Download pdf - Psihologija religije

8/21/2019 Psihologija religije

1/69

Psihologija religije

dipl. teol. Mladen Milić

qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjkčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđas

dfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwert

zuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb

!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjk

čćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđas


2/69



Literatura:

"# $# $# %&'(%) Psihologija religioznosti) *lap) +astrebarsko

,# (# -(./&.(% 0 *# .1234(%) Ekleziogene neuroze u psihopataloškim

oblicima religioznosti) u5 6ruštvea istraživaja) "7# 8,99:#; br# 7

8?#"

Uvodne postavke

Naziv


'eligijska psihologija

Psihologija religiozosti

@ilo je proble!a kako azvati ovaj aš kolegij jer hrvatski jezik e

trpi geitiv# .idjeti će!o da je kjiga pod azivo! psihologija religiozosti

pravi aziv za ovaj kolegij) jer je religiozost ljudski feo!e) svojstvo

čovjeka kao osobe) uutarji odos pojedica# @udući da psihologija

proučava čovjeka) oda je religiozost oaj uutarji feo!e čovjeka koji

proučava# Aije a! loš aziv psihologija religije) ali pravilije je psihologija

religiozosti#

Psihologija i religioznost

+e li !oguće bavljeje psihologije s religijo!B @udući da je

religiozost CCCCCC pa je psihologija zbog toga bila skeptiča# &oliko je

psiholoških iterpretacija psihologije religije koliko i!a istraživaja# 'eligija

i teologija e trpe psihologiziraje# Di e !ože!o zae!ariti religijsko

poašaje ljudske vrste# Ae!a životije koja je religioza# Ae !ože!o e

uočiti religiozo poašaje u ljudi i zbog toga bi psihologiju trebala

zai!ati religiozost#

Mogućnost jednog predmeta

Religija i njezini temeljni pojmovi

" Aa straici hrcak#srce#hr

,


3/69


Razlikovanje pojmova

'eligiozost je oaj aravi feo!e u svako! čovjeku) to je dakle

aravi feo!e u čovjeku po koje! o ešto sluti da ga ešto adilazi#

@udući da je to dio prirode aravi) oda je svaki čovjek religioza# Eovjek

kao osoba sastoji se od ekoliko di!ezijaF čovjek je tjeleso biće) tijelo je

ekspresija# 4ijelo je pricip idetiteta# Eovjek je razu!sko biće) čovjek je

ratio) čovjek je osjećajo biće) čovjek je društveo biće# *polost proži!a

društveost# Eovjek i!a slobodu volju) spolost je zaseba di!ezija

ljudske osobosti# Dože!o reći da !uškarac različito !isli od žee) i!a

različite osjećaje i sl# Aaša religiozost se razlikuje od !uškarca i žee#

6i!ezija aše osobosti se isprepliću# 1koliko e!a eke di!ezije

čovjek oda ije zrela ličost# /ada e bi bilo religiozosti) !i e bih !ogli

tada govoriti o zreloj ličosti) a isto tako ako je i preaglašea u

religiozosti čovjek osjeća da ešto postoji) ešto što je izad jega i to

aziva *vetoGAu!iozo# *veto je fascias) tre!edu!# 1iverzalost

religiozog poašaja su si!boli) sadržaji) !orali pristupi#

'eligija je sustav shvaćaja) vjerovaja) poašaja) obreda i

cere!oija) po!oću kojih pojedici ili zajedica stavljaju sebi u odos

pre!a adaravi! i često u odos jedih s drugi!a te od kojeg 8sustava;

religioza osoba dobiva a vrijedosti pre!a koji!a se rava i prosuđuje

aravi svijet# 'eligija i!a svoje obrede) svoj !orali sustav) svoje svete

kjige) spise) svećeike# &a i!a socijalu di!eziju#.jera je osobi odgovor a vlastitu odgovorost i sustav a koji oa to

adilazi# 'eligiozo poašaje je uiverzalo i !i taj feo!e gleda!o

uiverzalo#

Psihologijski pristup

Pokušava!o ga približiti sa!o! feo!eu religiozosti# .ažo je za

aglasiti da religija ije ešto statičo) već dia!ički proces# Aije isto

=


4/69


religiozo dijete od :) ",) ,9 ili =9 god) odrasla osoba ili stariji čovjek#

Eovjek je religioza po svojoj aravi) budući da je ljudska arav dia!iča

tada je i feo!e religiozosti dia!iča# Psihologija religije proučava

osobu) ljudsku ličost koja a zov religije odgovara vlastito!

ereligiozošću# Hilj je razu!jeti kako čovjek svoj religijski odos razvija ili

e razvija koji za jegov život i!a poseba s!isao# 'eligija osi !oć

ispiracije) ali čovjek je jo!e ispirira tek kada postae religioza# 4a

ije sa!o razu!ska odluka) ego zavisi od !ogobrojih psihičkih procesa

u čovjeku i to je oo što psihologiju religije zai!a# Proble! je taj da je

religija kao stvarost izrazito ko!pleksa# *astavljea je od vjere)

posljedica i osjećaja# *ve to djeluje a eko! drugo! životo! području#

&si! vjere) povjereja) osjećaja i sl# tu je također feo!e uvjereja koji

poekad bude proble!# („uvjerenje je drugo ime za laž“2 )#

Iadaća psihologije religiozosti je precizo pro!atraje i opisivaje

ko!poeti i for!e religiozog poašaja) proučavati psihološke ele!ete

u religiji) razvijati priklade istru!ete u te svrhe) oblikovati teorijske

kocepte po !ogućosti for!ulirati zakoe a to! području# .aža faktor

u bavljeju psihologije religiozosti je !etodološka eutralost# Psihologija

religiozosti proučava uočljive feo!ee# 1očljivi feo!e je da čovjek

gaji eke osjećaje adaravo!e (ogu)# &sobie adaravog proučava

teologija) a e psihologija religiozosti (npr! "ristovo #skrsnu$e)# 4o ju čuva

od pristraosti# Predrasude i stereotipe je vrlo lako uijeti u svoje kocepte

i !etode 8bilo da je radi o e religiozo! ili religiozo! psihologu;#

Psihologija religiozosti čuva od pristraost jer lako se uvode stereotipi i

predrasudi# Iadatak čovjeka koji se bavi psihologijo! religiozosti je dabez eke pristraosti i JavijajaK upoza i prouči sve !oguće aspekte

feo!ea s aglasko! a velike religije# 1 svako! slučaju psihologija

religiozosti proučava odos čovjeka pre!a adaravo!e (on je

ujedinjuju$i za sve religije)#

, L# Aietzsche

M


5/69


Di pokušava!o psihološki razu!jeti 8e;religiozog čovjeka u svakoj

religiji# *vaka religija i!a određeu ideju) to je oa jezgra religije koja

uosi tu religiju (u krš$anstvu je to da je %sus& og koji se utjelovio)#

(!a!o ? glavih di!ezija religije5

"# (deološke di!ezije 0 kod kršćaa je to da se @og utjelovio u osobi (susa

/rista#

,# 'ituale prakse 0 obredi) ritual da se svi pokleku) o pita!o li ekoga

zašto je to učiio reći će da e za) jer je to ritual# 4o je obilježje svake

religije#

=# 'eligioza iskustva 0 različita !ističa iskustva) iskustva iicijacije#

M# (telektuala di!ezija 0 sadržaj vjere#

?# Iačeje vjere za život 0 osobi odgovor uutar feo!ea religiozosti

to je religiozost u čovjekovo! subjektivitetu

G. VR!RU"## 8"


6/69


&aklju'no

• Pred!et proučavaja je idividuu! osoba#

• 'eligiozost je dia!ički proces# Pogotovo u ,9#st# kad je paradig!a

idetiteta acije i sl# i tada e !ože!o reći ja sa! katolik i e !ora!

se krstiti u katoličastvo# ( religiozost treba!o razvijati od dječje dobi#

• Hilj pred!etaF razu!jeti religijski stav i odos) a e Jkako je čovjek

stvorio religiju#K

• 'eligiozost posjeduje svoju uutarju logiku) ije sa!o stvar

racioaloga) ego !ogobrojih zičkih procesa# 1 kršćastvu sve

počiva a obraćeju) kršćai se e postaje kršteje!) već obraćeje!#

'eligija se više e gleda kroz paradig!u idetiteta) već paradig!u

Povijesna (a)tina psihologije religioznosti

Priča o Daruliću) Qudt# Psihologija je ajčešće dio lozoje) ter!i

postoji) ali ije u s!islu zaosti# Prije toga ije bilo proučavaja

psihologije religije) što e zači da to ije čovjeka zai!alo# 1 *veti!

/jiga!a postoje opisi psihičkih staja) uz!i!o sa!o u obzir *I# 'eligijski

pisci opisuju različita psihička staja) duhovi život pojedica) zajedice)

opisuju se !istička iskustva) pa i tradicije i drugi religijski sadržaji# &pisai

su različiti odosi s ljudi!a) opisai su različiti strahovi#

Aajpozatiji strah je kada se (sus !olio u Retse!asko! vrtu# &sjećaj

krivje (grešnica koja dolazi pred %susa& maže mu noge)# &dos pre!a

opsjeduču#

Po'etak pastoralne psiholo)ke izo(raz(e

'azvoje! e!pirijskog !išljeja i s!atraja da je to važo počije

utjecaj i a teološki! učilišti!a) gdje se !isli da lozoja i teologija

!oraju i!ati eku svrhu# "


7/69


razvojoj koferteciji# Pastorala psihologija je te!elj dijaloga !eđusobe

po!oći psihologije i teologije# ((# .atikaski kocil spo!ije a ekoliko

!jesta važost psihologije) za razvoj studija i preporučuje da se uutar

teološkog studija stavi i psihologija#

*nteres psihologije za religiju

">


8/69


#. reud 0 psihoaalitički pristup) gaji egativa stav pre!a religiji#

'eligiozost je za jega ili iluzija ljudskog duha ili uiverzala) a!etuta)

prisila euroza da se čovjek poaša oako kako !u drugi postavljaju eke

autoritete# 1 svo!e djelu 4ote! tabul opisuje kako određei arod vole

svoj tote! i oi izbacuju vođu koji ih je tlačio gdje ga oi kasije počiju

obožavati i poašati se isto kao što se poašao jihov vođa# @og je za

Lreuda slika vlastitoga oca) čovjek i!a oakvu sliku @oga kakvog je i!o

oca) odoso @og je ado!ještea slika vlastita oca kroz sliku koju čovjek

stvara zbog vlastite bespo!oćosti i stvara religiju jer !isli da će !u se

ispuiti jegove želje# .eliki proble! Lreuda je taj što svoju teoriju s!atra

savršeo!#

!. G. -ung 0 Lreudov suvre!eik) kaže da je religija jeda od središjih i

ajraijih izričaja ljudske duše i društva# Ia oog tko ju i!a osoba vjera je

kariz!a koja !ože čovjeku doijeti sa!o oo što je dobro# 'eligiozo

iskustvo je jedo od ajvrjedijih od oih koje i!a) oo što čovjeka

zahvaća) postaje ispiracija za čovjeka) izvod dobrote koje u staje e!ira

doosi !ir# 'eligiozo iskustvo je jedo od ajvrjedijih koje čovjek i!a#

'eligiozost postaje izvor života# 1!jetost kao ekspresija trascedetala

ljepote čovjeka osvaja i tjera ga da stvara) da piše) slika) stvara kipove)

građevie) posvećee oo!e kojeg obožava# 1pravo zato su reesasa i

barok vrhuac gdje je @og prikaza kao ljepota# Eovjek stvara posvoje je

od jede ljepote# 6ostojevski kaže5 „ljepota $e spasiti svijet“# 'eligiozost

čovjeku doosi !ir) povjereje) također +ug rabi poj!ove kolektivo)

esvjeso) idividualizacija#

. romm 0 eofreudovac) bečki !isaoi krug# & pokušava hu!aizirati

Lreudovu psihoaalizu# *!atra da svaka osoba i!a određee religioze

potrebe# Potrebu za određei! stožero!) objektu koje! će se klajati# Ia

Lro!!a ije pitaje religije da ili e već JkojaK religija# Lro!! razlikuje

autoritaru religiju i hu!aističku religiju autoritara je oa koja je ostala

a dječjoj razii koja @oga pro!atra kao strogog oca koja po!aže doduše)

>


9/69


ali koja kotrolira# 3ksperti će a! savjetovatiF Jodite tamo i tamo& radite

to i to“# Di gaji!o religiozi odos a autoritaru religiju aziva!o

kršćastvo) isla! i sl# 6rugi oblik religije za Lro!!a je hu!aistička

religija koja pro!ovirira ljudske !ogućosti#

-. Piaget 8Piažet; 0 govori o , fuda!etala tipa religioza stava5

trascedecija i i!aecija# 4o su kotradiktore osobie i stavovi) s jede

strae trascedeti @og i trascedeti @og uzroka# 6ok je i!aecija)

i!aeti @og vrijedosti) i te su vrijedosti u čovjeku# Ia Piageta svaki

čovjek se okreče jedo! od ova dva te!elja stava# 4rascedeti @og

pre!a Piagetu je @og !orala) poslušosti) !ita) ifatile !ašte) koji je u

suprotosti s autetiči! (susovi! auko! o @ogu ljubavi#

/. . #kinner 0 o je biheviorist) protiv je oblika svake religiozosti) o

polazi od svog ateističkog uvjereja da je @og arhetipski uzorak jede

objašjive kcije# *ve ovo religiozo poašaje) pobožost) čistoća jest

sa!o etiketa poašaja for!iraog u okolii to je sa!o jeda obrazac

poašaja# +edo što je pre!a je!u pozitivo jest to što je reko da je

religiozost vrlo !ajkava) vrlo ezdrava ako je izvajska i bez osobog

prihvaćaja#

G. 0llport 0 religija i seks su gotovo uiverzali iteresi ljudskog roda) a

korijei religije su toliko broji da je uifor!iraje e!oguće# *vako

uifor!iraje je e!oguće# Polazi od tvrdje da čovjek polazi od

seti!eta koji je relativo čvrsta jediica strukture ličosti) i!a vlastiti!o!et koji po!aže čovjeku oko rasta ličosti) čovjeku po!aže da se

ostvari# $to se tiče pojediačog religijskog seti!eta o je hirovit i

eorgaizira) 8čast izi!ka!a; zato je važa društvea uloga religije da

kaalizira taj religiozi društvei seti!et# &soba religiozo sazrijeva#

&soba je religioza ako5

$iri krug iteresa izva bioloških i!pulsa kako bi se uključilo hu!ae

vredote#


10/69


&bjektivo pro!atra i uči iz vlastitih iskustava#

(tegrira sebe oko svoje lozoje života 0 po!oču svoje religiozosti

izgrađuje svoje religioze stavove

0llport pro!atra religiozost pod , vida5

kstrinzi'na i intrinzi'na religioznost.

kstrinzi'na religiozost je istru!etalizacija religije) a intrinzi'na jest

religija po kojoj se živi i adilazi osobe iterese) favorizira poizost)

tolerata je pre!a drugi!#

0. Maslo1 0 religija počiva u sposobosti da otkrije uutrašje izvore

ličosti i apreduje pre!a veći! vrijedosti!a) tako da osoba postae

zrela# 6uhovi potecijal se aktualizira kad se čovjek odlučuje za dobre

izbore# Pojediac se ajbolje ostvaruje uutar religije# &pasost je briga

religiozih vođa za izvajsku for!u#

R. Ma2 0 religiozost je svojstvea zdravi! osoba!a) i svaki autetiči

ateist kojeg sa! liječio 0 Jepogrešive eurotske tedecijeK) bez

itegrativog osjećaja koačog cilja i pravca# 'eligiozost je izvor sage

ili utočište za slabost) a religija kao društvea fukcija !ože jačati osjećaj

pojedica za osobo dostojastvo) pro!icati ar!aciju vrijedosti) poticati

a etičku svijest i osobu odgovorost# &sobo dostojastvo religiju jača#

V. rankl je osivač logoterapije# &soba koja je preživjela logore#

Podsvjesa religiozost i lateti odos pre!a trascedeciji je prirođeo

svakoj osobi# 4o se očituje kroz tražeje s!isla u svjeso! životu# Ia

religioze ljude svaka života zadaća u odgovorosti stoji u vezi s jedi!

trascedeti! aredbodavce! kojeg čovjek doživljava kao božasku

osobu# Iato je religija tražeje koačog s!isla# 1koliko sa! vjerik ja

spotao eke stvari prihvaća! koje prolazi kroz racioalo sito#

&aklju'no:

"9


11/69


Psiholog e !ože izbjegavati feo!e religiozosti ukoliko je ozbilja

psiholog#

4eolog e s!ije zae!ariti psihologiju#

.ećia vođeih psihologa pokazuje iteres za religiozost i religiju#

4o je po!oglo otkrivaje zdravih iterdiscipliiraih odosa) ali i

strukturiraju s!jerica za zrelu ličost#

Religioznost kroz prizmu psihologije li'nosti

& to!e što je ličost za!o od prošlog se!estra# 2ičost je skup

čovjekovih psiholoških karakteristika# 'elativo traja oblik ljudskog

poašaja s obziro! a te!para!et# 2ičost i!a !ogo deicija#

2ičost predstavlja sveobuhvatu cjeliu kod osoba# 'elativa trajost koja

deter!eira jegovu ličost pod utjecaje! eke okolie i da se pod

utjecaje! okolie !ože !ijejati ta ličost# 2ičost se izistira u odosu

drugih ljudi) i kada ste sa!i vi ste ličost# 2ičost egzistira i u odsutosti

drugih ljudi i i!a ele!ete koji isu vidljivi# $to se tiče teorije ličosti oe

su sa!o teorije# 4eorija vrijedi dok ju e za!jei druga teorija# 4eorija je

edokazaa sustava spekulacija o ekoj stvarosti# 1 toj teoriji ličosti !i

uočava!o psihičke feo!ee jede određee religiozosti) dijeli!o ih a

uobičajee 0 !olitva) izvaredi 0 !istička iskustva) viđeje i sl#

/od ekih pojediih feo!ea e !ogu se zaobići i religiozi

feo!ei# 8!olitva) !ističa iskustva) hodaje po vatri) padaje;# 4u su

različite !ističke for!e#

Dolitva je ajrasprostrajeija religioza aktivost# Dolitva je pre!a

+a!esu duša i bit religije# &vdje govori!o o uobičajeo! ko!uiciraju s

božastvo!) s @ogo!) koja se obavlja u jedo! uravotežeo!

ko!uikacijo!# @it !olitve je da čovjek vjeruje da postoji osobi @og s

koji! o ko!uicira# (ako polazi!o od pre!ise da @og sve za i vidi ipak

""


12/69


!u se obraća!o svoji! !olitva!a# &vakva vrsta !olitve polazi od ljudske

iicijative# Eovjek se !oli @ogu# 4ri su bita dijela autetiče !olitve5

"# 4ražeje ii proalažeje sebe

,# *vijest o @ožjoj prisutosti) blizii

=# 4o! @ožjo! blizio! izraza religiozi doživljaj 8!isli) riječi; to izaziva

!olitvee osjećaje# Dože!o reći da je svaka po!isao autetiča

!olitva#

* obziro! a akau) iteciju !oljeja) !olitve !ogu biti prosbee)

zahvale) hvalospjevi) !olitve pokajaja) blagoslovi) !olitve za

ozdravljeje) tužaljke# * obziro! a tehiku !oljeja postoje različiti ačii

us!ea !olitva) raz!atraja ili !editaciji) !olitvi s!ireja) !olitvi šutje)

!ističoj !olitvi i sl# Eesto se u !ogi! religija!a za !olitvu predviđa

određeo !jesto i određeo vrije!e# Dolitva !ože biti osoba i

zajedička# Ia judeokršćae i kršćae !i govori!o o 6au Rospodje!#

4aj da e s!ije biti praza) ego je o uvjet !ogućosti za obraćaje

@ogu# 6a od!ora kada u !iru sabire!o svoj prošli tjeda) zahvaljuje!o

@ogu oo!e što s!o stekli) da kada vjerik diše u puo! @ožje!

ozračju) da radosti u kojoj se pui ovo! životo! eergijo!# /ada

govori!o o dau Rospodje! o poštuje životi rita! čovjeka# /ada

govori!o o to!e dau o predstavlja čovjekov 8B;# 'ad prikazuje pricip

korisosti) kroz rad se prikazuje kao korisa osoba# Aedjelja ga prikazuje

kao biće koje ije sa!o koristi# Aedjelja je da za „beskorisne“ stvari koje

čie život ljepši!# 'eligija) religiozost je stvar koja e doosi korist) ali

upravo zato „beskorisne“ stvari su ajljepše stvari u životu# Dolitva e

!ora doositi korist) s!isao kršćaske !olitve je prihvaćaje @ožje volje#&dlazak i a !isu je „beskorisna“ radja) čovjek je biće koje se e s!ije

reducirati sa!o a korist# 6a Rospodji se izvitoperio u sa!oubilačkoj trci

s vre!eo!) sve više rada Aedjeljo!#

U'in+i molitve

Dolitvo! bolje prihvaća!o sebe i druge) čisti as od egativih

osjećaja) čuva od fataliz!a i faatiz!a i euroza) „lije'i“ as od depresije)

",


13/69


pokreče kreativost i pojačava sezibilost za druge pa u koačici i za

sebe# Deditacija as od!ara) opušta# Pojedii psiholozi su istraživali

utjecaj hodočašćeja ekoliko daa prije) ekoliko daa za vrije!e) i

ekoliko daa kasije i vidjeli su eke učike# /ao učici su bili s!ajeje

depresije i sl#

Leo!ei !olitava za ozdravljeje koji su prisuti a kariz!atski!

susreti!a i to je !olitva koja se !oli kada !edicia više e za lijeka#

/ako se vidi iz !ediciske i psihološke prakse te !olitve doose rezultate)

i to često isu traji rezultati) ekada su povre!ei) ali su rezultati#

U'in+i neusli)ane molitve

6ogađa se često da !olitva e ostae uslišaa# +eda od ajčešćih

učiaka je razočaraje) osoba koja je !olila a eku akau postaje

razočaraa) jer @og ije uslišao jeu !olitvu# Iati! frustracija) staje

frustracije) puo slučajeva je bilo u ratu) događalo se zbog euslišaih

!olitva i tu dolazi do otpadištva od vjere# Puo češće ostaje razia

povjereja u @oga i prihvaćaje @ožje volje# ( čest učiak euslišae

!olitve jest otvaraje ovih di!ezija života# (ko vam og zatvori vrata&

onda vam otvori prozor)# 'azličiti su učici bilo uslišae ili euslišae

!olitve#

*skrivljene i patolo)ke vrste molitava

Postoje iskrivljee vrste !olitava i treba tu apo!euti !ehaičku

!olitvu) kada !olite) a !isli su va! egdje dalje# Postoje i patološki oblici

!olitve# Dolitva iz ereligiozih !otiva) važo je biti viđe da sa! a!olitvi) važo je doći a @ožiću !isu# Dolitva bez !orala) koja e

pokazuje ikakvu vezu s !oralo! kvaliteto! čovjeka) jegova poašaja

i življeja# (*jega ne smeta da pored svega ima ljubavnicu& al da iskreno

moli)! Dolitva prisiljavaja je !olitva kada silo! ešto želite iz!oliti# Ae

kaže se da oo tko kuca otvara !u se) tko traži aći će se) o to su vrste

kolektivih !olitava koje !ogu dovesti do vjerskog ludila# *lijedeći

patološki oblik !olitve jest !olitva za tuđu esreću) to je jako loše! (+o,e

"=


14/69


seljak kod sve$enika da plati misu u nakanu da se susjedu zapali slama&

sve$enik kaže da ne može no seljak govori da $e mu platiti)# *lijedeći

ajpatološkiji oblik jest sotoiza!) tu spadaju cre !ise) to su rituali koji

su izrugivaje kršćaskih !isa) ajčešće seksuali obredi#

Misti'ni do3ivljaji

Dističi doživljaji su ajviše for!e duševog života) staja koja su

posebo osjetljiva a @ožasku prisutost) osobe često budu u trasu)

gube kotrolu ad svoji! poašaje!) za sa!u osobu koja i!a takva

iskustva ti doživljaji predstavljaju izi!u vrijedost#

Q# +a!es izosi M iskustva !istike5

"# Distik često e !ože iskazati svoje iskustvo riječi!a jer je to staje

osjećaja) a e itelekta# ("ao što ne možete opisati crvenu boju slijepcu

od ro,enja)#

,# Dističa iskustva preose zaja posebe vrste

=# Dističo staje uglavo! traje kratko kaže običo po pola sata) e

ostaje u potpuo! sjećaju

M# *udioik je „uhva$en“ od eke više sile i!aš !ističo iskustvo ekog

trascedetog bića

. Underhill o misti+i:

"# Disticiza! ije sa!o teoretski) ije sa!o pasiva# & je itekako aktiva)

praktiča# Distik sebe discipliira) e čeka da !u !ističo iskustvo

dođe) e sjedi i e čeka skršteih ruku) ego !istik sebe dovodi u jedo

kopletativo staje#,# Distik je trascedetala i duhova) ide u s!jeru duhovosti#

=# Disticiza! vidi božastvo kao objekt ljubavi) a e istraživaja# Aije !u

važo opisati to iskustvo) bio je u @ožjoj blizii# Aije potrebo opisivati

to iskustvo#

M# Disticiza! traži ujedijeu for!u života pojačaog života u koje! se

preobražava jegov karakter# Posljedica toga je pro!jea jegova

života#

"M


15/69


?# Distik ikada e traži sebe) e traži !isticiza! radi !isticiz!a# 1vijek

traži ešto drugo#

Distik je redovito poiza osoba) s!atra da ije or!ala# &soba koja i!a

autetičo ukazaje s!atra da ije or!ala# 2ažo !ističo iskustvo

od!ah počije trubiti) zove !edije i sl# Dože!o reći jedo) a to su dvije

stvari5

"# Disticiza! i dalje ostavlja !oge ejasoće) ali jedo je siguro)

!ističa iskustva su često i!ala odlučujući utjecaj a društvei tijek

povijesti (-ojsije nakon misti'kog iskustva vodi %zraelski narod)#

,# 6rugi! riječi!a) učici !isticiza!a isu sa!o idividuali) ego i!aju i

društvee utjecaje ukoliko su autetiči# (Pavlovo misti'no iskustvo

otvara krš$anstvo svijetom)#

Pri analiziranju misti+izma dolazimo do nekoliko zapa3anja:

4ao prvo:

Disticiza! !ože!o razu!jeti kao ezaustavljivu ar!aciju dijela

čovjekovih iskustava i sažih doživljaja) !isticiza! tedira pre!a

ajviši! vrijedosti!a# 6o jega se e dolazi lako) ego posebi!

astojaji!a i disciplio!#

4ao drugo:

Disticiza! !ože biti posljedica pojačaih Jsposobosti zapažajaK

kod ljudi) postoje osobe koje i!aju dar raspozavaja#

4ao treće:

+ezik !istika često je ispuje seksuali! slika!a i erotski!

!etafora!a# Dističo upotrebljavaje aalogija s brako! i seksualošću uodosu s božastvo!) upozoravaju i sa!i !istici) treba shvatiti vrlo

ozbiljo (u kona'nici& eros je jedan od najoriginalnijih darova oga

'ovjeku)# 6rugi! riječi!a to !ože!o s!atrati pogreši! tu!ačeji!a) ali

česta je usporedba upotrebljavaja aalogije s brako! i seksualošću# 1

svako! slučaju ove usporedbe treba shvatiti vrlo ozbiljo) eros je ajbolji

@ožji dar čovjeku# Aajkreativiji ste kada ste zaljubljei# .elika je šteta da

se ovo područje shvaća tabulo!#

"?


16/69


4ao 'etvrto:

Disticiza! je osuđe kao fatazija ili haluciacija) bježaje u

iluzioari svijet i sl# *tvara „mjera“ zdravog !isticiz!a je u to!e je li

!istik ako iskustva !obilizirao svoje potecijale# Idravi !isticiza!

uvijek doosi pozitive plodove u realosti#

4ao peto:

Psihoaaliza kaže da je !isticiza! težja za djetijstvo! poput

shizofreika# &pet težja „nepogrešive psihoanalize“ da sve zaF

!isticiza! se često preosi u odgovoru društveu djelatost#

1 koačici) svi ovi faktori e !ogu osvijetliti pristup !ističo!

događaju) jer o ljudsko! jeziku iz!ičeT Dističo iskustvo !ogu shvatiti

jedio oi koji su ga i!ali# Disticiza! ije uvijek idividuala) e zači

povlačeje u sebe) !isticiza! je upravo suprota to!e# *ugerira! ovdje

budistički !isticiza!) budiza! je uvijek agažira# Ae!oj!o od!ah

govoriti da je !isticiza! beskorista) i sve ovo što s!o ispričali e !ože

deirati !istički doživljaj# *v# 4o!a „.va ljudska veli'ina& svog ljudskog

znanja& poput pljeve su& naspram ožjem veli'anstvu!“

$psjednutost

.rlo popularo u suvre!eoj literaturi) u!jetosti pogotovo u l!skoj#

.rlo popularo kod ekih duhovika koji će uvijek gledati ulogu đavla i reći

kako je opsjedutost ešto što se događa#

(!ali s!o dugo vre!ea jeda otklo) sve je to stvar dubiske

psihologije# @iblijski poja! obiluje takvi! opisi!a# 4reba i!ati a u!u

slijedeću stvar) kao što biblija ije eciklopedija) tako i AI ije !ediciskizapis# 4eologija i da daas) dakle ikada ije prekiula auk da se

egzistecija persoalih zlih duhova s!atra se razu!ljivi!# 6rugi!

riječi!a teško je tu!ačiti) ali e treba olako popustiti tedecija!a da se

opsjedutost pripisuje !edicii# &vdje je vrlo važo pro!otriti radi li se o

bolesti ili o opsjedutoj osobi# Ao kada otkloi!o sve ipak postoje slučajevi

kada !edicia više e !ože aći rješeje# Psihologijski pristup kaže da su

"7


17/69


različiti kriteriji koji dopuštaju da se eko određeo staje azove

opsjedutošću#

/od većie stručjaka govori se o tri karakteristike5

Pro!jea osobosti 0 radi se o pro!jei poašaja) agla pro!jea

poašaja) redovito destruktiva) također pro!jea izraza lica i boje

glasa# +ako je teško razlučiti u eki! slučajevi!a poekad je osoba

svjesa tog staja) ali se e !ože kotrolirati) a poekad i sa!o

poekad dolazi do gubljeja kotrole ili do staja trasa# Psihički

feo!ei često upućuju a psihozu ili eurozu#

„+emonski“ karakter 0 eobiča agresivost) iskazivaje agresivosti)

psovke) osobe postaju u to! treutku ciiče) asile) događaju se

saži apadaji bijesa# 4akođer izražavaje pri!itivih seksualih

tedecija# .rlo često je vrijeđaje svetija (oga& svetaca& sve$enika&

posve$enih predmeta)# ( također jeda od osjećaja užasa u blizii

religijskih si!bola# Iati! odvratost pre!a !olitva!a) sveci!a) pre!a

dobri! ljudi!a#

Aeuobičajee sposobosti opsjedutoga 0 razu!ijevaje i govoreje

epozatih jezika) pogotovo !rtvih jezika# Iati! pozavaje sadržaja

svijesti drugih ljudi# Pozavaje prošlosti pojediih ljudi) zati! zaje o

budući! događaji!a) gole!a tjelesa saga i vrlo rijetko) ali i ekada

eobjašjiv izlazak pred!eta iz tijela#

*tručjaci se slažu da u takvi! slučajevi!a stoje pred edokučivi!

staje! čovjeka) zastveo teško eobjašjivo# 6e!oska saga koja

!ože biti općeita uzi!a a sebe lik idividualosti (/angton)#

&življavaje egzorciz!a u svijest o prisutosti i gole!oj sazi određeih

destruktivih psihičkih saga# &psjeduće jest ekstrealizacija ljudskog

iskustva# (scjediteljska učikovitost stoji ili pada usporedo s kvaliteto!

religiozosti i određei! stadardo! jezie psihološke zrelosti# Pojedii

duhovici astoje sve živo svesti a djelovaje sotoe# Iadatak teologije je

da staje religije propusti kroz razu!sko sito#

":


18/69


Ukazanje

.ječo pitaje u psihologiji) koje je ukazaje duševo zdravo i

religiozo autetičo) a koje ije# Ae !ože se zaobići prisutost ukazaja u

!ogi! religija!a#

$(raćenje

*tudije pokazuju e!ocioalu krizu i oda JprevratK u joj) ako

kojeg slijede pozitivi učici# .ećia obraćeika i!ala je postupo i !aje

dra!atičo iskustvo# Ae postoje određee začajke ličosti koje su

preduvjet za obraćeje# Posljedica obraćeja jest zdravo prilagođavaje i

osoba stabilost# Dože!o obraćeje egirati) ali čijeica je da kod

feo!ea obraćeja) bilo oo autetičo ili e oo izaziva !otivacijske

procese) jer svijest o to!e da sa! prije radio ešto loše) i ako toga

čii!o ešto dobro# &ko :"U obraćeika je i!ala postupo i !aje

dra!atičo iskustvo#

Religioznost i psihologija li'nosti

'adi se o us!jeravaju važi! psihički! varijabla!a religiozosti#

Dišljeje i vjerovaje je otvorei i zatvorei vjerski sustaviF putovi tražeja

istie5 teder!ided) toughC!ided# &tvorei su istia!a drugih sustava)

dok su zatvorei vjerski sustavi jako često zatvorei za stavove drugih

religija) a!eću apsolute odredbe) ograičee perspektive# Putovi

tražeja istieF Q# +a!es o to!e govori# .olja i ada su pitaje slobode i

deter!iiz!a# Aada je kao što za!o središji poja! kršćaske vjere)

božaska krepost) vrlia uvijek u sredii# Pretjerivaje u adi zove sepreuzetost) suprotost preuzetosti je očaj ili bezađe# (!ati zdravu

di!eziju ade čak „u nadi protiv svake nade“ te sile psihološke ade

utječu a ljudsko djelovaje# 1 !etalo! sklopu važa je !ogućost

kotroliraja# 2judi postaju pasivi) apatiči) kada i! propade ada#

6eter!iisti e vladaju vlastito! situacijo! ego sve a! je

predodređeo# ( tu dolazi do vječitog erješivog proble!a slobode#

">


19/69


*!ajea doza ade čovjeka vodi u određei religijski deter!iiza! ili čak

u faatiza!#

*lijedeća stvar je altruiza! i ljubav) već s!o rekli koliko je ljubav

zloupotrijebljea) i u to! slučaju altruiza! se pro!atra kao proCsocijalo

djelovaje) čijeje dobro) ali bez eke koristi# Eijeica je da !ora!o reći

da altruističost postoji) kod djeteta se javlja ako , godie) altruiza!

ovisi o određei! karakteristika!a ličosti# Aajjače se razvija iz!eđu = i M

godie) itelekt e!a ajvjerojatije veze s altruiz!o!#

(!a!o još ta!e strae ljudskog postojaja) a to su s!rt) zloća)

sra! i krivja# &pćeito je da ljudi koji su veći vjerici !aje se boje s!rti#

Pitaje je osi! s!rti pitaje što je s osjećaje! zloće i straha u odosu s

krivjo!# /rivjo! postaje eki određei strah# Postaje eki strah ukoliko

ešto e apravi! dobro) dolazi briga o odobravaju i eodobravaju

ekih čia# Aastaak i začeje osjećaja zloće) sra!a i krivje)

jedostava strah od kaze# /ao posljedica stvarog i aticipiraog

eodobravaja postaje sra!# Ae!a religije koja u sebi ije okreuta s!rti)

što je religija razvijeija) ta s!rt se !ože ublažiti) ili ukloiti# /ršćastvo je

pokušalo adići strah s!rti) i u teoriji to jest tako) a u praksi čovjek !ora

biti osvoje od (susa /rista da to bude tako# /ršćastvo s!rt pokušava

ublažiti# $to se tiče odosa pre!a zloći) vlastiti! pogreška!a) što u

čovjeku izaziva strah) (primjerice dam)# Eovjek prestaje biti oo što jest#

Aa sa!o! početku ljudskog razvoja postaje taj strah) kada dijete učii

ešto loše) počije se skrivati# 4aj strah počije rasti eko! brigo! o

društveo! eodobravaju# ( to se događa i a religiozo području# 'ađa

se sra! ili stid) kao posljedica aticipiraog ili stvarog eodobravaja#&sjećaj krivje raste !ajko! sa!opouzdaja) !ajak sa!opouzdaja

!ajko! povjereja u ljude i sl# $to se tiče toga kaže!) ije lako) ije

često zgodo# Ae zaboravi!o da suvre!ea psihologija pokušava

eli!iirati osjećaj krivje i to ije zgodo za religiozost# Dogi katolici!a

prigovaraju da stvaraju osjećaj krivje) što ije točo) već oa oslobađa

čovjeka od osjećaja krivje# 3li!iacija osjećaja krivje je relativiziraje

iz!eđu zla i dobra) i čovjek se eće !oći tu saći) eće zati što je dobro)

"


20/69


a što e# $to slijedi ako toga) ako toga pokušava se a!etuti opća

prihvatljivost# O ljudi koji budu odbačei) počiju su!jati u vlastitu

vrijedost) i!aju osjećaj izolacije# 1 čovjekovoj je aravi da i!a eko

poštovaje) o osjećaj krivje slijedi ukoliko e uspije!o zadržati eke

osove stadarde i da tako kaže!o kriterij za razlikovaje i !jesto je

vlastita savjest# Lreud je govorio da je savjest a!etuta od strae

izvajskih faktora) da je to idetikacija s roditelje! i vjeričko! grupo!)

da savjest for!ira!o tako da slijedi!o eke određee feo!ee# *avjest

je osoba istaca za razlikovaje osjećaja krivje (do prije par godina u

0+1u vlado je %vo .anader& re$i nešto protiv njega je zna'ilo imati osje$aj

izolacije& zato jer jedna eti'ka grupa doživljava nešto kao grijeh& no dolazi

do promjene %vo .anader završava u .alzburgu i to onda više nije grijeh i

sada se svi natje'u tko $e ga najviše sablazniti)# Deđuti! zrela savjest se

rava više pre!a ljubavi ego pre!a strahu) i u sa!oj !oraloj teologiji

kada se govori o sakra!etu po!ireja) radi se o dvije vrste pokajaja)

pokajaje iz straha) i za razliku od toga postoji contributio jer se kaje! iz

ljubavi#

*ndividualna oso(a i religioznost

1vijek je pitaje kako se ta idividuala osoba !ože operaticirati#

Postoji ekoliko skala# &dređei polariteti koji se polariziraju u uutarjoj

religiozosti i vajskoj for!i su5

Pri!ara religija 0 tercijala religija

/overziva religija 0 adhezija

Predaa religija 0 kofor!iteta

&sobo itegriraa 0 društvea

(triziča religiozost 0 ekstriziča#

Postoje stvaro !ogobroji teorijski okviri gledai a okvirost#

Psihopatologija i religija

,9


21/69


4u je !ogo dodirih područja) što se tiče viđeja i sl# o često je

edovolja spozaja koja je oda ko!pliciraa situacija# (triziča

religiozost se !ože povezati s itrovertiraošću karaktera) htjeli !i ili e)

sviđalo a! se to ili e) ali je čijeica da se patološki oblici ličosti često

vezuju baš uz religiju) zbog osjećaja !istike) religiozosti) božastva koji

ga adilazi) pokušava aći utjehu) ali e radi sebe# @udi!o oprezi pre!a

oi! koji su oduševljei# (ona je oduševljena& mlada djevojka (34) na svim

živim molitvenim zajednicama& pro'itala ibliju& izrazito je inteligentna&

tr'i od jednog do drugog sve$enika& sve svjetsko prezire& nedo og da se

našminka& jer to smatra sotonskom napaš$u& nije mi jasno djevojka 34!g!

da se ne želi srediti)# 4reba uvijek potražiti gdje je uzrok) zašto je to tako#

/ada je etko preoduševlje (moramo biti oprezni od takvih ljudi)) dao bi

sve za @oga) i oda za par !jeseci je u ekoj sekti) ako toga je u drugoj

sekti i kasije e daj @ože da postae ateist# /ada dođe do obraćeja

e!oj!o i! od!ah dati eku službu) potrebo je da se obraćeik ustae

a svoje JogeK) e!oj!o i obraćeike odbacivati) obraćeje i!a svoj

određei proces) koji se !ože izdiguti u or!alu osobu#

/itni vidovi zrele religioznosti

/ako rekoh) e!a uopćee slike zrelo religiozog čovjeka# 6ruštvea

zrelost je ešto što se !ože postići) tako i religioza zrelost# Aisu važi

sa!o racioali faktori) jer do vjere isu došli u!ovaje!# Ae čii as

racioali faktori religiozo zreli! ljudi!a#

.jerska su!ja je ešto što je potrebo) jer su!ja je kriza) i iz krize

proizlazi ešto dobro# /ada čovjek posu!ja) je li !oja vjera dobra) e daposu!ja u @oga) već jesa! li ja dobar vjerik) tada počije vjera# (z krize

uvijek izrasta ešto spasooso) za stjecaje rasta zrele religiozosti

potreba je su!ja# .jerske su!je su česte i e !ora!o ih se bojati#

6rugi vid zrele religiozosti je pri!jera odos pre!a vlastitoj krivji e

zači da sa!a sebe kažjava!o# Ia slobodu as je /rist oslobodio) e da

bis!o robovali) već da bis!o bili slobodi# (z čisto psiholoških razloga

zdrav osjećaj krivje je potreba) kada ešto loše učii! da za! da sa!

,"


22/69


loše učiio# 4reće je odgovoro življeje) religiozo zrela osoba jeguje

jedo odgovoro življeje) preuzi!a vlastitu odgovorost# Eetvrti vid zrele

religiozosti jest učiti ljubiti) za religiozo zrelu osobu je ispravo poi!aje

ljubavi pre!a sebi) bližje! i pre!a @ogu# /od religiozo zrele osobe

e!patija je razu!ljivost drugoga) da je ježost i toplia prisuta) da se

za eli!iirati društveo religiozo poašaje (nekada iz ljubavi moramo

re$i da to nije dobro& da iz ljubavi nekoga kaznite)# ( peto „produktivna“

religioza praksa) radi se o to!e da je religioza praksa !olitva) žrtva

hodočašće) u toj religiozoj praksi je potrebo da i!a ekih plodova#

Pre!a to!e jeda itegriraa religiozost prije bi trebala producirati

radost ego brigu) prije plodo astojaje) ego krivju) prije ustraju

vjeru) ego eki očaj) sebe upravljati pre!a eki! vredota!a#

Razvojni model religioznosti

&d ezrele religiozosti pre!a zreloj ide5 rekli s!o u ajraije!

stadiju da5

"# 3ksrtizičost 0 zadovoljavaje vitalih potreba) i također potreba

idetikacije s jedi! religiozi! sustavo! zbog socijalizacije) i

eli!iacija straha#

,# &bdržavaje 0 to uključuje autoritet) vjerovaje) obrede) člastvo u

ekoj skupii) sustav religioze poduke) važo je obdržavaje#

=# (trizičost 0 zahvaćeost duhovi! životo!) ova di!ezija sadrži

duhova život u svojoj utarjoj zahvaćeosti#

M# Outoo!ija 0 važa je ta ezavisost !išljeja i djelovaja) i blizak

odos s hu!aistički! ideja!a) to je jeda idividuala religiozost#Idrava religiozost je proširivaje vlastitog ja) autoo!a

produktivoCefektiva !otivacija) toleracija esigurosti kod drugih)

altruiza!) stavovi5 objektivost spra! sebe) prihvaćaje tuđih slabosti)

zrele vredote i odluke savjesti) i izbjegavaje pobožastveja stvari i

stvarosti (novac& zadovoljstvo& vlast)#

&aklju'no

,,


23/69


'eligiozo! životu !ože se pristupiti s psihološkog aspekta i

psihološki! !jerili!a#

Leo!e osobe religiozosti sa stajališta psihologije ličosti daje

zastveu dodatu di!eziju u psihologiji religiozosti

4akođer) daje veću potporu čovjekovo! duševo! zdravlju i trajo!

astojaju oko sa!oCostvarivaja#

Religioznost u razli'itim psihologijskim sustavima

Aaša te!a su važi likovi psihologije koji su ostavili traga u psiholgiji)

a to su Lreud) +ug) Ollport i Lrakl# Hilj a! je a eki ači proikuti u

eko religijsko iskustvo#

#igmund reud

'ođe je ">?7#g# u Lreiburgu) već kao !ladi dječak doseljava s

roditelji!a u @eč) tadašjeg austroCugarskog carstva u židovskoj obitelji)

bio je odliča đak i studet) diplo!irao je !ediciu) o kao studet ije bio

oduševlje sa!o !edicio!) više ga je privlačila psihologija# (z doje

sredje klase ušao je u visoko društvo i stekao svjetsku slavu) proalazeći

puo psihičkih i zičkih tegoba) ali sa! osobo je puo prolazio kroz

psihičke i zičke tegobe# 1 =9Ctoj godii se ožeio s Dartho! @erays s

kojo! je i!ao šestero djeco! i jegova aj!lađa kćer Oa postala je

pozati dječji psihoaalitičar i preuzela vodstvo očeva djela# Lreud je

odbijao pri!jejivati svoju psihoaalizu a svojoj žei i djeci) ipak je

stvorio priličo bizaru edipovsku situaciju vršeći osobo psihoaalizu ad

Oo!# Ajegov život !u je dao obilje psihološkog !aterijala) odos s

roditelji!a# Lreud je bolovao od teške euroze i u jeku ovostvoreih

zaključaka) kraje! "


24/69


reudov odnos prema religiji

Ajegova djela obilježava žestoki apad a religiju# Iato jer ju s!atra

opaso! kako za pojedica tako i za društvo# Dogući uzrok jegove

averzije pre!a religiji s jede strae !ože biti strogi hasidičkog očevog

odgoja) koji proizlazi iz židovske tradicije# Ajegova dadilja je bila katolkija i

prisilo ga je vodila a katoličke obrede# 1 proučavaju religije Lreud već

"


25/69


&aklju'no

/ao prvo Lreud je dao vrlo začaja doprios u važi! začaji!a

psihologije i oblikovaju poj!ova kao što su podsvijest) djetijstvo)

seksualost) terapija) obra!bei !ehaiz!i) osjećaj krivje i sl# *labe

strae su !u !etodološki proble!i) zastvea i e!pirijska

eute!eljeost) jedostrai zaključci) doesei sa!o a bolesoj

populaciji) deter!iiza!) preaglašavaje seksualosti) !ajak toleracije

za ove ideje bio je izrazito etolerata pre!a ovi! ideja!a) !uški

šoviiza! !ogi !u to za!jeraju) bio je izraziti šoviist i sl# &dos pre!a

religiji jest raze predrasude) uaprijed doesea !išljeja pokušao je

poštoCpoto opravdati u praksi# 4akođer boreći se protiv jede iluzije) a to je

religija o je zapao u jedu drugu iluziju) a to je da zaost !ože riješiti

sve proble!e) da je zaost ova religija# ( u koačici od Lreuda !ože!o

aučiti da obitelj) autoritet i zajedica oblikuju čovjekov religiozi osjećaj i

stavove#

!arl Gustav -ung

'odio se ">:?#g# u /esswilu) !alo! selu u $vicarskoj# &tac !u je bio

protestatski župik) ožeje) stručjaci s!atraju da je bila pretila i da je

zbog toga brak dosta trpio) koji se tužio da i!a vjerskih proble!a i da ije

u staju odgovarati a oštrou!a pitaja !alog Harla o religiji i životu#Harl je bio osa!ljeo djete) bio je vrlo zatvore# Pre!a vlastito! iskustvu

i!ao je viđeja i iskustva adaravog# "


26/69


Lreudo! i to traje itezivo) sve do "


27/69


dispozicija) trag kolektivih iskustva ljudske vrste) asljeda esvjesa

dispozicija# 4aj arhetip je trascedetala pojava u svi! kultura!a#

'eligiozo iskustvo je ajvredije iskustvo) jer zahvaća čovjeka u jegovu

dubiu postaje izvor životog s!isla i ljepote) doosi čovjeku !ir i

povjereje# .jera je kariz!a za oog tko ju i!a) ali oa ije put za ooga

tko ju pokušava razu!jeti prije ego uzvjeruje# /aže +ug da je za

suvre!eog čovjeka jako važo shvatiti jezik si!bola#

5va su na'ina kako se postaje religiozan:

"# Preko eposredog iskustva vlastite utrie

,# Preko susreta s učeje!) dog!a!a) obredi!a i djelatosti!a koje

udi već orgaizirai vjerski sustav 8opasost od izvajskoga;# Ia +uga

iskustvo @oga je prvestveo iskustvo sa!og sebe# +ug) /ristu daje

središju važost jer je utjelovljea @ožja slika !eđu ljudi!a# /rist je

arhetip istiskog čovjeka#

&aklju'no

Iasluža je za pozitiviji pristup pre!a ljudskoj aravi i religiozosti#

Daa !u je jer je previše subjektiva i ro!atiča u iterpretaciji

religijskih feo!ea# Aekad esustava i previše autoo!a# 1 sve!u)

jegova iterpretacija dopriijela je bolje! razu!ijevaju !ogih

poj!ova# Potakuo je eku!eski duh u svijetu i otvorio je vrata po!ireju

psihoaalize i religije# Dotivator je !ogi! kasiji! psiholozi!a i

teoretičari!a#

Gordan 0llportl 6789. ; 79


28/69


(!ao je sa!o jedo dijete# &bjavio je "9Cak kjiga) ali iza jega stoje

!oge publikacije) zastvei radovi i sl#

$dnos prema religiji

@udući da je dugo vre!ea bio vodeći svjetski stručjak u svijetu#

& s!atra da je svaka osoba posebost i jedistveost svoje vrste# Pridaje

religiozosti veliku i eza!jejivu ulogu u životu svakog pojedica# 'ekao

je da se psihologija !ora više baviti religiozošću# (!a s!isla u psihologiji

proučavati religiozost jer ljudska !isao !ora dati „ujedinjuju$u“ lozoju

koja !u daje s!isao života i odgovara a te!elja pitaja# 6olazi do 7

vrijedosih tipova) koji se odose a ljude) !ogu se pri!ijeiti a svakog

čovjeka) a svaki pojediac predstavlja jeda određei vrijedosi tip#

.rijedosi tipovi su5

"# 4eoretske vrijedosti 0 pripada itelektuala želja za otkrivaje! istie i

usostaljivaje! zaja#

,# 3koo!ske vrijedosti 0 briga za ekoo!sku podlogu) za !aterijalo)

oo što je koriso i praktičo#

=# 3stetske vrijedosti 0 radi se o aglasku a uživaju oblika) har!oije)

svega što je lijepo) sve što je u!jetičko#

M# *ocijale vrijedosti 0 astojaje da čovjek bude oaj koji voli svoga

bližjega) i astoji biti volje od svoga bližjega) astoji biti da se e

za!jeri drugi!a#

?# Političke vrijedosti 0 težja za !oći) težja za vlašću# 4o se e !ora

odositi sa!o a politiku#

7# .jerske vrijedosti 0 podloga i! je !ističa želja za odoso! s @ogo!#Eovjek !ože !ijejati ljestvicu vrijedosti# *vaki čovjek je određei

vrijedosi tip koji već u skladu s određei! vrlia!a) !aa!a) gradi sebi

vrijedosu ljestvicu# Di kao ljudi ositelji s!o jedog vrijedosog tipa#

(-uškarci su 'eš$e ekonomski tipovi& a žene estetski)# 3stetsko! tipu je

ajvažije da to sve sklado izgleda) pa će čak dati i više ovca) dok

ekoo!ski tip će paziti da to e košta puo# Politički tip e gleda a cijeu)

,>


29/69


ego gleda a statusi si!bol# 6a se !ože hvaliti da steke eki ugled#

6o!iata vrijedost !u je !oć#

Ollportl s!atra da religiozost jača osobu od razočaraja i

aksiozosti# &!ogućuje !u da se pravilo odosi pre!a cjelii

egzistecijale proble!atike# Psihologija e !ože dokazati) ali i ijekati

religijske kocepte# *vaka osoba i!a vlastiti određei propriu!) oo što bi

!i azvali osobi idetitet) osobi stil svake osobe# (detitet teži za

sa!opotvrđivaje! zbog osjećaja zadovoljstva i poosa# $to se tiće te

težje za zadovoljstvo!) religiozost je začaja faktor jer i!a vlastitu

dia!iku koja čovjeka opskrbljuje sago! za razvoj ličosti# 1 to!

kotekstu religiozost i!a raze stupjeve razvoja5

"# $iri iteres izva

,# 1čeje iz iskustva

=# (tegracija sebe sa!oga

1veo je poj!ove ekstriziče i itriziče religiozosti i upućivao je

a opasost od krivo shvaćee religiozosti#

&aklju'no(stiče potecijal religije) egativo je to što previše precjejuje važost

pojedica# Ae kaže!o da je pojediac evaža) ali i skupia i!a svoj

utjecaj#

Viktor . rankl679>?. ; 799.=.iktor 3# Lrakl rodio se u beču "


30/69


godie u psihijatrijskoj bolici J m .teinho6“) gdje je vodio odjel za tzv#

„ženesamoubojice“# "


31/69


terapeut astoji po!oći pojedicu da os!isli svoj život i prihvati sebe i

svoje postojaje kao dio opće cjelie#

#misao i njegova uloga

4ragaje za s!islo! u svo! životu) koji spada u trascedetalu

kategoriju i za zadaća!a koje treba ispuiti dovode čovjeka u svezu s

religijski! vrijedosti!a) dakle i s poj!o! @oga i općeito

trascedecije# Pre!a Lraklu svaki čovjek teži cilju) želi dati svo!

življeju što veći s!isao) te što više vrijedosti ostvariti djelovaje! i

doživljavaje!# Eovjekova volja za s!islo! te!elji !otiv jegova

postojaja) jegov !otivacijskoCteoretski kocept# 4o astojaje oko

tražeja i ispujeja s!isla svog življeja i jegovih zadaća) upućuje i a

ljude koje vrijedi sresti i voljeti# 1 ispujeju takvog s!isla) osjeća čovjek

strast) sreću i zadovoljeje) a to su zapravo posljedice) glave ili sporede)

ispujeog s!isla i susreta „s bitkom“# -iveći tako) čovjekov život biva

„ispunjen“ i s!islo! i svi! prateći! pojava!a i djelovaji!a jedoga

os!išljeog života) a to su sreća) duševi !ir i duševo zdravlje#

*a! život postavlja čovjeku pitaja i o a jih !ora odgovoriti#

&dgovor a ta pitaja i alažeje s!isla leži u ispujeju zadaća koje

čovjek postavlja čovjeku) od !alih svagdašjih do oih ajvećih# /arakter

životih zadaća i!a dvostruki aspekt5

"# *vaki čovjek je svojevrsta origiala i !ora sebi svojstveo odgovoriti

a pitaja s!isla# Ae !ože a! eki drugi odgovoriti a pitaje o s!islu

života# *vatko sa! sebi !ora aći odgovor a s!isao života#

,# Iadaće se !ijejaju iz daa u da) oviso o situaciji# Pre!a to!es!isao i odgovorost se odose i kao ad persoa! (što me usre$uje) i ad

situatioe! (ako ste si nešto u životu organizirali da se onda prema tome i

odnosimo tako)#

Aadalje) Lrakl upozorava da isključivaje s!isleog odosa leži u

osovi e sa!o eksperi!etale psihoze ego i kolektive euroze# Disli!

ti!e a oaj osjećaj bes!isleosti koji) čii se) sve više obuzi!a čovjeka

daašjice) a koji aziva! egzistecijski! vakuu!o!# Lrakl odbija

="


32/69


Lreudov pricip užitka i Odlerovog pricipa !oći (seksualna strast i težnja

za mo$i nisu ciljevi& nego popratni e6ekti življenja)F tek kada je čovjek

frustrira zbog eispujeja s!isla) dolazi do pretjerae tedecije pre!a

ispujavaju seksualih strasti i do težje za !oći#

#misao i Nadsmisao

2ogoterapija i religiozost se susreću upravo a pitaju s!isla i

života 8s!isao ije idetiča poj!u @oga;# (pak) kako je to trascedeti

poja!) kako s!isao stoji u s!jeru trascedecije) do jega se dolazi

pute! vjere) jer sa!o se pute! vjere čovjek !ože probiti jo!e u ultraC

hu!au di!eziju# O s!isao je čovjeku vidljiv tek oda kada uvidi da

izad jega (ali ne za njega) postoji jeda edokučivi svijet koji je u staju

dati s!isao čak i jegovoj ajgoroj esreći i ajgoroj patji i to Lrakl

aziva Aads!islo!# 4aj korak u „ultrahumanu dimenziju“ !ože se sa!o

vjero! ostvariti) koja je očito ešto različito od puke psihoaalitičke teorije

o @ogu kao i!ageu vlastitog oca i religiji kao prisiloj kolektivoj euroziT

Religioznost i kon@esionalni okviri 4ražeje s!isla je u vezi s jedi! trascedetali! Aalagatelje!

8Ouftraggeber; i kaže doživljavaje tog trascedetalog Aalagatelja je

te!elj vjere) o ije bezliča istaca) o ije eka sve!irska eergija) o

je osoba i to božaska# 4a osoba) taj trascedetali Aalagatelj) čovjeku

se udi kao !ogućost !eđusobog odosa i svega oog što iz tog

odosa !ože proizići# Lrakl e zaboravlja istakuti da religiozost i

kofesija idu utoliko jedo uz drugo) ukoliko kofesioala tradicija dajereligiozo! čovjeku !ogućost očitovaja) u koje! će jegova

religiozost doći do izražaja# 4o praktički zači) sa svojo! religiozošću

aći se egdje „u svojoj ku$i“# Lrakl aglašava da sve kofesije i!aju u

biti idetiča te!elji sadržaj i pokretačku sagu (oga)) ali ih ipak e

treba spajati u jedu općeljudsku uifor!u religiju#

Vjerni+i i nevjerni+i

=,


33/69


Poja! @oga e !ora biti užo teistički) krajja iskreost i pošteje

vrijede više od svega# Oko @og postoji) eće se prepirati s oi!a koji ga e

pozaju ili krivo tu!ače# 2ogoterapija je okreuta i evjerici!a jer joj

religiozost ije polazište ego pred!et# & je poovo hu!aizirao

psihijatriju i !ediciu) te je o svjedok sa! sebi logoterapija# 1 pitaju

s!isla religiozost za Lrakla i!a veliku ulogu#

&aklju'no

Lraklova su djela već više od pola stoljeća pred aši! oči!a) ali e

prestaju privlačiti pažju) uditi određee ovosti i kvalitete svi! koji su

otvorei i za eortodokse poglede a području psihologije) religiozosti i

duševog zdravlja općeito# Aaglašava važosti us!jereosti čovjeka

pre!a s!islu) vrijedosti!a i ispujeju životih zadaća !ožda i ije

ajvažije oružje „koje je možda ikada postojalo“ u psihoterapijsko!

arsealu) ali je siguro da „egzistencijski vakuum“ ugrožava čovjeka) a da

je čovjekova pozitiva us!jereost pre!a s!islu) vrijedosti!a i

ispujeju životih zadaća ajčešće garacija duševog zdravlja ili

sredstvo ozdravljeja#

P#*A$L$B4 5*MN&*- RL*G*$&N$#%* 5-!C ML05*A *

$5R0#L*A *L* L-U5#4* R0&V$- * RL*G*$&N$#%

6osta dobro je razradila taj dio) i!a!o broja istraživaja koja

upućuju a !odele poašaja i sl# 6jetijstvo je obilježeo željo! za

odrastaje!# Proble! je što e !ože!o strogo geeralizirati posebo

djetijstvo i !ladeačku dob# Ae !ože!o poistovjetiti dijete u M ili ? godii

ili s djeteto! "" ili "? godia# 1 svako! slučaju treba!o i!ati a u!u da!ora!o cjepkati te faze razvoja#

7. 5jetinjstvoC mladena)tvo i zrele godine

.eć godia!a psihološke studije o vjersko! razvoju djece i !ladeži)

kao i oe rjeđe o odrasli!a) privlače veliku pažju roditelja) učitelja)

svećeika) odgojitelja) psihologa) sociologa i teologa# .ažo je pri!ijetiti

upravo tu važost djetijstva za razvoj te religiozosti# /ažu !ogi

==


34/69


psiholozi da je rođeje prva psihološka kriza od koje se čovjek eće ikada

potpuo oporaviti# 'ođeje je potpuo iskustvo separacije) odvajaja i

počije faza djetijstva u koje! dijete pokušava preživjeti kao zaseba

osoba# Aaj!aje su = faktora u djetijstvu a koje dijete pokušava

odgovoriti a pitaje „9ko sam ja:“5

"# 6jetijstvo je ozačeo dra!atiči! i epizodi! pro!jea!a# &o se

odvija u aiz!jeiči! !lazovi!a bure i zatišja) stresa i kosolidacije) dok

se djeca bore da proađu tko su oi u to! svijetu) koji su) rodivši se u

je!u) bili prisiljei prihvatiti# 1pravo ta čijeica daje okvir za rai

religiozi razvoj# 'oditelji su u takvi! prilika!a uključujući i Hrkvu skloi

podržavati u djetetu !ira razdoblja) a biti estrpljivi pre!a oi!

stresi!# Prihvaćaje stresa i !ira važo je za razvoj religiozosti

(tolerancija prema dje'jim eksperimentiranjima)# 1 kotekstu religiozosti

ovdje u ovo! faktoru treba!o i!ati toleraciju pre!a ti! dječji!

eksperi!etiraji!a) jer ukoliko se to kod djeteta potiskuje) ukoliko se ta

spotaost e guši rađati će se ovi! ideja!a) osjećaju sigurosti# /od

djeteta se !ože !ijejati karakter# 4aj okvir će djetetu dati oe spozaje

koje će !u o!ogućiti idetikaciju s religijsko! tradicijo! i jezio

čuvaje#

,# @ogatstvo religijskog iskustva !ože se uspješo preositi a djecu u toj

„upijaju$oj 6azi“# .elika sposobost djeteta za učeje strateški je vrlo

važo za religiju# 4o se osobito događa u rao! djetijstvu) kad dijete

prihvaća svijet u koje! se rodilo i kao suha spužva upija sve iz svoje

okolie# 1pravo takvo poašaje djeteta potaklo je ideju) da je životi

pravac čvrsto zacrta upravo u ti! prvi! godia!a# /arakter i ličostdjeteta !ože!o !ijejati ako treće) sed!e ili bilo koje avođee

!agiče godie#

=# Aajvažiji aspekt odosa djetijstva i religiozosti svakako je traja

kakvoća iskustva djeteta s važi! odrasli!a 8roditeljima)# Lreudov

izvitoperei zaključak da @og ije išta drugo ego projekcija vlastitog

roditelja) e s!ije zasjeiti jegovu toču opasku da je) ilustrativo

rečeo) djetetov prvi bog roditelj) češće !ajka ego otac# .aža su

=M


35/69


iskustva koje dijete dobiva) prvestveo afektiva kvaliteta odosa dijeteC

roditelj često i!a veću težiu ego kasije kogitive i svjese poduke# 1

toj raoj fazi dijete uči da li ga @og prihvaća) je li @og dobar) je li o za

@oga vrijeda) !ože li oo ili e !ože iskusiti svoju vlastitu vrijedost bez

obzira a svoje uspjehe i euspjehe) bez obzira a svoju dobrotu ili zloću#

4raja ozaka tih prvih !eđuodosa je oo što čii djetijstvo ključi!

razdoblje! za religiozost# (stia) kasije pro!jee i adgradje su

!oguće) ali čii se da sve što se poslije u osobo! odrastaju dogodi) ili

učvršćuje ili !odicira iskustva djetijstva# Aajvažiji aspekt u to! razvoju

je odos roditelja s djeteto!#

4arakteristike religioznosti u djetinjstvu

Aije religiozost izdvojea crta ašeg odrastaja# 'eligiozost osi

sve karakteristike djetijstva općeito (borba za samostalnost i

oblikovanje identiteta) izijeti će!o glave crte dječje religiozosti5

"# 3gocetriča orijetacija 0 ajupadljivija karakteristika dječje

religiozosti koja je dobro ilustriraa u pozato! istraživaju +# Piageta o

jeziku djece u dobi od treće do sed!e godie# Piaget je otkrio da dječji

govor e!a isti s!isao kao oaj odraslih# 6ječji jezik e zači

socijaliziraje već je to egocetriči jezik koji se sastoji od !oologa i

„kolektivnih monologa“# 6jeca vode !oolog) a e dijalog# 4o ije

preošeje ideja i ifor!acija) ego više kao potvrđivaje sebe pre!a

drugi!# 6ijete je egocetričo ti je djetetov habitus) e !iješaj!o

egocetriza! s pore!ećaje! ličosti# +ezik djetetu služi kao govor) služi

!u za sa!opotvrđivaje# $to se tiče !olitve) oa kod djece od ?C:# god#sa!o !aglovito i!aju poja! @oga# Eak i aučee for!ule kod djece)

rijetko to dovode u vezu s @ogo!# &d :C


36/69


ajčešće i!itatorska) bez reWeksivosti# Poželja je razvoj avika za

kasije poašaje#

,# Otropo!orstička kokretost 0 dijete preosi religijske riječi i opise u

poj!ove svojih bliskih iskustava i pozatih osoba# 6ijete često daje oblike

bliskih osoba) osoba koje pozaje poj!ovi!a koji koleriraju s religijo!#

1vijek djeca gledaju te likove) kao pozate osobe više kao a e!ocijalo!

plau# @og je atropo!orfa) jega se doživljava kao oca) djeda) pogotovo

kada se to podržava s u!jetički! slika!a# Eesto se to upotrebljava preko

određeih svetaca (sv! *ikole)# 6akle) @og je taj koji i!a oči (og te vidi ;

re'e 'ovjek djetetu)# Otropo!orz!i služe kao čuvari začeja) oi

utjelovljuju osobie i poašaje oih koje doživljavaju kao autoritet

8ježost) strah) sigurostN;# ( Piaget kaže da to ostaje za cijeli život) to se

pojavljuje već u drugoj godii# 4a atropo!orstička kokretost

pojašjava i fukciju vjerske !itologije) koja čuva traje vrijedosti u

izravi! i eko!plicirai! oblici!a#

=# 3ksperi!etiraje) iicijativa i spotaost 0 djetetov svijet se brzo širi

preko obiteljskog kruga) pojavljuju se ovi ele!eti djetije potrebe za

separacijo!# Eetvrta) peta i šesta godia su ključe5 u ji!a se dijete

otvara pre!a va) preuzi!a iicijativu i počije se dokazivati u prostoru za

koji se „natje'u“ jegovi vršjaci i odrasli izva roditeljskog kruga (ulasci u

vrti$ predstavlja pravu avanturu u tom 'udnom novom svijetu)# 6ijete i!a

potrebu sve sa!ostalo obavljati) dijete počije bivati sa!ostalo# Počije

se događati jedo određeo eksperi!etiraje a području religiozosti# 4o

se pokazuje i u religiozosti ta kreativost) iicijativa) poi!aje @oga

e!a racioalu precizost) ključi ele!eti su !ašta i e!ocije# 1 ovo!kotekstu te!eljitije se uči e!ocioali osjećaj pripadosti) prihvaćaja)

opraštaja kroz pokušaje i pogreške (puno manje kroz 6ormalni pristup)#

.ažo je da dijete !ože ekoliko puta pokušati) ali da !ože i pogriješiti i

da !u se to oprosti#

Goldmanove i o1lerove teorije religioznog razvoja

=7


37/69


&vdje će!o avesti teorije religiozog razvoja '# Rold!aa i +#

Lowera kao pri!jer oih koje su prvestveo povezae s kogitivi! i

opći! psihozički! razvoje! djeteta i općeito čovjeka) a pri!jere oih

koje su još bliže rastu sa!e religiozosti kao zdrave i itegrirae određee

kvalitete ličosti doosi!o u poglavlju „


38/69


3rikso je u više svojih djela dobro ozačio krizi karakter

!ladeačke borbe za vlastiti idetitet i posebo istakuo jihovu potrebu

da izađu iz je s dovolji! osjećaje! vlastite vrijedosti i vlastite uloge)

kako bi se vjero i pouzdao !ogli odositi pre!a drugi! ljudi!a i

ideologija!a# /orije krize idetiteta pre!a 3riksou) alazi se u prekidu s

dječji! svijeto!) a rješeje za izlaz iz te !uče krize alazi se u stvaraju

osjećaja eporo!jejivosti i kotiuiteta) a u koji!a su čvrsto i kohereto

povezai prošlo djetijstvo) sadašje !ladeaštvo i buduća zrelost# 4o

!ladeaštvo eće trajati vječo# Postizaje vlastitog idetiteta događa se

u sklopu itezivog stresa) za koji broji istraživači tvrde da je sažiji od

oog u djetijstvu i u zrelosti#

Proble! kod !ladog čovjeka je prebrzi razvoj apstraktih kogitivih

sposobosti u odosu a ostale faktore zrelosti C osjećate da ste već stariji)

odrasli) da sve zate) o to ije tako) roditelji va! postaju starci) oi koji su

prije bili sve zali sada su zatucaiF biološka) ali e i sociološka zrelost 0

uostalo! daas je veliki proble! što je sve veći raz!ak iz!eđu biološke i

sociološke zrelostiF esuglasje iz!eđu !ladeačkih vrijedosti i vrijedosti

svijeta odraslih 0 to va! je klasičo pitaje oo idi a !isu) a zašto ti e

idešB & to!e se radi) odjedo! !lad čovjek uviđa etičku edosljedost#

Pre!a to!e tu je a testu svijet as odraslih i počije se rađati eki but)

zašto vi ešto e raditeB Pre!a to!e (susovi! riječi!a !i tovari!o terete

koje sa!i e !ože!o ositi# 6ogađa se povlačeje u jedu subkulturu#

6akle) a to treba biti jako opreza i zato 3rikso kaže da se !ladi!a da

psihosocijali !oratorija) takozvao uvođeje psihosocijalog !oratorija#

6a i! se e uzi!a sve za zlo) da i! se progleda kroz prste i opravda ih sepo ooj izreci !ladost ludost) a sve zbog toga astupa izvaredih

okolosti# Pre!a to!e govori!o o to! psihosocijalo! !oratoriju#

Dladi su za pastoral ajezahvalija skupia) svi govore doći će!o)

jih ?9) o a kraju ako ih dođe "9 bude dobro# 6akle) potrebo je

razu!ijevaje za !lade) uvažavaje tog psihosocijalog !oratorija) ali e i

spuštaje a jihovu raziu kao odgojitelj# Dladi vas ikada eće prihvatiti

kao jede od svojih) bez obzira izgledalo to tako) o eće vas ikada

=>


39/69


prihvatiti# Pre!a to!e) !ože!o se poašati kao ri!ljai) pre!da !i to

is!o# Dladić će zati prepozati vrijedosti i izva svoga kruga) ali je

ključo da i! oe a pri!jere i ji!a prihvatljiv ači budu pouđee#

/aso !ladeaštvo je izbor vrijedosog sustava i orijetiraosti# Dladež

traži uzore koji će i! pokazati s!isao# Iapa!tite pricip) e !ože dati

oaj koji e!a# 1loga Hrkve je eotpisivati !lade) vidi se ljude koji su

otpisai# Auditi !ladeži prihvatljive vrijedosti#

&RL0 5$/ * RL*G*$&N$#%

Irela dob je ostala ajzapostavljeije područje u psihologijsko!

istraživaju# Eak i sa! razvoj ličosti u zreloj dobi ije i blizu proučava

koliko djetijstvo i adolesecija# Irela dob i!a svoje speciče

karakteristike i psihosocijalu dia!iku# Prva faza je !lada zrela dob

(nakon adolesencije) počije rast osobe odgovorosti) ulazak u odos s

drugi! bez straha da će se izgubiti dio vlastitog idetiteta 8proaći balas

iz!eđu idetiteta i parterstva zači ljubiti;# 4u se javlja strah od gubitka

vlastitog idetiteta# *ve veća razia osobe odgovorosti) a s druge strae

težja spajaja vlastitog idetiteta s eči! drugi!# Postići zrelost u ovoj

fazi zači proaći balas iz!eđu vlastitog idetiteta i parterstva)

utapaje idetiteta u dvojako ja# 2jubiti zači shvatiti da se !oj idetitet

eće izgubiti ulasko! u eki stvari odos) a stvari koje ču !orati

reducirati isu bite u odosu a !oj idetitet#

*redja zrela dob (=>! ; ?>!g!) obilježea je stjecaje! zrelog itegralog

svjetovog azora u koje! se !ože kozisteto doositi odluke) tu

!ože!o doositi određee odluke koje će!o doijeti puo lakše o prije)razdoblje ajveće produktivosti za društvo u toj fazi čovjek je ajviše

produktiva) !ože dati ajviše za društvo i obitelj) for!ira druge

geeracije) ljude s koji!a radi u toj dobi vi oblikujete buduće araštaje)

i!ate brigu za slijedeću geeraciju) ako to edostaje ta zrelost) javlja se

osjećaj stagacije i egocetriz!a# 3gocetriza! u koje! jedostavo sve

!jeri pre!a sebi) sa!o !oje ja je a prvo! !jestu#

=


40/69


'eligiozi ljudi zdravi! sadržaji!a svoje religiozosti !ogu uspješo

izbjeći !oguću stagaciju i bes!isao) i to shvaćaje! i us!jeravaje!

vlastitog djelovaja pre!a produžavaju života i kulture i ako svog

života) što je @og svakako a!ijeio ljudi!a) a bića koja ispujavaju tu

svoju sudbiu e briu se sa!o za budućost svojih poto!aka) već i svih

stvoreja#

4i!e dolazi!o do koačog stupja zrele dobi) do starosti) čija je središja

zadaća aći zadovoljstvo u životu kakav je bio) te uživati i adahjivati se

u jegovu svekoliko! ispujeju i postiguću# Pri to!u je važo da osjećaj

itegriteta do kojeg se dolazi spo!euto! reWeksijo!) obvezo bude

!akar !alo jači od osjećaja razočaraja) a koji prvestveo dolaze od

u!ajee produktivosti i svijesti o prekratko! preostalo! vre!eu#

Aajgore za starog čovjeka je kada vide da isu uspjeli) pre!a to!e dolazi

do svijesti pre!a u!ajeoj produktivosti) i zato je važo stjecaje

!udrosti u s!islu da !lađi! ljudi!a pokažu što je bito u životu#

Postaju li ljudi religioziji u starostiB /aže autor udžbeika da e) radi se o

drugačije! !odelu religiozosti i o to zove da je religiozost

!ladeaštva i religiozost sredje dobi ozačeo takozvao!

!esijasko! religiozošću koja je obilježea 8B;# Dlađi zreo čovjek sklo je

cijeiti i prihvatiti takvo shvaćaje osobe vjere kao svoje trajo

raspoložeje) jer je i sa! okreut pre!a ostvareju svojih želja i plaova u

budućosti# Deđuti!) autoritet a ovo! području proučavaja P# Daves

utvrđuje) da se postupo često epri!jeto !ijejaju raspoložeja zrele

dobi# Dladi zreo čovjek i!a !esijasku religiozost) gajeje opti!iz!a dase u životu !ože !ogo apraviti već a ze!lji# &d!icaje! dobi postiže

se stalost) učvršćuju se i stabiliziraju obveze) s!ajuju se alterative i

osjetljivost za odluke u radikalo drugo! s!jeruF stabilost !ogu prekiuti

jedo veće društvee ili osobe krize# /asa zrela dob je ostalgiča

religiozost 8stara dobra vre!ea;# Aostalgija ije sa!o vapaj za prošli!

vre!ei!a) ego i izvor autetiče osobe sage i reosiguraje u sve

M9


41/69


kraćoj daašjici# Rleda se a prošlost da se što kvalitetije odredi

sadašjosti 8zbog !ajka vre!ea to je sasvi! razu!ljivo;#

M$R0LN* R0&V$-C U#V0-0N- VR*-5N$#%* * 0U%$R*%%

*vaka religija i!a jeda određei !orali kosezus) kodeks) us!ei

ili pis!ei) u koačici !ože!o vidjeti da !oral i!a svoje izvorište

ajčešće u religiji) oa je vrlo bliska s !oralo!# 1 religiji i!a!o oo što

jest) a usko je vezao s oi! što !ora!# *vaka religija i!a svoj dekalog#

(zevjeriti taj dekalog je grijeh# *vi kodeksi reguliraju dvojaku stvarost)

odos čovjeka pre!a božastvu i odos čovjeka pre!a čovjeku# (zevjeriti

zapovijed zači počiiti prekršaj) počiiti grijeh kako osobi tako društvei

i zbog toga sositi posljedice kako osobe tako i društvee) ali i osjećati

krivju#

'azi autori i raze psihologijske škole i!aju različite pristupe i

objašjeja a svo! području# PsihoCaalitičari će upozoriti da je savjest

8superego; oa saga koja po!aže da pojediac zadrži osobu !oralost#

4a savjest je astala pod utjecaje! roditelja i društvee sredie) pa je oa

tako zastupik društva i !orali sudac poašaja koji sprečava !oguće

kršeje !orala# /ada se rađa osjećaj krivjeB /ada izevjeri!o kvalitete#

4eoretičari društvee teorije kao @adura i Qalters otkrivaju da se !orala

ačela stječu učeje! po !odelu i i!itaciji# 'oditelji i drugi za dijete važi

odrasli jegovi su glavi !odeli) uzori# 6jeca auče od!ah spočetka)

ravajući se pre!a agradi i kaze) koje poašaje zadržati) a koje

izbjegavati# 6jeca od autoriteta 8e!ocioalo bliskih; uče poašaje koje

treba prihvatiti) u kotekstu agrade i kaze# 'oditelji) koji verbaloobrazlažu razloge svoga slagaja ili eslagaja s određei! poašaje!

djece) a zdrav ači po!ažu djeci da shvate što se od jih očekuje i da

budu svjesi posljedica svojih čia# *uvišak kotrole i roditeljska

agresivost produciraju atidruštveo i agresivo poašaje# 6jeca iz tople

obiteljske sredie) u kojoj je bilo puo razu!ijevaja i ljubavi) a !alo

kažjavaja) i gdje su sukobi rješavai razgovoro!) i!at će !aje

proble!atičo poašaje# 6odata faktor pri odrastaju je odos s

M"


42/69


vršjaci!a) u koji!a !ladi traže podršku i sa!opotvrđivaje# 6akako) i

odos pre!a !ediji!a je važa) jer !ediji su daas graditelji vrijedosti#

*pozajo razvoja teorija !oralog razvoja 8/ohlberg;# Pridoosi

proširivaju spozaje o stalo! rastu i razvoju sposobosti !oralog

prosuđivaja# /ohlberg kaže da se !orali razvoj odvija kroz = stupja5

"# PredC!orala ili pretkovecioala razia sposobosti prosuđivaja

astupa oko četvrteCpete godie života# Prosuđivaja i zaključci u prvo!

stupju tog razdoblja doose se a te!elju izbjegavaja kaze ili

dobivaja agrade) a u drugo! a te!elju aiz!jeičosti 0 učiiš ti !ei)

učii! ja tebi 0 ili zadovoljavaje! osobih potreba#

,# /ovecioala razia počije iz!eđu os!e i desete godie# Dorali

sudovi doose se a te!elju ugađaja drugi!a 8cilj je biti Jdobar dečkoK i

Jdobra curaK;) u prvo! stupju prvestveo izbjegavajući jihov

kriticiza!) a u drugo! respektirajući autoritet i poštujući zakoe sa!o

zato što su zakoi#

=# Postkovecioala ili ačela razia počije običo oko petaeste

godie# 4e!elji se u prvo! stupju a osobi! pravi!a i stadardi!a koji

vrijede za cijelo društvo) a u drugo!e a osovici etičkih pricipa kao što

su pravda) jedakost) te!elja ljudska prava i poštivaje ljudskog

dostojastva# 4u se pojavljuju ačela ezaviso od autoriteta ljudi koji ih

zastupaju#

/ohlberg objašjava da je glavo sredstvo za oblikovaje !oralih

ačela oo što se aziva prihvaćaje uloge# 'oditelji ajbolje !ogu po!oći

taj razvoj budu li poticali svoju djecu a sa!ostalo prihvaćaje različitih

uloga i odgovorosti) da bi tako bila izložea što veće! broju pogleda aživot koji će ih ukati da upotpujuju ili čak !ijejaju svoje stavove) ali i da

stječu ove# 'ačuajući a izložeost utjecaju jihovih vršjaka) roditelji će

astojati uvijek biti otvorei za razgovore i rasprave s !ladi!a o svi!) pa i

opreči! pogledi!a) kao i o praktiči! situacija!a# 6obro je i

JajsigurijeK stvari preispitivati i bacati a jih uvijek ovo svjetlo s

!ladeačkih stajališta# 4akav kritički stav pridoosi !oralo! i

itelektualo! razvoju !ladih#

M,


43/69


4valitativne promjene

6olazi do itelektualog dozrijevaja) dolazi do sa!osvijesti)

oblikovaje slike o sa!o! sebi) dolazi do !ladeačkog egocetriza!#

Posljedji stupaj itelektualog razvoja) azva stupaj for!alih

operacija) svakako je jeda od važih uvjeta visokog !oralog razvoja#

Ajegovo postizaje o!ogućava !ladi!a da steku svestraije poj!ove o

svijetu oko sebe) da otkriju ova i alterativa rješeja proble!a) te da

osjete sažu e!ocioalu privržeost apstrakti! ideja!a) kreativosti)

itezivi! vjerski! osjećaji!a i svi! vredota!a# Deđuti!) treba i!ati

a u!u rezultate istraživaja a to! području koji pokazuju da ??U

!ladih e dostige tu posljedju i važu raziu i itelektualog i

!oralog razvoja) a =?U odraslih ikad e dohvati i jedu i drugu#

6rugi! riječi!a) e !ože!o ipošto očekivati od svih !ladih) a i od svih

odraslih) da budu sposobi doositi isprave !orale sudove# &čekuje!o

li to) oda očekuje!o e!oguće#

Aadalje) već s!o spo!euli kako je 3rikso upozorio da !ladeačke

godie vrije!e kada se itegracijo! !ogih vidova ličosti dolazi do

suvisle i saže svijesti o svo!e JjaK) do svoga idetiteta# Dladi traže

odgovore i objašjeja za sve oko sebe) uključujući pitaja istie) pravde)

ljepote i dobra# &sobe sa slabijo! sago! svoga JjaK !aje pokušavaju i

riskiraju) a lakše i ekritičije podliježu zahtjevi!a oko sebe) pa i

ezdravi!a#

4ako u'enjem pomoći usvajanju vrednota.rijedosti isu ešto što se !ože jedostavo proučavaje! usaditi

u čovjeka# *tručo proučavaje iskustva ipak potvrđuje da su ajuspješiji

Jprogra!iK !oralih ačela oi koji e ude gotove odgovore za

kokrete proble!e) već oi koji potiču i razvijaju sposobosti za jihovo

kritičko rješavaje) koji produbljuju čovjekovo !išljeje) te stavljaju u

pokret proces svestraog ispitivaja i otkrivaja rješeja# 4reba točo

ocijeiti raziu !oraloCitelektualog razvitka oih s koji!a radi!o#

M=


44/69


Aaslovici !oraju biti i fukcioalo uključei u teorijski progra!# .ažost

fukcioalog odgoja je presuda za budućost zajedice ije isto hoće li

se oi koje odgaja!o deklarativo držati !oralih pricipa ili će u životu

djelovati po ji!a bez obzira a tržiše potrebe)

Poslu)nost autoritetu

Poslušost je poja! koji je vrlo često predviđe u proučavaji!a

socijale psihologije) iako se bez pozavaja jezie uloge e !ože

razu!jeti važa dio ljudskog djelovaja i poašaja# .elika je psihološka

razlika iz!eđu djela učijeog po aredbi i oog spotaog#

&dređei sustavi poslušosti autoritetu svakako su potreba

zajedičkog života) ali ovdje govori!o o feo!eu e!oralih aredaba

podložici!a s pozicija autoriteta i vlasti# Eii se da oo što čovjek ikada

e bi učiio sa! po sebi) a zapovijed određeog autoriteta čii bez većeg

oklijevaja# 6akle) ovdje se želi skreuti pažja a !oralost izvršitelja

čia u kokreto! slučaju) kad se pojediac toliko podčii autoritetu da e

gleda više sebe kao odgovorog za svoje e!orale čie#

Ili pri!jeri su ratovi) srboCčetička agresija) psihologija !aseF zlo se

češće čii u i!e zakoa i poslušosti) ego u i!e bezakojaT 1bojice sa!o

rade svoj posao# Posljedice toga su5

.iše odgovorost vlasti ego sebi

Aekritičko podlijegaje autoriteti!a

Oktivije destrukcije lakše je pod utjecaje! autoriteta

&biča čovjek često postaje zločiac

Aevjerojato brzo stjecaje vlastite odgovorosti

.ećia ljudi osjeća savjest) ali e!a hrabrosti odbiti autoritet

Va3nost kriti'kog mi)ljenja

1koliko pojediac dopušta kritiku a svoj raču to pokazuje da je o

zreo# *posobost i sloboda kritičkog !išljeja je zak zdravog društva#

&bveza je društva poticaje zaja) ali i osposobljavaje za jegovu

pri!jeu# *trategija kritičkog !išljeje je5

MM


45/69


"# 6eirati proble! 0 što je proble!

,# (zabrati ifor!acije za rješavaje proble!a

=# 'azabrati potvrđee i epotvrđee pretpostavke

M# Lor!ulirati pri!jejivu hipotezu

?# 6oijeti valjae zaključke

Pri razvijaju kritičkog !išljeja vrlo važu ulogu igraju zaje i

iskustvo) itelektuale sposobosti i strategije) poašaje i stavovi) te

zička) društvea i itelektuala sredia#

RL*G*$&N$#% * 5UBVN$ &5R0VL-

Počije!o govoriti o religiozosti i duševo! zdravlju# 1staovili

s!o koliko religiozost i!a utjecaja a razvoj ličosti i koačici daas

će!o to produbiti s jedi! aročiti! seg!eto!) a to je pogled a

duševo zdravlje# *ituacija je tu kvatitativo vrlo dobro obrađea#

Po!aže li religiozost u aši! kriza!a) koWikti!a) euroza!a ili čak

psihoza!a#

4ratak povijesni presjek .eliki iteres za odos religije i duševog zdravlja# 1 svako! slučaju

kreuti će!o od Q# +a!esa koji kaže da religiozost pridaje duševo!

zdravlju) kaže da postoje , tipa religiozosti jer postoji , tipa ličosti# 1z

prvi tip) zdravi tip) o spo!ije i !elakoliču religiozost) a koja je

vezaa uz psihopatologiju i koja je u biti ozačea radikali! pesi!iz!o!#

& tvrdi da do potoje religiozosti dovodi) predispoira je) čovjekova

eurotska građa) a što zači da čovjek svojo! eurozo! oboji i svojureligiozost# Ia Lreuda je religiozost psihička bolest# 4u ideju je preuzeo

od pesi!ista Aietschea i ugradio je u svoj psihoaalitički sustav#

Prihvaćaje vjere je vraćaje i poavljaje 3dipova ko!pleksa i

podčijavaje volji ovog oca) tj# @ogaCoca# 'eligiozost je zapravo prisila

euroza čovječastva# 1sporediva je s eurozo! u djetijstvu) a

čovječastvo će) pre!a je!u) ovu eurotiču fazu i iluziju vrlo dobro

prevladati) kao što djeca prevladavaju svoju# +ug kaže da je religiozost

M?


46/69


pretpostavka za duševo zdravlje# Eovjek treba opće ideje koje će davati

s!isao jegovu životu#

5eDni+ija du)evnog zdravlja:

(!a ekoliko tj# seda! deicija duševog zdravlja5

"# &dsutost duševe bolesti 0 tko e pokazuje ikakve psihopatološke

si!pto!e bolesti koji su avedei u 6*D taj je duševo zdrav i or!ala#

,# Pri!jereo društveo poašaje 0 bez obzira a ovisost ove deicije u

različitoj kulturi pri!jereo poašaje pripada važeći! duševi!

zdravlje!# /ocept je preuzet od biheviorista#

=# *loboda od tjeskobe) krivje) koWikata 0 to su faktori koji ajviše

sprečavaju čovjekove sposobosti 0 ljubiti i raditi# /ocept je preuzet iz

Lreudova psihoaalitičkog shvaćaja#

M# &soba ko!petecija i sposobosti sa!okotrole) asuprot staloj

bespo!oćosti i edostatku sa!okotrole) kao pokazatelji!a duševe

bolesti# /ocept je preuzet iz ovije !otivacijske psihologije#

?# Prihvaćaje sa!og sebe i sposobost sa!oostvarivaja5 prihvaćaje

sa!og sebe stoji u sukladosti s vlastito! i idealo! sliko! o sa!o!

sebi) te u sukladosti ravoteže svoga JjaK i svijeta oko as# /ocept je

preuzet od 'ogersa#

7# (tegritet ličosti 0 s!atra se da duševo zdravlje lii pravila

hijerarhijska struktura psihozičkih sustava ličosti) koji su itegrirai u

jedu do!iirajuću cjeliu# /ocept je prihvaće od Ollporta#

:# &tvoreost za ove ifor!acije 0 tko otvoreo i Weksibilo reagira a

ovo s!atra se psihički zato zdraviji! ego oaj tko je u to!e rigida i

duhovo zatvore# /ocept je preuzet od dijela socijalih psihologa#Aako toga autori su se pozabavili ajčešći! operativi!

kocepti!a religiozosti) te također postupko! !etaCaalize došli do šest

skala operativih kocepata religiozosti5

"# Pripadost asuprot epripadosti određeoj religiji

,# Eestoća sudjelovaja u liturgiji

=# (zjavljei iteres za religiju

M# *tupaj jačie religiozog stava

M7


47/69


?# *tupaj jačie religiozih vredota

7# *tupaj jačie ortodoksog 8Xasljedovaje svih or!i) stavova)

vjerovaja koje zastupa jegovo vjerovaje; religiozog vjerovaja

&aklju'+i uspored(e i metaEanalize

(triziča religiozost i pobožost vodi pre!a oslobođeju od

tjeskobe) krivje i pre!a osoboj ko!peteciji) s druge strae istraživaja

pokazuju kako su redovito ljudi koji i!aju aglašeu itriziču religiozost

i!aju !aju Weksibilost glede vjerovaja i glede toleracije tuđeg

vjerovaja# 3kstriziča religiozost i!a egativa odos pre!a

duševo! zdravlju# 4ragaje za religiozošću i!a ajbolju pozitivu

korelaciju s kategorija!a J&tvoreost za ove ifor!acije i sposobosti

prilagodbe ovi! iskustvi!aK) J&soba ko!petecija i sa!oC

kotrolirajeK) te JPrihvaćaje sa!og sebe i sposobosti sa!oC

ostvarivajaK#

Religioznost kao svagdanja i terapijska pomoć

'eligiozost i!a višestruku fukciju) bare! u ovoj do!ei !ože!o

ju pro!atrati kao psihološku po!oć u svagdaje! životu# Aa religiju i

religiozost često ailazi!o kao a ele!et po!oću kojeg čovjek svladava

krize) teškoće i svoje straho! ispujee teške situacije# 'eci!o da se to

odosi a uutarju obradu tih staja i oda a operativu) vajsku

obradu# 'eligiozost po!aže u tražeju životog s!isla) i svakako

religiozost daje jedu određeu adu) adu kao određeu teologalu

vrliu u kojoj očekuje!o ešto što e vidi!o# 'eligiozost često služi za

uutrašju obradu proble!a 8suočavaje;) ali i s društveo uvjetovai!poašaje! 8s!rt djeteta ili bračog druga;# /od zdravo religiozih ljudi

loše stvari se prihvaćaju kao @ožja volja# 'eligiozost je često sigura

osloac za suočavaje s evolja!a# 'eligiozost je uključeja u poticaj u

Jživot ako s!rtiK# 'eligiozost je začaja po!oć u socijalizaciji 8kroz

priz!u jedog etičkog sadržaja; i itegraciji u društvo 8pogotovo kod

psihički labili! osoba!a po!aže cjelokupa religiozoCetički sustav;#

&si! etičkog sustava za socijalost i uutarju izgradju religiozost a!

M:


48/69


po!aže i u !etaetički) !etazički) eshatološki 8@ožja ljubav) vječi život i

sl#; 0 utječe a sa!okotrolu# religiozost zacrtava i daje određeu

sa!okotrolu# 'eligija također udi jeda doreče sustav pravila koja kod

pojedica popri!aju osobi karakter 8opoašaje i sociološki obrasci;#

Dalo dijete uči od roditelja) popri!a određei sustav vrijedosti) etički

sustav i kada odraste tako će i dalje gledati a to# 6akle) !ora!o reći da

je sociološki obrazac jako važa# 1utar religiozih sustava tolerira se

određea abor!alost 8glosalija) sidro! sktupula;# *ve u sve!u)

religijski sustav treba biti otvoreiji od društveog i dati terapijsku širiu#

Proble! je kad religija pojedicu postaje isključivo terapija# 'eligijska

skupia bi uvijek !orala biti toleratija) otvoreija# Dogi ljudi isu krivi

što su se ašli u takvoj situaciji i oda ih !ora!o prihvaćati kao takve) o

ukoliko to šteti zajedici to e treba oda tolerirati# Iadaća religijske

zajedice jest da te osobe pri!i) ali istovre!eo da po!oge čovjeku da

shvati da ešto u je!u ije uredu#

*po!euti će!o da u krilu većie religijskih sustava alazi!o

prihvaćaje određeih abor!alosti koji iače u svjetovoj kulturi i

civilizaciji isu prihvaćei# 4u se uglavo! radi o ekoj vrsti JeC

or!alogK !išljeja i poašaja) ali koje se u određeoj !jeri uklapa u

sa!oCrazu!ljivu toleraciju sa!oga religiozog sustava# Aavodi!o dva

pri!jera#

Psiholozi a ovo! području zaju ajprije spo!euti feo!e

govoreja jezika 8glosalija;) koji se dovodi u vezu sa psihopatološki!

si!pto!i!a# Iai!ljiv je podatak da je tu pojavu ajčešće potrebo jako

bavljeje uutarji! koWikti!a i duševi! potreseosti!a) te da je oko>?U glosalista prošlo kroz saže krize straha# &o što začuđuje

stručjake svakako je čijeica da su glosalisti u običo! životu or!ali i

eupadljivi) ali jesu pasivi) sugestibili i običo zavisi od duhovog

autoriteta#

+eda od očito eurotskih JeCor!alostiK je i tzv# *idro!

skrupula# &bičo se pojavljuje u dvije for!e# Prva je) stala strah da e

učii ešto krivo) a druga je) trajo prisilo su!jaje) u koje! se prisili!

M>


49/69


ispujavaje! rituala i propisa otklaja strah# /od ovakvih osoba alazi!o

slabu sliku o sebi s osjećaji!a krivje) povezau s poj!o! strogog @oga

koji kažjava#

enomen ispovijedi i njene terapijske uloge

Ia ispovijed je ajprikladiji aziv za sakra!et po!ireja ili pokora)

i kako svjedoči kršćaska pra