1. Razvoj digitalnih gradova u Hrvatskoj Marina Mirkovi, dipl.
in. Tehnika kola Poega
2.
Digitalni grad predstavlja oblik informacijskog prostora koji
se odnosi na odreeni fiziki prostor u gradu.
Digitalni gradovi pokrivaju iroko podruje digitalnih mrea i
aplikacija koje omoguuju razne aspekte socijalnog i ekonomskog
ivota u gradovima.
Izgradnjom digitalnog grada lokalna samouprava moe ostvariti
brojne prednosti kao to su:
smanjenje trokova gradske uprave,
poveanje zadovoljstva i kvalitete ivota graana,
osiguranje velikog broja sadraja i usluga za graane i poslovne
subjekte,
ubrzanje ekonomskoga razvoja grada,
poveanje ope sigurnosti i zatite graana,
poticanje rasta i masovnosti koritenja Interneta.
3.
Nove usluge temeljene na video i IPTV tehnologiji znaajno
poveavaju zahtjeve na kapacite u pristupnoj mrei.
Sve vie operatora nudi usluge koje ukljuuju: pristup Internetu,
IPTV i glasovnu uslugu.
Veina dananjih izgraenih irokopojasnih mrea u Europi podrava
kapacitete prijenosa do 20 Mbit/s.
U bliskoj budunosti prosjeno kuanstvo zahtijevati e minimalno
100 Mbit/s.
Nuna je izgradnja nove generacije pristupnih mrea koja se
temelji na optikoj infrastrukturi.
Svaki digitalni grad, prema svojim ciljevima, ima razliitu
arhitekturu, organizaciju i usluge.
Gradska mrea kao telekomunikacijska infrastruktura mora
osigurati irokopojasnu infrastrukturu za dugorone potrebe.
4.
Modeli infrastrukture nisu jedinstveni i pogodni za sve
gradove.
Postoje tri osnovne razine u kojoj dodjela razliitih
odgovornosti stvara razliite poslovne scenarije kojima se nastoji
osigurati suradnja na dobrobit graana.
5.
Pristup optikim vlaknima (FTTH Fiber To The Home) je tip
komunalne infrastrukture koja, kao i ostale komunalne
infrastrukture, zahtijeva znaajna poetna ulaganja koja e biti
isplativa za nekoliko godina.
U europskim zemljama koriste se FTTH projekti koje su pokrenule
komunalne tvrtke u vlasnitvu grada ili regionalne uprave uz elju da
se pobolja socijalna i ekonomska pozicija grada i regije.
Raspodjela trokova kod izgradnje nove optike pristupne mree
6.
Tvrtka Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagreb nudi FTTH rjeenja koja
su pogodna za razliite poslovne modele, a moe zadovoljiti potrebe
razliitih operatora kao to su mreni operatori, komunikacijski
operatori, davatelji usluga i regulatorna tijela
Mrenim i komunikacijskim operatorima Ericsson nudi potpuno
rjeenje za pasivnu infrastrukturu koje ukljuuje dizajn i izgradnju
mree te usluge integracije, projektiranja, sve usluge potrebne za
uspostavu mree, od konzultantskih usluga do dizajna mree, svu
potrebnu aktivnu opremu, sustav za poslovnu podrku i sustav za
odravanje i upravljanje mreom.
7.
Ericssonova rjeenja Ribbonet i Micronet su optiki sustavi
kabliranja s jedinstvenim konceptom izvedbe, razvijeni naroito za
gradske i pristupne mree, u kojima se osnovni zahtjevi postavljaju
na trokovnu uinkovitost i jednostavnost izvedbe.
Lokalni pristupni vor se smjeta u sredite naselja (zajedniki
kolokacijski prostor), gdje se svaka zgrada ili kua spaja s optikim
kabelom. Za ovaj sluaj pristupne mree koristi se tehnologija mikro
kabela, a obino se dodaju rezervne mikro cijevi u kojima se broj
optikih vlakana moe jednostavno naknadno proiriti.
Ericssonova ponuda rjeenja za optike pristupne mree moe se
prilagoditi bilo kojem poslovnom modelu.
FTTH optika pristupna mrea
8.
U Republici Hrvatskoj odrano je nekoliko strunih skupova i
okruglih stolova o pametnim gradovima (Cisco Expo 2008,
Dubrovnik).
U stvaranju pretpostavki za pametni, digitalni grad u Republici
Hrvatskoj najvie su postigli Rijeka, Varadin i Opatija, a u razvoju
ih prate Zagreb, Split i Osijek.
Troak gradnje digitalnog grada za nekoliko milijuna ljudi stoji
kao izgradnja nekoliko kilometara autoceste. Jedan multimilijunski
grad moe se pretvoriti u "digitalni", odnosno "pametni" za manje od
50 milijuna eura.
9.
Povezivanje i umreavanje gradova u dravi je preduvjet kvalitete
modernog ivota. Na primjeru nekoliko gradova u Hrvatskoj mogu se
vidjeti prednosti povezivanja. Zagreb i Varadin pokrenuli su
kontakt-centar za graane koji im je na raspolaganju 24 sata dnevno
i u kojem mogu dobiti sve informacije o svom gradu.
Brojni gradovi u Hrvatskoj koriste se novim informacijskim i
komunikacijskim tehnologijama koje doprinose znaajnom poveanju
uinkovitosti i transparentnosti gradske uprave. Digitalni gradovi u
Hrvatskoj, odnosno gradovi koji su na ovom putu razvoja su
primjerice: Rijeka, Sisak, Varadin, Labin, Knin, Koprivnica, Pula,
Zadar, i Zagreb.
17. svibnja obiljeava se Svjetski dan telekomunikacijskog i
informacijskog drutva, iji je slogan 2010. godine: "Bolji grad,
bolji ivot s ICT-em."
10.
Grad Rijeka prvi je prepoznao vanost i korisnost primjene ICT
tehnologija u optimizaciji i automatizaciji svakodnevnih
aktivnosti, ali i komunikaciji s graanima.
Modernizaciju svih tijela gradske uprave vodi Zavod za
informatiku djelatnost, iji je krajnji cilj stavljanje svih
raspoloivih ICT tehnologija i rjeenja u slubu graana i poduzetnika
Rijeke.
Gradonaelnik Rijeke koristi elektroniki potpis za objavljivanje
rasporeda i dnevnog reda sjednica gradskog vijea, 15 km samostalno
postavljenih optikih kabela povezuje 31 tijelo gradske uprave.
Rijeanima je jedinima dostupna objedinjena naplata trokova
stanovanja.
Rijeki uenici od 1. razreda osnovne kole ue osnove informatike,
u sedam rijekih osnovnih kola (12 razreda) roditeljima je omoguena
dvosmjerna komunikacija s nastavnicima.
Grad se brine o besplatnom informatikom opismenjavanju graana
tree ivotne dobi i nezaposlenih.
U gradu je instalirano 11 prometnih kamera kojima se prati
stanje na prometnicama, to graanima omoguava da uz praenje
statistike zakrenosti provjeravaju trenutanu guvu te odaberu
optimalan smjer kretanja.
Rijeanima je omoguena i kupnja karata za kazalite, sportske susrete
i kino, a graani koji nemaju raunalo osim mjesnih odbora mogu
koristiti i ticketing -kioske, takozvane kartomate.
11. Na web portalu grada postavljen je multimedijalni portal
mojarijeka.hr, slubeni portal Grada Rijeke kojemu je cilj
privlaenje mlae publike i integracija svih gradskih servisa.
12.
Razvijen je Projekt besplatnog beinog pristupa internetu za sve
Rijeane koji koriste prijenosna raunala, kao i za sve turiste i
posjetitelje Rijeke.
G rad Rijeka uveo je besplatan SMS servis putem kojega
informira lokalne registrirane poduzetnike o razliitim programima,
dostupnosti kredita, o dogaajima i mogunostima obrazovanja.
Rijeka je lanica Udruenja europskih digitalnih gradova
TeleCities, meunarodnom udruenju europskih gradova odnosno gradskih
uprava koje se koncentriraju na urbanistiki razvoj grada primjenom
informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija.
Udruga obuhvaa vie od 120 europskih gradova meu kojima su
Genova, Helsinki i Be.
Rijeka ima lanstvo u Meunarodnom udruenju GISIG-a (Geographical
Information Systems International Group) i Udruzi gradova Major
Cities of Europe IT Users Group.
13.
Varadin je osigurao telekomunikacijsko povezivanje svih
gradskih lokacija, ustanova, trgovakih drutava i komunalnih
poduzea.
Njihovim spajanjem na jedinstvenu mreu Varadin je ostvario
znaajnu utedu, a slino e biti i s e-sjednicama koje e se uskoro
poeti odravati uz pomo aplikacije koju gradu nudi Metronet.
U gradu je organizirana besplatna informatika edukacija za sve
zainteresirane graane, a najavljeno je i pruanje usluga
graanima.
U sklopu projekta "Inteligentni grad uvedena je beina
telekomunikacijska mrea. Motorola MotoMesh Duo sustav omoguuje
neprekinut prijenos razliitih vrsta podataka kao i sustav
videonadzora, koji koriste policija i vatrogasci. Osim njih, tu
mreu u budunosti mogu koristiti i razni drugi javni servisi poput
hitne pomoi, ali i kulturne i obrazovne institucije. Sustav je
samoobnovljiv i moe se nadograivati. Omoguuje potpuno besplatan
pristup internetu za graane.
Razvijen je portal e-Varadin koji predstavlja dnevne
informativne e-novine (http://www.evarazdin.hr/)
Sustav videonadzora u gradskim osnovnim kolama uvela je
varadinska tvrtka Magi Telekom u suradnji sa zatitarskom tvrtkom
Arsenal-Ivezi, a u sklopu projekta Varadin inteligentni grad. Sve
kole Varadina spojene su u jedinstvenu mreu, a podaci se pohranjuju
na jednome mjestu i zatieni su od bilo kakvog pristupa neovlatenim
osobama.
Gradski reklamacijsko informacijski centar (GRIC) je sustav
koji omoguuje graanima Grada Varadina da koritenjem samo jednog
telefonskog broja putem pozivnog centra ili putem Internet
stranica, komuniciraju sa gradskim slubama i trgovakim
drutvima.
Na prvom Danu kreativnosti i inovativnosti u Zagrebu, 2008.
godine, Varadin je proglaen najboljim u konkurenciji Kreativni i
inovativni razvojni program jedinica samouprave - gradovi.
14.
15.
Grad Opatija preko projekta e-Opatija koji sadri vie od 20
potprojekata informatike i komunikacijske modernizacije unutar i
izvan gradske uprave, razvija svoje elemente interaktivne
inteligentne zajednice.
Osnovni element projekta je razvoj Opatijskog optikog prstena
koji e omoguiti video-konferencije i objedinjenu komunikacijsku
mreu javnog sektora.
Unaprijeen je Geografsko-informacijski sustav (GIS) Grada, ire
se zone besplatnog beinog Interneta, zavrena je izobrazba
zaposlenih u Gradu radi stjecanja ECDL diplome.
16.
Zagreb putem tvrtke "Digitalni grad" koja je u gradskom
vlasnitvu, razvija novu digitalnu komunikacijsku mreu temeljenu na
optikim vezama koja e u svaki zagrebaki stan dovesti tehnologiju
koja omoguava vrhunske telekomunikacijske usluge, omoguiti razvitak
novih i dosad nepoznatih servisa.
Podaci katastra zemljita Grada Zagreba javno su dostupni
graanima iz njihova doma ili ureda.
Knjinica grada Zagreba su mrea narodnih knjinica u Gradu
Zagrebu. Stranice donose sve informacije o ustanovi, lokacijama i
uvjetima koritenja knjinica.
E-kolstvo nudi opciju Resursi, ustroj, programii uspjeh uenika
kola Grada Zagreba koja omoguuje graanima uvid umatine i statistike
podatke iz aplikacije E-matica kola Grada Zagreba u koju kole
tijekom kolske godine stalno unose podatke.
Glavni grad Hrvatske naao se na 35. mjestu popisa pametnih
europskih gradova, ijim vrhom dominiraju gradovi nordijskih
zemalja, poput Danske i Finske. Studija je obuhvaala 6 kriterija:
gospodarstvo, stanovnitvo, sustav upravljanja, mobilnost, okoli i
kvalitetu ivota.
17.
Grad Split u suradnji s CARNetom preko projekta e-Split,
izgradio je optiku mreu do svake ustanove lanice CARNeta (osnovne i
srednje kole, fakulteta, sveuilita, znanstvenih instituta, bolnica,
studentskih i uenikih domova), odnosno Grada Splita (gradskih
poduzea, mjesnih odbora, vrtia, knjinica, muzeja, gradskih
ustanova).
Vlasnitvo nad nitima e se zavesti u katastar i od strane Grada
Splita i CARNeta te e se time definirati vlasnitvo nad
kabelima.
CARNet je vlasnik samo svojih optikih kabela, dok je Grad Split
vlasnik i izgraene i postojee DTK mree i svojih kabela.
Grad Split i CARNet zajedniki e odravati izgraenu mreu.
Projekt e-Split je prvi oblik suradnje lokalne zajednice i
ustanove u vlasnitvu RH u izgradnji digitalnog grada.
Nekoliko dravnih i lokalnih subjekata pokazali su ozbiljne
interese za ukljuivanje u projket koji je postao vrlo poznat tako
da je CARNet isti ovakav sporazum potpisao sa gradovima Rijeka,
Opatija i Pula.
18.
19. Uz brojne sadraje na portalu grada Splita zanimljiva je
interaktivna mrea autobusnih linija javnog gradskog prijevoza.
20.
Od 01. listopada 2007. godine kompletna gradska uprava Grada
Kutine prela je na elektroniko upravljanje dokumentima preko
Sustava KOTA . Izvrena je integracija sustava s web portalom grada,
tako da svi graani mogu on-line pratiti status svojih predmeta koji
se obrauju u gradskoj upravi.
Grad Knin pri uvoenju gradskog informacijsko-komunikacijskog
sustava nee imati gotovo nikakvih trokova, jer e Udruga Tvrava Knin
preko svog Poslovno-tehnoloko-inovacijskog centra PTIC-e u suradnji
s partnerima IBM-om, Microsoftom i Konar INEM-om omoguiti
umreavanje.Izaslanstvo Knina posjetiti e gradove Rijeku ili
Varadin, kako bi uli njihova iskustva u razvoju gradskog
informacijsko-komunikacijskog sustava.
Online komunikaciju i svakodnevno auriranje informacija preko
svojih web portala omoguuju brojni gradovi kao to su Split,
Dubrovnik, Osijek, Poega, ...
Sve vei broj URL referenci i hyperlinkova o hrvatskim gradovima
oznaava porast elektroniki dostupnih informacija vanih u svijetu
digitalne ekonomije, turizma, edukacije i zdravstva.
21. Portal grada Poege, poput portala brojnih gradova Republike
Hrvatske uz redovito auriranje podataka omoguava graanima i
turistima korisne informacije i online usluge.
