Transcript

Provjera internetske sigurnosti u školama Kratke upute za opću prosvjetnu inspekciju

Ove kratke upute služe kao potpora prosvjetnim inspektorima u kontroli školskih mjera za očuvanje sigurnosti pri provođenju opće prosvjetne inspekcije. NAPOMENA: Ovo je prijevod Ofstedovog dokumenta, napravljen u sklopu projekta razvoja školskog kurikuluma "Sigurniji internet za djecu". Više informacija o projektu možete pronaći na stranicama petzanet.HR. Original ovog dokumenta dostupan je na adresi: http://www.ofsted.gov.uk/resources/briefings-and-information-for-use-during-inspections-of-maintained-schools-and-academies

Dobne skupine: sve

Objavljeno: siječanj 2014.

Referentni broj: 120196

Ured za standardizaciju obrazovanja i zaštitu djece (Ofsted) regulira i kontrolira rad škola u svrhu

postizanja najboljih rezultata u pružanju brige o djeci i mladim ljudima te u obrazovanju i

usavršavanju vještina učenika svih dobnih skupina. Regulira i kontrolira ustanove koje vode brigu o

djeci i rad socijalnih službi te kontrolira Savjetodavnu i podupiruću sudsku službu za djecu i obitelji

(Cafcass), škole, više škole, školovanje učitelja, obrazovanje kroz rad, obrazovanje odraslih te

obrazovanje u zatvorima i ostalim sigurnosnim institucijama. Procjenjuje rad dječjih službi i kontrolira

rad ustanova za zbrinjavanje djece, očuvanje sigurnosti i službi za zaštitu djece.

Ako želite kopiju ovog dokumenta u nekom drugom formatu, poput uvećanog ispisa ili ispisanog

Brailleovim pismom za slijepe, molimo obratite nam se na broj telefona 0300 123 1231 ili pismom na

e-mail adresu [email protected].

Podatke sadržane u ovoj brošuri (osim logotipa) smijete koristiti besplatno u bilo kojem obliku ili

putem bilo kojeg medija, pod uvjetima licence pod nazivom Open Government Licence. Za pregled

licence posjetite stranicu www.nationalarchives.gov.uk/doc/open-government-licence/, pišite na

adresu Information Policy Team, The National Archives, Kew, London TW9 4DU ili pošaljite e-mail na

e-mail adresu: [email protected].

Ova brošura dostupna je na adresi www.ofsted.gov.uk/resources/120196.

Kako biste primali redovne obavijesti putem digitalne pošte o novim brošurama, izvješćima kao i izvješćima prosvjetnih inspekcija, posjetite našu stranicu i kliknite na ‘Subscribe’.

Piccadilly Gate

Store St

Manchester M1 2WD

T: 0300 123 1231

Textphone: 0161 618 8524

E: [email protected]

W: www.ofsted.gov.uk

No. 120196

© Crown copyright 2014

Sadržaj

Uvod Error! Bookmark not defined.

Osnovni podaci 4

Uobičajene opasnosti s kojima se inspektori mogu susresti 5

Sadržaj Error! Bookmark not defined.

Kontakt Error! Bookmark not defined.

Ponašanje Error! Bookmark not defined.

Zašto je to važno? 6

Ključne osobine dobrog i iznimno dobrog poslovanja 9

Pokazatelji lošeg poslovanja 10

Dodatak 1. Pitanja za vodstvo škole 11

Dodatak 2. Pitanja za učenike 14

Dodatak 3. Pitanje za zaposlenike 15

Dodatak 4. Primjeri sadržaja, kontakta i ponašanja 16

Dodatak 5. Trenutni trendovi u korištenju tehnologije među djecom 17

Dodatak 6. Pojmovnik 20

Dodatni podaci 23

Izdanja Ofsted ureda 23

Ostala izdanja 23

Internetske stranice 23

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

4

Uvod

1. U kontekstu provjere, internetska sigurnost može se opisati kao sposobnost škole:

da zaštiti i educira učenike i zaposlenike u korištenju tehnologije

da posjeduje prikladne mehanizme za pružanje odgovarajuće intervencije i potpore kada je to potrebno.

2. Postoji veliki broj problema koji se javljaju pod nazivom internetska sigurnost,

ali se mogu svrstati u tri rizične kategorije:

sadržaj: izloženost nezakonitom, nepriličnom ili štetnom sadržaju

kontakt: izloženost štetnoj komunikaciji putem interneta s drugim korisnicima

ponašanje: osobno ponašanje na internetu koje povećava vjerojatnost od napada ili uzrokuje štetu.

Osnovni podaci

3. 2007. godine vlada je od prof. Tanye Byron zatražila procjenu opasnosti kojima su izložena djeca pri korištenju interneta i igranju računalnih igrica. Nakon objave izvještaja o rezultatima procjene 2008. godine, zatraženo je od Ureda za standardizaciju obrazovanja i zaštitu djece da procijeni do koje mjere škole educiraju učitelje o sigurnom i odgovornom korištenju nove tehnologije. Izvješće pod nazivom “Sigurno korištenje nove tehnologije” također je ocijenilo edukaciju zaposlenika na temu internetske sigurnosti u posjećenim školama i razmatralo vezu škole s obiteljima u polju internetske sigurnosti. Izvješće je imalo nekoliko ključnih zaključaka:

u pet škola koje su imale iznimno dobre strategije internetske sigurnosti, svi zaposlenici, uključujući i nenastavno osoblje, dijelili su odgovornost za internetsku sigurnost. Prozivka, konzultacije, sati zdravstvenog odgoja, individualni satovi, društveni predmeti, obrazovni predmeti i uzrastu prilagođeni kurikulum za internetsku sigurnost, sve je to doprinijelo da učenici postanu sigurni i odgovorni korisnici novih tehnologija

učenici u školama koje su imale sistem zaštite pod nadzorom stručnjaka i učitelja više su znali i razumjeli o internetskoj sigurnosti od učenika u školama sa sistemom “blokiranja” neprimjerenih i neželjenih sadržaja. Učenici su općenito bili ranjiviji kada su škole koristile sistem “blokiranja” određenih sadržaja jer nisu imali priliku sami procijeniti i suočiti se s opasnostima

u najboljim školama, učitelji savjetnici, stručna služba, nastavnici i obitelji sudjelovali su u izradi jasne strategije za internetsku sigurnost. Smjernice su se redovito obnavljale i mijenjale, zajedno s tehnološkim napretkom.

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

5

Međutim, sistematično obnavljanje strategija i procjena opasnosti rijetko se primjenjuje u ostalim posjećenim školama

iako su već imale odličnu suradnju s obiteljima, najbolje škole su prepoznale potrebu nastavka takve suradnje kako bi očuvali internetsku sigurnost i kod kuće

mali broj posjećenih škola iskoristilo je stajalište učenika i roditelja kako bi razvile svoje smjernice za provođenje internetske sigurnosti

u nekim školama primijećene su slabosti u provođenju internetske sigurnosti u slučaju kada su učenici usvajali određena znanja van škole

najslabiji vid provođenja internetske sigurnosti u posjećenim školama primijećen je u kvaliteti i učestalosti edukacije za zaposlenike. Edukacijom nisu obuhvaćeni svi zaposlenici škole te ona nije provođena sistematično. Čak i škole koje su organizirale edukaciju za sve zaposlenike, nisu sistematično kontrolirale rezultate i učinke takve edukacije.

Preporuke za škole

4. U izvještaju se preporuča sljedeće:

škole bi trebale procijeniti potrebe za edukacijom svih zaposlenika i provesti edukaciju u svrhu širenja znanja i stručnosti u sigurnom i prikladnom korištenju novih tehnologija

škole bi također trebale usko surađivati s obiteljima kako bi im pomogle da svojoj djeci omoguće sigurno i odgovorno korištenje novih tehnologija kod kuće i u školi

škole bi trebale češće koristiti stajališta učenika i obitelji u razvoju strategija internetske sigurnosti

trebalo bi prijeći sa sistema “zabrane” određenih sadržaja na “nadzirane” sisteme kako bi učenici razumjeli kako se suočiti s opasnostima; da im omoguće bogatije obrazovno iskustvo; da premoste jaz između školskog sistema i otvorenijih sistema van škole

škole bi trebale razviti uzrastu prilagođene, sveobuhvatne kurikulume za internetsku sigurnost koji bi omogućili učenicima da postanu sigurni i odgovorni korisnici novih tehnologija

potrebno je surađivati s partnerima i ostalim suradnicima kako bi se osigurala internetska sigurnost učenika koji dio svojeg obrazovanja stječu van škole

škole bi trebale sistematično i iznova provjeravati i razvijati postupke internetske sigurnosti, uključujući i edukaciju, kako bi imali pozitivni učinak na znanje i razumijevanje učenika.

Uobičajene opasnosti s kojima se inspektori mogu suočiti

5. Ovaj popis nije iscrpan.

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

6

Sadržaj

izloženost neprikladnom sadržaju kao što je internetska pornografija, ignoriranje postavljene dobne granice na računalnim igrama (izloženost nasilju u kombinaciji s rasističkim izrazima), zlouporaba droga

internetske stranice o stilu života (lifestyle websites), poput internetskih stranica o anoreksiji, samoozljeđivanju ili samoubojstvima

internetske stranice sa sadržajem namijenjenim promicanju mržnje

provjera sadržaja: kako provjeriti autentičnost i točnost sadržaja na internetu

Kontakt

grooming – uspostavljanje emocionalne veze s djetetom u svrhu seksualne zlouporabe djeteta

svi oblici virtualnog nasilja, odnosno, nasilja putem interneta

krađa identiteta (uključujući i “frape” – provala Facebook profila) i dijeljenje zaporki

Vladanje

problemi privatnosti poput objavljivanja osobnih podataka

digitalni otisci i internetska “online” reputacija

zdravlje i dobrobit (količina vremena provedenog na internetu (internet ili igranje igrica))

sexting (slanje seksualno eksplicitnih sadržaja (poruka ili fotografija) elektroničkim putem) poznato pod nazivom SGII (vlastoručno snimljene neprilične fotografije)

autorsko pravo (zanemarivanje intelektualnog vlasništva i prava – poput glazbe ili filma)

Zašto je ovo važno?

6. Tehnologija nudi nezamislive mogućnosti i stalno se razvija. Pristup postaje sve univerzalniji i sve mobilniji, a učenici sve ranije počinju koristiti tehnologiju, kako je to opisano u nastavku.

Starija djeca sve više vremena provode na internetu i sve je vjerojatnije da će na internet ići sami bez nadzora. Djeca od 5. do 15. godine provode većinu vremena gledajući TV, dok djeca od 12 do 15 godina provode više vremena na internetu (od 14.9 sati tjedno 2007. vrijeme provedeno na internetu poraslo je na 17.1 sat 2012. godine) i trenutno provode isto toliko vremena na internetu koliko i gledajući TV. Također više nego 2011. internet koriste u vlastitim sobama (43% 2012. godine naspram 34% 2011. godine). Jedno od sedmero djece stare između 5 i 7 godina (14%), jedno od

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

7

četvero djece stare između 8 i 11 godina (24%) i preko polovice djece između 12 i 15 godina starosti koristi internet bez nadzora (55%).1

Djeca pristupaju internetu preko većeg broja uređaja. Uz pristupanje internetu putem osobnog računala, prijenosnog računala ili netbooka sve se više pristupa internetu i preko drugih uređaja. Sve dobne skupine će 2012. godine internetu vjerojatnije pristupiti preko tableta, a djeca između 5 i 7 te 12 i 15 godina putem mobitela. Djeca između 5 i 7 godina manje će nego 2011. godine pristupati internetu putem osobnih računala, prijenosnog računala ili netbooka (58% 2012. godine naspram 65% 2011. godine). Djeca svih dobnih skupina i dalje koriste društvene mreže; 22% djece starosti između 8 i 11 godina i 80% djece starosti između 12 i 15, od čega djeca između 8 i 11 godina starosti imaju prosječno 92 “prijatelja“, a djeca između 12 i 15 godina starosti 286 “prijatelja”.

7. Tehnologija i problemi internetske sigurnosti idu rukom pod ruku. Mnogi incidenti događaju se van škole, ali ipak mogu utjecati na učenike ili nastavnike.

40% učenika između 11 i 16 godina starosti svjedočilo je incidentu nastalom zbog slanja seksualno eksplicitnih sadržaja, a 40% njih nije smatralo nage fotografije neprikladnima.

28% učenika između 11 i 16 godina bili su žrtve namjernih prijetnji i poniženja putem mobitela ili interneta od strane grupe učenika ili pojedinaca. Za četvrtinu njih to zlostavljanje je bilo u tijeku, što znači da je ista osoba konstantno bila žrtvom grupe ili pojedinca tijekom dužeg vremenskog perioda.

Problemi su još veći za “osjetljiviju djecu” (na primjer djecu invalide, djecu s posebnim obrazovnim potrebama, djecu bez roditelja); internet zaobilazi sigurnosne procedure stavljajući posvojenu djecu ili djecu koja se nalaze u udomiteljskim obiteljima čak u veću opasnost od otkrivanja njihovog identiteta. To mogu učiniti njihovi biološki roditelji koji ih traže ili oni sami žele saznati tko su njihovi biološki roditelji.

Djevojčice češće zlostavljaju putem interneta nego dječake. Od djece koja koriste internet, oko 4% djece starosti između 8 i 11 godina te 8% djece između 12 i 15 godina kaže da ih je netko zlostavljao putem interneta u posljednjih godinu dana. Što se tiče uznemiravanja putem mobilnih telefona, postotak se nije mijenjao od 2011. niti za djecu staru između 8 i 11 godina, niti za djecu starosti između 12 i 15 godina. Djevojčice stare između 12 i 15 godina prije će nego dječaci priznati da ih je netko uznemiravao u posljednjih godinu dana (13% 2012. godine u usporedbi s 5% 2011. godine).

Učenici s posebnim obrazovnim potrebama 16% češće su žrtve internetskog nasilja; djeca slabijeg socijalnog i ekonomskog statusa 12% češće su žrtve internetskog nasilja.

1 OFCOM Children and Parents: Media Use and Attitudes Report, Oct 2012.

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

8

8. Činjenica da se radi o virtualnom okruženju ne čini ga manje podložnim mogućoj šteti i ozljeđivanju u usporedbi sa stvarnim okruženjem. Zato je od neizmjerne važnosti da su i učenici i nastavnici u potpunosti spremni odgovorno koristiti nove tehnologije te da za to imaju dostatnu potporu.

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

9

Ključne osobine dobrog i iznimnog poslovanja

Dosljedan pristup u

cijeloj školi

Svo nastavno i nenastavno osoblje može prepoznati probleme internetske sigurnosti.

Kvalitetno vodstvo škole postavlja internetsku sigurnost kao prioritet u svim aspektima škole (Škola ima prepoznati stupanj kvalitete, kao što je e-safety Mark – ocjena internetske sigurnosti).

Visoki stupanj važnosti pridaje se obrazovanju u sferi internetske sigurnosti, širenju vještina i izgradnji unutrašnje kvalitete.

Vrjednuje se i prihvaća doprinos učenika, roditelja i šire školske zajednice.

Sistem dojave

Jasni i razumljivi sistem prijave unutar škole koji koristi cijela škola, na primjer, anonimni sistem dojave putem interneta.

Putevi za prijavu zlostavljanja, na primjer putem CEOP-a (Nacionalni centar Ujedinjenog Kraljevstva za zaštitu djece na internetu). Jasni i obilježeni putevi do ključnih članova osoblja, koji se i koriste. Učinkovita primjena vršnjačke kontrole i podrške.

Nastavničko osoblje

Svo nastavno i nenastavno osoblje redovito se educira.

Jedan ili više članova osoblja ima višu razinu stručnosti i jasno određene odgovornosti.

Politike

Poštuju se i primjenjuju rigorozni postupci i strategije internetske sigurnosti pisani jednostavnim engleskim jezikom. Na njihovom razvoju radi cijela škola, redovito se nadograđuju i odobravaju ih učitelji savjetnici.

Strategije internetske sigurnosti trebale bi se integrirati zajedno s ostalim relevantnim strategijama i politikama poput politika vladanja, zaštite i strategija protiv zlostavljanja.

Strategije internetske sigurnosti trebale bi obuhvaćati i Politiku prihvatljivog korištenja koju razumiju i poštuju i učenici, osoblje i roditelji.

Obrazovanje

Uzrastu prilagođen kurikulum o internetskoj sigurnosti koji je fleksibilan i važan i koji potiče interes učenika. Pomoću njega potiče se internetska sigurnost poučavanjem učenika kako da ostanu sigurni, kako da zaštite sami sebe i kako da preuzimaju odgovornost za svoju vlastitu sigurnost i sigurnost ostalih.

Pozitivne nagrade koriste se u svrhu njegovanja pozitivnog i odgovornog korištenja.

Programi vršnjačkog nadzora.

Infrastruktura Ovlašteni pružatelj internetskih usluga (ISP) ili regionalni konzorcij za pružanje usluga širokopojasnog interneta uz uzrastu prilagođenom filtriranju sadržaja koje se aktivno nadzire.

Praćenje i evaluacija

Ozbiljno shvaćena procjena opasnosti koja se učinkovito koristi u promicanju internetske sigurnosti.

Učinkovito korištenje podataka za procjenu učinka postupaka internetske sigurnosti i kako to utječe na razvoj strategije.

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

10

Upravljanje osobnim podacima

Shvaćena je razina učinka osobnih podataka, a s podacima se rukuje sigurno i u skladu s zahtjevima Zakona o zaštiti osobnih podataka iz 1998. godine.

Profesionalna komunikacija između okoline i klijenata koji koriste tehnologiju:

trebala bi se odvijati u jasnim i određenim profesionalnim granicama

trebala bi biti otvorena i podložna provjeri

ni bi trebala sadržavati osobne podatke i dijeliti ih s djetetom ili mlađom osobom.

Pokazatelji neadekvatne prakse

osobni podaci nisu osigurani, a školska internetska stranica je bez enkripcije

sigurnost zaporki je neučinkovita, npr. zaporke se dijele ili su zajedničke svima osim najmlađim učenicima

politike su općenite i ne nadograđuju se redovito

nema progresivne, planirane edukacije na temu internetske sigurnosti u korelaciji s kurikulima ostalih predmeta. Npr. održava se samo jedna sjednica na temu internetske sigurnosti godišnje

nema filtriranja i nadgledanja interneta

nema dokaza o edukaciji osoblja

djeca ne znaju kako prijaviti problem.

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

11

Dodatak 1. Pitanja za vodstvo škole

9. Kako jamčite da se svi članovi osoblja educiraju putem interneta i primaju relevantna i najnovija znanja?

Zašto ovo pitanje?

Izvješće Ureda za standardizaciju obrazovanja i zaštitu djece pod imenom “Sigurno korištenje novih tehnologija” (veljača 2010.) zaključilo je da je edukacija zaposlenika slaba točka procesa provođenja strategija internetske sigurnosti. Izvješće tvrtke SWGfL pod imenom Strategije i procesi internetske sigurnosti zaključuje, na osnovu povratne informacije iz 1500 škola širom Ujedinjenog Kraljevstva putem alata ‘360 degree safe’, da je edukacija zaposlenika konstantno najslabija točka provođenja internetske sigurnosti u školama.

Što treba tražiti?

najmanje jedan seminar godišnje (u ustanovi ili putem interneta) za sve zaposlenike

obrazovni sadržaj u skladu s najnovijim istraživanjima i tehnološkim napretkom

pojedinac ili grupa s određenim dužnostima u području internetske sigurnosti

Koji su principi dobre ili iznimno dobre prakse?

jedan ili više zaposlenika ima viši stupanj stručnosti i jasno definirane dužnosti

10. Koje mehanizme ima škola na raspolaganju kako bi pomogla učenicima i

zaposlenicima koji su suočeni s problemima internetske sigurnosti?

Zašto ovo pitanje?

Konzorcij SWGfL zaključuje u svojem istraživanju sextinga (studeni 2009.)2 provedenom među 1,100 djece stare između 11 i 16 godina, da će 74% djece radije prijaviti problem svojim prijateljima nego odrasloj osobi od povjerenja. Izvješće Ministarstva obrazovanja pod imenom Primjena i učinkovitost strategija za borbu protiv nasilja (travanj 2011.)3 navodi nekoliko mogućih načina prijave, pristup jedinstven cijeloj školi, dobre procese nadzora i redovnu samoprocjenu.

Što treba tražiti? jasni kanali za prijavu

2 Sharing personal images and videos among young people, SWGfL & Plymouth University, 2009;

http://www.swgfl.org.uk/Staying-Safe/Sexting-Survey. 3 The use and effectiveness of anti-bullying strategies in schools, Department for Education (DfE),

2011; https://www.education.gov.uk/publications/eOrderingDownload/DFE-RR098.pdf.

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

12

Koji su principi dobre ili iznimno dobre prakse?

sistem online prijave, imenovani zaposlenici, vršnjačka podrška

11. Kako škola educira i podupire roditelje i cijelu školsku zajednicu po pitanju

internetske sigurnosti?

Zašto ovo pitanje?

Marc Prensky (2001.)4 izmislio je izraz, ‘digitalni domoroci’ i ‘digitalni imigranti’, opisujući tako “digitalni generacijski jaz” (Byron, 2008.) koji postoji između djece i njihovih roditelja. Samo 33% roditelja širom Europe imalo je računalni program za filtriranje sadržaja na svojim računalima.5

Što treba tražiti?

predavanja o internetskoj sigurnosti za roditelje

povećanje informiranost putem školske mrežne stranice ili internetskog glasila

Koji su principi dobre ili iznimno dobre prakse?

radionice za roditelje

pružanje redovitih i važnih izvora znanja na temu internetske sigurnosti roditeljima

djeca uče roditelje

12. Ima li škola već ustaljene strategije internetske sigurnosti i odgovornog

korištenja interneta? Kako škola zna da su one jasno definirane i da ih svi razumiju i poštuju?

Zašto ovo pitanje?

Izvješće konzorcija SWGfL pod nazivom Strategija i postupci internetske sigurnosti6 zaključuje da većina škola stalno izvještava o već ustaljenim strategijama, međutim, malo škola ima strategije koje su osmišljene međusobnom suradnjom, koje su povezane s ostalim strategijama i koje se redovito provjeravaju i nadopunjuju.

Što treba tražiti?

strategije internetske sigurnosti se redovito nadopunjuju

dokaz da su javno dostupne (posteri, priručnici i slično)

4 Digital Natives, Digital Immigrants – A new way to look at ourselves and our kids; Marc Prensky,

2001; http://marcprensky.com/articles-in-publications/ 5 Livingstone, Olafsson, O’Neill & Donoson, Towards a better internet for children, London School of

Economics (LSE) 2012;

http://www2.lse.ac.uk/media@lse/research/EUKidsOnline/EU%20Kids%20Online%20reports.aspx 6 Online safety policy and practice in the UK and internationally – An analysis of 360 degree safe/Generation Safe self review data 2011, SWGfL & Plymouth University, 2012.

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

13

djeca znaju pravila

Koji su principi dobre ili iznimno dobre prakse?

djeca čine važan dio u procesu stvaranja strategija

13. Opišite kako vaša škola educira djecu i mlade ljude da proširuju znanja, vještine

i sposobnosti koje se tiču internetske sigurnosti? Kako ocjenjujete učinkovitost takve edukacije?

Zašto ovo pitanje? Osnovna preporuka u Byronovom izvješću (2008.)7 bila je izgrađivati otpornost djece na probleme internetske sigurnosti postupnom i odgovarajućom edukacijom.

Što treba tražiti? planirani i postupni program edukacije o internetskoj

sigurnosti koji se provodi u svim dobnim skupinama djece

Koji su principi dobre ili iznimno dobre prakse?

internetska sigurnost ugrađena je u školski kurikulum i redovito se nadopunjuje

7 Safer children in a digital world: the report of the Byron Review (PP/D16(7578)/03/08), DCSF and

DCMS, 2008.

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

14

Dodatak 2 Pitanja za učenike

1. Ako ti je bilo neugodno zbog nečega što si vidio/la na internetu ili je netko od

tebe putem interneta tražio tvoje osobne podatke poput tvoje adrese, bi li znao/la

kome se obratiti za pomoć?

2. Ako ti je netko poslao ružne poruke putem interneta ili mobilnog telefona, bi li

znao/la kome ispričati o tome?

3. Možeš li mi navesti jedno od pravila za korištenje interneta koje tvoja škola ima?

4. Možeš li opisati opasnosti stavljanja neprikladnog sadržaja na internet?

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

15

Dodatak 3. Pitanja za zaposlenike

1. Jeste li ikada prisustvovali seminaru na kojem ste vidjeli kakve opasnosti na

internetu postoje za Vas i Vaše učenike?

2. Postoje li ustaljene strategije koje prikazuju dobre i sigurne postupke pri

korištenju interneta za zaposlenike i učenike škole?

3. Postoje li kazne koje osiguravaju provođenje gore spomenutih strategija?

4. Razumiju li svi zaposlenici što se misli pod virtualnim zlostavljanjem i koji učinak

ono može imati na zaposlenike i učenike?

5. Postoje li jasni mehanizmi prijave s propisanim postupcima koje zaposlenici i

učenici mogu poduzeti ako smatraju da ih netko zlostavlja putem interneta?

6. Ima li škola plan za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta (to je događaj koji se

obilježava jednom godišnje, već najmanje pet godina, pa će škole koje sudjeluju,

znati sve o tome)?

U dobroj školi trebali bismo očekivati pozitivne odgovore na sva gore navedena pitanja. Posvećenost škole temi internetske sigurnosti pokazuje činjenica da su svi zaposlenici sudjelovali na nekom seminaru na kojem su spomenute trenutne opasnosti te dostupni izvori za sigurno korištenje interneta kako bi održali svoju sigurnost i sigurnost učenika na internetu.

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

16

Dodatak 4. Primjeri sadržaja, kontakta i ponašanja8

Komercijalni Agresivni Seksualni Vrijednosti

Sadržaj (dijete kao primatelj)

reklame

spam

sponzoriranje

osobni podaci

nasilni sadržaj/sadržaj

pun mržnje

stranice o životnom stilu

pornografski ili neželjeni seksualni sadržaji

pristran

rasistički

krivi podaci ili savjeti

Kontakt (dijete kao primatelj)

praćenje

prikupljanje

osobni podaci

zlostavljanje, uznemiravanje

ili praćenje

susret sa strancem

uspostavljanje emocionalnog

kontakta s djetetom u

svrhu seksualnog zlostavljanja

samo-ozljeđivanje

nepoželjno uvjeravanje

Ponašanje (dijete kao

vršitelj radnje)

protuzakonito preuzimanje

hakiranje

kockanje

financijske prijevare

terorizam

zlostavljanje i uznemiravanje

drugih

stvaranje i postavljanje neprikladnog materijala;

sexting

pružanje krivih podataka i

savjeta

zdravlje i dobrobit; vrijeme

provedeno na internetu

8 Livingstone, Sonia and Haddon, Leslie, ‘EU Kids Online: Final Report’, LSE, 2009;

http://www2.lse.ac.uk/media@lse/research/EUKidsOnline/EU%20Kids%20Online%20reports.aspx.

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

17

Dodatak 5. Trenutni trendovi u korištenju tehnologije među djecom

Od troje djece starosti od 3 do 4 godine više od jednog djeteta koristi internet. Rezultati istraživanja Ofcom Media pokazuju da se njih 37% služi internetom putem osobnog računala, laptopa ili netbooka, 6% putem tablet računala i 3% putem mobitela. Samo 2% djece koristi igrače konzole za pristup internetu, a 2% koristi prijenosne uređaje za reprodukciju medijskih datoteka. Samo 5% djece u ovoj grupi igralo je igrice na internetu. Što se tiče ostalih uređaja, 44% djece koristi igrače konzole, a 9% djece koristi tablet računalo (uključujući onih 6% koji koriste tablet računalo za pristup internetu).9 Ofcom istraživanje je također pokazalo da djeca pokazuju visoku razinu samopouzdanja na internetu: 83% djece između 8 i 11 godina i 93% djece između 12 i 15 godina uvjereni su da znaju kako sigurno koristiti internet i tijekom godina to se nije mijenjalo. Međutim, samopouzdanje i oprez ne idu ponekad rame uz rame – npr. korištenje društvenih mreža za komunikaciju s ljudima koje djeca direktno ne poznaju češće je sada nego 2011. godine i za djecu između 8 i 11 godina (25% 2012. godine u odnosu na 12% 2011. godine) i za one stare između 12 i 15 godina (34% 2012. godine u odnosu na 24% 2011. godine). 10 Istraživanje Europske mreže EU Kids Online11 pokazalo je da je korištenje interneta sve individualiziranje, privatnije i mobilnije i to je posebno točno za područje Ujedinjenog Kraljevstva. Zbog toga je uloga edukacije i informiranja od presudne važnosti, jer se djeci treba omogućiti da donose dobre odluke gdje god i kad god koriste internet. U usporedbi s djecom ostalih europskih zemalja, djeca u Ujedinjenom Kraljevstvu češće pristupaju internetu putem prijenosnih računala, TV uređaja, mobilnih telefona, dlanovnika i igračih konzola, a u prosjeku koriste 3.5 različita uređaja za pristupanje internetu s četiri različite lokacije. 12

Međutim, nadgledanje “digitalnih domorodaca” može biti teško. 46% roditelja slaže se sa sljedećom izjavom: “Moje dijete zna o internetu više od mene”. Slaganje s tom izjavom povećava se sa starosti: 22% roditelja djece od 5 do 7 godina starosti; 35% roditelja djece od 8 do 11 godina starosti; i 67% roditelja djece od 12 do 15 godina starosti. Nadalje, 54% djece od 12 do 15 godina starosti priznaje da zna obrisati povijest pregledavanja, a 26% njih kaže da je prošle godine to i učinilo. 22% djece

9 OFCOM Children and Parents: Media Use and Attitudes Report, Oct 2012. 10 OFCOM Children and Parents: Media Use and Attitudes Report, Oct 2012.

http://stakeholders.ofcom.org.uk/binaries/research/media-literacy/oct2011/Children_and_parents.pdf 11 EU Kids Online II: Enhancing knowledge regarding European children’s use, risk and safety online,

LSE, 2011;

http://www2.lse.ac.uk/media@lse/research/EUKidsOnline/EU%20Kids%20Online%20reports.aspx. 12 Livingstone, Sonia; Risks and safety on the internet: the UK report, LSE, 2010;

http://www2.lse.ac.uk/media@lse/research/EUKidsOnline/ParticipatingCountries/uk.aspx.

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

18

kaže da zna onesposobiti web filtere i nadzor, dok je njih 8% priznalo da je to i učinilo u proteklih godinu dana.13

Ofcom14 otkriva da je u Ujedinjenom Kraljevstvu 2010. godine pametni telefon posjedovalo 3% djece starosti od 5 do 7 godina, 13% djece od 8 do 11 godina starosti i 35% djece od 12 do 15 godina starosti. Do 2011. godine skoro polovica ukupnog broja djece stare od 12 do 15 godina imalo je pametni telefon (47%). 90 % djece između 5 i 15 godina živi u kućanstvu sa stolnom ili prijenosnom igračom konzolom. Najčešće je to u vlastitom prostoru: skoro 50% djece od 5 do 7 godina starosti ima igraču konzolu u vlastitoj spavaćoj sobi, dok je to slučaj kod 70% djece od 8 do 15 godina starosti. Ti uređaji se sve češće koriste za pristup internetu i igranje protiv drugih igrača putem interneta: 20% djece od 8 do 11 godina starosti i skoro 25% djece od 12 do 15 godina starosti pristupa internetu putem igrače konzole. Od ukupnog broja dječaka starih od 12 do 15 godina koji igraju igrice, 19% njih kaže da uglavnom igraju s drugim ljudima preko interneta.

Projekt EU Kids Online15 pokazuje da je glavna online aktivnost učenika u Ujedinjenom kraljevstvu povezana sa školskim obavezama (92% učenika od 9 do 16 godina starosti), a više od polovice učitelja smatra da djeca koja nemaju pristup internetu imaju znatno slabije obrazovanje (TES 2010.). 16 RaceOnline17 pokazuje da djeca koja imaju pristup internetu kod kuće postižu za dvije ocjene bolje rezultate na ispitima.

Nakon zadaće, igranje je druga najpopularnija aktivnost (kod 83% djece od 9 do 16 godina starosti), slijedi gledanje videa (75% djece od 9 do 16 godina starosti) i posjećivanje društvenih mreža (71% djece od 9 do 16 godina starosti). Igrice su popularne kod mlađe djece i često su igrice razlog zašto djeca počnu koristiti tehnologiju. Stranice poput YouTube posjećuje malo više od 33% djece od 8 do 11 godina starosti dok to čini 66% djece od 12 do 15 godina starosti (Ofcom, 2011).

Mlađa djeca sve više koriste društvene mreže, što pokazuje porast u postotku od 7% djece od 5 do 7 godina starosti 2009. godine do 23% 2010. godine. Češće su to stranice poput Club Penguin i Moshi Monsters nego dobno ograničene poput Facebooka. Međutim, Facebook ostaje nevjerojatno popularan (96% djece od 8 do 15 godina starosti s aktivnim društvenom profilom koristi Facebook), a značajan je broj malodobnih korisnika koji posjećuju stranice poput Facebooka čije dobno ograničenje je 13 godina. Čini se da je u Ujedinjenom Kraljevstvu ključni poticaj za pristupanje društvenim mrežama zapravo početak sekundarnog obrazovanja u

13 OFCOM Children and Parents: Media Use and Attitudes Report, Oct 2012. 14 UK children’s media literacy, Ofcom, 2011;

http://stakeholders.ofcom.org.uk/binaries/research/media-literacy/media-lit11/childrens.pdf. 15 EU Kids Online II: Enhancing knowledge regarding European children’s use, risk and safety online;

LSE, 2011. 16 Lack of internet access puts poorest children at educational disadvantage, TES, 2010;

http://www.tes.co.uk/article.aspx?storycode=6036318. 17 Survive and Thrive, RaceOnline, 2011; http://raceonline2012.org/sites/default/files/resources/survive__thrive_-

_charity_sustainability_through_technology.pdf.

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

19

jedanaestoj godini: 28% djece od 9 do 10 godina ima svoj profil u odnosu na 59% djece od 11 do 12 godina starosti. Međutim, čini se da su kampanje za sigurnost na internetu uspješne: iako je vjerojatnije da će djeca od 9 do 12 godina u Europi prikazati lažne godine, ipak je vjerojatnije da će svoj profil sačuvati privatnim. 18

18 Livingstone, Sonia and Ólafsson, Kjartan and Staksrud, Elisabeth, Social networking, age and privacy, LSE, 2011; http://eprints.lse.ac.uk/35849/.

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

20

Dodatak 6. Pojmovnik

Akronimi i žargonizmi česti su u tehnologiji i često čine značenje nejasnim, a razumijevanje težim. Na sljedećoj poveznici nalazi se pojmovnik tehnoloških pojmova koji se trenutno koriste http://www.digizen.org/glossary/.

Povrh toga, u nastavku su objašnjeni pojmovi korišteni u ovom dokumentu.

360 degree safe online alat za samoprocjenu tvrtke SWGfL koji je razvijen u svrhu poboljšanja stanja škole po pitanju internetske sigurnosti www.360safe.org.uk.

Age related filtering Dobno uvjetovano filtriranje sadržaja

(ograničenje)

Različiti pristup sadržaju na internetu kojim upravlja škola, a ovisi o dobi djece i potrebama (pružatelji internetskih usluga uključuju Smoothwall, Lightspeed, Netsweeper, RM).

AUP Politika prihvatljivog korištenja

Byron Review

Izvještaj profesorice Tanje Byron iz 2008. “Sigurnija djeca u digitalnom svijetu” koji je dostupan na adresi http://www.education.gov.uk/ukccis/about/a0076277/the-byron-reviews.

CEOP Nacionalni centar Ujedinjenog Kraljevstva za zaštitu djece na internetu.

Cyber bullying Virtualno

zlostavljanje

Zlostavljanje pomoću tehnologije poput računala ili mobilnih telefona.

Encryption Enkripcija

Računalni program koji kodira podatke na uređajima poput prijenosnih računala i memorijskih štapića kako bi postalo nemoguće povratiti podatke u slučaju gubitka uređaja; škole ga često koriste u svrhu zaštite osobnih podataka na prijenosnim računalima.

EPICT

Europska pedagoška računalna diploma – stručno usavršavanje koje uvodi europski standard za kontinuirano profesionalno usavršavanje učitelja u primjeni računalnih tehnologija u obrazovanju u osnovnoj školi.

E-safety mark Ocjena internetske

sigurnost

Ocjena koju dobiva škola koja postigne granične rezultate prema procjeni vanjskog ocjenjivača uz primjenu alata 360 degree safe.

Frape Kratica od ‘Facebook rape’, a koja se odnosi na slučaj kada korisnički identitet i profil na Facebooku koristi neka treća strana da bi izazvala zbrku ili svađu.

Games Console Igrača konzola

XBOX 360, Nintendo Wii, PlayStation 3, ili Nintendo DS.

Grooming Uspostavljanje

emocionalne veze s malodobnim

djetetom s ciljem seksualnog

Online grooming se definira kao: ‘ponašanje osobe za koju se sumnja da je pedofil, koje bi razumna osoba smatrala zabrinjavajućim i navela na sumnju da bi svaki mogući susret s djetetom koji proizlazi iz takvog ponašanja mogao biti u svrhu zlostavljanja i nezakonit.

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

21

zlostavljanja

Hacker U povijesti smatran računalnim entuzijastom i genijem, ali u današnje vrijeme riječ se koristi za opis računalnih kriminalaca, posebno onih koji provaljuju u tuđe računalne mreže.

Impact level Razina učinka

Razina učinka pokazuje osjetljivost podataka i zaštitu koja je potrebna da se ti podaci zaštite (pogledati HMG Sigurnosni okvir koji je izdala vlada http://www.cabinetoffice.gov.uk/spf). Sustav koristi pet razina osjetljivosti u silaznom nizu: VRLO TAJNO, TAJNO, POVJERLJIVO, OGRANIČENO I ZAŠTIĆENO. Većina podataka učenika i zaposlenika koji se koriste u obrazovnoj ustanovi bit će označeno oznakom ZAŠTIĆENO, međutim, neki podaci (npr. kućna adresa djeteta (ili odrasle osobe) u opasnosti) može se označiti oznakom OGRANIČENO.

ISP Pružatelj internetskih usluga (tvrtka koja pruža usluge spajanja računala na internet uz naplatu).

Lifestyle website Internet stranica o

životnom stilu

Online stranica koja prikriveno zagovara određenu vrstu ponašanja i problema prisutnih kod mladih ljudi i često ranjive djece poput anoreksije, samoozljeđivanja ili samoubojstva.

Locked down system

U takvom sistemu, gotovo svaka stranica mora biti otključana i otvorena prije nego je učenik može vidjeti. Učenici su zbog toga sigurni, jer mogu koristiti samo stranice koje su njihovi učitelji, tehničari ili lokalna uprava provjerili i odobrili. Sve ostale stranice zabranjene su za učenike, što oduzima vrijeme, ometa učenje i ne pruža učenicima mogućnost da sami preuzimaju odgovornost za svoje postupke (takav sistem prikladan je za djecu do pet godina starosti ili u specijalnim školama).

Malware

Računalni program ili programi koji oštećuju računala (virusi), kradu osobne podatke (spyware), prikazuju neželjene reklame (adware) ili omogućavaju upad hakera u računalo (Trojan horses).

Managed system

U takvom sistemu škola ima određenu kontrolu nad pristupom internetskim stranicama i u idealnom slučaju koristi filtriranje sadržaja koji su neprikladni za djecu. Učenici u takvim školama više znaju i bolje razumiju kako sigurno koristiti internet od učenika u školama koje koriste “locked down” sisteme jer im je pružena mogućnost da nauče kako da sami procjene opasnost i kako da se sami s njom suoče.

Phishing

Izgovara se jednako kao i ‘fishing’ – odnosi se na pokušaj da se prijevarom, slanjem e-mailova i ostalih poruka koje navodno dolaze od banaka ili internetskih trgovina, natjera ljude da posjećuju zlonamjerne stranice. E-mailovi sadrže poveznice koje ljude vode do lažnih stranica koje izgledaju kao prave stranice, a gdje se mogu ukrasti zaporke i detalji korisničkog računa.

Profile Profil

Osobni podaci koje korisnik ostavlja na društvenoj mreži.

RBC Regionalni Internetski Konzorcij, često pružatelj internetskih usluga poput širokopojasnog interneta i ostalih usluga školama u Engleskoj, poput SWGfL, London Grid for Learning (LGfL).

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

22

Safer Internet Day Dan sigurnijeg

interneta

Pokrenula ga je Europska Komisija, a održava se svake godine u utorak, u drugom tjednu u veljači.

Sexting Slanje i primanje osobnih seksualnih slika ili razgovora nekome drugome, obično putem SMS poruka preko mobitela ili istovremenih poruka.

SGII Neprilične fotografije vlastite izrade (često ih se spominje kao “sexting”)

SHARP Primjer mehanizma za anonimnu online prijavu (Self Help And Reporting Process).

SNS Društvena mreža; nije isto što i računalna mreža; Društvena mreža način je korištenja interneta u svrhu pronalaženje prijatelja i održavanja kontakata s drugim ljudima.

Spam

E-mail poruka koja se šalje velikom broju ljudi bez njihovog pristanka, često u svrhu reklamiranja proizvoda ili usluga (poznata i pod imenom “neželjeno elektroničko reklamiranje” ili “bezvrijedna pošta”).

Trojan

Zlonamjerni program koji nije ono za što se predstavlja. Trojanski konj predstavlja se kao koristan program, poput programa za obradu teksta, ali u stvarnosti instalira zlonamjerni program za krađu podataka ili reklamiranje ili otvara računalo za upad hakera.

Youtube Društvena mreža gdje korisnici mogu postavljati, objavljivati i dijeliti video uratke.

Inspecting e-safety January 2014, No. 120196

23

Dodatni podaci

Izdanja Ofsted-a

Sigurno korištenje novih tehnologija (090231), Ofsted, 2010. www.ofsted.gov.uk/resources/090231

Ostala izdanja

Sigurnija djeca u digitalnom svijetu: izvješće kontrole prof. Byron (PP/D16(7578)/03/08), DCSF i DCMS, 2008. http://www.education.gov.uk/ukccis/about/a0076277/the-byron-reviews

Ofcom-ov odgovor na Byronovo izvješće, Ofcom, 2008. http://stakeholders.ofcom.org.uk/market-data-research/other/telecoms-research/byron/

Internetske stranice

UK Council for Child Internet Safety (UKCCIS); http://www.education.gov.uk/ukccis/

Child Exploitation and Online Protection Centre (CEOP); http://ceop.police.uk/

UK Safer Internet Centre; http://www.saferinternet.org.uk/

Childnet International; http://www.childnet.com/

SWGfL (South West Grid for Learning); http://www.swgfl.org.uk/

Cybermentors; https://cybermentors.org.uk/

Parentzone; http://www.theparentzone.co.uk/