Transcript
Page 1: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

Zagreb, listopad 2010.

GRAD SLUNJ

Page 2: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

1Zagreb, listopad 2010.

GRAD SLUNJ

Prof. dr. sc. Zoran KlaricDr. sc. Siniša Horak

Autori:

Zoran PetroviãDizajn, grafièki prijelom i karte:

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 1 29.10.2010 14:24:17

Page 3: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

2RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA SADRŽAJ

GRAD SLUNJ

1. POLAZNE OSNOVE 3

2. ANALIZA LOKACIJE I PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE 4

2.1. Pregled i kritički osvrt na dosadašnja planska rješenja i ideje 4

2.2. Opis lokacije 5

3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA 9

3.1. Opći osvrt na razvoj turizma na području grada Slunja 9

3.2. Stanje turistifi ciranosti pojedinačnih lokaliteta na području značajnog krajobraza Slunjčica i grada Slunja u cjelini 11

3.3. Stanje razvoja turizma u širem okruženju 14

4. SWOT ANALIZA 16

5. PROCJENA PRIHVATNOG KAPACITETA PROSTORA 20

5.1. Važnost određivanja prihvatnog kapaciteta za ZK Slunjčica 20

5.2. Analiza glavnih parametara važnih za određivanje prihvatnog kapaciteta Rastoka kao glavnog lokaliteta ZK Slunjčica i mogući scenariji razvoja 21

5.3. Okvirni prihvatni kapacitet prostora Rastoka i potrebne intervencije u prostoru nužne za ostvarenje modela održivog razvoja turizma 24

6. PRIJEDLOG TURISTIČKIH AKTIVNOSTI 25

6.1. Prijedlog mogućih turističkih aktivnosti prema vrstama turizma 25

6.2. Sustav kretanja posjetitelja u zoni Rastoka i ZK Slunjčica u cjelini 26

7. ZAKLJUČAK 35

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 2 29.10.2010 14:24:25

Page 4: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

3RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 1. POLAZNE OSNOVE

GRAD SLUNJ

1. POLAZNE OSNOVE

Područje rijeke Slunjčice i dio područja rijeke Korane do rubova kanjo-na u dužini od 1 km od ušća Slunjčice nizvodno je rješenjem Zavoda za zaštitu prirode,1964. godine proglašeno značajnim krajobrazom (ZK Slunjčica). Godine 2008., Državni zavod za zaštitu prirode izradio je Stručnu podlogu (Podloga) sa smjernicama za izradu Plana uprav-ljanja ZK Slunjčica. U tom su dokumentu, između ostalih smjernica za zaštitu i upravljanje ovim prostorom, navedene i one koje se tiču tu-rizma. Eksplicite se navodi da Javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem treba:1

• Načiniti i provoditi program razvoja održivog turizma na temelju prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti te ponude lokalnih proizvoda;

• U smislu turističkog korištenja prostora također je nužno razra-diti sustav posjećivanja koji obuhvaća zone rekreativne namjene, smjernice za neškodljivu vožnju kajacima i kanuima preko slapova Slunjčice, projekte izgradnje informativnih i edukativnih sadržaja, uređenje infrastrukture u službi posjetitelja i drugo. Potrebno je također utvrditi kapacitet područja za prihvat posjetitelja s obzi-rom na njegovu osjetljivost (“carrying capacity”) kao temelj za utvrđivanje sustava posjećivanja.

Plan upravljanja izrađuje Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije, koja je u suglasju s poglavarstvom Grada Slunja zatražila od Instituta za turizam izradu studije RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA. Cilj Studije je osigurati stručnu podlogu za upravljanje turizmom na području ZK Slunjčica, u skladu s navedenim smjerni-cama iz Podloge.

Institut za turizam je nakon provedenih razgovora s potencijalnim naručiteljem (Grad Slunj) predložio sadržaj takvog dokumenta koji je prihvaćen te je ugovor o njegovoj izradi, između Grada Slunja i Instituta za turizam, potpisan koncem svibnja 2010. godine.

1 Državni zavod za zaštitu prirode: Značajni krajobraz Slunjčica – Stručna podloga sa smjernicama za upravljanje zaštićenim područjem. Zagreb, 2008., str.53.

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 3 29.10.2010 14:24:25

Page 5: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

4RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 2. ANALIZA LOKACIJE I PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE

GRAD SLUNJ

2. ANALIZA LOKACIJE I PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE

2.1. Pregled i kritički osvrt na dosadašnja planska rješenja i ideje

Temeljni okvir za upravljanje prostorom su prostorni planovi. Njihova detaljnija razrada odnosi se na urbanističke planove i detaljne planove uređenja. Doneseni su slijedeći takvi planovi koji se bave područjem ZK Slunjčica:

• Prostorni plan Karlovačke županije,2 iz 2000. godine, s izmjenama i dopunama 2008.,

• Grad Slunj – Prostorni plan uređenja grada3, iz 2006. godine i• Detaljni plan uređenja Rastoke4, iz 2007. godine.

Prostorni plan Karlovačke županije i Urbanistički plan uređenja grada Slunja uvažavaju činjenicu da unutar područja zahvata postoji ZK Slunjčica, za koji se primjenjuju Zakonom o zaštiti prirode propisani uvjeti korištenja. Godine 2007., područje ZK Slunjčice je proglašeno i područjem Nacionalne ekološke mreže, što također regulira Zakon o zaštiti prirode.

Rastoke su zasigurno najveća turistička atrakcija na području ZK Slunjčice, ali i grada Slunja, pa je logično da se tom prostoru posvećuje posebna pažnja i u planskim dokumentima. Tako je u detaljnom planu uređenja Rastoka navedeno: “Cilj zaštite i obnove Rastoka je očuvanje integralne vrijednosti prirodne i kulturno povijesne cjeline (očuvanje prirodnog fenomena slapova i sedrenih kaskada s jedne strane, a s druge strane sklopova tradicijskog graditeljstva stvorenih životom i radom na vodi), a istovremeno osigurati uvjete života i opstanak stanovništva, te njihovo uključivanje u suvremene tokove života i turističke trendove. Temeljni uvjeti za ostvarenje tih ciljeva su maksi-malna ekološka zaštita prirode te pravilna i autentična obnova.” Ovakvi ciljevi, kao i kasnije navedene smjernice u ovome Planu, za turistički razvoj tog područja su u potpunosti u skladu s gledanjem turističke planerske struke na poželjan razvitak turizma na ovome području.

Prostor ZK Slunjčica, međutim, nije izoliran od okruženja, nego je u međuodnosu s njime i kao takvog ga treba promatrati. U turizmu je ta povezanost jako naglašena pa posjetitelje privlače ne samo atrak-cije u ZK Slunjčica, nego i ostale atrakcije u neposrednom, ali i širem okruženju. Sve te atrakcije treba ‘uvezati’ u različite ‘turističke proizvode’

2 Županijski zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije: Prostorni plan Karlovačke županije. Karlovac, 2000.3 ADF d.o.o.: Grad Slunj – Prostorni plan uređenja grada. Karlovac, 2006.4 ADF d.o.o.: Grad Slunj – Detaljni plan uređenja RASTOKE. Karlovac, 2007.

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 4 29.10.2010 14:24:25

Page 6: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

5RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 2. ANALIZA LOKACIJE I PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE

GRAD SLUNJ

prema pojedinim tržišnim segmentima, kako bi se povećala atrak-tivnost cijeloga područja i posjetiteljima osigurala ponuda različitih mogućnosti – od kratkog, usputnog posjeta, preko cjelodnevnog pa i višednevnog boravka.

Na takav smjer razvoja upućuju i pojedini elementi navedenih planova. Tako posebna planska dokumentacija, osim one za obnovu Rastoka5, postoji i za obnovu Staroga grada6 i tzv. Napoleonovog magazina u okviru sportsko-rekreacijskog centra “Rastoke” za koji je izdana i lo-kacijska dozvola 2008. godine7. Ova dva objekta inače nisu u cjelosti smještena unutar granica ZK Slunjčica (granica ZK ih zapravo dijelom presjeca), ali s njim čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

Osim centra “Rastoke” planira se i izgradnja turističkog naselja “Taborište” nizvodno niz Koranu, što je uvršteno i u Izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije iz 2008. godine. Ovaj objekt namijenjen je prije svega tzv. tranzitnom turizmu (moteli, hoteli, kampovi, obiteljski pansioni, ugostiteljski sadržaji) iako će, kad se izgradi u cijelosti, zasigurno biti i u funkciji stacionarnog turizma na ovome području i vezivati se uz prirodne ljepote ZK Slunjčica. Važno je naglasiti da se i gradska jezgra Slunja, osim putem navedenih atrakcija na svojem području, ima namjeru uključiti u turističke tokove, putem uređenja grada, izgradnje odgovarajućih parkirališta, šetnica i povezni-ca s okolnim turističkim atrakcijama, ugostiteljskih kapaciteta itd.

U cjelini gledajući, u postojećim prostornim planovima i drugim razvoj-nim dokumentima za ovo područje, nisu uočena ograničenja koja bi sputavala svekoliki turistički razvitak ovoga područja, već se taj razvoj njima potiče, dakako u okvirima koje predviđa Zakon o zaštiti prirode i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. U tom smislu može se zaključiti da postojeća planska dokumentacija podržava uvjete za rast i razvoj turizma na ovome području i da nije prepreka razvoju turizma. Pojedina manja neslaganja s datim rješenjima u ovim dokumentima u ovoj će se Studiji posebno navesti.

2.2. Opis lokacije

ZK Slunjčica jedno je od najatraktivnijih zaštićenih područja u Karlovačkoj županiji, kako po svojim prirodnim značajkama, tako i po turističkom značaju. Naime, izuzmu li se manji rubni dijelovi nacional-nog parka Plitvička jezera, parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje i strogog rezervata Bijele i Samarske stijene, koji se uglavnom prostiru u drugim županijama, ZK Slunjčica je po svojim prirodnim vrijednostima i po turističkoj privlačnosti vjerojatno najvažniji prirodni lokalitet u Karlovačkoj županiji. Prostire se na površini od 147,88 hek-tara pa je to veličinom treće zaštićeno područje u Karlovačkoj županiji nakon zaštićenih krajobraza Petrova Gora - Biljeg i Klek, odnosno peto, računaju li se i dijelovi nacionalnog parka Plitvička jezera i parka prirode

5 Ministarstvo kulture-Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel: Konzervatorska studija naselja Rastoke za detaljni Urba-nistički plan Rastoka. Zagreb, 2006. i Konzervatorska studija naselja Rastoke za Urbanistički plan uređenja grada Slunja. Zagreb, 1999.6 Drago M. I M.Valjato Fabris: Slunjski stari grad – Smjernice za arheološka istraživanja, konzervatorsko-restauratorske radove, prezenta-ciju, namjenu i održavanje. Zagreb, 2001. i CONEX: Slunjski stari grad – Projekt statičke sanacije zidova. Zagreb, 2003.7 Republika Hrvatska, Karlovačka županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša – Odsjek za prostorno uređe-nje i graditeljstvo ispostava Slunj: Lokacijska dozvola. 01.08.2008., Slunj.

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 5 29.10.2010 14:24:25

Page 7: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

6RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 2. ANALIZA LOKACIJE I PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE

GRAD SLUNJ

Žumberak– Samoborsko gorje. No, od ovih je prostora ZK Slunjčica turistički atraktivniji zbog jedinstvenosti svojih prirodnih fenomena, te zbog svoje odlične prometne pozicije uz državnu cestu D-1 i unutar urbanog područja grada Slunja.

Prometni položaj imao je bitni utjecaj na povećani turistički interes za područje ZK Slunjčica, odnosno za Rastoke kao njegov najatraktivniji dio. Naime, s državne ceste D-1 Rastoke su jasno vidljive svakom tu-ristu koji tuda prolazi na putu prema hrvatskim jadranskim turističkim odredištima, a uz to se ističu i kao pogodno mjesto za kraći odmor. Iako se danas većina cestovnog prometa iz unutrašnjosti Hrvatske prema srednjem i južnom Jadranu odvija autocestom A-1, tzv. Dalmatinom, još uvijek znatan dio putnika koristi “staru” državnu cestu D-1, pose-bice turisti koji imaju namjeru na tom putu posjetiti neku dodatnu turističku znamenitost. Pri tom je važna činjenica da gotovo svi turisti koji na putu prema moru ili ciljano iz smjera Zagreba imaju namjeru posjetiti najpoznatiji hrvatski nacionalni park Plitvička jezera moraju proći kroz Rastoke, odnosno kroz ZK Slunjčica.

ZK Slunjčica zanimljiv je i kao autonomna izletnička atrakcija te kao dio itinerera u bližem okruženju. Tome doprinosi njegov položaj go-tovo u središtu Hrvatske i blizu glavnih prometnih pravaca te još više blizina glavnog grada Hrvatske Zagreba, kao najvažnijeg ishodišta turističkih izletničkih posjeta unutar Hrvatske (Slika 1.). Zagreb je od Slunja odnosno Rastoka udaljen 105 kilometara ili oko sat i pol vožnje automobilom, grad Karlovac 50 kilometara ili nešto manje od sat vožnje, a NP Plitvička jezera svega 25 kilometara ili pola sata vožnje.

Za turističko vrednovanje Rastoka bitna je i mogućnost priključka na auto-cestu A-1 ili Dalmatinu kod čvora Ogulin, na udaljenosti manjoj od 40 kilometara, ili 40-ak minuta vožnje, a što je omogućeno modernizacijom ceste Slunj - Primišlje - Kukača. Time se pružaju do-datne mogućnosti izletničkih kretanja prema dolini rijeke Mrežnice i povezivanje s Ogulinskim područjem, kao i sa širim područjem uz tromeđu Karlovačke, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije. Ovo područje ističe se brojnim prirodnim atrakcijama u koje se Rastoke i ZK Slunjčica uklapaju kao jedna od atraktivnijih točki uz NP Plitvička jezera, Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene, ZK Klek, NP Sjeverni Velebit itd., odnosno kao dio itinerera obilaska karlovačkih rijeka Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre.

Jedinstvenost prirodnih vrijednosti u području ZK Slunjčica proizlazi iz obuhvata više atraktivnih krških fenomena te raznolikog biljnog i životinjskog svijeta uvjetovanog prirodnim okruženjem. Ipak, glavne atrakcije odnose se na posebna reljefna obilježja, i to u prvom redu na:• ušće rijeke Slunjčice u Koranu s brojnim sedrenim slapištima i

spiljama, odnosno Rastoke kao vodeničarsko naselje; • kanjon rijeke Slunjčice uključujući i dio kanjonskog toka rijeke

Korane s vrlo privlačnim okolišem i atraktivnim vidikovcima iznad kanjona;

• vrelo Slunjčice kao jedno od najljepših krških vrela u Hrvatskoj.

Rastoke su ujedno i daleko najvažniji lokalitet i s turističkog motrišta, jer su tu ujedinjene glavne prirodne i antropogene atrakcije u području

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 6 29.10.2010 14:24:25

Page 8: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

7RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 2. ANALIZA LOKACIJE I PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE

GRAD SLUNJ

značajnog krajobraza – atraktivno ušće s brojnim slapovima i jedin-stveno vodeničarsko naselje koje se tu razvilo. Dodatno, atraktivnost Rastoka povećavaju drugi sadržaji u okruženju, neposredno uz granicu ZK. To se u prvom redu odnosi na središte mikroregije Korduna, grad Slunj, sa svojim urbanim sadržajima i Starim gradom kao jednom od najbolje očuvanih srednjovjekovnih utvrda u Karlovačkoj županiji.

Slika 1. POLOŽAJ ZK SLUNJČICA U HRVATSKOJ

Valja spomenuti i određene nepovoljne okolnosti koje otežavaju turističku eksploataciju područja ZK Slunjčica. Uz potrebu opreznog razvoja cijelog prostora uvjetovanog zaštićenim statusom to su u prvom redu sigurnosni aspekti vezani uz korištenje većeg gornjeg dijela toka rijeke Slunjčice za potrebe vodocrpilišta, a koji podrazu-mijevaju opreznije turističko korištenje i pojačanu kontrolu kretanja posjetitelja. Drugi problem je prevelika blizina gustog automobilskog prometa uvjetovana prolaskom važne državne ceste D-1 neposredno

Karlovac

ZAGREB

Rijeka

Split

Karlovaèkažupanija

ZK SLUNJÈICA

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 7 29.10.2010 14:24:25

Page 9: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

8RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 2. ANALIZA LOKACIJE I PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE

GRAD SLUNJ

uz prirodno vrlo osjetljivo područje slapišta, ali i blizina središnjeg dijela grada Slunja sa svojim urbanim sadržajima. Stoga je u tom glavnom prostoru namijenjenom turizmu evidentan problem parkiranja uvjeto-van malim prostornim mogućnostima i velikom urbanom gustoćom. Dodatni problem je i ograničeno kretanje po području Rastoka uslijed nužnosti poštivanja privatnog vlasništva nad skoro svim izgrađenim objektima.

Ovakva situacija implicira primarnu orijentaciju turističkog razvoja prostora ZK Slunjčica na Rastoke i njihovo neposredno funkcionalno okruženje, dakle i dijelove koji nisu u granicama ZK. Stoga će se ova Studija u većoj mjeri baviti manjim sjevernim dijelom Značajnog kra-jobraza Slunjčica nizvodno od vodocrpne stanice u Slunju u koji osim samih Rastoka s dijelom toka rijeke Korane unutar granica ZK koji je ambijentalno vezan uz Rastoke spadaju još i Stari grad Slunj, Napo-leonov magazin te središnji dio grada Slunja. Preostali prostorno veći dio značajnog krajobraza uzvodno od vodocrpne stanice predstavlja sekundarnu turističku zonu sa samo jednom većom atrakcijom - vrlom Slunjčice i manjim atrakcijama u obliku vidikovaca iznad kanjona. Samo vrelo se već počelo turistički povezivati s Rastokama turističkim pješačkim putem kroz kanjon Slunjčice.

Slika 2. VRELO SLUNJČICE

Bolji dio zapuštenog puta - prilaz vrelu Zapuštena mlinica na vrelu

Vrelo Slunjčice Interpretacijska ploča ZK Slunjčice nakon skretanja s D-1 za vrelo SlunjčiceIzvor: fotoarhiv S. Horaka

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 8 29.10.2010 14:24:25

Page 10: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

9RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

GRAD SLUNJ

3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

3.1. Opći osvrt na razvoj turizma na području grada Slunja

Turizam na području grada Slunja u kojem se nalazi cijelo područje ZK Slunjčica za sada nema osobitu ulogu u ukupnom gospodarstvu. To se može lako zaključiti iz podataka o broju ostvarenih noćenja u komercijalnim smještajnim objektima, prema kojima je područje grada Slunja tek na petom mjestu u Karlovačkoj županiji, iza općine Rakovica te gradova Ogulina, Karlovca i Duge Rese. U 2009. godini ostvareno je 10.544 turističkih noćenja, što je otprilike dvostruko manje od broja ostvarenih noćenja na području grada Duge Rese, trostruko manje od Karlovca, četiri puta manje od Ogulina i čak petnaest puta manje od susjedne općine Rakovica, koja je nekad pripadala općini Slunj. No, poznato je da se u slučaju općine Rakovica i susjedne općine Plitvička Jezera radi, nakon Zagreba, o najvećoj koncentraciji turizma u konti-nentalnoj Hrvatskoj.

Tablica 1. BROJ NOĆENJA NA PODRUČJU GRADA SLUNJA I KARLOVAČKE ŽUPANIJE OD 2001. DO 2009. GODINE

Sadašnji broj ostvarenih noćenja na području grada Slunja dvostruko je veći od onoga prije deset godina i svjedoči o značajnom porastu važnosti turizma. Taj se porast većim dijelom odnosi na noćenja u sobama za iznajmljivanje, a ne toliko u osnovnim smještajnim ka-pacitetima. Među njima je jedini značajan pansion “Mirjana” u Do-njem Nikšiću, na koji otpada oko četvrtina ukupnog broja noćenja na području grada Slunja. Za turizam Slunja znakovito je i izuzetno kratko zadržavanje gostiju u prosjeku od svega 1,3 dana, što je znatno manje i od također niskog prosječnog zadržavanja turista u Karlovačkoj županiji od 1,7 dana. Za sada nisu osobito veliki prihodi niti od izletnika, jer se ne vrši naplata parkiranja niti naplata ulaska u Rastoke kao ni u neki drugi lokalitet ili objekt (osim u jednom manjem dijelu Rastoka

2001. 2005. 2009.

Općina Rakovica 107.671 170.638 157.784 46,5

Grad Ogulin 32.101 44.673 41.218 28,4

Grad Karlovac 14.577 29.726 27.77 90,5

Grad Duga Resa 8.567 12.269 21.178 147,2

Grad Slunj 5.15 6.694 10.544 104,7

KARLOVAČKA ŽUPANIJA 178.27 279.551 269.419 -3,1

Udio grada Slunja % 2,9 2,4 3,9 -

Broj noćenja Promjena 2000-2009. %

Upravna cjelina

Izvor: BIST – baza podataka Instituta za turizam na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr)

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 9 29.10.2010 14:24:25

Page 11: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

10RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

GRAD SLUNJ

na privatnom posjedu). Ugostiteljski promet također nije osobito velik i većim dijelom se odnosi na tranzitne goste u prolasku cestom D-1.

Na inozemne turiste otpada daleko najveći dio noćenja - 8.897 ili 84,4%, što je više od prosjeka za Hrvatsku u cjelini i znatno iznad prosjeka za kontinentalni dio naše zemlje. Među njima je 2009. godine najviše bilo Izraelaca (1.963 ili 18,6 %), koje slijede Poljaci (1.511 ili 14,3 %), Česi (855 ili 8,1 %), Mađari (799 ili 7,6 %) Nijemci (663 ili 6,3 %), Talijani (597 ili 5,7 %) te Rusi (548 ili 5,2 %), dok su pripadnici ostalih nacija zastupljeni u znatno manjoj mjeri. Izuzetno visok udio turista iz Izraela i Poljske uz istodobno razmjerno mali udio Nijemaca pa i Talijana svojevrstan je fenomen atipičan za Hrvatsku. On odstupa i od situacije u Karlovačkoj županiji, u kojoj uz dominantne Nijemce najviše ima Nizozemaca, Talijana i Francuza.

Daleko najveći broj noćenja na području koje administrativno pripada gradu Slunju odnosi se na naselje Slunj, u kojem su i Rastoke, te manji dio na obližnja naselja Donji i Gornji Nikšić. Broj noćenja u Rastokama posebno se prati od 2006. godine i uglavnom se kreće oko 500, što je razmjerno malo u odnosu na preostali dio grada Slunja. Sezona i na području grada Slunja i u Rastokama traje od početka travnja do kraja listopada, s time da se većina noćenja ostvaruje u periodu od početka lipnja do kraja rujna s maksimalnim brojem u kolovozu. No, sezonalnost nije toliko izražena kao u primorskim dijelovima Hrvatske, u kojima srpanj i kolovoz imaju znatno veći udio u broju noćenja od lipnja i rujna. Primjetna je i mala razlika u broju noćenja u lipnju i rujnu u odnosu na srpanj i kolovoz, a važno je napomenuti i da se u području grada Slunja noćenja ostvaruju i u ostalim mjesecima, odnosno da nema prekida u turističkim kretanjima tijekom godine.

Broj jednodnevnih posjetitelja godišnje znatno je veći od broja noćenja i kreće se u Rastokama, prema procjenama Turističke zajednice grada Slunja, otprilike između 150.000 i 190.000. Od toga se najveći dio os-tvaruje u predsezoni i posezoni, odnosno u drugoj polovici svibnja i prvoj polovici lipnja i rujnu, kada dnevno Rastoke posjećuje i više od 2.000 osoba. Tada su glavni posjetitelji Rastoka organizirane grupe s autobusima, posebice školska djeca. Nešto je manji broj posjetitelja u travnju i listopadu, ali i u srpnju i kolovozu, kada su posjetitelji Rastoka uglavnom individualni turisti.

Do preciznijih podataka o broju posjetitelja Rastoka ne može se doći, jer za cijeli lokalitet ne postoji sustav naplate ulaznica, a i pristup je moguć s više strana. Postoji jedan manji dio Rastoka za koji se vrši na-plata ulaznica u sklopu objekta “Slovin-Unique”, gdje su na privatnom imanju uređene staze uz slapove i mini etno muzej u kultiviranom okolišu. No, taj dio Rastoka posjećuje samo manji broj posjetitelja, negdje oko 5.000 godišnje, također najviše u predsezoni i posezoni. Rastoke su i središnja točka za rafting turizam, a na njih se odnosi i najpoznatija turistička manifestacija grada Slunja “Rastraft” - festival urbane glazbe i ekstremnih sportova u travnju.

Ostali lokaliteti u području grada Slunja vrlo su slabo posjećeni pa nema niti okvirnih podataka o broju posjetitelja. Oni se uglavnom odnose na posjećivanje središta Slunja kao glavnog urbanog središta mikroregije Korduna i na zadržavanje u pojedinim ugostiteljskim objektima uz

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 10 29.10.2010 14:24:25

Page 12: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

11RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

GRAD SLUNJ

cestu D-1 koje je skoro isključivo tranzitnog karaktera. Valja spomenuti i korištenje kupališta uz Koranu i Mrežnicu, no to se većim dijelom odnosi na lokalnu potražnju, za razliku od npr. kupališta uz Mrežnicu na području Duge Rese i okolice koja u većoj mjeri koriste i Zagrepčani. Isto vrijedi i za ribolov na rijekama Korani, Slunjčici i Mrežnici, koji se također najvećim dijelom odnosi na domaću populaciju.

3.2. Stanje turistifi ciranosti pojedinačnih lokaliteta na području značajnog krajobraza Slunjčica i grada Slunja u cjelini

Iz kratkog osvrta na stanje turizma u području grada Slunja može se zaključiti da u njemu osim Rastoka zajedno s ambijentalno pripadajućim dijelom rijeke Korane za sada nema uređenih prirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija koje bi mogle privući znatniji broj turista. Pri tom je djelomično obnovljeni Stari grad Slunj i susjedni za sada zapušteni objekt Napolenovog magazina pa i kupalište uz Koranu sjeverno od njega, u biti dio destinacije Rastoka, odnosno urbanog dijela grada Slunja kao povijesne urbanističke cjeline. Ovaj manji sjeverni dio Značajnog krajobraza Slunjčica, nizvodno od vodocrpne stanice u Slunju s Rastokama kao glavnom i jedinom u većoj mjeri turistifi ciranom atrakcijom čini ujedno i primarnu zonu turističkog razvoja na cijelom području grada Slunja .

Potencijalno turistički zanimljivo i prometno lako dostupno vrelo Slunjčice za sada se turistički ne koristi u dovoljnoj mjeri, iako postoji atraktivna informativna tabla koju je izradila Javna ustanova za uprav-ljenje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije. Tome je uzrok neprikladno uređen pristup s glavne ceste D-1 zbog nepregled-nog skretanja i slabe mogućnosti parkiranja, tako da za sada ne bi bilo ni uputno postavljati niti prometnu oznaku za turističku atrakciju. Problem je i zapuštenost same mikrolokacije vrela gdje se još uvijek nalaze ruševni (i potencijalno za turiste opasni) objekti. Vrelo Slunjčice nije uputno jače turistički koristiti i iz sigurnosnih razloga, budući da je to dio uže vodozaštitne zone izvorišnog dijela Slunjčice. Stoga će se ovaj lokalitet zajedno s dugačkim prostorom kanjona nizvodno do vodocrpne stanice tretirati kao sekundarna turistička zona u okviru značajnog krajobraza Slunjčica.

U skladu s navedenim kao primarna turistička zona smatra se šire područje oko Rastoka označeno na Slici 3. Ova zona tako obuhvaća područje ZK sjeverno od vodocrpne stanice s kontaktnim područjima na sjeveru (prostor uz cestu D-1), zapadu (središte grada Slunja s glavnim trgom i autobusnom stanicom) te istoku (potez od kupališta uz Koranu do starog grada Slunja).

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 11 29.10.2010 14:24:25

Page 13: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

12RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

GRAD SLUNJ

Slika 3. TURISTIČKE ZONE U PODRUČJU ZK SLUNJČICA

KARLO-VAC

CETINGRAD

PLITVIÈKA JEZERA

RASTOKE

STARI GRAD SLUNJ

NAPOLEONOVI MAGAZINI

KUPALIŠTE

SREDIŠTE SLUNJA

FURJAN

VRELO SLUNJÈICE

OGULIN

* ****

*

Primarna turistièka zona

Sekundarna turistièka zona

Kontaktni prostor uz primarnu turistièku zonu

Planirana obilaznica Slunja

Državna cesta D1

Ostale važnije ceste

Glavne atraktivne toèke

*

0 500 1000 1500m

N

S

EW

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 12 29.10.2010 14:24:26

Page 14: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

13RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

GRAD SLUNJ

Preostali, veći dio ZK južno od vodocrpne stanice s većim dijelom kanjona Slunjčice i vrelom čini sekundarnu turističku zonu u kojoj valja primjenjivati strože mjere zaštite, a bliži pristup vozilima valja omogućavati u principu samo radi razgledavanja s vidikovaca uz cestu D-1 iznad lijeve i uz lokalnu cestu Slunj – Lumbardenik iznad desne obale Slunjčice. Ova lokalna cesta se već sada koristi kao dio biciklističkog itinerera, a tu bi ulogu mogla dobiti i sadašnja cesta D-1 u području Slunja nakon što se izgradi već trasirana slunjska obilaznica. Ona bi trebala skoro u potpunosti zaobići područje ZK Slunjčica i tako umanjiti opasnosti od eventualnih incidenata te dodatno povećati kvalitetu zaštite okoliša u cijelom ZK.

Jedini objektivno vrlo atraktivni lokalitet koji bi privlačio veći turistički interes je vrelo Slunjčice, do kojeg je usto razmjerno lako doći, jer se nalazi sasvim blizu ceste D-1. Stoga bi postojeću slabo uređenu stazu do njega trebalo primjereno urediti, pristup vrelu označiti putokazima te urediti u prvoj fazi bar nekoliko parkirališnih mjesta uz usku lokalnu cestu do dijela naselja Slunjčica. Iako do sada nisu zabilježeni nikakvi incidenti od strane posjetitelja, zbog povećanja opasnosti onečišćenja vodocrpilišta uslijed većeg broja posjetitelja trebalo bi maksimalno voditi računa o zaštiti, što znači da bi trebalo uložiti određena sredstva u provođenje mjera kontrole i zaštite, a eventualno posjećivanje vrela Slunjčice od strane većih grupa omogućiti samo uz stručno vođenje.8

Osim lokaliteta u okviru ZK Slunjčica i u njegovoj bliskoj kontaktnoj zoni, na području grada Slunja postoji još nekoliko potencijalno za-nimljivih lokaliteta za turističko korištenje kao što su npr. stari gradovi Blagaj, Kremen, Furjan, pojedini atraktivni dijelovi tokova rijeka Korane i Mrežnice itd.

8 S tim u vezi valja naglasiti da kod većine lokaliteta koji se nalaze neposredno uz vodocrpilišne zone nije dopušten pristup neovlaštenim posjetiteljima – najbolji primjer je izuzetno atraktivno Vransko jezero na Cresu, do kojeg je usprkos potencijalno velikoj atraktivnosti i interesu brojnih posjetitelja Cresa i Lošinja pristup najstrože zabranjen

Slika 4. NAPOLEONOV MAGAZIN

Ostaci objekta Lokacija novog parkirališta

Izvor: fotoarhiv S. Horaka

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 13 29.10.2010 14:24:26

Page 15: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

14RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

GRAD SLUNJ

Ovi lokaliteti su važni i kao potencijalne dodatne točke interesa koje bi mogle produljiti izuzetno kratko prosječno trajanje boravka na području grada Slunja i za posjetitelje koji noće i za izletnike. No, za sada ni jedan od tih lokaliteta nije u turističkoj funkciji pa bi za početak bilo uputno uz njih barem postaviti najosnovnije interpretacijske ploče, posebno uz gradine Blagaj, Furjan i Kremen gdje za sada nema nikakvih informacijskih niti interpretacijskih sadržaja. Podrazumijeva se da bi interpretacijski što prije trebalo opremiti i stari grad (gradinu) Slunj, a eventualno i neku od važnijih zgrada u središtu grada Slunja s podacima o povijesti grada.

Razmjerno značajan broj posjetitelja u područje grada Slunja privlači i vojni poligon “Eugen Kvaternik”, kao jedan od najvećih i najbolje uređenih vojnih poligona u Jugoistočnoj Europi, što znači da je izgle-dan i njegov ostanak u ovom prostoru i u doglednoj budućnosti. Iako ovaj poligon ima veliki gospodarski značaj za grad Slunj, posebice kroz stvaranje brojnih radnih mjesta, on zasigurno čini i određene štete za turizam. Tu se u prvom redu misli na zagađivanje tla i vode zbog korištenja određenih oružja/streljiva i obuhvat vrlo velikog prostora nedostupnog javnosti, u koji između ostalog spada i izvorišni dio rijeke Mrežnice. Zbog pristupanja Hrvatske NATO savezu može se očekivati njegovo intenzivnije korištenje ne samo od domaćih nego i inozemnih vojski pa bi trebalo iskoristiti neke od mogućnosti koje prisutnost voj-ske pruža. To se posebno odnosi na više časnike na tome području, koji ovdje nerijetko dolaze i sa svojim obiteljima na duže ili kraće vrijeme.

U tom smislu valjalo bi potaknuti poduzetnike na izgradnju smještajnih i restoranskih kapaciteta više razine usluge, jer budući da takvih u Slunju nema, nerijetko potencijalni gosti s poligona odlaze u područje Nacionalnog parka Plitvička jezera. Kao jedna od izuzetno pogodnih lokacija za ovakav poduzetnički pothvat ističe se jedinstvena vrlo atraktivna lokacija bivšeg hotela u Slunju na stijeni iznad Rastoka, s pogledom na Stari grad. Stoga se preporuča da nadležne strukture u gradu Slunju u skladu sa svojim mogućnostima stvore uvjete koji bi privukli potencijalne investitore u ovaj trenutno nažalost zapušteni objekt, koji bi pod pretpostavkom preuređenja na razinu od četiri zvjezdice (a što njegov vanjski izgled i pozicija omogućavaju) zasigurno mogao privući zahtjevnije goste. Uz to, nekoliko kvalitetnih restorana s domaćim specijalitetima i primjerenim ambijentom, doprinijelo bi ukupnoj atraktivnosti ponude Slunja, što bi se pozitivno odrazilo i na broj posjetitelja Rastoka, kupnju lokalnih suvenira i proizvoda itd.

3.3. Stanje razvoja turizma u širem okruženju

Područje grada Slunja predstavlja središnji dio mikroregije Korduna kao jugoistočnog dijela Karlovačke županije i sa svih strana okruženo je teritorijalno-upravnim jedinicama koje spadaju u ovu Županiju. Na sjeveru područje grada Slunja graniči s općinama Barilović, Krnjak i Vojnić, na istoku s općinom Cetingrad, na jugu s općinom Rakovica te na zapadu prema prijelaznom području Gorske Hrvatske odnosno Like s općinama Tounj, Josipdol i Saborsko. Općine Cetingrad i Ra-kovica nekad su bile dio velike općine Slunj te su i danas pod znatnim utjecajem Slunja kao gradskog središta. Dosta je snažna povezanost i

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 14 29.10.2010 14:24:26

Page 16: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

15RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

GRAD SLUNJ

s općinom Krnjak zbog prolaska ceste D-1 kao glavne prometnice na području grada Slunja, dok su veze s ostalim okolnim područjima slabe.

Među ovim prostorima znatniji turistički značaj ima samo općina Ra-kovica, koja je zahvaljujući blizini Nacionalnog parka Plitvička jezera po broju noćenja daleko najjača u Karlovačkoj županiji. Koncentracija većeg broja turista i ubiranje značajnih prihoda od turističke takse omogućili su općini Rakovica dodatna ulaganja u turizam, posebice s aspekta interpretacije i obilježavanja, što je pospješilo povećanje interesa i za područje same općine. To se vidi po turističkom aktivi-ranju nekih novih destinacija kao što su na primjer, Baračeve spilje i po razvijanju biciklističkog turizma kroz ponudu brojnih atraktivnih biciklističkih itinerera.

Za područje grada Slunja ovaj razvoj ima pozitivni utjecaj, jer dio stacionarnih gostiju u području općine Rakovica i susjedne općine Plitvička Jezera u Ličko-senjskoj županji pokazuje turistički interes i za područje Slunja. To se, osim na Rastoke, odnosi i na biciklističke itinerere na području grada Slunja, među kojima je osobito atraktivan trokut Slunj – Lumbardenik – Furjan – Popovac – Slunj, koji ulazi i u prostor ZK Slunjčica. Uostalom, velik dio posjetitelja Rastoka i područja grada Slunja u cjelini čine osobe koje primarno posjećuju NP Plitvička jezera, udaljen svega pola sata vožnje.

Ostali prostori u okruženju nemaju većeg utjecaja na Slunj, a nisu nituristički razvijeni. Nešto turizma ima u preostalim gradovima Karlo-vačke županije - Karlovcu, Ogulinu i Dugoj Resi - ali za sada nisu prisutni elementi snažnijeg povezivanja njihove turističke ponude s turističkom ponudom Slunja. Ipak, ne bi trebalo zanemariti mogućnosti suradnje s tim gradovima i nekim okolnim općinama, posebice sa susjednim općinama Barilović, Tounj, Krnjak te nešto udaljenijim općinama Gene-ralski Stol i gradovima Duga Resa i Karlovac. Tu se primarno misli na turističko korištenje rijeka Korane i Mrežnice kao kupališnih i rafting destinacija te na organiziranje zajedničkih biciklističkih itinerera.

Na koji će se način ovaj razvoj odvijati, ovisit će primarno o ulaganjima u interpretaciju i uređenje turističkih atrakcija, za što su u prvom redu zadužene pojedine općine i gradovi, kao i o individualnoj poduzetničkoj inicijativi (a koju bi gradovi i općine također trebali stimulirati raznim fi skalnim i drugim mjerama u skladu sa svojim mogućnostima). Iako to nije zadatak ove studije, u kontekstu sveukupnog turističkog razvoja ovog prostora može se preporučiti posvećivanje posebne pozornosti interpretacijskom opremanju i eventualnoj obnovi izuzetno vrijednih povijesnih gradina kao što su stari grad Slunj, Blagaj, Furjan, Kremen na području grada Slunja te Cetin i Drežnik u bližem okruženju. Valjalo bi poduzeti i niz marketinško-interpretacijskih akcija usmjerenih na stvaranje raznih tematskih itinerera uz rijeke Koranu i Mrežnicu kao ključne prirodne odrednice područja grada Slunja i s njime povezanog funkcionalnog okruženja.9

9 Pod funkcionalnim okruženjem grada Slunja podrazumijeva se u prvom redu prostor općina Cetingrad i Rakovica koje su nekad bile u sastavu “velike” općine Slunj, ali djelomično i općine Krnjak (posebice njenog južnog dijela) zbog veze sa Slunjem prometnicom D-1 i zbog pripadnosti povijesnoj mikroregiji Korduna.

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 15 29.10.2010 14:24:27

Page 17: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

16RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 4. SWOT ANALIZA

GRAD SLUNJ

4. SWOT ANALIZA

SWOT je uobičajeni alat u većini planerskih aktivnosti, i njime se na naj-kraći način sintetizira većina potrebnih polaznih elemenata za postu-pak planiranja. U pravilu je to sažetak stavova većine dionika, ili nji-hovih predstavnika, o predmetu planiranja, a sadrži i elemente ocjene planera kao vanjskog, od lokalnih prilika nezavisnog sudionika ovoga postupka. Tako je to bilo i u ovom slučaju, kad su najvažniji stavovi o predmetu planiranja, a to je ovdje ZK Slunjčica, prikupljeni na dvije radionice koje je organizirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije, a na kojima je aktivno sudjelovao i istraživački tim ove Studije.

Predmet plana je promatran s četiri stajališta:• prvo, koje su prednosti lokaliteta na kojima bi trebalo kapitalizirati

u turizmu u budućnosti;• drugo, koje nedostatke ima lokalitet, a oni utječu ili bi mogli utjecati

na budući razvoj;• treće, kakve se prilike, odnosno mogućnosti pružaju za razvoj plani-

ranih aktivnosti na lokalitetu, a koje nisu rezultat, samo unutarnjih nego i vanjskih utjecaja, i

• četvrto, koje opasnosti donose mogući predvidivi vanjski utjecaji na realizaciju planiranog razvitka likaliteta.

U nastavku su prikazani rezultati koji odražavaju stavove sudionika ovih radionica, s time da su obogaćeni i opservacijama autora ove studije, odnosno ekspertnim mišljenjem Instituta za turizam

Prednosti

• Visoka kvaliteta okoliša i ljepota prirode• Obilje pitke i čiste vode• Jedinstveni prirodni lokaliteti: Rastoke, kanjoni Slunjčice i Korane,

vrelo Slunjčice• Sedrene barijere, slapovi, speleološki objekti• Velika biološka raznolikost• Dobra prometna pozicija zbog položaja uz cestu D1• Blizina NP Plitvička jezera• Suživot čovjeka s prirodom, mostovi, mlinice• Uklopljenost u grad Slunj, odnosno pozicija unutar grada Slunja• Bogat lokalni folklor i gastronomija

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 16 29.10.2010 14:24:27

Page 18: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

17RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 4. SWOT ANALIZA

GRAD SLUNJ

Nedostaci

• Neadekvatno rješavanje otpadnih voda u Rastokama i gradu Slunju (septičke jame s propusnim ili polupropusnim dnom)

• Divlja odlagališta smeća u slivnoj zoni• Nestanak biljnih i životnjskih vrsta karakterističnih za područje rijeke

Slunjčice, • Nekontrolirani izlov ribe u Slunjčici• Uništavanje sedrenih barijera zbog raftinga i vožnje kajacima i

kanuima• Slivne vode i problem pijeska i soli sa ceste D-1 te s time povezano

onečišćenje voda• Ulazak automobila i parkiranje u zaštićenom području Rastoka• Nepovoljna demografska i obrazovna struktura lokalnog

stanovništva, odnosno pružatelja turističkih usluga• Međuljudski odnosi stanovnika koji otežavaj poduzimanje akcija

od zajedničkog interesa, posebice u samim Rastokama• Neuredan okoliš oko velikog broja kuća u Rastokama• Problem privatnog vlasništva unutar užeg zaštićenog područja• Uništenje autentičnosti zbog neprimjerene gradnje, a posebno

zbog nekvalitetnih intervencija na mlinicama (upotreba armiranog betona)

• Postojanje značajnih tenzija između lokalnog stanovništva i lokalne uprave odnosno upravljačkih struktura u gradu Slunju

• Nedostatak fi nancijskih sredstava za razvoj• Nekontrolirani dolazak turista i njihova nedovoljna ekološka

osviještenost• Vojni poligon “Eugen Kvaternik” kao potencijalni izvor zagađivanja

okoliša

Mogućnosti

• Blizina Plitvičkih jezera kao vrlo posjećenog turističkog loka-liteta sličnih karakteristika (očuvana priroda, sedra) kao i prostor Značajnog krajobraza Slunjčica

• Obilje vrijednih kulturno-povijesnih atrakcija u neposrednom okruženju – u prvom redu Stari grad Slunj i Napoleonov magazin

• Brojne atraktivne postojeće i potencijalne šetnice, posebice neposredno uz rijeke Koranu i Slunjčicu uključujući i prostor kupališta uz Koranu,

• Povezivanje s drugim atrakcijama u okruženju (rijeke Korana i Mrežnica, stare gradine Blagaj, Furjan, Kremem itd.)

• Porast važnosti ekoturizma• Jačanje važnosti turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj• Završetak uređenja Rastoka• Pridruživanje EU koje podrazumijeva povećani interes za Hrvatsku

kao novu članicu i olakšava njenu dostupnost pa tako i dostupnost ovog lokaliteta za članice EU

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 17 29.10.2010 14:24:27

Page 19: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

18RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 4. SWOT ANALIZA

GRAD SLUNJ

Prijetnje

• Mogući nestanak rijeke Slunjčice zbog eventualnog incidenta u kamenolomu Broćanac

• Nestajanje sedre• Skidanje zaštite s lokaliteta u slučaju većeg uništavanja okoliša• Nedostatak sredstava za provođenje plana upravljanja• Pad turističkog prometa u slučaju gubitka atraktivnosti područja• Nezadovoljstvo stanovništva zbog neprimjerenog razvoja• Stagnacija razvoja uslijed nemogućnosti investiranja• Sukobi između različitih interesnih skupina, odnosno pretjerani

utjecaj pojedinih grupacija• Izgradnja kuća za odmor nekontroliranog broja i oblika• Smanjenje atraktivnosti zbog nemogućnosti prolaska kroz sve

dijelove Rastoka• Postojanje značajnog broja ljudi koji žive u Rastokama kao ključnom

turističkom lokalitetu, a koje ne zanima turizam• Zapuštanje mlinica i napuštanje tradicionalnih djelatnosti• Izgradnja obilaznice Slunja može smanjiti potražnju koju generira

prolazni promet.

Iz prethodno elaboriranih stajališta je razvidno da se najveći značaj daje prirodnim vrijednostima lokaliteta, odnosno ljepoti i očuvanosti prirode, pa se iskazani nedostaci uglavnom odnose na rješavanje prob-lema koji u postojećem stanju upravo to ugrožavaju - slivne i otpadne vode, divlja odlagališta, neuredan okoliš, uništavanje graditeljske autentičnosti itd. Činjenica je da raste svijest lokalnih stanovnika o potrebi zaštite prostora, a uz to se procjenjuje da je upravo kvaliteta tog prostora vrijednost na kojoj se može kapitalizirati od razvoja turizma,

Slika 5. JEDNA OD ODRŽANIH RADIONICA U DVORANI ZA SKUPOVE U RASTOKAMA

Izvor: fotoarhiv S. Horaka

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 18 29.10.2010 14:24:27

Page 20: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

19RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 4. SWOT ANALIZA

GRAD SLUNJ

a da se pri tome ne narušava njegova izvorna ljepota i vrijednost. Zato svaki razvitak ovoga područja, pa tako i ZK Slunjčica, treba temeljiti prije svega na očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa kao glavne privlačne snage za turistički razvitak, a pri tome ukloniti u najvećoj mogućoj mjeri sve prijetnje koje taj prostor ugrožavaju.

Naravno, ZK Slunjčica nije ‘otok’ u prostoru, ona je njegov sastavni dio, s njim dijeli sudbinu svoje budućnosti, pa stoga nije imuna na utjecaje iz svog bližeg i šireg okruženja, uključujući i svjetska kretanja. Najveća prijetnja svim razvojnim planovima turizma na ovome lokalitetu, ali i šire u prostoru, je mogućnost nestanka rijeke Slunjčice, što je bojazan većine lokalnih sudionika, a javlja se kao posljedica eksploatacije kame-noloma u neposrednoj blizini vrela Slunjčice. Takav incident bi gotovo potpuno onemogućio razvoj turizma u Rastokama i predstavlja najcrnji mogući scenarij. Da se to ne bi dogodilo, odnosno da bi se takvo što u najvećoj mogućoj mjeri preveniralo, trebalo bi zatvoriti taj kamenolom ili barem strogo nadgledati njegovu eksploataciju, odnosno barem zabraniti miniranje kao potencijalno najveću opasnost za izazivanje ekološke katastrofe.

Ostale navedene prijetnje turističkom razvitku čine se manje opasnima i zapravo ne dolaze iz okruženja. Njih je stoga moguće lakše riješiti, a to bi trebao biti zadatak lokalne uprave grada Slunja. Razvojne mogućnosti se vide u porastu zainteresiranosti za kontinentalni tu-rizam i rastu potražnje za eko-turizmom te u mogućnosti povezivanja ZK Slunjčice s okolnim atrakcijama u regiji, prije svega s NP Plitvička jezera, ali i drugima.

Uzimajući sve navedeno u obzir, turistički razvitak ZK Slunjčica treba temeljiti na prirodnim i kulturnim vrijednostima lokaliteta i njegovog okruženja, a tome treba prilagoditi i sve turističke proizvode koji se mogu nuditi na ovome području. Istovremeno treba postepeno ukla-njati barijere za takav razvoj, prije svega one koje ugrožavaju temeljni fenomen, odnosno atraktivnost ovoga područja, a taj je očuvana prirodna i kulturna baština. Pri tome treba ne samo čuvati postojeće vrijednosti, nego ih i unaprijediti odgovarajućim investicijama, što se u postojećem stanju već i čini. Za neke od budućih aktivnosti napravljene su i planerske podloge, što u znatnome olakšava ostvarenje planirane razvojne vizije.

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 19 29.10.2010 14:24:27

Page 21: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

20RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 5. PROCJENA PRIHVATNOG KAPACITETA PROSTORA

GRAD SLUNJ

5. PROCJENA PRIHVATNOG KAPACITETA PROSTORA

5.1. Važnost određivanja prihvatnog kapaciteta za ZK Slunjčica

Za područje ZK Slunjčica, a posebno za lokalitet Rastoke kao njegov turistički najvažniji dio, određivanje turističkog prihvatnog kapaciteta ima osobitu važnost zbog nekoliko osnovnih činjenica:• radi se o prirodno osjetljivom lokalitetu kod kojeg bi pretjerano veliki

broj turista mogao prouzročiti uništavanje osnovnog fenomena i narušavanje prirodne ravnoteže te tako ugroziti osnovu turističkog razvoja;

• u Rastokama već danas povremeno dolazi do zagušenja prostora prevelikim brojem posjetitelja, odnosno premašuje se prihvatni kapacitet;

• radi se o prostoru gdje među posjetiteljima osobitu ulogu imaju osobe koje dolaze autobusima te školska djeca, dakle korisnici koji su potencijalno opasniji za prostor od u prosjeku ekološki svjesnijih individualnih turista;

• konačno, radi se o ključnom prostoru za turistički razvoj grada Slunja kao glavnog urbanog središta mikroregije Korduna, što u uvjetima otežanog razvoja drugih djelatnosti implicira osobitu važnost tu-rizma kao djelatnosti.

Budući da osim Rastoka nema drugih dijelova ZK Slunjčica kod kojih bi se mogao očekivati pretjerano veliki broj turista koji bi mogao ugroziti prihvatni kapacitet,10 kao subjekt određivanja turističkog prihvatnog kapaciteta u području ZK Slunjčica javlja se samo lokalitet Rastoka kao jasno defi nirane prostorne cjeline. Ona je omeđena sa sjeverne i istočne strane cestom D-1, s južne strane lokalnom cestom kroz naselje Rastoke koja završava blizu obala Korane te sa zapadne lokacijom planiranog novog pješačkog mosta preko rijeke Korane. Cijeli prostor dugačak je u smjeru zapad – istok maksimalno 500 metara, dok mu širina iznosi između 100 i 200 metara. Osim kao prirodna znamenitost, Rastoke su od 1969. godine zaštićene i kao povijesna ruralna cjelina.

Iako se zbog svog posebnog statusa ponekad promatraju odvojeno, Rastoke čine sastavni dio grada Slunja te ih zbog integriranosti u nje-govu urbanu strukturu ne treba posebno promatrati sa socio-kulturnog motrišta. Štoviše, udaljenost Rastoka od središta grada Slunja i njegovih urbanih sadržaja (glavne trgovine, tržnica, autobusni kolodvor, upravne službe) iznosi uglavnom manje od 500 metara, što znači da su Rastoke bliže središtu Slunja od mnogih drugih dijelova naselja Slunj.

Važna činjenica je i to da u Rastokama nema jedne izrazito dominantne atrakcijske točke koja bi implicirala izrazitu koncentraciju turista, već se posjetitelji zadržavaju na više mikrolokacija. Najčešće su to razni

10 Zbog izuzetne osjetljivosti uz istodobno vrlo laku prometnu dostupnost problem prihvatnog kapaciteta mogao bi se pojaviti i u slučaju vrela Slunjčice. No, kako se radi o lokalitetu koji se nalazi pod posebnim režimom zaštite zbog lokacije vodocrpilišta, pristup turistima mora se preventivno ograničiti i iz čisto sigurnosnih razloga.

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 20 29.10.2010 14:24:27

Page 22: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

21RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 5. PROCJENA PRIHVATNOG KAPACITETA PROSTORA

GRAD SLUNJ

vidikovci s kojih se vide slapovi, odnosno sedrene barijere, zatim mo-stovi preko Slunjčice i Korane, prostor oko info punkta te ugostiteljski objekti. U destinaciju Rastoke spadaju i mikrolokaliteti dijelom ili kom-pletno izvan granica značajnog krajobraza koji se nalaze na pješačkoj udaljenosti – u prvom redu Stari grad Slunj i središte grada Slunja, a u određenoj mjeri i Napoleonov magazin te kupalište uz Koranu.

5.2. Analiza glavnih parametara važnih za određivanje prihvatnog kapaciteta Rastoka kao glavnog lokaliteta ZK Slunjčica i mogući scenariji razvoja

Visoke prirodne vrijednosti Rastoka i njihova osjetljivost ukazuju na osobitu važnost prirodno-ekološko-infrastrukturnih parametara za određivanje prihvatnog kapaciteta. Naime, preostale dvije skupine parametara u socio-kulturnoj i političko-ekonomskoj sferi nemaju veći značaj zbog pozicije Rastoka u okviru grada Slunja te razmjerno ma-log broja stacionarnih turista. Pozicija u okviru grada Slunja isključuje opasnost od eventualno negativnog utjecaja prevelikog broja turista na socio-kulturnu sferu. Naime, Rastoke su funkcionalni dio urbanog naselja koje je po defi niciji znatno manje osjetljivo na probleme vezane uz socio-kulturnu interakciju između turista i lokalnog stanovništva, nego da se radi o odvojenom naselju izrazitih ruralnih karakteristika.

Tako čak i znatnije povećanje broja turista u Rastokama ne može dovesti do socio-kulturnih problema znakovitih za mnoge primorske dijelove Hrvatske, gdje broj turista u sezoni često znatno premašuje broj domicilnog stanovništva. Istodobno veličina prostora samih Rastoka u odnosu na grad Slunj isključuje znatnije povećanje broja posjetitelja, jer za to nema fi zički dovoljno velikog prostora. S obzirom na veličinu i važnost Slunja ovdje ne postoji niti ozbiljniji problem radne snage, jer s obzirom na aktualne i buduće potrebe ne bi trebalo biti problema oko osiguranja potrebnih ljudskih resursa u samom Slunju ili njegovom bližem okruženju. Naprotiv, povećanje turističkog pro-meta u Rastokama može samo poboljšati socio-kulturnu situaciju kroz smanjenje problema nezaposlenosti znakovite za grad Slunj.

Određenog utjecaja mogli bi imati pojedini razvojni ili infrastrukturni planovi u budućnosti koji podrazumijevaju veće zahvate u Rastokama ili njihovom okruženju. No, ti pothvati osim što moraju voditi računa o fi zičkom kapacitetu prostora, moraju zadovoljiti i aktualne uvjete gospodarenja u zaštićenim područjima koje propisuje Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije kao nositelj planiranja i provođenja svih aktivnosti vezanih uz uprav-ljanje i korištenje prostorom značajnog krajobraza Slunjčica.

Prema sadašnjim saznanjima većina planiranih projekata mogla bi čak poboljšati stanje zaštite okoliša, odnosno smanjiti pritisak na prihvatni kapacitet. Tu se primarno misli na planiranu izgradnju slunjske ces-tovne obilaznice, koja će bitno smanjiti štetne utjecaje uslijed velikog automobilskog prometa u neposrednoj blizini osnovnog prirodnog fenomena u Rastokama. I planirani projekt Sportsko-rekreacijskog centra Rastoke na lokalitetu Napoleonov magazin mogao bi povo-ljno djelovati na okoliš, jer bi preusmjerio neke potencijalno opasne turističke sadržaje iz prostora zaštićenog krajobraza neposredno uz obale Slunjčice i Korane u prostor izvan granica ZK.

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 21 29.10.2010 14:24:27

Page 23: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

22RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 5. PROCJENA PRIHVATNOG KAPACITETA PROSTORA

GRAD SLUNJ

Isključivanjem potencijalnih opasnosti iz socio-kulturne i političko-ekonomske sfere proizlazi da se kao osnovno ograničenje prihvatnog kapaciteta cijelog ZK Slunjčica pojavljuje fi zički broj posjetitelja samih Rastoka. On po defi niciji ne može biti velik zbog razmjerno male veličine cijele mikrolokacije, a znatnije povećanje neće biti moguće ni stoga što bi preveliki broj posjetitelja brzo doveo do smanjenja njihovog zadovoljstva. Na taj način se umanjuju i eventualne opasnosti od izravne ekološke ugroženosti, jer povećanje broja turista ne može biti veliko, a njihovo kretanje se uglavnom odvija po prometnicama izgrađenim za kretanje vozila.

Povećanje broja posjetitelja može čak dovesti do smanjenja ugrožavanja ekosustava Rastoka, budući da će imati za posljedicu isključivanje ili barem bitno ograničavanje za sada još uvijek dosta prisutnog javnog automobilskog prometa. Budući da se u međuvremenu odustalo od izgradnje novih pješačkih staza preko sedrenih barijera, a za koje se pretpostavlja da su planirane u skladu s osnovnim ekološkim stan-dardima, ugrožavanje sedre kao osnovog fenomena bi prema novim planovima trebalo biti mnogo manje od aktualnog stanja.

Stoga se kao osnovno pitanje važno za procjenu prihvatnog kapa-citeta javlja procjena broja posjetitelja koji bi mogao dovesti do stanja saturiranosti uslijed prevelikih gužvi. Taj je broj razmjerno teško utvr-diti zbog nepostojanja sustava naplate ulaznica, mogućnosti ulaska u područje Rastoka iz više smjerova te zbog nepostojanja centralnih točki veće koncentracije posjetitelja. Ipak, prema aktualnim saznanjima do stvaranja gužvi dolazi u dvije osnovne situacije:a) kada se istodobno vrši posjeta Rastokama iz više od četiri autobusa; ib) kada se popune postojeća parkirna mjesta za osobne automobile.

Simptomatično je da je ukupan broj posjetitelja u ove dvije osnovne krizne situacije dosta različit, a i zbiva se u različitim periodima go-dine. Naime, problem s brojem posjetitelja koji dolaze autobusima znakovit je za predsezonu i posezonu, a do njega dolazi ne toliko zbog ukupnog broja posjetitelja, kojih na Rastokama zna biti maksimalno oko dvije stotine odjednom, već zbog njihovog mimoilaženja uslijed nepostojanja sustava kružnog obilaska. U glavnoj sezoni pak, pro-blem je nedostatak parkirališta za osobne automobile, budući da ih je svega tridesetak na prihvatljivoj udaljenosti od Rastoka, pa se stvaraju prometne gužve od strane potencijalnih posjetiteljs koji traže parking na okolnim cestama i parkiralištima.

Uzme li se u obzir izgled mreže postojećih staza za kretanje pješaka po Rastokama, evidentno je da bi se prihvatni kapacitet mogao značajno povećati već stvaranjem sustava kružnog obilaska. On bi sadašnji prihvatni kapacitet mogao od otprilike dvjestotinjak osoba u sat vremena u najmanju ruku utrostručiti, jer bi se značajno minimiziralo mimoilaženje posjetitelja na razmjerno uskom putu od autobusnog parkirališta iznad Korane do samih Rastoka. Na taj način bi doživljaj prostora mogao biti bolji sa većim brojem posjetitelja, jer bi se oni mogli kontinuirano pomicati predviđenom kružnom stazom bez problematičnih mimoilaženja.

U slučaju individualnih posjetitelja učinak kružnog obilaska bio bi znat-no manji, jer se njih ne može prisiliti na obilazak uvijek u istom smjeru

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 22 29.10.2010 14:24:27

Page 24: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

23RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 5. PROCJENA PRIHVATNOG KAPACITETA PROSTORA

GRAD SLUNJ

i sličnom brzinom. No, broj individualnih posjetitelja je u dnevnom ritmu znatno manji, pa bi u njihovom slučaju moglo doći do problema tek uslijed znatnijeg brojčanog povećanja te kada bi istodobno uz maksimalnu posjećenost od strane individualnih posjetitelja odvijala i posjeta većeg broja autobusnih turista.

Dakle, sadašnji maksimalni broj posjetitelja od otprilike 2.000 dnevno u vrijeme prevladavanja organiziranih obilaska autobusima i otprilike 1.000 dnevno u vršnoj ljetnoj sezoni, kada dolaze pretežno individualni turisti, mogao bi se udvostručiti bez ozbiljnijih opasnosti po okoliš i bez smanjenja zadovoljstva posjećivanja. Za to su potrebne samo dvije osnovne intervencije – organizacija kružnog obilaska s pripadajućim putokazima i oznakama te povećanje broja parkirališnih mjesta u zoni oko Rastoka.

Ove dvije intervencije ključne su i za ostvarivanje koncepta održivog razvitka kao oblika razvoja koji istodobno garantira očuvanje prirodnog okoliša kao razvojnog resursa i gospodarski prosperitet stanovnika Rastoka i grada Slunja u cjelini. Ostala dva hipotetska scenarija raz-voja, a to su stagnacija i znatno intenzivniji turistički razvoj ne mogu se ocijeniti niti realnima niti društveno opravdanima.

Ograničenja u broju posjetitelja nisu potrebna, jer povećani broj pješaka u području Rastoka ne može bitno povećati ugroženost okoliša, odnosno sedre, budući da se zadržavanje pješaka predviđa samo u okviru staza koje ne bi dovodile u opasnost temeljni fenomen. Štoviše, povećani broj pješačkih posjetitelja vjerojatno bi ubrzao od-luku o uklanjanju automobilskog prometa u Rastokama kao znatno štetniji oblik djelovanja na okoliš i pogotovo sedru, a ugroženost će se dodatno smanjiti i nakon izgradnje obilaznice Slunja. Povrh toga, postoji i konsenzus između Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije kao glavnog dionika raz-voja u području ZK Slunjčica te preostala dva dionika, a to su stanovnici Rastoka i poglavarstvo grada Slunja da se radi na povećanju broja posjetitelja u Rastokama i njihovom bližem okruženju uz istodobnu redukciju automobilskog prometa.

Znatno intenzivniji turistički razvoj nije ni moguć s obzirom na realne mogućnosti potražnje, a podrazumijevao bi i određene intervencije u prostoru koje ne bi bile opravdane niti s gospodarskog motrišta niti s motrišta zaštite okoliša. Tu se primarno misli na eventualno proširenje postojećih staza kao teško izvedivo u uvjetima prostornih ograničenja te na značajnije povećanje parkirališnog prostora u bližem okruženju. Ograničavajući faktor je i osiguranje prava vlasništva nad objektima u Rastokama, jer još i više onemogućava elemente aktualnih planova uređenja usmjerene na povećanje posjećenosti. Tu se u prvom redu misli na planove o uređenju novih javnih staza u sjevernom dijelu Rastoka kroz privatne posjede vlasnika i ideje o preuređenju većine objekata u cjelovito hotelsko “etno” naselje, a što u novim okolnostima nije realno.

Stoga će se kao osnova za procjenu prihvatnog kapaciteta razraditi samo scenarij održivog razvitka turizma, razrađen u dvije faze. Prva faza je kratkoročnog karaktera i podrazumijeva minimalne, ali razmjerno jeftine i kratkoročno lako ostvarive intervencije, dok je druga faza

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 23 29.10.2010 14:24:27

Page 25: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

24RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 5. PROCJENA PRIHVATNOG KAPACITETA PROSTORA

GRAD SLUNJ

srednjoročnog karaktera i podrazumijeva nešto veće, ali također ne odviše agresivne intervencije. Konačni scenarij po količini intervencija u prostoru Rastoka je manje zahtjevan od onih koje predviđaju aktualni planovi, jer se procjenjuje da će njime biti ostvareni slični gospodarski učinci, ali uz manja ulaganja i manju opasnost po okoliš.

5.3. Okvirni prihvatni kapacitet prostora Rastoka i potrebne intervencije u prostoru nužne za ostvarenje modela održivog razvoja turizma

Scenarij održivog razvitka turizma u području Rastoka kao glavnoj turističkoj zoni značajnog krajobraza Slunjčica dozvoljava u najmanju ruku dvostruko povećanje broja posjetitelja u odnosu na sadašnje stanje. Ukoliko se na primjeren način regulira način kretanja posjetitelja taj bi se broj mogao i utrostručiti bez stvaranja negativnih učinaka po prirodni okoliš. Uzmemo li u obzir sadašnje procjene o nešto više od 150.000 posjetitelja godišnje, radi se o mogućem povećanju do 500.000 posjetitelja. No, tako veliki rast broja posjetitelja nije realno očekivati u nekom kraćem razdoblju, posebice s obzirom na gospodarsku krizu u okruženju i činjenicu da se radi o prirodnoj atrakciji koja nije podložna većim intervencijama u smislu dodatnog povećanja privlačnosti.

Ipak, da bi scenarij znatnijeg rasta broja posjetitelja izbjegao moguće negativne utjecaje na prirodni okoliš i bio prihvatljiv za stanovnike Rastoka i njihove goste, potrebno je zadovoljiti određene preduvjete. Oni se svode na ograničavanje intervencija u zaštićenom prostoru, na ostvarenje sustava kružnog obilaska Rastoka te na osiguranje zadovoljavajućih parkirališnih kapaciteta izvan granica značajnog krajobraza uz istodobno oslobađanje uže zone Rastoka od javnog automobilskog prometa. To podrazumijeva sljedeće intervencije:1. Stvaranje kružnog sustava obilaska Rastoka u cilju izbjegavanja

mimoilaženja posjetitelja koji dolaze autobusima i smanjenja mimoi-laženja u slučaju individualnih gostiju;

2. Omogućavanje kretanja posjetitelja isključivo po stazama koje ne ugrožavaju temeljni fenomen (sedru i slapove) i ne ugrožavaju odvijanje redovnog života i rada u Rastokama;

3. Otvaranje većeg broja atraktivnih točki i dodatnih pješačkih itine-rera izvan zone temeljnog fenomena u cilju raspršivanja kretanja posjetitelja, odnosno izbjegavanja koncentracije boravka na svega nekoliko glavnih točki;

4. Dislokacija parkirališta izvan zone temeljnog fenomena, odnosno izvan prostora Značajnog krajobraza;

5. Edukativno djelovanje na posjetitelje kroz uređenje većeg broja edukativnih tabli11 unutar zaštićenog područja, ali i u njegovom funkcionalnom okruženju.

Razrada ovih intervencija bit će detaljnije obrazložena u nastavku studije, kroz prijedlog novog sustava obilaženja u području Rastoka i ZK Slunjčica u cjelini.

11 Postojeće edukativne table koje je postavila Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima Karlovačke županije su dobar primjer koji treba koristiti za dodatno obogaćivanje turističke privlačnosti Rastoka i edukativno djelovanje na posjetitelje.

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 24 29.10.2010 14:24:27

Page 26: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

25RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 6. PRIJEDLOG TURISTIČKIH AKTIVNOSTI

GRAD SLUNJ

6. PRIJEDLOG TURISTIČKIH AKTIVNOSTI

6.1. Prijedlog mogućih turističkih aktivnosti prema vrstama turizma

Na području ZK Slunjčica već se u postojećem stanju odvija niz različitih vrsta turizma, kao što su, na primjer, lovni i ribolovni turizam, kulturni i etno turizam (razni tečajevi), turizam manifestacija (Eko jesen u Ras-tokama), gastronomski turizam i još poneke vrste koje ishodište imaju na ovome području kao što su kanuing, rafting, biciklizam, pustolovni turizam, šetački turizam itd. Rastoke i ZK Slunjčica mogu ne samo zadržati navedene vrste turizma i dodatno ih unaprijediti kvalitetom i opsegom, nego i razviti nove, ali bi istodobno radi potreba zaštite kod nekih postojećih vrsta trebalo voditi računa o ograničenjima.

Tako ribolovni turizam, posebno mušićarenje, ne bi trebalo dozvoliti na užem području Rastoka, pogotovo ne tamo gdje se kreću i borave posjetitelji. Kanuing i rafting se ne bi trebao odvijati na Korani unutar područja ZK Slunjčica, nego bi polazište za takve rute trebalo biti nešto niže nizvodno izvan granica ZK. Ni lov se ne bi trebao odvijati unutar granica ZK Slunjčica, posebno u vrijeme kad posjetitelji obilaze to područje.

Na području ZK Slunjčica uzvodno od vodocrpne stanice ne bi tre-balo stimulirati intenzivniji turistički razvoj zbog moguće opasnosti od zagađenja voda. No, tu osim vrela Slunjčice niti nema nege druge pojedinačne atrakcije koja bi mogla inicirati veću turističku potražnju, već bi tu glavna turistička aktivnost trebala biti šetnja stazom u ka-njonu, koju je već djelomično uredila Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije. Kako ta staza zbog svoje razmjerno velike duljine od preko šest kilometara može biti zanimljiva samo zahtjevnijim šetačima nije niti realno očekivati veći turistički interes za nju.12 Ukoliko bi se ostvarili planovi o prestanku crpljenja vode iz Slunjčice i prelasku na crpnju vode iz područja Ličke Jesenice, to bi pomoglo ublažavanju mjera zaštite u gornjem dijelu kanjona Slunjčice, odnosno omogućilo intenzivnije posjećivanje.

12 Prema važećim iskustvima u obilasku turističkih atrakcija, interes turista značajno pada ukoliko ukupna duljina pješačkog obilaska iznosi dulje od dva kilometra, osim u slučaju izuzetno velikih atrakcija do kojih nije moguć drukčiji pristup osim pješice, što ovdje nije slučaj.

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 25 29.10.2010 14:24:27

Page 27: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

26RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 6. PRIJEDLOG TURISTIČKIH AKTIVNOSTI

GRAD SLUNJ

Istodobno sve vrste turizma koje nisu agresivne prema okolišu mogu naći mjesto u ponudi ZK Slunjčica. Tako Rastoke mogu postati regio-nalno ishodište za sve programe učenja u prirodi, posebno na temu ljekovitog bilja, cvijeća, gljivarstva, promatranja ptica i drugih životinja i sl. Mogu se tu držati i razni tečajevi za manje grupe na teme “eko-etno”, fotografi je prirode, učenje plesa, slikanje itd. Trebalo bi osmisliti i pro-grame za zimski boravak, tako da ni jedno godišnje doba ne bi trebalo ostati izvan korištenja. Za realizaciju takvih planova bilo bi potrebno da se, osim postojećih smještajnih kapaciteta po domaćinstvima, izgrade i novi, a uz to i nekoliko kvalitetnih etno-restorana i u okolici ZK, posebno u Slunju.

6.2. Sustav kretanja posjetitelja u zoni Rastoka i ZK Slunjčica u cjelini

U skladu s prethodno defi niranim preduvjetima nužnim za ostvarenje koncepta održivog turističkog razvoja, u ovom planu predviđaju se dva različita načina sustava kretanja posjetitelja u području ZK Slunjčica za prvu zonu koja obuhvaća manji sjeverni dio ZK i drugu zonu koja obuhvaća veći srednji i južni dio ZK. U prvoj zoni koju čini lokalitet Rastoke i s njime povezano funkcionalno bliže okruženje izvan ZK predviđa se intenzivniji turistički razvoj, ali na način da se izbjegnu bilo kakvi nepovoljni utjecaji na okoliš. Za ovu primarnu turističku zonu sustav kretanja će se stoga detaljnije razraditi.

U sekundarnoj turističkoj zoni koja obuhvaća veći srednji i južni dio ZK uzvodno od vodocrpne stanice predviđa se manji intenzitet turističkih aktivnosti s naglaskom na vrelu Slunjčice kao glavnoj atrakcijskoj točki. Naime, zbog mogućih opasnosti od onečišćenja pitke vode, ovdje se ne preporuča pristup prevelikom broju turista, osim u zoni vrela Slunjčice te uz vidikovce iznad staze koje treba naknadno urediti. Naravno, po-drazumijeva se i kretanje turista po biciklističkim i pješačkim stazama iznad kanjona rijeke Slunjčice izvan granica značajnog krajobraza.

Zbog mogućeg značajnog povećanja turističkog interesa za posjeći-vanje vrela Slunjčice, koje će zasigurno nastupiti nakon obilježavanja pristupa i uređenja staze prema vrelu, ovdje je potrebno osobito voditi računa o zaštiti okoliša. Ono podrazumijeva postavljanje raznih tabli na više jezika koje će turiste pozivati na oprez (posebice po pi-tanju odlaganja otpada), osiguranje sanitarnih čvorova te intenzivniju službu kontrole. Ona bi trebala postojati i na pješačkoj stazi od vrela prema Slunju kanjonom Slunjčice, a ukoliko to nije moguće onda bi kretanje turista trebalo vršiti samo uz stručno vodstvo. Valja razmisliti i o korištenju videonadzora, posebice u zoni vodocrpilišta i pristupa stazi koja vodi prema vrelu.

Nakon izgradnje obilaznice Slunja bilo bi zanimljivo oblikovanje kruž-nog biciklističkog puta oko područja ZK trasom Slunj – Podmelnica – Slunjčica – Broćanac – Lumbardenik – Slunj. No, tu postoji problem ure-đenja sigurne biciklističke staze na oko tri kilometra dugom potezu D-1 od Slunjčice do Broćanca, koji bi i dalje u određenoj mjeri zadržao tranzitni promet i koji se skoro cijelom duljinom odnosi na uzbrdicu opremljenu trakom za pretjecanje sporih vozila. Stoga bi trebalo

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 26 29.10.2010 14:24:27

Page 28: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

27RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 6. PRIJEDLOG TURISTIČKIH AKTIVNOSTI

GRAD SLUNJ

razmisliti o uređenju pješačke staze od vrela Slunjčice prema Slunju desnom stranom kanjona, odnosno biciklističko-cestovnom spoju prema sadašnjoj lokaciji kamenoloma koja bi izbjegla cestu D-1.

Prijedlog sustava kretanja posjetitelja za prvu zonu podijeljen je u dvije prethodno spomenute faze – kratkoročnu i srednjoročnu. Kratkoročna faza podrazumijeva minimalne intervencije koje se mogu poduzeti odmah, dok bi srednjoročna s nešto većim intervencijama uslijedila tek po uspješnoj implementaciji kratkoročnih mjera i akumulaciji sredstava od povećanih turističkih prihoda. Obje faze prikazane su i grafi čki na slikama 6. i 7.

a) Faza IU prvoj kratkoročnoj fazi predlažu se sljedeće intervencije:• Izgradnja pješačkog mosta preko Korane na zapadnoj strani Rastoka

oko 100 metara nizvodno od završetka uže zone Rastoka te uređenje pješačkog puta od tog mosta do postojećeg parkirališta za auto-buse na vidikovcu uz cestu D-1; ukoliko problem budu predstavljala fi nancijska sredstva to bi se moglo privremeno riješiti i skelom;

• Uređenje parkirališta na predviđenoj lokaciji uz Napoleonov maga-zin u okviru projekta izgradnje Sportsko-rekreacijskog centra “Rastoke”, tvrtke “Kordun” d.d.. Parkiralište i pristupni put od novog parkirališta do Rastoka može se urediti i prije realizacije projekta u dogovoru s investitorom. Budući da se ovaj projekt ionako temelji na fenomenu Rastoka za pretpostaviti je de će investitoru biti u in-teresu privući posjetitelje na parkiranje uz njega, tim više što se radi o najbližoj pogodnoj lokaciji koja se zbog obilja slobodnog zarav-njenog terena uz to može staviti u funkciju bez ikakvih značajnijih ulaganja.

Paralelno s uređenjem parkirališta uz Napoleonov magazin treba uvesti i naplatu parkiranja na postojećim lokacijama u Rastokama, kod odvojka za kupalište uz Koranu na lokalnoj cesti prema Furjanu i na parkiralištu na vrhu šetnice prema Središtu Slunja. Naplatu se preporuča organizirati uz uspostavu parkirne zone i naplatu mobitelom na način kako je to već uobičajeno u većem broju gradova u Hrvatskoj. U ovoj fazi preporuča se i označavanje pješačkih itinerara oko Rastoka, što uključuje i novi razmjerno kratki pješački put od parkirališta kod Napoleonovog magazina prema odvojku za kupalište i dalje prema Rastokama. U skladu s mogućnostima valjalo bi urediti i pješački pri-stup od tog parkirališta prema Starom gradu te dalje u nastavku prema središtu Slunja starim mostom preko Korane.

Lokacijskom dozvolom izdanom 2008. godine, defi niran je opseg i sadržaj Sportsko-rekreacijskog centra Rastoke, na području Napoleono-vog odnosno Francuskog magazina. Osim više od stotinjak parkirališnih mjesta za osobne automobile te nekoliko mjesta za autobuse, na pred-metnoj lokaciji predviđeni su hotelsko-ugostiteljski sadržaji u građevini Napoleonovog magazina, zatim sportske, ugostiteljske i trgovačko-uslužne građevine (kuglana, snack bar i trgovine), opskrbno-servisne usluge u servisnoj građevini, sportsko rekreacijski sadržaji (igrališta i druge sportsko-rekreacijske površine s pratećim sadržajima), bungalovi za smještaj gostiju te ostala infrastruktura.

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 27 29.10.2010 14:24:27

Page 29: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

28RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 6. PRIJEDLOG TURISTIČKIH AKTIVNOSTI

GRAD SLUNJ

Slika 6. PLAN KRETANJA U TURISTIČKOJ ZONI RASTOKE - I FAZA

Vrelo Slunjèice

Državna cesta D1

Ostale važnije ceste

Gradske ceste

Pješaèki putevi postojeæi

Pješaèki putevi planirani

Po

P2

PBUS Parkiralište za autobuse

Parkiralište I zona

Parkiralište II zona

Privremeneno parkiralište

Glavni pravci kretanja pješaka

Dodatni pravci kretanja pješaka

P1

0 100 200 300 400m

Po

Po

Po

P2

PBUS

P1

Napoleonov magazin

STARIGRADSLUNJ

CETINGRAD

KARLOVAC

FURJAN

PLITVIÈKA JEZERA

OGULIN

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 28 29.10.2010 14:24:28

Page 30: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

29RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 6. PRIJEDLOG TURISTIČKIH AKTIVNOSTI

GRAD SLUNJ

U sklopu ove zone predviđena je i trim i jahačka staza (škola jahanja), vidikovac, kupalište s bazenima i drugo. Ova nova, atraktivna zona, kada bude izgrađena, znatno će podići privlačnost cijelog okolnog područja i nesumljivo će doprinijeti turističkom razvoju Rastoka. Držimo da je vjerojatno da će se projekt realizirati po fazama s time da je u prvoj fazi realno očekivati izgradnju parkirališta koje može barem privremeno biti i u funkciji Rastoka. Kada cijeli projekt bude gotov, glavno parkiralište za Rastoke se može izgraditi negdje preko puta sadašnje zone parkiranja za autobuse uz cestu D-1. U tom slučaju bi trebalo predvidjeti i pješački most kojim bi se nadsvodila cesta D-1, zbog sigurnosti njezinog prelaska za pješake koji s parkirališta pješice prelaze prema Rastokama.

Ako bi se to realiziralo, na tom bi se mjestu mogao organizirati i jedan od ulaza u Rastoke s centrom za posjetitelje koji bi se mogao izgraditi sada izvan Rastoka, a u sklopu kojeg bi se možda mogao osmisliti i manji muzej i informativni centar. To ne bi trebalo utjecati na ukla-njanje informativnog centra na mostu, koji je predviđen već u prvoj fazi razvoja projekta Rastoka, a koji bi tada bio namijenjen svima koji u Rastoke dolaze ‘odozdo’, s drugih parkirališta ili iz grada Slunja. Druga mogućnost je uređenje centra za posjećivanje u sklopu postojeće istraživačke stanice u vlasništvu Javne ustanove na putu od Starog grada prema središtu Slunja. No, s obzirom na njenu dislociranost od temeljnog fenomena uputnije je koristiti je za specijalne skupine posjetitelja.

Osim uređenja parkirališta treba raditi i na dizanju kvalitete obilaska samih Rastoka, posebice onih elemenata za koje su posjetitelji iskazali nezadovoljstvo njihovim stanjem, kao što su WC-i i opskrba informativ-no-edukativnim materijalima i suvenirima. To podrazumijeva uređenje atraktivnog info punkta sa suvenirnicom, izgradnju primjerenih sani-tarnih čvorova, detaljno označavanje pravaca kretanja po Rastokama i bolje usmjeravanje na ključne točke - parkirališta, info punkt, etno muzej u sklopu objekta “Slovin d.o.o”, Stari grad i središte Slunja. Za lokaciju info punkta preporuča se postojeća lokacija pokraj mosta Sv. Ivana, a ne na kraju šetnice prema Slunju, uz novo parkiralište kako je predviđeno postojećim planskim dokumentima, budući da je kapacitet tog parkirališta mali i previše je udaljeno od temeljnog fenomena.

Osobitost Rastoka ne čine samo vodotoci ušća Slunjčice u Koranu, nego još više jedinstveno sačuvano vodeničarsko naselje na tim vodotocima, od kojih je nekolicina mlinova još u funkciji. U tom smislu zadaća je Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije sačuvati i unaprijediti postojeće stanje mlinova, kako bi se što bolje prezentirala ova kulturna baština postojećim i idućim naraštajima. To nije jednostavan zadatak budući da kod dijela stanovnika Rastoka nema interesa, odnosno motivacije za takvu ob-novu jer se od toga u postojećem stanju ne vidi neka korist za vlasnike takvih objekata.

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 29 29.10.2010 14:24:28

Page 31: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

30RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 6. PRIJEDLOG TURISTIČKIH AKTIVNOSTI

GRAD SLUNJ

U turističkom smislu obnova svih mlinica bi bila dobrodošla, ali to se ne može dogoditi samo od sebe. Lokalne vlasti, uz podršku šire zajednice, trebale bi stoga osigurati uvjete koji bi potaknuli te ljude da obnavljaju mlinice. Pri tome nije dovoljno dati samo novac za ob-novu mlinica, nego osigurati i dovoljno posla za takve objekte kako bi osigurali vlasnicima ili egzistenciju ili dodatni (stimulirajući) izvor zarade (količina zrnja za mljevenje, plasman brašna i sl.).

b) Faza IINakon što se osjete pozitivni učinci novog sustava obilaska kroz povećanje broja posjetitelja i s time povezanih većih prihoda od turiz-ma, u drugoj fazi preporučuju se nove intervencije, i to:• Ukidanje slobodnog kretanja motornih vozila i parkiranja u Rasto-

kama, i to s oba pristupa u Donje i u Gornje Rastoke sa ceste D-1, odnosno iz smjera središta Slunja. Na prometnicama unutar Rastoka treba dozvoliti prometovanje isključivo njihovim stanovnicima i osigurati ga sustavom rampi, odnosno tzv. gljiva s podizanjem na daljinsko upravljanje. Iznimno se može dozvoliti pristup sta-cionarnim gostima u smještajnim objektima od strane njihovih domaćina na sadašnjim lokacijama za parkiranje. Na sličan način treba ograničiti i pristup osobnim vozilima do kupališta na Korani;

• Instaliranje vanjskog lifta na padini ispod središta grada Slunja (otprilike u ravnini objekta “Slovin d.o.o.”), kojim bi se omogućila ugodnija komunikacija sa središtem Slunja i stvorila nova atraktivna točka. Budući da investicije ovakve vrste nisu suviše zahtjevne, za razliku od npr. uspinjača ili žičara, to bi mogao osigurati grad Slunj. Naime, izgradnja vanjskog, panoramskog lifta znatno bi unaprijedila kvalitetu života građana Slunja, jer bi se istodobno pospješilo bolje korištenje Rastoka kao zone rekreacije za građane Slunja i potaklo goste Rastoka da posjete središte Slunja i tako dodatno povećaju potrošnju na području grada. Pri tome treba voditi računa da takav lift minimalno negativno utječe na scenografi ju okolnog prostora.

• Uređenje dodatnih pješačkih staza u zapadnom i sjeveroistočnom dijelu Rastoka, a po mogućnosti i dodatnih staza uz rijeke Koranu i Slunjčicu uzvodno od Rastoka do vodocrpne stanice te dalje prema vrelu Slunjčice. I ova intervencija usmjerena je na istodobno pro-duljenje boravka posjetitelja u Rastokama i poboljšanje kvalitete boravka u Slunju kao urbanom središtu.

Ove tri glavne intervencije treba popratiti uvođenjem naplate parki-ranja na novom parkiralištu kod Napoleonovog magazina, koje treba regulirati s tvrtkom “Kordun” d.o.o. neovisno o stupnju realizacije njihovog projekta. Naplatu parkiranja treba uvesti i za autobuse koji bi se parkirali na sadašnjoj lokaciji ili eventualno u njenoj neposred-noj blizini s druge strane sadašnje trase ceste D-1. Treba raditi i na označavanju novih pješačkih itinerara prema novom parkiralištu i od njega prema Starom gradu te dalje u nastavku prema središtu Slunja starim mostom preko Korane.

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 30 29.10.2010 14:24:28

Page 32: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

31RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 6. PRIJEDLOG TURISTIČKIH AKTIVNOSTI

GRAD SLUNJ

Slika 7. PLAN KRETANJA U TURISTIČKOJ ZONI RASTOKE - II FAZA

Vrelo Slunjèice

Vrelo Slunjèice

0 100 200 300 400m

Državna cesta D1

Ostale važnije ceste

Gradske ceste

Glavni pravci kretanja pješaka PBUS Parkiralište za autobuse

Parkiralište I zona

Parkiralište II zonaP2

Lift

P1

Pješaèki putevi postojeæi

Potencijalni pješaèki putevi

L

PBUS

P2

P1

P2

Napoleonov magazin

STARIGRADSLUNJ

CETINGRAD

KARLOVAC

FURJAN

PLITVIÈKA JEZERA

OGULIN

L

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 31 29.10.2010 14:24:28

Page 33: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

32RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 6. PRIJEDLOG TURISTIČKIH AKTIVNOSTI

GRAD SLUNJ

Po pitanju uklapanja Starog grada Slunja u turističku funkciju i njegovo povezivanje s Rastokama, treba naglasiti da se prema Smjernicama za arheološka istraživanja, konzervatorsko-restauratorske radove, prezen-taciju, namjenu i održavanje Slunjskog Starog grada predviđa sljedeće:“Stari grad je moguće prezentirati jedino kao kultiviranu i brižno održavanu ruševinu, unutar koje će posjetitelji dobiti sve važnije podatke o Starom gradu, njegovim vlasnicima i cjelokupnoj njegovoj prošlosti. U tu se svrhu može iskoristiti neki postojeći prostor unutar gradske jezgre, ukoliko se takav u istraživanjima otkrije, a ukoliko ne, treba predvidjeti suvremenu interpolaciju unutar objekta ili neposredno uz njega“.

Slijedeći ove smjernice, moguća je razna namjena takvih prostora za održavanje pojedinih događanja kao što su koncerti, izložbe i drugo. Stoga treba predvidjeti odgovarajući prilaz objektu, njegovu unutrašnju i ambijentalnu rasvjetu te primjereno dodatno parkiralište u blizini gradine. Šetnica do Staroga grada treba biti dio šetnice kojom se povezuju Rastoke i Napoleonov magazin, a na Starome gradu ili u njegovoj neposrednopj okolici treba urediti vidikovac s pogledom na grad Slunj. U cilju udovoljavanja ovako elaboriranim uvjetima vezanim uz zaštitu spomenika kulture eventualne ugostiteljske sadržaje valja planirati izvan uže zone Starog grada.

Dodatni pravci kretanja koji se mogu obuhvatiti sustavom obilježavanja odnosili bi se na preostale dijelove obala Slunjčice i Korane na području grada Slunja, posebice na spojni put uz obalu Slunjčice od vodocrpne stanice do Starog grada te na staze u zoni kupališta kako je to predviđeno planom poduzeća “Kordun” d.o.o.. Budući da prema podacima TZ Slunja posjetitelji Rastoka tamo najčešće borave manje od tri sata i osim njih ne posjećuju druge lokalitete na području grada Slunja, aktiviranje dodatnih atrakcijskih točki i itinerera u blizini Rastoka moglo bi povećati trajanje boravka u Slunju i tako posredno povećati turističku potrošnju i prihode od turizma.

Prilikom planiranja kretanja u najužoj zoni Rastoka valja dodatno razmotriti aktualne planove u kontekstu realne situacije na loka-litetu, posebice one u vezi poštivanja prava vlasništva nad objektima i očuvanja okoliša u uvjetima znatnijeg povećanja broja posjetitelja. Stoga bi trebalo ograničiti izgradnju novih pješačkih putova, posebice onih koji bi mogli ugroziti sedrene barijere (neki od planiranih puteva na drvenim mostićima) i onih koji bi trebali proći preko privatnih pos-jeda stanovnika Rastoka. Za takvo dodatno proširenje mreže pješačkih putova ne može se očekivati pristanak vlasnika, naročito onih koje ne zanima turistička djelatnost.

Istodobno treba zaštititi i one subjekte koji se žele baviti turizmom na način da im se omogući proširenje djelatnosti i dodatno privlačenje potražnje. Tu se primarno misli na etno muzej na otvorenom u sklopu objekta “Slovin” d.o.o. s naplatom ulaska, koji svoju atraktivnost velikim dijelom temelji na kvalitetnom uređenju okoliša u sklopu privatnog imanja i poduzetničkom entuzijazmu. Stoga bi eventualno uklapanje ovakvog objekta u sveukupnu ponudu Rastoka negativno djelovalo na kvalitetu sveukupnog turističkog doživljaja. Naime, objekti ovakve vrste omogućavaju privlačenje zahtjevnije turističke potražnje, pose-bice uzmu li se u obzir i dodatni sadržaji kao što su kapaciteti za manje skupove i kvalitetna ugostiteljska ponuda.

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 32 29.10.2010 14:24:28

Page 34: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

33RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 6. PRIJEDLOG TURISTIČKIH AKTIVNOSTI

GRAD SLUNJ

Slik

a 8.

O

RG

AN

IZA

CIJ

A T

UR

IST

IČK

OG

KR

ET

AN

JA U

PO

DR

JU R

AS

TO

KA

IM

L

Pa

rki-

rališ

te

Pa

rki-

rališ

te

PBUS

Ku

pa

-liš

te

Pa

rki-

rališ

te

Javn

e p

rom

etn

ice

Pro

met

sam

o z

a vo

zila

s d

ozv

olo

m

Gla

vni p

ješa

èki p

ute

vi

Po

ten

cija

lni j

avn

i p

ješa

èki p

ute

vi

Zo

na

nap

late

ula

znic

a

I MLL

ift

Info

pu

nkt

Mu

zej i

cen

tar

za p

osj

eæiv

anje

PBUS

Par

kira

lište

za

auto

bu

se

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 33 29.10.2010 14:24:28

Page 35: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

34RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 6. PRIJEDLOG TURISTIČKIH AKTIVNOSTI

GRAD SLUNJ

S obzirom na uspješnost ovog modela očito je da u Rastokama ima prostora i za druge vrste kvalitativnih iskoraka u turističkoj ponudi. O tome treba razmišljati prilikom uređenja centra za posjećivanje koji bi se mogao urediti i na nekoj drugoj lokaciji ukoliko zbog privatnih interesa nije moguća realizacija na aktualnoj planiranoj lokaciji na južnom dijelu Rastoka. Ukoliko se ne pokaže interes za preuređenje nekog od postojećih objekata u privatnom vlasništvu za takvu svrhu, valja razmisliti i o gradnji posebnog objekta po mogućnosti što bliže sadašnjem info centru.

Jedno od ključnih pitanja buduće turističke valorizacije Rastoka je i naplata ulaznica. Prema aktualnim analizama u postojećem stanju i bliskom budućem vremenu ne vidi se opravdanost naplate ulaza posjetiteljima u Rastoke, ali se ne isključuje mogućnost takve naplate u buduće, ako i kad se to ocijeni opravdanim. Naplata bi trebala obuhvatiti kružni obilazak Rastoka s lokalnim vodičem za grupe i bez vodića za pojedince, a ukoliko netko od posjetitelja želi obići i imanje Holjevac, nema razloga da to dodatno ne plati, ukoliko se ne postigne drugačiji dogovor. U tom slučaju bi trebalo nastojati da se ulaz u Ras-toke organizira na jednome mjestu, najviše na dva, osposobiti centar za posjetitelje radi unapređenja ponude, dodatno urediti Rastoke itd.

Kako bi budući novi pješački most nizvodno od Rastoka postao ne-zaobilaznom atrakcijskom točkom, valja razmisliti i o naplati prelaska mosta umjesto izravne naplate, pogotovo ukoliko bi se ona morala or-ganizirati na više lokacija. Prednost naplate na mostu je jednostavnost i lakoća kontrole, tim više što se ona može vršiti i bez korištenja radne snage putem žetona za prolaz (kao npr. u sustavima javnog prijevoza, muzejima i sličnim lokacijama u svijetu). Vožnja liftom može i ne mora ući u cijenu razgleda, o čemu će odlučiti Javna ustanova i grad Slunj kao potencijalni investitor u lift na temelju podrobne analize.

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 34 29.10.2010 14:24:30

Page 36: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

35RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 7. ZAKLJUČAK

GRAD SLUNJ

7. ZAKLJUČAK

ZK Slunjčica kao turističko područje u dosadašnjem razvoju bila je orijentirana najvećim dijelom na područje Rastoka, unutar kojeg se razvijao turizam s naglaskom na prirodnu i kulturnu baštinu. Bili su prisutni, u manjoj mjeri, i turizam manifestacija, ribolovni turizam, rafting i kajak turizam te gastronomski turizam, a u novije vrijeme su stvoreni uvjeti za održavanje manjih skupova. Kupališni turizam za-pravo nije bio zastupljen jer se radilo gotovo isključivo o zadovoljavanju lokalnih potreba. Sve navedene vrste turizma nisu se do sada razvile u skladu s mogućnostima užeg i šireg lokaliteta. Nedvojbene turističke atrakcije različite vrijednosti, koje se nalaze unutar ZK Slunjčica, ali i u neposrednom okruženju, nisu ni danas odgovarajuće uređene ni inter-pretirane, pa prema uobičajenoj klasifi kaciji, predstavljaju, donekle s izuzetkom Rastoka, više potencijalne nego stvarne turističke atrakcije.

Zbog toga bi se u budućem turističkom razvoju ovoga područja, u skladu s preporukama ove Studije, trebalo prije svega usmjeriti na primjereno opremanje turističkih atrakcija. To uključuje uređenje prilaza turističkim atrakcijama i njihovo odgovarajuće označavanje putokazima, osiguranje odgovarajućeg broja parkirališnih mjesta i njihovo jasno obilježavanje prometnim znakovima, odgovarajuću interpretaciju turističkih atrakcije, odnosno opremanje prostora infor-mativnim i interpretativnim tablama, brošurama, lecima i sl. Potrebno je osigurati i kvalitetne sanitarne čvorove na mjestima većeg okupljanja posjetitelja, urediti staze za obilazak atrakcija i vidikovce, odmorišta/klupe uz staze za obilazak, poljepšati vidike vanjskim uređenjem ob-jekata i hortikulture, posebno cvijeća itd. S vremenom valja izgraditi nove i/ili osposobiti postojeće objekte u funkciji turizma kao što su centar za posjećivanje, muzeji i slični objekti, te povećati broj restorana s autentičnom ponudom i drugih ugostiteljskih objekata. Isto se odnosi i na prodavaonice suvenira i lokalnih proizvoda, ali i na smještaj u domaćinstvima, mini “eko” hotelima i sličnim objektima. Na tome tragu su i planirane turističke zone u Taborištu i kod lokaliteta Napoleonovog magazina, koje, kad se realiziraju, mogu znatno utjecati na povećanje atraktivnosti boravka na ovome području.

Kad se potencijalna turistička atrakcija (ili resurs) uredi u skladu s gornjim napucima, ona postaje stvarna turistička atrakcija. Zato se, na primjer, za vrelo Slunjčice može reći da je jedno od najljepših krških vrela u Hrvatskoj, ali ne i da je turistička atrakcija. Naime, ono nije uređeno kao turistička atrakcija jer je pristup do njega s glavne ceste neprimjeren i neoznačen, a nema niti primjerenog mjesta za parki-ranje. Iako pokraj ceste postoji interpretacijska tabla koju je izradila Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije put do samog vrela je neuređen, a okoliš zapušten. Slično se, u postojećem stanju, može reći i za grad Slunj, koji nema prepoznatljivih niti odgovarajuće uređenih turističkih atrakcija koje

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 35 29.10.2010 14:24:30

Page 37: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

36RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 7. ZAKLJUČAK

GRAD SLUNJ

bi privlačile veći broj turista, ali ih može stvoriti već samim uređenjem središta grada na način da pruža mogućnost kraćeg ugodnog boravka, za početak makar i samo prolaznim gostima.

Grad Slunj, Karlovačka županija i Ministarstvo kulture RH i drugi, rea-lizirali su neke od pretpostavki koje su nužne da se takav turistički razvoj ZK Slunjčica i dogodi. Tako je napravljeno niz planova, od PP Županije, UPU Grada Slunja, DPU Rastoka (za koje su napravljene konzervatorske studije Rastoka), uređuje se Stari grad, izdana je lokaci-jska dozvola za gradnju Sportsko-rekreacijskog centra Rastoke, kojim se predviđa stavljanje u funkciju i objekta Napoleonovog magazina, Državni zavod za zaštitu prirode izradio je Stručnu podlogu sa smjer-nicama za upravljanje ZK Slunjčica, a na tom tragu je i ova Studija itd. U njoj je naglasak turističkog razvitka stavljen na Rastoke kao centralni dio ZK Slunjčica, koji bi se funkcionalno trebao povezati s centralnom zonom grada Slunja i dijelovima ZK koji se šire uz rijeke Slunjčicu i Koranu u onim njihovim dijelovima koji su ambijentalno vezani uz Rastoke, u prvom redu Stari grad Slunj i Napoleonov magazin. U toj zoni trebao bi se odvijati najveći dio turističkog prometa ZK Slunjčica, iako bi pojedini turistički programi boravka mogli obuhvatiti i atrakcije u bližem i širem okruženju.

Osnovna namjera ovog plana je da se posjetiteljima omogući kvalitet-niji doživljaj Rastoka osmišljenim načinom obilaska te omogući za-nimljiv i nešto duži boravak na ovome lokalitetu aktivacijom i drugih mogućnosti kao što su obilazak kanjona dviju rijeka, Staroga grada, Napoleonovog magazina te središta grada Slunja. Uz to se predviđa i otvaranje širih mogućnosti za bavljenje različitim vrstama aktivnosti u prirodi, a uz odgovarajuću promociju moguće je intenzivirati i ciljane posjete s noćenjem. Nedostatak smještajnih kapaciteta, ali i odgovarajućih restoranskih kapaciteta više razine usluge trebao bi se rješavati u skladu s rastom kvalitete ostale turističke ponude. Obnova hotela na staroj lokaciji u Slunju tome bi dala znatan doprinos, ne samo zbog novih smještajnih kapaciteta, već i zbog izuzetne lokacije na stijeni na ulazu u grad Slunj.

Stoga je jedan od osnovnih ciljeva ove Studije biti jednom od podloga za izradu Plana upravljanja ZK Slunjčica koja se odnosi na turizam. Pri tom treba jasno istaći da razina turizma na određenom području najčešće ne može bitno prelaziti razinu opće razvijenosti toga područja, ali turizam može, a često i jest, pokretač toga razvitka. Naime, uređenje turističkih atrakcija stvara privlačne sadržaje i za lokalno stanovništvo, koje tada počinje bolje brinuti o baštini, uređenju kuća, okućnica i javnih površina, a to onda ima pozitivni utjecaj na cijeli prostor. Na taj se način stvara okružje ugodno za boravak i lokalnom stanovništvu i posjetiteljima koje privlače atrakcije kao što su Rastoke, ostala lijepa i očuvana priroda, kulturni spomenici, mogućnost zabave, neobavezne edukacije, rekreacije i dr. Takvi posjetitelji svojom potrošnjom dopri-nose i neposredno boljitku života lokalnog stanovništva, a to je, uz očuvanje kulturnog i prirodnog nasljeđa, bit turističkog razvoja.

Ovom Studijom predviđen je turistički razvitak ZK Slunjčica u dvije faze. U prvoj, kratkoročnoj fazi, predlaže se izgradnja pješačkog mo-sta na zapadnoj strani Rastoka preko Korane, njegovo povezivanje s putem do postojećeg parkirališta za autobuse uz D-1 te uređenje

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 36 29.10.2010 14:24:30

Page 38: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

37RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 7. ZAKLJUČAK

GRAD SLUNJ

parkirališta na lokaciji kod Napoleonovog magazina i pristupni put od tog parkirališta do Rastoka. Pješački most preko Korane omogućio bi kružno kretanje posjetitelja Rastoka, čime bi se smanjile nepotrebne gužve zbog presjecanja pješačkih tokova, posebno kod grupnih obi-lazaka i time povećao mogući broj istovremenih posjetitelja. U ovoj fazi predviđa se i dizanje kvalitete obilaska Rastoka kroz uređenje info punkta sa suvenirnicom, izgradnju sanitarnih čvorova i označavanje pravaca kretanja i glavnih točaka u prostoru

U drugoj fazi trebalo bi ukinuti slobodno kretanje motornih vozila i parkiranje u Rastokama i to s oba pristupa s D-1, odnosno iz smjera središta Slunja, a unutar Rastoka dozvoliti prometovanje i parkiranje motornih vozila samo stalnim stanovnicima Rastoka. U ovoj je fazi predviđena i mogućnost izgradnje dodatnog parkirališta za osobna vozila uz cestu D-1, približno nasuprut postojećem parkiralištu za auto-buse te s tim u vezi i izgradnja pješačkog mosta od tog parkirališta preko D-1. Ova nova parkirališna zona može se iskoristiti i za izgradnju centra za posjetitelje Rastoka, manji muzej i sl., odnosno može postati jedan od ulaza u Rastoke, odnosno na područje ZK Slunjčice. Također se predlaže i izgradnja pješačkih staza u zapadnom i sjeveroistočnom dijelu Rastoka i dodatnih pješačkih staza uz rijeke Koranu i Slunjčicu, uzvodno do vodocrpne stanice i dalje prema vrelu Slunjčice te osniva-nje etno muzeja. Znatna novost je i izgradnja lifta na padini ispod središta Slunja do Rastoka. U ovoj fazi se u skladu s mogućnostima predlaže i izgradnja još jednog pješačkog mosta preko Slunjčice, niz-vodno od crpne stanice te uređenje pješačke staze na drugoj obali, do Staroga grada, čime bi se povezale postojeće pješačke staze i time omogućio obilazak ZK Slunjčica, uključivo i Rastoke, u jednom smjeru, bez vraćanja po istome putu.

Rastoke su ne samo središte ZK Slunjčica, nego i glavna turistička privlačna točka za šire područje, pa je njegova namjena višedimen-zionalna. Naime, osim turističke atrakcije per se, Rastoke trebaju biti i polazišna (i završna) točka za obilaske okolice, bilo pješice ili na biciklu, za ribolovce i druge posjetitelje. Istodobno u zoni Rastoka trebalo bi zabraniti ribolov zbog opasnosti mušićarenja za posjetitelje, a kajakaštvo usmjeriti nizvodno na Koranu izvan granica ZK Slunjčica radi zaštite sedre na slapovima. U turističkom smislu moglo bi se jače aktivirati i kupalište na Korani.

Budući da u području Rastoka još živi lokalno stanovništvo koje ima svoju rutinu življenja, postavlja se pitanje prihvatnog kapacitata tog prostora. Drugim riječima, koliko istovremeno turista može biti na tom prostoru, a da se njihovim boravkom ne narušava prirodna i kulturna baština, prekomjerno ne remeti život lokalnih stanovnika i zbog broj-nosti istovremenih posjetitelja ne smanjuje turistička atraktivnost boravka na lokalitetu. U postojećem stanju zapravo nema prevelikog opterećenja Rastoka posjetiteljima, osim izuzetno i to prije svega zbog neorganiziranosti obilaska autobusnih grupa. Međutim, ima nezado-voljstva pojedinih domaćinstava koja nisu i ne žele biti uključena u turizam Rastoka. Takvima treba omogućiti da ih posjetitelji ne ometaju, što treba izvesti postavljanjem odgovarajućih oznaka za zabranu prolaska, ‘privatan posjed’ i slično, odnosno takva domaćinstva valja koliko je to najviše moguće, izuzeti iz itinerera. Međutim, s dodatnim uređenjem Rastoka i ZK Slunjčica, realno je očekivati povećanje broja

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 37 29.10.2010 14:24:30

Page 39: Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica NS · 2 razvoj turizma na podruČju znaČajnog krajobraza slunjČica sadrŽaj grad slunj 1. polazne osnove 3 2. analiza lokacije

38RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA 7. ZAKLJUČAK

GRAD SLUNJ

posjetitelja, pa i turista s noćenjem, što znači da bi prihvatni kapacitet s vremenom mogao biti ugrožen.

Ipak, organizacijom obilaska putem kružnih staza i produljenjem staza u ZK Slunjčica, odnosno disperzijom posjetitelja na širi prostor Rastoka, istovremeni održivi broj posjetitelja će se znatno povećati. Drugim riječima, procjenjuje se da bi se, bez negativnog utjecaja na prostor i turistički doživljaj tog prostora, ukupni broj istovremenih posjetitelja mogao dići sa sadašnjih 200 na barem 500, što znači da bi računajući godišnju mjesečnu i dnevnu dinamiku dolazaka godišnji broj posje-titelja ovoga područja mogao bez većih negativnih posljedica doseg-nuti brojku od oko 500.000. Nije realno očekivati takav rast potražnje u kratkom vremenu, a prihvatne mogućnosti lokacije mogu se u najvećoj mjeri regulirati brojem raspoloživih parkirališnih mjesta. Naime, ako se posjetitelji nemaju gdje parkirati u relativnoj blizini lokacije, neće se zaustaviti pa je dimenzioniranjem parkirališta moguće utjecati na ograničenje broja posjetitelja, ako to bude potrebno.

I konačno, razvoj turizma na ovome području ima svrhu poboljšanja života lokalnih stanovnika, bez negativnih utjecaja na prirodni i kulturni okoliš, a to se može postići jedino turističkom potrošnjom na tom području. Od posjetitelja koji dođu, pogledaju i odu, lokalna zajednica nema koristi. Zato se turistička potrošnja treba realizirati na što je moguće više načina: od naplate parkirališta, kupnje suvenira i lokalnih proizvoda, turističkih karata, CD-a i slično, do naplate ulaza na pojedine sadržaje i/ili objekte, restoranske usluge i usluge smještaja itd. Prihod od turizma treba biti motiv za uključenje sve većeg broja lokalnih stanovnika, ali i drugih investitora, u turističku ponudu. Posje-titelje treba nastojati zadržati na lokalitetu i odgovarajućom ponu-dom navesti ih na potrošnju, a primjerenom vrijednošću za novac i atraktivnošću turističkog proizvoda navesti ih i na ponovni dolazak.

Razvoj turizma na podrucju znacajnog krajobraza Slunjcica.indd 38 29.10.2010 14:24:30