Psihofizika podruje psihologije bavi se odnosom izmeu objektivno
mjerljivih osobina podraaja i osjeta koji izazivaju. Gustav T.
Fechner otac psihofizike. Apsolutni prag ujnosti intenzitet tonova
koje uje osoba prosjena sluha. Raspon: 2020 000Hz. Diferencijalni
limen najmanja promj u intenzitetu 2 podraaja, zamjetiva u 50%
sluajeva. (Weberov zakon-intenzitet se triba pojaavat ili minjat
kvaliteta da bi se osjetila razlika). Receptor (osjetilna stanica
ili njen dio) kodira E podraaja u elektrokem. aktivnost, koja se
alje do mozga. Tako nastaje osjet. PODJELA RECEPTORSKOG SUSTAVA:
prema smjetaju (Eksterocepteri, Interocepteri,Proprioceptori),
prema vrsti energ (elektromagnetski, kemo, mehano i
termoreceptori), prema procesima adaptacije (toniki i faziki).
Razvoj osjeta aps. limen vida = je produktu trajanja i intenziteta
podraaja. Naknadni osjet prethodno opaanje utjee na trenutno.
Percepcija proces integracije podataka iz osjeta i dajemo im
znaenje. PP1 O1 PP2 O2... Percepti i doivljaji se upisuju u
pamdenje i postaju dio iskustva. Senzorna deprivacija poremedaj
opaanja u loim uvjetima halucinacije. Perc. sustav ima 2 zadatka:
prepoznavanje oblika i lociranje u prostoru. Prepoznavanje (uzlazni
proces - opaanje i silazni - pohrana). Razlikovanje lika od
pozadine gdje se mijenjaju bridovi sjena. Reverzibilne figure,
gestalt psiholozi cjelina vanija od djelova! Naela: blizina,
slinost, dobar pravac, simetrija, zatvaranje, slina sudbina.
Percepcija pokreta 1. kretanje slike po mrenici, 2. stroboskopsko
gibanje, 3. inducirani pokret. Konsantnost percepcije. Pamenje
mogudnost usvajanja, zadravanja i koritenja informacija. 3 faze.
Kontrolni procesi panja, ponavljanje, kodiranje, pronalaenje i
dosjedanje. Senzorno p.- kratko zadrava nadolazede inform.,
omoguduje kodiranje (promjenu informacije u pohranjiv i pronalaljiv
oblik). Kratkorono p. 3 funkcije relativno kratko zadravanje,
kodiranje, vradanje iz dugoronog ili radno pamdenje. Kapacitet 5-9
estica, grupiranje povedava. Dugorono p. 3 vrste: Epizodiko (uva
epizode iz ivota), znanje (semantiko pamdenje), proceduralno
pamenje (znanje o uenju, tj. vjetine. 3 faze: kognitivna,
povezivanje, automatsko odvijanje). Pamdenje uz napor i
automatsako. Ispitivanje pamdenja prepoznavanjem, dosjedivanjem i
metodom utede. Uspjenost pamdenja ovisi o mjestu informacije u nizu
te o neposrednom ili odgoenom ispitivanju. Zaboravljanje zapamdeno
uz napor zaboravljamo po krivulji. Uzroci zaborava: postupno
gubljenje (neponavljanjem), nemogunost nalaenja informacije (zbog
malo znaka za dosjedivanje), potiskivanje(namjerno, neugodne
stvari), interferencija (retroaktivna i proaktivna). Smetnje
pamdenja - retrogradna i anterogradna amnezija, hipomnezija (ima i
hipermnezija), paramnezije (stariji ljudi i deja vu), fuga
(psiholoki bijeg od prolosti, bez sjedanja na protekli ivot). Uenje
proces kojim iskustvo/vjeba ine promjene u mogudnostima obavljanja
nekih funkc. 3 teorije: a) uenja uvjetovanjem, b) socijalnog c)
kognitivnog u. Klasino uvj. Ivan Petrovi Pavlov Genralizacija podr.
podraaji slini uvjetovanim izazivaju UR. Diskriminacija podraaja
pojava suprotna generalizaciji. Eksperimentalna neuroza provokacija
jadnog pasa. Uvjetovanje vieg reda. Operantno uvj. (instumentalno)
proces uenja u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog
odg. na osnovi posljedica tog odgovora na organizam. Za razliku od
klasinog, odgovaranje na podraaje je aktivno. Pozitivni i negativni
potkrepljivai, zadano i uklonjeno, primarni i sekundarni.
