj ulici broj 9 u Za-grebu. Dražba za ovu nekretninu će se održati do 26. siječnja u podne, na Općinskom gra-đanskom sudu u Zagrebu Ul. grada Vukovara 84, soba 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 3,8 milijuna kuna. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu uplatili jamčevinu u iznosu od 10 po-sto vrijednosti nekretnine na žiro-račun Op-ćinskog građanskog suda u Zagrebu, otvoren kod HPB-a, broj HR17 2390 0011 3000 0326 5, model HR05, poziv na broj 116-3349-11, a ku-pac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

stambeno-poslovni prostor u Zagrebu, procijenjen na osam milijuna kuna. Ne-kretnina u naravi predstavlja 4399 četvornih metara prostora na adresi Voltino 2-4. Draž-ba za ovu nekretninu će se održati 18. siječ-nja u 9.30 sati kod Trgovačkog suda u Za-grebu, Petrinjska 8, soba 93/II. Imovina koja je predmet prodaje ne može se prodati ispod utvrđene vrijednosti. Pravo na sudjelovanje na dražbi imaju samo one osobe koje su pret-hodno dale osiguranje i dokaz o osiguranju dostavile najkasnije na ročište za javnu draž-bu. Osiguranje u iznosu od pet posto od ogla-šene cijene plaća se na žiro-račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu, IBAN broj HR9223900011300000460 otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb, pozi-vom na broj 05 421/10. Nekretnina se prodaje i preuzima sa svim stvarnim i pravnim nedo-stacima, te se kupac odriče bilo kakvog po-traživanja s navedene osnove. Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 60 dana od dana donošenja rješenja o dosudi nekretnine. Ra-zgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnom upraviteljicom Nevenkom Koro-man na telefon 098/9171 922.

PrOdAjU se ZeMLjiŠTe,

ZGrAde i indUsTrijski

POGOn

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i

pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

stečajevi, nekretnine, dražbe


tenderi

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Lovačke odoreDržavno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku korporativne odjeće – lovačkih odora. Nabava je podijeljena u dva dijela: ljetne i zimske jakne, ljetne i zimske hlače, prsluci, košulje kratkih i dugih rukava, zimske kape te čarape duge i kratke. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je 407.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 6. siječnja 2017. godine Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR s.p., Pod Juliskou 1621/5 16000 Prag 6 Češka Republika.

interaktivne mrežne i mobilne aplikacije

Europski centar za razvoj strukovnog ospo-sobljavanja raspisao je natječaj za razvoj inte-raktivnih mrežnih i mobilnih aplikacija. Natje-čaj je otvoren do 9. siječnja 2017., a prijave na bilo kojem službenom jeziku Europske unije se predaju na Cedefop - European Centre for the Development of Vocational Training, Europe Street 123, PO Box 22427, Thessaloniki 551 02, Greece, Dimitra Eleftheroudi, [email protected]. Više podataka o naručitelju na: http://www.cedefop.europa.eu.

računala i opremaEast Riding of Yorkshire nabavlja multifunkci-onalni uređaj i prateće usluge te PMS softver upravljanja štampom prema zahtjevima općine. Dokumentacija dostupna na linku: www.yor-tender.co.uk. Rok za predaju ponuda na engle-skom jeziku je 14. prosinca, a prijave se predaju na East Riding of Yorkshire, County Hall, Cross Street, Beverley HU17 9BA, United Kingdom Sa-rah Dyson, [email protected].

Preuređenje cesteKotarski ured u Siedlcama (Powiat Siedlecki) raspisao je natječaj za preuređenje kotarske ce-

ste br. 3607W Broszków-Żuków. Procijenjena vrijednost natječaja bez PDV-a je 4.145.375,65 zlota. Rok za dostavu ponuda je 27. veljače 2017. godine do 11 sati. Jezik na kojem ponude ili zahtje-vi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je polj-ski. Naručitelj: Kotarski ured Siedlecki 711581653 Piłsudskiego 40 08-110 Siedlce Poljska.

Medicinski potrošni materijalKlinički bolnički centar Zagreb objavljuje na-tječaj za nabavu hematološkog potrošnog ma-terijala. Natječaj je otvoren do 28. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Kišpatićeva 12, Služba za provođenje postupa-ka javne nabave, Služba nabave, Renata Szabo, Sanja Brajčić Kurelić, 10000 Zagreb, [email protected], [email protected]. Elek-tronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2fS+002-0025105.

Popravak i održavanjePredmet nabave je za elektroenergetsku mrežu - servis i transport transformatora T2 na lini-ji Ventusneva-Seitenoikealla. Dokumentacija dostupna na linku: www.fingrid.fi. Natječaj je otvoren do 19. siječnja, a prijave na finskom je-ziku se predaju na: Fingrid Oyj, Läkkisepäntie 21, Helsinki 00620, Finland, Timo Ojanen, [email protected]. Više podataka na istoj adresi.

Brodica za posebne namjene

Rumunjska, Riječna uprava donjeg toka Duna-va (Administratia Fluviala a Dunarii de Jos RA) objavila je javni natječaj za nabavu brodice za posebne namjene. Rok izvršenja ugovora je 10 mjeseci od sklapanja ugovora. Natječaj je otvo-ren do 19. siječnja.

kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BdP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

tenderi.hgk.hrBesplatan pristup svim informacijama o

međunarodnim javnonabavnim natječajima


priv

red

ni v

jesn

ik

Luxury CosmetiCs

Brend koji otkriva tajnu kleoPatrinog njegovanog izgledaŠećerna pasta, za razliku od voska, ne skida zaštitni sloj kože. Hladni način upotrebe idealan je za osobe osjetljive kože, ali to kako je tržište prepoznalo novi proizvod iznenadilo je i samu Dijanu Ćuzele, mladu poduzetnicu koja je svojim novitetom već osvojila police ljekarni i drogerija u Hrvatskoj, ali i u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori

U ći u svijet poduzetništva i ra-zvijati vlastiti brend izazov je koji je spremno prihvatila mlada poduzetnica Dijana

Ćuzele. Njena poduzetnička priča zapo-čela je 2010. godine, i to sasvim slučaj-no. Tada 21-godišnja studentica 2. godine Zagrebačke škole ekonomije i manage-menta na kolegiju e-Business prezen-tirala je mogućnosti koje bi na tržištu mogao ponuditi proizvod za egipatsku depilaciju - šećerna pasta Cleopatra - koju tada nije bilo moguće jednostavno kupiti u drogerijama.

“Međutim, shvatila sam da sam otišla predaleko u želji da položim jedan ispit, te sam odlučila da ću svoju ideju pokuša-

dijana Ćuzele svoju

je tvrtku osnovala

nakon višestrukiH

nagrada osvojeniH

u Ženevi i seoulu


ti komercijalizirati do kraja. Prijavila sam se na najprestižniji svjetski sajam inova-cija u Ženevi i na svoje veliko iznenađe-nje osvojila sam zlatnu medalju za inova-ciju! To mi je bila odskočna daska”, kaže nam osnivačica i predsjednica Uprave Luxury Cosmeticsa, koja je nakon više-strukih nagrada osvojenih u Ženevi i ka-snije u Seoulu, osnovala vlastitu tvrtku te dobila sve potrebne dozvole kako bi se Cleopatra našla na policama svih hrvat-skih ljekarni, drogerija i na kraju u svim drogerijama susjednih zemalja i šire.

BLAGI PILINGŠećerna pasta, za razliku od voska, ne skida zaštitni sloj kože, već radi blagi peeling i zaglađuje kožu. Jedinstveni sa-stav i hladni način upotrebe idealan je za osobe osjetljive kože, s proširenim vena-ma i ispucalim kapilarama, te za osobe koje su zadobile opekotine i nuspojave nastale od drugih depilacijskih sredstava.

Cleopatra se prodaje u svim većim domaćim i internacionalnim drogerijskim

lancima kao što su dm-droge-rie markt, Kozmo te Bipa u Hrvatskoj,

zatim Lilly i dm u Srbiji, te u ostalim dro-gerijskim lancima u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori. Proizvode i profesionalne šećerne paste Cleopatra koriste kozmetički sa-

loni diljem Europe, a za profesional-ne proizvode imaju poseban

oblik distribucije.

“Trenutačno možemo proizvesti oko 2000 proizvoda dnevno, dok u proljet-nim i ljetnim mjesecima, kad se taj pre-parat koristi mnogo češće, na mjesečnoj bazi proizvedemo više od 30.000 proi-zvoda”, kaže Dijane Ćuzele koja je osim proizvodnje šećerne paste prošle godine odlučila svoje poduzetničke sposobnosti okušati i u trgovačkoj djelatnosti.

U Rijeci je otvorila trgovinu Diviana Cosmetics koja se bavi prodajom pro-fesionalne kozmetike, pribora i opreme, te Diviana Academy u Zagrebu, odnosno

edukativni centar za buduće vizažiste, nail artiste i frizere. “Smatram da se po mnogočemu razlikujemo od drugih, po-čevši od našeg proizvoda koji je među-narodno nagrađivan i certificiran, pa sve do tvrtke koja je sve samo ne jednolična.

Zapošljavamo mlade i ambiciozne lju-de u koje ulažemo, granamo djelatnosti i, naravno, prilagođavamo se novim tehno-logijama”, kaže ova mlada poslovna žena te nam pojašnjava da je zbog tog razloga i upisala diplomski studij digitalnog mar-ketinga na Veleučilištu Algebra. U tvrtki je trenutačno zaposleno 16 djelatnika, dvoje ljudi u upravi, dvoje u proizvodnji, četvero u veleprodaji, dvoje u web shop prodaji i digitalnom marketingu te šest u maloprodaji, a planiraju i nova zapošljavanja.

Poteškoća u podu-zetništvu uvijek

ima, kaže Dijana

Ćuzele te ističe kako se s njima

susrećete bez obzira na to jeste li početnik ili

“iskusniji” poduzetnik.“Uvijek se pojavi nešto

što vas iznova iznenadi, bilo da se radi o internim proble-mima ili borbi s državnom

administracijom, uvijek te nešto dočeka nespremnog koliko god mi-

slio da si spreman na sve. Meni je bio lakši početak utoliko jer sam iz poduzet-ničke obitelji, ali s druge strane, nitko od mojih nije imao iskustva s proizvodnjom, tako da sam se sama morala potruditi da pohvatam sve regulative”, kaže ova uspješna poslovna žena.

BRZI STARTSamo pokretanje proizvodnje u njezinom slučaju bilo je relativno brzo jer je bila ri-ječ o novom proizvodu na maloprodaj-

nom tržištu. Ipak, priznaje da se tu više radilo o osjećaju. “Bila sam premlada da bih znala kako testirati tržište, ali jedno-stavno sam znala da je to - to. Smatrala sam da imam super proizvod koji će po-moći ne samo meni, nego i drugim že-nama s preosjetljivom kožom ili onima s proširenim venama, popucalim kapilara-ma i slično”, otkriva nam Dijana Ćuzele te napominje kako su se slični proizvodi uvozili samo za kozmetičke salone pa je ona iskoristila priliku te je svoju šećernu pastu ponudila široj publici, a tržište je bilo gladno takvih proizvoda. Kad je riječ o budućnosti, svi njihovi planovi usmje-reni su na širenje poslovanja i tržišta - da se jača prisutnost na tržištu preko distri-butera i drogerija u sve zemlje svijeta, ali i da se sami više usmjere prema digital-nom razvoju. S partnerskom informatič-kom tvrtkom Net Projekt, specijalizira-nom za izradu složenih ICT sustava, žele napraviti personaliziran i interaktivan web shop i tako Cleopatru učiniti dostu-pnom bilo gdje u svijetu preko vlastite online platforme. (I.G.)

Shvatila sam da sam otišla predaleko u želji da položim jedan ispit,

te sam odlučila da ću svoju ideju pokušati komercijalizirati do kraja. Prijavila sam se na najprestižniji svjetski sajam inovacija u Ženevi i na svoje veliko iznenađenje osvojila sam zlatnu medalju za inovaciju! To mi je bila odskočna daska.

dijana Ćuzele


Apple wAtch series 1

humAnitArnA AkcijA u Adventsko dobA

Vrijeme je za kupovinu bo-žićnih poklona, a jedan od malobrojnih koji bi mogao obradovati i žene i muš-karce je onaj koji dolazi iz Applea. Apple Watch series 1 povezuje ovisnike o tehnolo-giji, modi i vježbanju. Odlikuju ga izdržljiva i lagana aluminij-ska kućišta u srebrnoj, sve-mirski sivoj, zlatnoj i ružiča-

stozlatnoj boji te Sport Band remenje u raznolikim bojama. U odnosu na originalni Apple Watch model novost je novi dvojezgreni procesor za brže performanse. Uređaj je po-trebno povezati s iPhoneom, a podržani su svi modeli od Iphonea 5. Svi modeli dola-ze s watchOS 3 operacijskim sustavom te su otporni na pr-

skanje, što znači da su sigurni za korištenje prili-kom vježbanja ili pranja ruku. Kad je riječ o moguć-nosti poveziva-nja, tu su wi-fi ( 8 0 2 . 1 1 b / g / n 2.4Ghz) i Blueto-oth 4.0.Apple Watch series 1 od do-

datne opreme ima senzor brzine otkucaja srca, akcele-rometar, žiroskop i senzor za osvijetljenost prostora. Što se zaslona tiče, riječ je o za-slonu OLED Retina s tehno-logijom Force Touch od Ion-

X stakla. Apple Watch series 1 pokreće ugrađena, punjiva litij-ionska baterija za čije je punjenje zadužen magnetski kabel, a jamči autonomiju od 18 sati pri normalnom kori-štenju. (K.S.)

Ovogodišnje predblag-dansko adventsko doba u Zagrebu, među osta-lim lijepim događanjima, obilježeno je i organizi-ranjem izložbe Orašar u Muzeju za umjetnost i

obrt (MUO). Upravo je u toj adventskoj čaroliji svoje mje-sto pronašao i portal Wish mama koji je u MUO na dan 6. prosinca ili popularnog Ni-kolinja organizirao tradicio-nalni event pod nazivom Wish

mama i Sveti Nikola daruju. Svi mali i veliki uzvanici ra-zgledali su izložbu Orašar te dobili prigodne poklon-pake-te. Osim toga, to je događanje imalo i humanitarni karakter budući da je prihod od kup-nje ulaznica za izložbu Orašar na dan Svetoga Nikole, MUO darovao Dječjoj bolnici Srebr-njak za nabavu dijagnostičkog uređaja koji će olakšati pretra-ge kod dojenčadi i male djece. No to nije bio kraj - drugog su dana glavna urednica portala Wish mama Diana Mikloš, lik Svetog Nikole kao i likovi iz mašte i balerine iz Orašara po-sjetili djecu koja se nalaze na liječenju u Dječjoj bolnici Sre-brnjak, dočarali im dio iz bajke Orašar te im darovali prigodne poklon-pakete. (S.P.)

Uniseks božićni Poklon za nju i njega

Wish mama i sveti nikola darUjU

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Svaki tjedan pred vama!

Provjereni partner gospodarstva!

Tu smo zbog vas i vašeg poslaprivredni vjesnik

godišnjA pretplAtA:

ZA HRVATSKU850 kuna sa PDV-om(752,21 kn + PDV )

studentska i učenička pretplata

–50% popusta425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV)

ZA INOZEMSTVO125 eUr + poštarina ovisno o zemlji dostave

Uvijek uz gospodarstvo.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Finan-cijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Svaki pretplatnik za vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživa-nja po ključnim riječima.

U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

PRETPLATITE SE!NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM

VJESNIKOM!

JEDINSTVENO !

Pretplaćujem se na primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu privredni vjesnik, kačićeva 9, Hr-10000 Zagreb, ili na e-mail [email protected].

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe:

OIB:

Ime odgovorne osobe:

Adresa:Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum:

privredni vjesnik

Tjednik za one koji odlučuju.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

Na kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

TV NOVA Pula T V Š I B E N I K