Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma
Christopher P. Benton
Prevela i priredila Jelena Lilit Šljukić
Elektronska verzija distribuirana preko kabalističkog sajta www.svetakabala.me
Copyright © Jelena Lilit Šljukić
2
3
Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma i Pojava Drveta ţivota
Riječ Kabala, koja se često koristi da označi korpus Jevrejskog misticizma i koja
doslovno znači primiti ima gematriju 1 137. Ako momentalno obratimo paţnju na
Ponovljeni Zakon 8:3 pronaći ćemo veoma blizak stih:
“Čovjek ne ţivi o samom hljebu, već od svake riječi koja izlazi iz usta Gospodnjih”
Riječ koja je upotrijebljena za riječ u ovom stihu nije uobičajena Hebrejska riječ
devar kako bi se moglo očekivati, već se umjesto toga susrećemo sa riječju motzah
(mem-vav-tzaddi-aleph) što znači iskaz. Riječ ne samo da se osvrće na deset
zapovijesti sa kojima je Gospod, rečeno je, stvorio svijet2, već takoĎe ima brojčanu
vrijednost 137, isto kao Kabala. Shodno tome, za mene, ovaj stih predstavlja
saţetak esencije Kabale. Drugim riječima, Kabalom se pokušavaju shvatiti
značenja i procesi iza Boţijeg stvaranja univerzuma, kao I podrška ţivotu koju smo
primili od Onog koji je iza razumijevanja. Tako u ovom jednom stihu, mi imamo
kompletan saţetak onoga što teţimo da shvatimo Kabalom.
Mnogi ljudi kada razmisljaju o Kabali i jevrejskom misticizmu, odmah započinju
sa izučavanjem Zohara. MeĎutim mnogo prije Zohara postojala je Sefer Yetzirah,
Knjiga Stvaranja. Pravi datum i autorstvo ove knjige je nepoznato, ali dok će je
iskreni vjernici pripisati Abrahamu, stil Hebrejskog sugeriše na period Mišne,
otprilike 200 Nove ere. Tekst Sefer Yetzirah je mnogo kraći nego bolje znanog
Zohara, po mnogim aspektima, to je kao tanka matematička knjiga, kratka u
sadrţaju ali teška za dešifrovanje običnom čitaocu. Pored toga polazište Sefer
Yetzirah pojavljuje se kao potreba da bi se uskladile dvije rabinske teorije kreacije.
Jedna od ovih je da je svijet stvoren sa deset iskaza:
“Sa deset iskaza stvoren je svijet” (Pirkei Avot 5:1)
1 Pošto je svako slovo u Hebrejskom alefbethu takodje broj, svako slovo ima svoju numerološku vrijednost. Ova
vrijednost poznata je kao gematrija, od grčke riječi mjera. 2 Pirkei Avot 5:1
4
I druga, da je svijet stvoren pomoću 22 slova Hebrejskog alefbetha:
“Bazalel 3 je znao kako da kombinuje slova sa kojima su stvoreni nebo I zemlja”
(B. Berachot 55a)
Zato Sefer Yetzirah počinje kombinovanjem i usklaĎivanjem 10 I 22 u ovim
početnim riječima Poglavlje 1, Stih 1:
“ Sa trideset I dvije čudesne staze mudrosti…On stvara svoj univerzum” (Sefer
Yetzirah 1:1)
Ovdje ćemo istraţiti odabrani stih iz Sefer Yetzirah, sa ciljem da vidimo kako su 22
slova Hebrejskog alefbetha bila upotrijebljena da definišu kocku kao rani model
univerzuma i pratićemo razvoj 10 Sefirota iz Sefer Yetzirah kroz kasnije tekstove
Bahira i Zohara. TakoĎje ćemo pronaći tragove koji se odnose na ovaj rani model
kreacije koji neki zovu Kocka Univerzuma, transformisanog u sada široko
rasprostranjeno Drvo Ţivota. Konačno pokazaćemo kako današnje Drvo Ţivota
razvijano od strane Rabbi Isak Lurije u 16-tom vijeku u Safed-u, savršeno
usklaĎuje kabalu Sefer Yetzirah sa novijim Zoharom. Počećemo analizom stiha za
stihom različitih pasusa Sefer Yetzirah.
3 Bezalel je bio glavni majstor za Šator od Sastanka I Kovčeg Zavjeta. Vidjeti Izlazak 31.
5
Slova i Sefiroti u tekstu Sefer Yetzirah
Kao i mnogi drevni tekstovi, originalna manuskripta Sefer Yetzirah nije više u
postojanju . Umjesto toga imamo različite varijante tekstova. Četiri glavne verzije
su: 1. Saadia verzija i komentar od strane Saadia Gaon-a koji je objavljen 931
Nove ere. 2. Duga verzija i komentar objavljen 946 Nove ere od strane Rabi
Shabbetai Donnelo. 3. Kratka verzija i komentar objavljen oko 956 Nove ere od
strane Donash Ibn Tamim i 4. UreĎena verzija poznatija kao GRA verzija izraĎena
od strane Rabbi Eliahu, Gaon od Vilne 1700.
Sve četiri ove verzije slaţu se jedna sa drugom oko ključnih tačaka, ali varijacije
počinju kada krenemo da razgledamo fine detalje. U mnogim pogledima, ipak je
GRA verzija najbolja verzija za rad, zato što je izraĎena nakon Zohara i kreacije
dijagrama Drveta Ţivota i zato teţi da se harmonizuje sa ovim kasnijim
Kabalističkim razvojima više nego druge verzije. Tako, uz jedan izuzetak, sve naše
reference ce ići iz GRA Verzije. TakoĎe, činjenica da razvoj i evolucija postoji u
tekstovima ovih različitih verzija, dovodi nas do jedne vaţne tačke. Naime, Kabala
nije gotova i završena tema. Umjesto toga, kao mnoga druga područja istrage
nastavlja da raste i da se razvija. Posebno, ja ne smatram da je Sefer Yetzirah
završeno djelo. Po mom mišljenju postoji nekoliko mjesta gdje mogu biti
napravljena poboljšanja. Ali to je tema za mnogo kasnije. Za sada, vratimo se na
tekst!
„Sa 32 mistične staze (netivot peliyot) mudrosti, urezan Yah, Gospod nad
vojskama, Gospod Izraelski, Ţivi Bog, Kralj univerzuma, El Shaddai, milosrdan i
milostiv, uznesen i najviši, koji prebiva u vječnosti, čije je ime sveto. On je
uzdignut i svet i On je stvorio svoj univerzum sa tri knjige, sa tekstom (sefer), sa
brojem (safar) i sa komunikacijom (sippur)“ Sefer Yetzirah 1:1
Kao što smo ranije pomenuli, početak Sefer Yetzirah sa 32 (10+22) sugeriše samo
po sebi da će tekst teţiti da se uskladi sa 10 iskaza koji su bili upotrijebljeni da se
6
stvori svijet sa alternativnom teorijom da je svijet stvoren sa 22 slova Hebrejskog
alefbetha. TakoĎe, kao što Kaplan4 ističe u svom komentaru na Sefer Yetzirah, riječ
netivot za staze teţi da označi više ličnu stazu, nasuprot javne staze. Dakle, Sefer
Yetzirah opisuje proces ličnog stvaranja isto koliko i univerzalnog stvaranja.
Dalje, tekst govori o trideset i dvije staze koje je urezao Jah (Gospod). Riječ za
ugravirano (chakak, chet-kuf-kuf) takoĎe se moţe prevesti i kao naredba. Ovo ne
treba da iznenenadi jer su u drevna vremena naredbe kraljeva često bile bukvalno
ugravirane ili umetnute u kamen. Prema tome, vaţno je da su ove staze koje
definišu univerzum esencijalni fundamentalni zakoni koji su proglašeni i umetnuti
u kamen od strane Kreatora. Danas moţemo reći da su oni analogni zakonima
fizike, bazični principi kojima se dalji razvoj univerzuma mora prilagoditi. Ili na
psihološkom nivou, moţemo uporediti ove odredbe sa osnovnim uvjerenjem koje
osoba ima o samoj sebi kroz koju svaka druga percepcija mora biti filtrirana.
Osim toga u stihu 2:3 veza izmeĎu urazane i naredba ojačana je riječima: “On ih
je urezao glasom”. Neko takoĎe moţe dodati da je ovo urezivanje glasom primjer
yesh m’ayin ili stvaranje nečega iz ničega. Na primjer, ovo je ono što vidimo na
početku Tore gdje Bog stvara svoj univerzum kroz izgovorenu riječ i ovo nas čak
nosi u Hrišćanska JevanĎelja gdje na početku JevanĎelja po Jovanu čitamo stih:
“U početku bješe riječ…” Konačno trebalo bi primijetiti da na Hebrejskom izraz
devar znači oboje naredba i stvar, ponovo predočavajući vezu koja postoji izmeĎu
izgovorene naredbe i stvorenog objekta.
Sljedeći dio stiha 1:1 sadrţi nekoliko opisnih naznaka Gospoda. Postoji tendencija
jednog dijela Kabalista da poveţu ove deskriptivne pojmove sa značenjem deset
sefirota kao što su shvaćeni u kasnijoj kabali. Ali, uvijek sam pronalazio redove
izmeĎu pojedinih riječi i kasnijeg razvoja, prilično oskudnog, a to je jedno mjesto
gdje mislim da tekst moţe biti poboljšan. Ako je originalna namjera autora bila
jednostavno da opiše Boga kroz atribute, kao što je to često raĎeno u Tori, onda u
revidiranom čitanju ova lista moţe biti zamijenjena jasnijim podudaranjima u
savremenim značenjima 10 sefirota.
Poslednji red stiha iznad navodi da je Bog stvorio svoj univerzum sa tekstom
(sefer) sa brojem (safar) i sa komunikacijom (sippur). U modernoj terminologiji
4 Sefer Yetzirah, knjiga stvaranja, Aryeh Kaplan
7
moţda moţemo asocirati ove procese, sa desnom i sa lijevom moţdanom
funkcijom i komunikacijom izmeĎu ove dvije hemisfere. TakoĎe imajte na umu, da
za razliku od osnovne pretpostavke moderne nauke, svemir je derivat. Drugim
riječima Sefer Yetzirah pretpotstavlja da je ţivot taj koji stvara materiju, nikako
obrnuto. Konkretno, mogli bismo reći da na ličnom nivou to predstavlja
koordiniranu interakciju dvije moţdane hemisfere mozga, koje svakoj osobi
stvaraju jedinstven pogled na svijet, zato je svaka osoba zainteresovana za vlastitu
jedinstvenu verziju stvarnosti. Pročitajmo sledeće riječi u Talmudu:
„Presveti da je blagoslovljen, oblikovao je svakog čovjeka u pečatu prvog čovjeka,
a ipak niti jedan od njih posjeća na svog druga. Dakle, svaka osoba se obavezuje
da kaţe:“Svijet je stvoren za mene“. (B. Sanhedrin 37a).“
Stvaranje svijeta s tekstom (Sefer), brojem (Safar) i komunikacijom (sippur) takoĎe
uvodi obrazac koji se ponavlja tokom Sefer Yetzirah. Naime, osnovni model za
stvaranje mnoštva u stvarnosti je trijada jedno nasuprot drugog, zajedno sa
komunikacijom izmeĎu dva suprotna dijela. Sefer Yetzirah temelji ovaj model na
Propovjedniku 7:14 "Jer je Bog stvorio jedno prema drugom". 5Osim toga,
komunikacija izmeĎu suprotnosti se uopšteno kroz Sefer Yetzirah naziva kao
savez dva suprotstavljena dijela. Osoba takoĎe moţe misliti o ovom savezu kao o
ugovoru ili protokolu za dinamičke interakcije. TakoĎe treba napomenuti da riječi
Sefer (tekst), Safar (broj), i Sippur (komunikacija) sve imaju isti korijen tri slova u
hebrejskom (samech-Peh-Reš). Ovo sugerira da je podjela stvarnosti u dvije
suprotnosti sa zavjetom meĎu njima, krajnja iluzija. To je kao da uzmete čašu vode
i proglasite da će se podijeliti na vodu i vodu, sa vodom izmeĎu njih koja će se
koristiti za komunikaciju. Na kraju, ipak, još uvijek je samo voda. Konačno,
podjela trijada je ništa više nego velika iluzija koja se koristi da bi se stvorio
osjecaj mnoštva. Nadalje, ako pogledamo gematriju slova samech, peh, resh, naći
ćemo da je to 60+80+200=340, isto kao shem (shin+mem =300) Hebrejska riječ
za ime. Tako moţemo reći da je stvaranje Boţije ime, a ovo nije jedino mjesto gdje
5 Pogledajte Sefer Yetzirah 6:4
8
nalazimo ovakvu asocijaciju 6. Pored toga, kada budemo u stanju da vidimo iza
iluzije ove podjele, tada će na taj dan Ime biti Jedno7.
U drugom stihu Sefer Yetzirah termin sefirot je uveden po prvi put.
„Deset sefirota praznine i 22 slova temelja: tri majčinska, sedam udvojenih i
dvanaest jednostavnih.“ (Sefer Yetzirah 1:2)
Pojam sefirot je proizvedena riječ za koju se čini da se odnosi na riječ safar za
broj. U tom smislu, moglo bi se shvatiti kao specijalan termin za 10 iskaza uz
pomoć kojih je stvoren svijet. To bi takoĎe moglo predstavljati amalgam tri riječi
sefer, safar i sippur koji su pomenuti u stihu kao tekst, broj i komunikacija.
Sljedeća riječ belimah se obično prevodi kao praznina. Osim toga ta riječ se
pojavljuje samo jednom u cijelom Tanahu, Hebrejskoj Bibliji, u stihu iz knjige o
Job-u.
“On povrh praznine Sjever razapinje, On drţi zemlju o ništa obješenu” (belimah)
Job (26:7)
MeĎutim, tri slova u korijenu riječi belimah (beth-lamed-mem) grade glagol
„obuzdati“ i ovo je interpretacija data u Talmudu:
“R. Ila'a reče: Svijet postoji samo zbog zasluga onih koji se obuzdavaju u
sukobima, jer je zapisano: On je objesio zemlju nad belimah“ (B. Chullin 89a)
Nanovo prevedena riječ belimah u Job-u kao „suzdrţanost“ osobito je prikladna
jer svi stihovi koji slijede imaju veze sa stavljanjem ograničenja nad elementima
prirode.
6 Konkretno, pogledajte Zohar I:12a, Zohar I:15a, I Zaharija 14:9.
7 Zaharija 14:9
9
„Zavezuje vode u oblacima svojim i ne prodire se oblak pod njima. Drţi prijesto
svoj. Razapinje oblak svoj nad njim. MeĎu je postavio oko vode dokle ne bude kraj
svjetlosti i mraku.” (Job, 26:8-10)
Shodno tome, bolji način za prevod drugog stiha Sefer Yetzirah moţe biti:
“ 10 Sefirota suzdrţanosti i 22 slova temelja, tri majke, sedam udvojenih i 12
jednostavnih” (Sefer Yetzirah 1:2)
Ako pogledamo Gematriju od belimah pronaći ćemo neke obrasce koji su vrlo
zanimljivi. S jedne strane, brojčana vrijednost bet-lamed-jod-mem-he je 87, a to je
brojčana vrijednost riječi ulhavdil (Vav-lamed-he-bet-dalet-jod-lamed) koja se
nalazi u Postanku 1:18 i što znači "i podijeliti." Tako, baš kao što je stavljanje
ograničenja nad različitim djelovima prirode bitan dio kreativnog procesa, tako je i
podjela jedinstva u različite komponente. Nadalje, zagonetka o kojoj su drevni
rabini razmišljali je da na kraju drugog dana stvaranja Bog nije rekao: "To je
dobro", kao što to čini na kraju drugih dana. Jedan od razloga koji su naveli rabini
u Genesis Rabbah IV: 6, je da iako su ove podjele bile neophodne za stvaranje
stabilnog i krotkog svijeta, one još uvijek predstavljaju raskol, razaranje izvornog
stanja nediferenciranog jedinstva i u tom smislu, to nije dobro.
S druge strane, takoĎe moţemo izjednačiti belimah sa Elohim plus slovo Alef.
Boţije Ime Elohim ima gematriju 86 (alef-lamed-he-jod-mem), a slovo alef ima
numeričku vrijednost 1, i 86+1=87. MeĎutim, glif za alef dodatno se moţe
rastaviti na dva jod i vav (ו+י+י=א) i to rezultira brojčanom vrijednošću od 26 koja
je na hebrejskom ista kao najsvetije četvoroslovno Ime Boţije (jod, he, vav, he),
koje se danas uvijek izgovara kao Adonai (Gospod). Stoga moţemo sada reći da je
belimah jednaka Elohim + Adonai. U čemu je vaţnost ovoga?
Naime, prema tradiciji, kako bi ovaj svijet opstao, Bog ga je morao stvoriti
ravnoteţom izmeĎu milosti i pravde i atribut milosrĎa simboliziran je imenom
Adonai dok je pravda predstavljena sa Elohim. Ovakva interpretacija Adonai i
Elohim, evoluirala je iz Biblije, gdje se puno puta koristi Adonai u sprezi sa
djelima milosti i milosrĎa, dok je Elohim povezano sa stihovima koji govore o
rasporedbi Boţije pravde.
10
„Presveti, neka je Blagoslovljen: Ako stvorim svijet samo na temelju milosti,
njegovi grijesi biće veliki, a samo na temelju suda, svijet ne moţe opstati. Stoga ću
ga stvoriti na temelju pravde i milosti i tada se moţe odrţati. Odatle izraz: Gospod
Bog (Adonai Elohim).“ Genesis Rabbah XII:15
Tako, moţemo zaključiti da 10 ograničavajućih sefirota pruţaju balans izmeĎu
milosti i pravde, ili izraţeno na drugi način izmeĎu ekspanzije (rasta) i kontrakcije
(regulative).
Sledeći stih Sefer Yetzirah koji ćemo razmotriti, eksplicitno navodi da je svijet
stvoren sa 22 slova hebrejskog alefbeta.
“Dvadeset-dva slova temelja: On ih je ugravirao, On ih je urezao, On ih je
permutovao, On ih je izmjerio, On ih je transformisao i sa njima je oslikao sve što
je formirano i sve što će biti formirano”.(Sefer Yetzirah 2:2)
Izjavu da je svijet stvoren sa 22 hebrejska slova, ne treba shvatiti kao neku drevnu
Hebrejsku bajku. Umjesto toga, u tome zaista postoji jezgro istine. Na primjer,
ovaj stih govori da je stvarnost s jedne strane formirana od neuništivih sastavnih
djelova i ovo se ne razlikuje od toga kada kaţemo da se Univerzum sastoji od
protona, elektrona i neutrona ili da broj kao što je 6 moţe biti napisan kao proizvod
prostih brojeva 2 i 3. TakoĎe, ovaj stih moţemo interpretirati na više ličnom,
psihološkom nivou. Psihički, moţemo reći da je naš svijet zaista napravljen od
riječi i kao što smo ranije rekli, hebrejska riječ devar znači i riječ i stvar. Kroz
riječi i njihove meĎusobne interakcije mi smo kreirali naš poseban pogled na svijet
I jedinstvenu realnost koju svak od nas vidi. Nadalje, konstitutivni djelovi ovih
riječi su ništa više do slova alefbeta. Tako, ako riječi stvaraju naš opis stvarnosti I
ako slova stvaraju riječi, tada nije pretjerano reći da je pomoću slova stvoren
Univerzum. Izjavu kao što je ova, jednostavno je potrebno shvatiti u
odgovarajućem kontekstu.
U stihu iznad se kaţe: On ih je ugravirao, On ih je urezao, On ih je permutovao,
On ih je izmjerio i transformisao.
11
Kao što smo pomenuli ranije riječ za ugravirano (chet, kuf, kuf, nun) takoĎe se
moţe čitati I kao naredba I ovo se odnosi na stvaranje nečega iz ničega. Slično,
riječ za urezano (chet-tzaddi-bet-nun) takoĎe znači oblikovano i ovo se odnosi na
stvaranje nečega iz nečega. Na primjer, kada imamo početnu inspiraciju koja se
pojavi u glavi niotkuda, tada moţemo početi oblikovati ideje I ići čak I dalje. Ovo
oblijovanje je stvaranje nečega iz nečega.
Sljedeća ključna riječ koju susrećemo u našem stihu je permutovana (tzaddi-Resh-
Peh-nun). Ovo je još jedan dodatni primjer stvaranja-nečega iz nečega . Spajanjem
i kombinovanjem slova na različite načine, moţemo stvoriti različite riječi. Kao što
Sefer Yetzirah sama ističe u stihu 2:4, ista slova koja speluju uţitak (ayin-nun-
gimmel) lako se mogu preurediti da speluju riječ kuga (nun-gimmel-ayin). Ili ,
jedina razlika izmeĎu čiste i neuredne sobe je u tome kako su stvari rasporeĎene.
Kroz samo preureĎivanje, nečega što je već tamo, moţemo stvoriti drugačiju
realnost.
Nakon permutovanja, nalazimo riječ teţio (shin-kuf-lamed-nun) i ovo se odnosi na
mjere ili ograničenja koja se stavljaju nad objektima. Na primjer, ako procijenimo
teţinu predmeta na 170 kg to takoĎe znači da njegova teţina nije jednaka nekom
drugom broju. Broj koji definiše predmet, ga takoĎe ograničava od toga da bude
nešto drugo. Osim toga, kao što je pomenuto, ograničenja i razgraničenja su vaţni
djelovi u kreativnom procesu. Ovo je rječito izraţeno u Job 26 i Psalm – u 104.
„Zavezuje vode u oblacima svojim, i ne prodire se oblak pod njima. Drţi prijesto
svoj, razapinje oblak svoj nad njim. MeĎu je postavio oko vode dokle ne bude
kraj svjetlosti i mraku.“ (Job 26:8-10)
“Utvrdio si zemlju na temeljima njezinim, da se ne pomjeri na vijek vijeka.
Bezdanom kao haljinom odjenuo si je; na gorama stoje vode. Od prijetnje tvoje
bjeţe, od gromovnoga glasa tvojega teku. Izlaze na gore i slaze u doline, na mjesto
koje si im utvrdio. Postavio si meĎu, preko koje ne prelaze, i ne vraćaju se da
pokriju zemlju. (Psalm 104:5-9)
12
Konačno, dolazimo do stiha 2:2 i riječi transformisao (hey-mem-yud-resh-nun)koja
takoĎe moţe biti prevedena kao zamijenio ili razmijenio. Kada je ispravno
shvaćeno, ovo je nešto što viĎamo u prirodi svo vrijeme. Drugim riječima, kada
priroda pronaĎe uspješan obrazac, sklona je ka tome da taj obrazac koristi iznova i
iznova. Na primjer, vidimo spiralne oblike ne samo u najvećim galaksijama, već i
u najmanjim morskim školjkama, a grananje odreĎenog stabla ne nalazimo samo
kod velikih grana već i kod najmanjih grančica.
Dakle, ako sami sebe zamišljamo kao uspješne voĎe, tada ćemo generalno imati
tendenciju da preuzmemo vodeću ulogu bez obzira na okolnosti. Primjenjujući iste
obrazce na različite situacije, ne samo da stvaramo šarolik univerzum, već to
činimo uz najmanje napora. Ukratko, stih 2:2 ne samo da potvrĎuje da je svijet
stvoren od primarnih komponenti, takoĎe nam pruţa detaljan prikaz koraka
uključenih u kreativni proces: odredbom, oblikovanjem, kombinovanjem,
mjerenjem i konačno supstitucijom uspješnih obrazaca u različitim situacijama.
Sada se vraćemo na stih 1:2 gdje čitamo da su 22 slova hebrejskog alefbeta
podijeljena u tri grupe: tri majčinska, sedam udvojenih i dvanaest jednostavnih.
“ 10 Sefirota suzdrţanosti i 22 slova temelja, tri majke, sedam udvojenih i 12
jednostavnih” (Sefer Yetzirah 1:2)
U stihu 3:4 tri majčinska slova su identifikovana sa elementima vazduha, vode i
vatre.
„Tri majčinska aleph-mem-shin u Univerzumu su vazduh, voda, vatra. Nebo je
stvoreno od vatre, Zemlja je stvorena od vode i vazduh od Daha koji odlučuje
meĎu njima.“(Sefer Yetzirah 3:4)
Asocijacija vazduha, vode i vatre sa aleph, mem i shin posve je prirodna jer
Hebrejska riječ za vazduh (aleph-vav-jod-resh) počinje sa aleph, Hebrejska riječ za
vodu (mem-jod-mem) počinje sa mem, Hebrejska riječ za vatru (aleph-shin)
završava sa shin. TakoĎe, ovaj stih ponavlja primarni kreativni obrazac pronaĎen u
13
Sefer Yetzirah trijada dvije suprotnosti povezane posredničkim principom. Uz to,
moţemo reći da su sva tri majčinska slova sadrţana u Imenu (shem, mem-shin) jer
ne moţemo reći shem bez vazduha u tihom slovu aleph da bi povezali shin sa mem.
Sada, vratimo se za trenutak stihu 3:2.
„Tri majčinska aleph-mem-shin, velika i čudesna tajna, prekrivena i zapečaćena
sa šest prstenova, a iz njih vazduh, voda, vatra i od njih potiču očevi, a od očeva
posljedice“ (Sefer Yetzirah 3:2)
Tri oca, izričito je definisao Kaplan8 kao tri slova: jod, he i vav koja su
upotrijebljena u najsvetijem Imenu muškog roda za Boga (jod-he-vav-he) i ovo je
posve prikladno u pojmovima stiha 1:13 kojeg ćemo sledećeg istraţiti. TakoĎe, u
drevnim vremenima, prsten kralja koristio se za utiskivanje pečata nad zvaničnim
dokumentima. Kao što ćemo vidjeti u sledećem stihu, slova jod, he i vav koja
korespondiraju sa aleph, mem i shin mogu biti rasporeĎena u šest različitih
permutacija i ove permutacije pečate šest pravaca. Tim činom, stvoren je ograničen
svijet koji nas razdvaja od čudesnih tajni jedne veće realnosti.
„On je odabrao tri slova od jednostavnih, u misterioznom vijećanju sa tri
majčinska aleph-mem-shin i On ih postavi u Svoje Veliko Ime i zapečatio/dovršio
je sa njima šest krajnosti. Pet: On je zapečatio/dovršio visinu i okrenuo se ka
uzvisini i zapečatio/dovršio je sa jod-he-vav. Šest: On je zapečatio/dovršio ispod i
okrenuo se na dolje i zapečatio/završio sa jod-vav-he. Sedam: On je
zapečatio/dovršio istok i okrenuo se ka ispred i zapečatio/dovršio sa he-jod-vav.
Osam: On je zapečatio/dovršio zapad i okrenuo se ka iza i zapečatio/dovršio sa
he-vav-jod. Devet: On je zapečatio/dovršio jug i okrenuo se na desnu stranu i
zapečatio/dovršio sa vav-jod-he. Deset: On je zapečatio/dovršio sjever i okrenuo
se ka lijevoj strani i zapečatio/dovršio sa vav-he-jod. (Sefer Yetzirah 1:13)
8 Sefer Yetzirah, Knjiga Stvaranja, Aryeh Kaplan
14
Raspored slova za pečate u ovom slučaju nije uzet iz GRA verzije Sefer Yetzirah,
već iz kratke verzije i Saadia verzije. Lekcija koju ţelim da izvedem, moţe biti
napravljena i uz pomoć GRA verzije, ali u mnogim aspektima nalazim da je to
puno lakše uz pomoć verzije prezentovane iznad.
Glavna stvar koju moramo shvatiti u ovom pasusu je da kada se krećemo iz našeg
prvog pravca do finalnog, mi se zapravo krećemo od, kako ja to volim da zovem
maksimalno otkrivene svetosti do maksimalno skrivene svetosti. Pravci i njihova
korespondirajuća kombinacija slova, prikazani su na slici ispod:
Pravac gore asociran je sa najvećom otkrivenom svetošću u neograničenoj
beskonačnosti budnosti i osjećaja za beskraj unutar nas. Sledeće, imamo dolje -
Zemlja i njena ljepota takoĎe je sveta premda više ograničena. Idući dalje, moţemo
reći da je svetost više otkrivena na istoku nego na zapadu, zato što izlazeće sunce
predstavlja bistrinu i prosvjetljenje. I konačno, svetost je više otkrivena na jugu
nego na sjeveru zato što tropska toplina predstavlja milost, dok hladan sjever
predstavlja surovost i konstantnu borbu. S toga, kao što se krećemo pravcima ovim
redom, tako se i krećemo kroz kontinuum od Boţijeg otkrivanja do Boţijeg
skrivanja.
PRAVAC SLOVA
GORE YHV (JOD-HE-VAV)
DOLJE YVH (JOD-VAV-HE)
ISTOK HYV (HE-JOD-VAV)
ZAPAD HVY (HE-VAV-JOD)
JUG VYH (VAV-JOD-HE)
SJEVER VHY (VAV-HE-JOD)
15
Sada, hajde da interpretiramo priču ispričanu sa šest permutacija slova jod, he i
vav. Prvo, obratite paţnju da je slovo jod prvo slovo Najsvetijeg Hebrejskog Imena
za Boga (jod-he-vav-he) i simbolizuje Boga kao Kralja. Drugo, slovo he,
tradicionalno predstavlja prisustvo Boţije znano kao Shechinah i da se ponekad
metaforički naziva Kćer. Pored toga, postoji i tradicija prema kojoj kada ljudi
griješe idu u progonstvo i razdvajanje od Boga, ali u isto vrijeme i Shechinah ide
sa njima. I konačno slovo vav gramatički stoji za riječ i , i kao takvo predstavlja
vezu i zajedništvo. Posljedično, ako se budemo pridrţavali sledećih pravila
interpretacije, tada ćemo vidjeti da permutacija slova priča svoju priču putovanja
od otkrivene do sakrivene svetosti.
Pravilo 1: Svetost je više otkrivena kada se jod nalazi ispred he i/ili vav.
Pravilo 2: Svetost je više otkrivena kada se he nalazi prije vav.
Pravilo 3: Svetost je više otkrivena kada vav ne dolazi izmeĎu (i stvara odvojenost
izmeĎu) jod i he.
Prateći ove smjernice, moţemo pustiti slova I smjerove, da za nas stvore sledeću
alegoriju proputovanja od otkrivenog do skrivenog.
Pravac Slova Prevod Interpretacija
Gore Jod-he-vav Kralj/Kćerka ujedinjeni Ne postoji razdvojenost izmeĎu Boga I Shechine
Dolje Jod-vav-he Kralj I Kćerka Kralj dolazi prvi, ali sada postoji razdvojenost sa
vav. Shechinah je u progonstvu
Istok He-jod-vav Kćerka/Kralj ujedinjeni Svetost je umanjena, jer Kralj dolazi prvi
Zapad He-vav-jod Kćerka I Kralj Slovo vav stvara razdvojenost izmeĎu Shechine I
Boga
Jug Vav-jod-he Ujedinjeni Kralj/Kćerka Slovo vav dolazi prvo, Bog I Shechina su više
skriveni
Sjever Vav-he-jod Ujedinjeni Kćerka/Kralj Kada Kralj dolazi zadnji, Bog je u maksimalnoj
skrivenosti
Tako, šest permutacija, ne samo da kompletiraju i pečate šest pravaca koji definišu
naš svijet, oni takoĎe pričaju priču duhovnog putovanja. Nadalje, pošto očinska
16
slova jod, he i vav, korespondiraju sa majčinskim slovima aleph (א) mem (מ) i shin
.ova tri majčinska slova definišu naš trodimenzionalni osovinski sistem ,(ש)
Drugim riječima aleph predstavlja gore/dolje9 , mem korespondira sa istok/zapad i
shin sa jug/sjever. Ovo je početak konstrukcije Kocke Univerzuma od slova
Hebrejskog alefbeta.
U našem sledećem stihu iz Sefer Yetzirah, razmotrićemo sedam udvojenih slova
alefbeta. Ovo su slova, koja tradicionalno, mogu biti izgovorena na oba načina i
tvrdo i meko i kao takva, predstavljaju one stvari u ţivotu koje se mogu
manifestovati kao polarne suprotnosti.
“Sedam udvojenih: bet-gimmel-dalet-kaf-peh-resh-tav.Njihov temelj je: Mudrost,
Bogatstvo, Sjeme, Ţivot, Vlast, Mir i Ljepota. (Sefer Yetzirah 4:2)
Sedam udvojenih: bet-gimmel-dalet-kaf-peh-resh-tav u govoru i mijenjanju reda.
Promijeniti red Mudrosti je Ludost, promijeniti red Bogatstvu je Siromaštvo,
promijeniti red Sjemenu je Opustošenje, promijeniti red Ţivotu je Smrt, promijeniti
9 Zato što obje gore/dolje permutacije počinju sa jod
17
red Vlasti je Potčinjenost, promijeniti red Miru je Rat, promijeniti red Ljepoti je
Ruţnoća. (Sefer Yetzirah 4:3)
U stihu 4:2 nalazimo sedam vrlina pripisanih slovima Hebrejskog alefbeta, koja
imaju udvojen zvuk i u sljedećem stihu vidimo svaki od ovih kvaliteta uparen sa
svojom suprotnošću. Vrline Mudrosti, Bogatstva, Sjemena, Ţivota, Vlasti, Mira i
Ljepote ne pojavljuju se istim redosledom u različitim verzijama Sefer Yetzirah. U
drugim verzijama, ovi kvaliteti pripisani su drugim slovima. MeĎutim, u našoj
konstrukciji Kocke Univerzuma mi ćemo vidjeti, kako se dobro, gore naznačena
slova uklapaju u date asocijacije i kasnije kada budemo diskutovali o dijagramu
Drveta Ţivota, takoĎe ćemo pronaći dobra poklapanja.
U stihu 4:4 tačno vidimo, kako će ova slova biti ugradjena u Kocku Univerzuma.
“Sedam udvojenih: bet-gimmel-dalet-kaf-peh-resh-tav, Gore i Dolje, Istok i Zapad,
Sjever i Jug i Sveta Palata tačno u centru i sve ih podrţava.”(Sefer Yetzirah 4:4)
Sada moţemo asocirati bet (ב ), gimel (ג ), dalet (ד ), kaf (כ ), peh (פ), resh (ר), i tav
sa krajnostima i centrom trodimenzionalnog osovinskog sistema prethodno (ת)
utemeljenog sa tri majčinska slova: aleph, mem i shin.
18
TakoĎe, u ovoj tačci moţemo stvoriti priče koje bi nam pomogle da razumijemo i
koje bi nam dale osjećaj o osobinama koje su dodijeljene ovim slovima.
Mudrost – Bet – Gore: Kada pogledamo u nebo, a posebno tokom noći suočeni
smo sa beskrajem i nedogledom koji ide iza našeg uobičajenog dnevnog iskustva.
Naš fokus na nepostojanje granica u svemiru, moţe dovesti do toga da se granice
unutar našeg uma počnu razrješavati. I tako čineći, moţemo se otvoriti ka većoj
mudrosti koju ranije nijesmo bili u stanju da čujemo.
Bogatstvo – Gimel – Dolje: Ispod je Zemlja, izvor svog bogatstva. Bilo da mislimo
o mineralima, materijalima ili hrani, svo bogatstvo dolazi od Zemlje. Tako je
učestala metafora u Bibliji: „Zemlja kojom teče med i mlijeko“ (Izlazak 3:8)
Sjeme – Dalet – Istok: Istok je pravac izlaska sunca i to je početak dana, sjeme za
ono što dolazi. I kako se dan razvija sjeme onoga što smo posadili klija i prelazi u
ţivot. Kao što se kaţe u Propovjedniku 11:6: „Izjutra sij sjeme svoje“.
Ţivot – Kaf – Zapad: Iz jedne perspektive, ako je sjeme početak onoga što će da
bude, ţivot je zapis onoga što je bilo. Naš ţivot, kakvim ga poznajemo, je skup
naših sjećanja i iskustava. Na kraju dana, sunce zalazi na zapadu a mi reflektujemo
na naš ţivot ono što smo konstruisali u prethodnim satima.
Vlast– Peh – Sjever: Ako se odvaţimo ka sjeveru, naš svijet postaje oštriji i pun
izazova i teškoća. Sam opstanak postaje borba u gorkoj hladnoći. Shodno tome,
potreba za vlašću i kontrolom prirode izbija u prvi plan.
Mir – Resh – jug: Na jugu je ţivot lakši I nema potrebe da se uključujemo u borbu
za prevlast i opstanak što su odlike sjevera. Razmišljajte u terminima tropskog
raja. Na jugu, moţemo se opustiti I iskusiti mir I stanje cjelovitosti.
Ljepota (milost) – Tav – Centar: Centar uvijek predstavlja tačku balansa, I kad god
pomislim na slovo Tav, automatski pomislim na riječ Tora.To je Tora, kada se
pravilno koristi, koja nas drţi u ravnoteţi. Nadalje, Tora je asocirana sa Milošću jer
u Talmud-u čitamo: “Za onoga koji se bavi proučavanjem Tore noću, Presveti
prostire nit milosti po danu.” (B. Avodah Zarah 3b)
Kao što moţemo vidjeti iz gornje diskusije kvaliteti pripisani slovima bet, gimmel,
dalet, kaf, peh, resh, i tav, dobro korespondiraju sa pravcima u Kocki Univerzuma.
19
TakoĎe, u ovom trenutku obratite paţnju da imamo sljedeće asocijacije koje se
vezuju sa tri majčinska I sedam udvojenih.
Majčinska slova Aleph א vazduh
Mem מ voda
Shin ש vatra
Udvojena slova Bet ב gore
Gimel ג dolje
Dalet ד istok
Kaf כ zapad
Peh פ sjever
Resh ר jug
Tav ת centar
Uz to, obratite paţnju šta se kaţe u stihu 1:14 Sefer Yetzirah.
“Ovo su deset Sefirota suzdrţanosti:Dah Ţivog Boga, Dah iz Daha, Voda iz Daha,
Vatra iz Vode, Gore, Dolje, Istok, Zapad, Sjever, Jug” (Sefer Yetzirah 1:14)
Dah Ţivog Boga predstavljen je slovom aleph. Slično, voda, vatra, gore, dolje,
istok, zapad, sjever i jug korespondiraju sa slovima mem, shin, bet, gimmel, dalet,
kaf, peh i resh. Ovo ostavlja samo slovo tav u izvještaju, I tako mora odgovarati
Dahu iz Daha. Ovo ima smisla jer je aleph prvo slovo alefbeta a tav poslednje i u
stihu 1:7 čitamo: “Njihov kraj je sadţan u njihovom početku I njihov početak u
kraju.” Konkretno, ako tav predstavlja Toru, onda to ima dodatno značenje za nas,
pošto po tradiciji Tora predstavlja nacrt Univerzuma.10
Kao I sa svakim nacrtom
kraj je sadrţan u početku I obrnuto, a to implicira da je kraj početak. Dakle, Dah iz
Daha.
10
Genesis Rabbah 1:1
20
U najmanju ruku, moţemo zaključiti iz gore navedenog da su tri majčinska slova i
sedam udvojenih povezani sa deset sefirota. MeĎutim, ja ţelim da iznesem
argument još dalje. Moje uvjerenje je da u ovoj tačci razvoja Kabale, tri
majčinska slova i sedam udvojenih slova jesu deset sefirota. Drugim riječima,
po mojoj teoriji, ovih deset slova prvobitno su izvršavali dvostruku funkciju,
uračunatih dva puta, kao slova obuzdavajućih iskaza predstavljenih sefirotima, a u
kasnijim Kabalističkim radovima kao što su Bahir i Zohar, sefiroti su usvojili novu
interpretaciju i postojanje potpuno nezavisno od Hebrejskih slova.
A sada je vrijeme da razmotrimo preostalih dvanaest slova Hebrejskog alefbeta. Na
početku poglavlja 5, Sefer Yetzirah čitamo sljedeće:
“Dvanaest jednostavnih he-vav-zayin-chet-tet-yod-lamed-nun-samek-ayin-tzaddi-
kuf. Njihov temelj je: konverzacija, refleksija, hodanje, gledanje, slušanje, akcija,
stvaranje, miris, spavanje, bijes, gutanje, smijeh.” (Sefer Yetzirah 5:1)
U ovom stihu, slova se pojavljuju kao asocijacije sa primarnim iskustvima I
senzacijama koje definišu naš svijet. TakoĎe, kao što je slučaj sa drugim slovima I
njihovim asocijacijama, varijacije u dodjeljivanju asocijacija se mijenjaju onako
kako se krećemo od jedne verzije Sefer Yetzirah do druge verzije. Uprkos tome,
mislim da gore navedena imenovanja funkcionišu sasvim dobro, u svakom
primjeru moţemo naći jednu ili više srodnih Hebrejskih riječi koje počinju sa
odgovarajućim ključnim slovom. Rezultati su saţeti u sljedećoj tabeli:
21
Hebrejsko
slovo
Glyph Osobine u Sefer
Yetzirah
Srodna
Hebrejska
riječ
Prevod
He ה Govor/konverzacija הבטיח Iskaz
Vav ו Misao/refleksija וכוח Debata
Zajin ז Pokret/hodanje זבוח
זוח
זיזוי
זיעה
Strujanje, tok
Kretati se
Pokretljiv
Oscilacija
Chet ח Vidokrug/vid חזין
חזיח
Vizija/Proročanstvo
Vid
Tet ט Sluh טרטור Buka
Jod י Akcija ישמ
יגיעה
Akcija
Djelovanje
Lamed ל Spolni čin/Stvaranje לבן
לבב
Sjeme
Privući
Nun נ Miris נחיר Nozdrve
Samech ס Spavanje סגוס
סהרורי
Debeli pokrivač
Mjesečar
Ayin ע Bijes עברה
עשק
Bijes
Prepirka
Tzzadi צ Ukus/Gutati צרך Konzumirati
Kuf ק Veselost קפריסי
קוריוז
Šaljiv
Smiješan incident
Konačno, u stihu ispod, iz Sefer Yetzirah, stvaranje Kocke Univerzuma od slova
alefbeta je kompletirano.
“Dvanaest jednostavnih, hey-vav-zayin-chet-tet-yod-lamed-nun-samech-ayin-
tzaddi-kuf. Njihov temelj su dvanaest dijagonalnih granica. Granica istočnog
uspona, granica istok-sjever, granica istok-ispod. Granica juţnog uspona, granica
jug-istok, granica jug-ispod. Granica zapadnog uspona, granica zapad-jug,
22
granica zapad-ispod. Granica sjevernog uspona, granica sjever-zapad, granica
sjever-ispod. I dopušteno im je ići do zanavijek I gle, oni su granice svijeta. (Sefer
Yetzirah 5:2)
U ovom stihu, Hebrejska riječ alachson, generalno prevedena kao dijagonala,
ustvari znači, najduţa strana trougla. Na primjer, u pravouglom trouglu ovo bi bila
hipotenuza koja je obično orjentisana tako da izgleda kao dijagonalna linija od dna
do vrha trougla.
Ako bi sada zamislili stvaranje trougla crtajući linije od centra kocke do njenih
različitih uglova, tada će najduţa strana svakog trougla biti ivica kocke. Tako,
dvanaest dijagonalnih granica su ništa više do dvanaest ivica koje nalazimo kod
tipične kocke.
23
Dvanaest jednostavnih slova, navedeni su po svom uobičajenom redosljedu
pojavljivanja u Hebrejskom alefbetu i počinjući sa istočnom stranom kocke, u
GRA verziji Sefer Yetzirah, prikačeni su na kocku na takav način da se čini kao da
prate slovo bet na svakoj strani Kocke Univerzuma.
24
Ovo je značajno, jer po tradiciji slovo bet stoji za blagoslov I zato što Tora počinje
sa ovim slovom , da ukaţe da je stvaranje svijeta blagoslov za one koji u njemu
borave.
“R. Judah b. Pazzi predavao je priču o stvaranju, u skladu sa ovom
interpretacijom Bar Kappara. Zašto je stvoren sa bet? Zato što podrazumijeva
blagoslov (berakah).” (Genesis Rabbah I:10)
“Slovo bet je onda pristupilo I reklo: O Gospodaru svijeta, moţeš li mene staviti prvo
u stvaranju svijeta, jer ja predstavljam blagoslove (Berakhot) ponuĎene tebi na visini I
ispod. Presveti, blagosloven bio, reče: Zasigurno, s tobom ću stvoriti svijet, I ti ćeš
formirati početak u stvaranju svijeta. (Zohar I :3a)
Posljednji dio našeg stiha iz Sefer Yetzirah govori da su ovih dvanaest jednostavnih
slova granice svijeta I ovo je posve istinito ako mislimo o ovim slovima kao
odgovarajućim senzornim iskustvima , jer je to informacija iz naših čula koja definiše
granice naše fizičke stvarnosti. Pored toga, ako bi sada dodali preostalih dvanaest
jednostavnih slova našem dijagramu, tada smo kompletirali konstrukciju Kocke
Univerzuma od slova alefbeta.
25
Na mnogo načina, ovo je nevjerovatan dijagram. Preko tri prostorne ose uključuje
doktrinu, da naša percepcija stvarnosti ovisi o trijadi jedne stvari koja je nasuprot
druge, zajedno sa trećim članom trijade, mehanizmom za dinamičnu razmjenu. TakoĎe
definiše šest osnovnih pravaca u pogledu osobina kao što su mudrost i ludost koje
egzistiraju zajedno duţ kontinuuma od jedne polarne suprotnosti do druge i prepoznaje
centar gravitacije kocke kao sedmi pravac koji predstavlja tačku apsolutnog balansa. I
konačno aludira na senzorna iskustva koja definišu granice za našu percepciju fizičke
stvarnosti. Sasvim izuzetan dijagram, zaista! Nadalje, takoĎe moţemo tumačiti Svetinju
nad Svetinjama drevni Hram u Jerusalimu kao mikrokosmos Univerzuma predstavljen
Kockom Univerzuma. Prostorija, znana kao Svetinja nad Svetinjama konstruisana je u
obliku kocke a u centru ove prostorije je Kovčeg Zavjeta koji sadrţi Svitak Zakona.
Ovo je savršena refleksija slova Tav u centru naše kocke koje predstavlja Toru.
Prekrasan model Kocke Univerzuma meĎutim ima par nedostataka. Konkretno, jer je
trodimenzionalna, teţe je predstaviti na tipičnom dvodimenzionalnom parčetu papira I
nadalje, vaţni djelovi dijagrama su ugraĎeni unutar kocke, što ih čini nedostupnim za
ono što oko moţe da vidi.
Ovo, samo po sebi, bi moglo da posluţi kao motivacija za konstrukciju alternativnog
dvo-dimenzionalnog modela, a kao što smo istraţili neke odlomke iz Zohara I Bahira,
vidjet ćemo razvoj I redefiniranje razvoja Sefirota.
Bahir, Knjiga Iluminacije (Sjaj) objavljena kasne 1100 godine. Navodno je napisana u
prvom vijeku, od strane rabina mudraca Nehunya ben ha-Kanah, ali se većina učenjaka
ne slaţe. To je bila uobičajena praksa u ranijim vremenima, uzdignuti djelo u visine
time što bi se pripisalo nekome od autoriteta. Sama knjiga je meĎutim kao CliffsNotes,
verzija mnogo ranijih spisa i tokova misli u rabinskoj knjiţevnosti. Pored toga, kao što
student zapisuje bilješke na času, ili ih dodaje ranijim idejama ili ih prepravlja na nešto
drugačiji način. Konkretno, Bahir govori o pričama I midrašima u Postanku, slovima
alefbeta, deset sefirota I misterijama duše.
U Bahiru, naći ćemo dalji razvoj nekih struktura koje su počele u Sefer Yetzirah.
Naime, vidimo početak redefiniranja sefirota (dalje od značenja vazduh, voda, vatra,
gore, dolje, istok, zapad, sjever, jug I centar koji nalazimo u Sefer Yetzirah) Sefiroti
počinju da usvajaju značenja nezavisno od slova alefbeta.
26
“Šta su deset izreka? Prva je Najviša Kruna…Druga je Mudrost…Treća je kamenolom
Tore, riznica Mudrosti, kamenolom “Duha Gospodnjeg” (Bahir 141-143)
U ovom stihu iz Bahira, prva tri sefirota imenovana su kao kruna, mudrost I
kamenolom Tore. Od ova tri imena, prva dva su preţivjela do modernih vremena I to
su standardni nazivi za prvi I drugi sefirot na Drvetu Ţivota. MeĎutim, malo ko bi
danas prepoznao kamenolom Tore, kao treći sefirot.
U Bahiru se takoĎe susrećemo sa slikom drveta koje je funkcionalno ekvivalentno
Kocki Univerzuma.11
“Ja sam onaj koji je zasadio ovo drvo, da bi cijeli svijet uţivao u njemu. I u njemu, ja
sam sve proširio. Nazvao sam ga Sve, jer sve ovisi o njemu, sve proizilazi iz toga I
svemu je potrebno. K tome gledaju, to čekaju, I od toga, duše lete u radosti.” (Bahir
22)
“Šta predstavlja ovo drvo koje si pomenuo? To predstavlja Moći Blagoslovljenog
Presvetog, jedne iznad druge”. (Bahir 122)
Pasus iz Bahira koji će za nas biti najvaţniji je ovaj ispod:
“Blagoslovljeni Presveti, ima jedno drvo I ono ima dvanaest dijagonalnih granica.
Sjeverno-istočna granica, jugo-istočna granica, gornja istočna granica, donja istočna
granica, jugo-zapadna granica, sjeverno-zapadna granica, gornja zapadna granica,
donja zapadna granica, gornja juţna granica, donja juţna granica, gornja sjeverna
granica, donja sjeverna granica. Unutar njih je Drvo.” (Bahir 95)
Ovaj odlomak jasno upućuje na Kocku Univerzuma koja je opisana u Sefer
Yetzirah, ali dodat je dodatni element Drveta. Konkretno, čitamo da se Drvo nalazi
unutar Kocke. Ovo je značajno, jer ne postoji eksplicitna referenca na Drvo u Sefer
Yetzirah, a slika drveta je vaţan motiv I mistični element unutar Judaizma kao I u
mitovima kultura širom svijeta.
11
Sve proizilazi iz Drveta I to predstavlja Modi. Slično, slova Kocke stvaraju sve I to sadrži sefirote.
27
Na primjer, u Nordijskoj mitologiji postoji drvo Yggdrasil, a njegove grane seţu
do nebesa. U Sibirskom folkloru postoji slično stablo koje povezuje gornje I donje
svjetove sa ovim, I kroz ovo stablo šaman je u mogućnosti da putuje iz jednog
područja u drugo. U pre-Kolumbijskoj Srednjeameričkoj kulturi postojalo je drvo
koje je obavljalo funkcije slično Sibirskom. U Judaizmu, u Tori ne samo da imamo
pojavu Drveta ţivota I Drveta znanja, takoĎe imamo kasniju mitologiju okruţenu
ţivotodavnim Drvetom duša. 12
“Šesta uredba je plodite se I mnoţite. Jer ko vrši tu zapovijest uzrokuje da tok
postojanja neprestano teče, tako da mu vode nikad ne propadnu, a more je puno
na svakoj strani, I nove duše su stvorene I izlaze iz drveta I nebeske vojske su
uvećane u društvu sa ovim dušama. Ovo je izraţeno riječima: Neka vode vrve s
kretanjima ţivih duša. (Zohar I:12b)
“Na dan Šabata, kada se dan posvetio, milijarde novih duša proizašlo je iz drveta
Ţivota I one su udahnute u stanovnike Zemlje, i ulaze u njih I ostaju u njima tokom
cijelog Šabata I blizinom Šabata, sve ove duše se uzdiţu još jednom ka regijama
svijetlosti, tamo će se okruniti svetim krunama Boţanskog sjaja I raskoši. Kao što
čovjeka roĎenjem Presveti daruje dušom, tako ga daruje sa ovom “drugom “
dušom specijalno za Šabat.”(ZoharII:98a)
“Sve duše (nshama) proizilaze iz Velikog I Moćnog Drveta, iz te rijeke koja izlazi
iz Edena” (Postanak 2:10) (Zohar II:99b)
Kao što to Jung voli da kaţe, drvo je temeljni univerzalni arhetip. Dakle, vaţno je
za ovaj motiv da eventualno bude uključen u neku mističnu teoriju Univerzuma.
12
Pogledajte Tree of Souls: The Mythology of Judaism Howard Schwartz
28
Zohar, Knjiga Sjaja (Blistavost) iz kojeg smo upravo citirali iznad, objavljen je u
Španiji kasne 1200 godine, (nakon pojave Bahira) od strane Rabbi Moses de Leon-
a. Navodno ga je napisao Shimon bar Yochai, rabin iz drugog vijeka naše ere, ali
se opet učenjaci ne slaţu na temelju dokaza kao što su paţljive lingvističke analize
teksta. Poput zbirke Midrash Rabbah, ureĎen je kao kolekcija priča i midraša oko
standardnih djelova Tore, ali dok midraš u Midrash Rabbah posjeduje isti ukus
finog logičkog govora kao argumenti pronaĎeni u Talmudu, ulazak u Zohar moţe
biti poput ulaska u san. Često ga je teško slijediti i teško odvojiti ono što je stvarno
od onoga što nije stvarno.
Unutar korica Zohara, naići ćemo na dalji razvoj sefirota uprkos činjenici da se
ovaj pojam ne koristi u izvornom tekstu. Ipak to ne znači, da tekst ne govori
opširno o temama kao što su deset iskaza koji predstavljaju sefirote. Konkretno,
pogledajmo sljedeće odlomke iz Zohara.
„R. Jose je istaknuo pitanje: Šta su šest dana Bereshit-a o kojima rabini tako često
govore? R. Simeon odgovori: Ovo su uistinu „kedrovi Libanonski koje je
zasadio“Kao što kedrovi poniču iz Libanona, tako i ovih šest dana izviru iz
Bereshit-a. Ovo su šest veličanstvenih dana koji su navedeni u stihu: Tvoje je,
Gospode, veličanstvo (Gedulah) i sila (Gevurah) i slava (Tifaret) i pobjeda
(Netzah) i čast (Hod)“ (I knjiga dnevnika 29:11) Riječ „i sve“ odnosi se na Zaddik
(pravednika) koji je Yesod (temelj svijeta). Riječ Bereshit mi interperetiramo sa
značenjem „drugi npr. Hohma (Mudrost) je polazna tačka“jer uzvišeni Keter
(Kruna) koji je zaista prvi je previše nejasan i stoga se ne računa, dakle drugi je
polazna tačka.“ (Zohar I:31a-31b)
„Kada se misao rasvjetljava, misao iz nepoznatog izvora, obučena je i obavijena u
Binah (razumijevanje) a zatim se dodatna svijetla pojavljuju, i jedno je u zagrljaju
sa drugim sve dok se ne sjedine.“ (Zohar I:65a)
“I tako, jer je to hasida, odatle izvire Hesed (Milost) koje je primodijalno svijetlo,
na koje se odnosi izjava: “I reče Bog: Neka bude svjetlost” (Postanak 1:3) (Zohar
I:163a)
29
“Ovo su trinaest aspekata hvale, nabrojane tokom te himne: pjesma, pohvala;
himna I psalm; snaga I vlast; pobjeda, moć I veličina, odanost I slava; svetost,
zajedno ih je dvanaest I njima je dodat Malkut-nezavisnost I on je trinaesti, čija je
duţnost ujediniti sve ostalo u jedan spoj, za to (Nezavisnost)prima blagoslove od
drugih.” (Zohar II:132a)
Iz ovih odlomaka, vidimo da moţemo pronaći moderna imena unutar Zohara za
svaki od deset sefirota. Iščekivan je dalji razvoj od strane Kabalista iz šesnaestog
vijeka, iz Safeda u Izraelu.
Sada ćemo ispitati još jedan koncept iz ranije Biblijske I rabinske literature koji
Zohar razraĎuje I čini se kao da odnosi na Kocku Univerzuma, odnosno, Kamen
Temeljac. Izvorna referenca na ovaj kamen, čini se da se javlja u Isaiji 28:16:
„Zato ovako veli Gospod Bog: evo, ja mećem u Sionu kamen, kamen izabran,
kamen od ugla, skupocjen, temelj tvrd; (Isaija 28:16)
U Midraš Rabbah kolekciji, nailazimo na pregršt referenci koje obraĎuju značenje
Kamena Temeljca, kao što je ova ispod iz Brojevi -Rabbah.
„GraĎa svijeta, započela je iz tačke u kojoj je stajao Hram. R. Jose b. Ilalafta
reče:Zašto se zvao Kamen Temeljac?Jer na njemu počinje temelj svijeta. Stoga je
zapisano, iz Ziona savršenstva ljepote, Gospod isijava“. (Psalm 50:2) (Brojevi
Rabbah XII:4)
MeĎutim, tek kada uĎemo u Zohar, doţivjet ćemo punu mističnu snagu ove
metafore.
“Ovaj Kamen Temeljac13
stvoren je prije svijeta, da bude tačka iz koje će se svijet
razviti. (Zohar I:72a)
13
Daniel Matt, u Pritzker ediciji Zohara takođe se poziva na ovaj kamen kao presilicu tkanja, koja preplide svijet u postojanje.
30
„Kada je Presveti Blagoslovljen bio, htio da stvori svijet, On je odvojio jedan
dragocjeni kamen ispod svog Prijestolja Slave i uronio ga u Ambis, jedan njegov
kraj ostao je pričvršćen u njemu, dok je drugi kraj stajao iznad, i ovaj drugi
superiorna glava sačinjava jezgro svijeta, tačku od koje je svijet započeo, šireći se
lijevo i desno i u svim pravcima sa kojima je podrţan. Ovo jezgro, ovaj kamen,
naziva se sh'thyiah (temelj) jer je polazna tačka svijeta. Ime sh'thyiah, nadalje, je
spoj shath (utemeljeno) I Yah (Bog), što označava da je Presveti, neka je
Blagoslovljen, napravio temelj I polazište svijeta I sve što je u njemu.” (Zohar
II:222a)
Već moţemo vidjeti neke sličnosti izmeĎu Kocke Univerzuma iz Sefer Yetzirah I
Kamena Temeljca u Zoharu. Kocka Univerzuma je stvorena slovima koja su
upotrijebljena za stvaranje svijeta, a Kamen Temeljac se takoĎe koristi za stvaranje
svijeta.
“I iznad svoda koji im bješe nad glavama, bješe nešto kao prijesto, po viĎenju kao
kamen safir” (Jezekilj 1:26) Ovo aludira na Kamen Temeljac (eben shethiah) koji
je centralna tačka Univerzuma I na kome stoji Svetinja nad Svetinjama. (Zohar
I:71b)
Budući da Hebrejska riječ za safir ima tro-slovni korijen kao I riječ sefirot,
moţemo napraviti supstituciju I reći da je Kamen Temeljac takoĎe Kamen Sefirot,
sugerišući na to da su sefiroti sadrţani u Kamenu Temeljcu.
Ovaj sljedeći odlomak iz Zohara, ne samo da povezuje dodatne stihove u Tanahu
sa Kamenom Temeljcem, več takoĎe predstavlja ono što bi se moglo tumačiti kao
veza izmeĎu kamena I elemenata tri majčinska slova (vazduh, voda I vatra) I
sedam udvojenih slova iz Sefer Yetzirah, tako jačajući vezu izmeĎu Kamena
Temeljca I sefirota.
31
“R. Jose je prokomentarisao stih: Na čemu su temelji tome uglavljeni?(Job 38:6)
On reče: Kada je Bog stvorio svijet, utemeljio ga je na sedam stubova, a na
temelju čega ovi stubovi počivaju, niko ne moţe znati, jer to je skrivena I
nedokučiva misterija. Svijet nije došao u postojanje sve dok Bog nije uzeo odreĎeni
kamen, koji se zove “kamen temeljac” te ga baci u ambis da se učvrsti tamo, I iz
njega svijet bješe zasaĎen. Ovo je središnja tačka Univerzuma, I na ovom mjestu
stoji Svetinja nad Svetinjama. “Ko li je postavio kamen ugaoni” (Job 38:6)
“kamen izabran, kamen od ugla, dragocjen” (Isaija 28:16) "Kamen koji odbaciše
zidari posta glava od ugla”(Psalm 118:22) Ovaj kamen je sloţen od vatre, vode I
vazduha, a počiva u ambisu. Ponekad vode teku iz njega I ispunjavaju dubine.
Ovaj kamen, postavljen je kao znak u središtu svijeta. To se navodi u riječima: “I
Jakob uze kamen I utvrdi ga za spomen” (Postanak 31:45). Nije da je on uzeo ovaj
kamen, koji je stvoren od početka, već ga je on utemeljio iznad I ispod, praveći
tamo “Kuću Boţiju”. Ovaj kamen na sebi ima sedam očiju, kao što je pisano: “Na
tom je jednom kamenu sedam očiju” (Zaharija 3:9) I zove se kamen temeljac, zbog
jedne stvari – zato što je svijet posaĎen iz njega, I zbog druge – zato što ga je Bog
postavio kao izvor blagoslova za svijet. (Zohar I:231a)
Sjetite se kako su dvanaest jednostavnih slova alefbeta povezani sa rubovima
Kocke Univerzuma na takav način da prate slovo bet, za blagoslov u svakom od
kardinalnih pravaca. Slično, kao što piše iznad, Kamen Temeljac je postavljen kao
“izvor blagoslova za svijet”
Sljedeći pasus govori o povezanosti kamena sa Hramom Boţije Kuće.
„R. Judah je počeo tumačiti stih: „A ovaj kamen koji utvrdih za spomen biće Dom
Boţiji“. (Postanak 28:22) Ovaj kamen, reče on: Bio je Kamen Temeljac iz koga se
svijet razvio i na kome je sagraĎen Hram.“ (Zohar I:72a)
32
Primarno značenje Boţije Kuće je naravno Hram u Jerusalimu, ali odlomak ispod
sugeriše, da takoĎe moţemo misliti o čitavom Univerzumu kao o Boţijoj Kući, kao
što sam odlomak govori: „Ova palata se zove Elohim“.
„Zapisano je: „I razumni će sijati kao svjetlost nebeska, i koji mnoge privedoše k
pravednosti, kao zvijezde za vijek vjekova. „(Daniel 12:3) Zaista tamo bješe
svjetlina (Zohar) Najmisterioznije udari prazninu i prouzrokova da ova tačka sjaji.
Ovo je „početak“ zatim ga proširio i napravio za sebe palatu za svoju čast i slavu.
Tu je posijao sveto sjeme koje je stvoreno za dobrobit Univerzuma i na koje se
moţe primijeniti stih: „Sveto sjeme će biti njeno stablo „(Isaija 6:13) Ponovo je
tamo bio Zohar, u smislu da je posijao sjeme za svoju slavu, baš kao što se svilena
buba zatvara, takoreći, u sopstvenu predivnu palatu. Tako, uz pomoć ovog
„početka“ Misteriozno Nepoznato stvori svoju palatu. Ova palata se zove Elohim,
i ova doktrina je sadrţana u riječima:“ Uz pomoć početka (to) stvori
Elohim.“Zohar je taj iz kog su stvoreni svi kreativni iskazi kroz proširenje tačke
ove misteriozne svjetlosti“ (Zohar I:15a)
Kao što moţemo vidjeti, Kocka Univerzuma I Kamen Temeljac imaju mnogo
zajedničkih mitskih elemenata. Tako, pojavljuju se kao izomorfne slike istog
mitskog koncepta. Vjerujem da je to ustvari isti pojam, izraţen na dva različita
načina, u različitim tačkama u vremenu. Da rezimiramo, u nastavku je tabela koja
ilustrira sličnosti izmeĎu dva mita.
Kocka Univerzuma Kamen Temeljac
Slova kocke upotrijebljena za stvaranje
svijeta
Upotrijebljen za stvaranje svijeta
Odnosi se na sefirote Odnosi se na sefirote
Sadrţi vazduh, vodu, vatru Sadrţi vazduh, vodu, vatru
Predstavlja univerzum Predstavlja palatu Elohim(Boţiju Kuću)
Pruţa blagoslov Pruţa blagoslov
Svetinja nad Svetinjama je u Kocki
Univerzuma
Svetinja nad Svetinjama je izgradjena na
Kamenu Temeljcu
33
Ako se vratimo na Postanak 28:22: „A kamen ovaj koji utvrdih za spomen biće
dom Boţji“ moţemo smatrati vrijednim predviĎanje ove izjave jer transformacija
kamena u stub je odraz tranzicije od ranije Kocke Univerzuma do kasnijg
Kabalističkog Drveta Ţivota. Jedina stvar koju zasigurno ne znamo su sve
pojedinosti o tome kako je izvorno došlo do te transformacije, ali ipak moţemo
napraviti neke dobre obrazovne pretpostavke.
Ako ţelimo da konvertujemo trodimenzionalnu kocku u dvodimenzionalni objekat,
očigledna stvar koju je potrebno učiniti je odviti je na način na koji bi odvili
kartonsku kutiju. Ispod je ilustracija tipičnog odvijanja.
Istina, kada se kutija razvije, slika upućuje na Hrišćanski krst. MeĎutim,
srednjovjekovni rabini, svakako bi vidjeli kroz vlastite oči i razumijevanje, stoga,
bilo bi vjerovatnije da pronaĎu sugestivnu sliku drveta. Nadalje, u Sefer Yetzirah
6:5 čitamo „tri nasuprot tri“, a dijagram iznad zasigurno na to ukazuje stavljajući
tri sefirota na svakoj strani sa preostalih četiri u proširenoj centralnoj koloni, a to je
upravo ono kako je danas uraĎeno sa modernom slikom Drveta Ţivota.
34
Jedna stvar koju znamo je da Kabalističko Drvo Ţivota koje je razvijeno nakon
objave Zohara nije primilo svoj sadašnji oblik odjednom. Kao i većina stvari,
prošlo je evoluciju, a ispod su neke od ranijih slika Drveta.
MeĎutim, verzija drveta razvijenog u kasnom šesnaestom vijeku od strane Rabbi
Isaac Lurie je najizdrţljivija i najupečatljivija u pogledu usklaĎivanja rane Kabale
Sefer Yetzirah i kasnije Kabale.
35
Opet, ne znamo tačno kako je Rabbi Isaak Luria izveo svoju konačnu verziju
drveta, ali ako se vratimo nazad na Kocku Univerzuma kao našu polaznu tačku,
moţemo napraviti sljedeći, izuzetan izvod:
1. Uzmite kocku
36
2. Rotirajte je dok ne dobije izgled heksagona
3. Nacrtajte zvijezdu
4. Dodajte tačke
5.Napravite drvo
37
Kao što smo rekli, ne znamo da li je tačno ovako tekao proces, ali budući da je
konačan rezultat savršen odgovor na Lurijansko drvo, teško je zamisliti da se moţe
doći do ovog rezultata bez upotrebe heksagona i ispisane Davidove Zvijezde na
neki sličan način kao što smo mi učinili iznad. Osim toga, postoji način da se
kocka presiječe na pola tako da je poperčni presjek heksagon umjesto kvadrata i
ova konstrukcija nam omogućava da u potpunosti ugradimo drvo unutar kocke, kao
što je to predloţeno u jednom od naših odlomaka iz Bahir-a. Rezultat je uistinu
predivan dijagram koji kombinuje sliku Drveta Ţivota sa svojim prethodnim
modelom Kockom Univerzuma. Ono što slijedi su neke slike ove konstrukcije
viĎene iz različitih uglova. TakoĎe, obratite paţnju na to kako se centar drveta
tačno podudara sa centrom kocke. Dalje, ova konstrukcija zahtijeva 49 linija (12
ivica kocke, 3 prostorne ose, 6 strana heksagona, 6 za Davidovu Zvijezdu, i 32 za
staze Drveta Ţivota) I igrom slučaja taj broj je upravo broj Hebrejskih slova u
deklariranju vjere poznatom kao Shema.
Čuj o Izraele, Gospod je naš Bog, Gospod je jedan!
Blagoslovljeno neka je Ime Njegovog Slavnog Kraljevstva za vijek vjekova!
38
Drvo ţivota prošireno u kocki Univerzuma
Sada, kada smo završili izvod Drveta Ţivota iz Kocke Univerzuma, hajdemo
ispititati relacije finalne slike sa tekstom Sefer Yetzirah. Ispod je drvo sa
Hebrejskim i prevedenim imenima sefirota. TakoĎe, u ovom finalnom dijagramu
vidimo da su sefiroti postigli postojanje nezavisno od slova, dok u isto vrijeme
imamo slova i sefirote uklopljene zajedno u jedan šematski prikaz „32 mistične
staze mudrosti“ koje se pominju na početku Sefer Yetzirah. Dalje, moderna
interpretacija Drveta Ţivota ukazuje na to da se desna strana drveta interpertira u
smislu intuitivnih, holističkih funkcija desne strane moţdane hemisfere, a lijeva
strana u smislu više analitičke strukture lijeve moţdane hemisfere, dno drveta u
smislu konkretne fizičke stvarnosti, a vrh drveta u smislu onoga što je više
apstraktno i ne-fizičko.
39
Jedna od stvari koju odmah moţemo primijetiti na ovom dijagramu drveta, je da
postoje tri staze koje povezuju lijevu i desnu stranu drveta. Ove staze
korespondirju sa tri majčinska slova aleph, mem i shin, navedenih u Sefer Yetzirah,
i ova slova predstavljaju vazduh, vodu i vatru. Tako, jedan dobar način o upotrebi
ovog dijagrama je razmišljati o svim načinima na koje moţemo koristiti ove
odreĎene elemente da bi sebe doveli u stanje ravnoteţe. Na primjer, samo
razmislite o zdravstvenim benefitima koji mogu biti poţnjeveni iz aktivnosti kao
što su plivanje, aerobik, vjeţbe joga disanja, terapijskih bazena, svjeţeg vazduha,
čiste vode, sauna i meditacijom da se smire vatre uma. TakoĎe, obratite paţnju na
to kako vertikalan raspored na Drvetu Ţivota korespondira sa anatomijom ljudskog
tijela: vatra u mozgu, vazduh u plućima, tečnosti (voda) u stomaku.
40
Sljedeća očigledna stvar u strukturi Drveta Ţivota je da postoji sedam vertikalnih
staza i kao što se moglo očekivati ove staze korespondiraju sa sedam udvojenih
slova, bet-gimmel-dalet-kaf-peh-resh-tav koji su objašnjeni u Sefer Yetzirah.
Obratite paţnju na način na koji su postavljeni na drvetu. Imamo bet na gornjoj
desnoj strani, gimmel na gornjoj lijevoj i dalet izmeĎu njih. Ovaj desno-lijevo-
centar model ponavlja obrazac pronaĎen u Sefer Yetzirah, jedna stvar nasuprot
druge a posrednično načelo izmeĎu njih. I kako se krećemo ka dnu drveta, vidimo
ovaj isti desno-lijevo-centar model koji se ponovo ponavlja sa kaf-peh-resh, a na
kraju završavamo sa tav na dnu.
41
Podsjetimo se kako u Sefer Yetzirah slova bet-gimmel-dalet-kaf-peh-resh-tav
odgovaraju mudrosti, bogatstvu, sjemenu, ţivotu, vlasti, miru i milosti. Ranije smo
govorili o ovim asocijacijama u svezi sa Kockom Univerzuma, ali se sada ţelimo
ponovo osvrnuti na njih u kontekstu Sefirota Drveta Ţivota.
Slovo bet stoji za berakah, za blagoslov i blagosoveći druge, podiţemo sami sebe
ka višem nivou mudrosti. Opet obratite paţnju da se mudrost nalazi na desnoj
strani drveta koja se odnosi na desnu moţdanu funkciju. Dakle, mudrost se u ovom
kontekstu ne odnosi na analitičke analize već na iskonsko znanje onoga što je
istinito i onoga što je laţ. Mudrost je znanje na najvišem nivou prije nego što se
odvila bilo kakva analiza lijeve moţdane hemisfere i blagosiljajući druge moţemo
se podići do ovog nivoa dobra.
Slovo gimmel stoji za gamal, kamilu i meĎu ţivotinjama u pustinji moţemo reći da
je kamila ţivotinja sa najvećim bogatstvom jer moţe ţivjeti od svoje pohranjene
vode i masti. TakoĎe, u terminima lijeve moţdane funkcije tamo je tačka u kojoj
moramo probaviti svo stečeno znanje kako bi ga premjestili na viši nivo. Ovo je
odraz onoga što je rečeno u Izrekama.
42
„Pij vodu iz svog studenca i što teče iz tvog izvora.“(Mudre izreke 5:15)
Slovo dalet izmeĎu ostalog stoji za daat, znanje. U Kabali, znanje se smatra
sintezom lijeve i desne moţdane aktivnosti, dijete intuitivne mudrosti u
kombinaciji sa analitičkim razumijevanjem. Dalje, kada imamo znanje, to znanje
postaje sjeme za ono što ćemo dovesti u postojanje. Na primjer, namjera da se
stvori nešto u sprezi sa razumijevanjem potrebnog, rezultira detaljnim nacrtom
kako dovesti projekat u postojanje. Taj nacrt je i znanje i sjeme onoga što će doći.
Slovo kaf u Sefer Yetzirah povezano je sa riječju ţivot. U Hebrejskom slovo kaf
stoji za kivane, prilagoditi i kavanah, namjera. Kroz namjeru, mi moţemo
usmjeriti i uskladiti fokus desne moţdane hemisfere i prilagoĎavajući sebe milosti i
ljubavi, moţemo poboljšati ţivot unutar nas.
Slovo peh znači usta na Hebrejskom a u Sefer Yetzirah odnosi se na vlast. Poruka
je jasna. Za napredak od uobičajenih funkcija lijeve mozdane hemisfere do viših
nivoa intelektualnih funkcija morate naučiti da kontrolišete svoja usta. Drugim
riječima, naučite da disciplinujete mozak i vladate sa oboje i jezikom i
prohtjevima. Konkretno, izbjegavajte korišćenje svojih usta za klevetanje drugih.
“Rabbi Johanan reče u ime Rabbi Joseph ben Zimra:”U čemu je značenje riječi:
Šta će ti dati i šta će ti prinijeti jezik lukavi! (Psalm 120:3) Presveti, Blagoslovljen
bio, reče jeziku: Svi članovi ljudskog tijela stoje, ti leţiš; svi članovi ljudskog tijela
su spolja, ti si čuvar iznutra i ne samo to, već sam te okruţio sa dva zida, jedan od
mesa jedan od kostiju; Šta će ti dati i šta će ti prinijeti jezik lukavi!“ (B. Arachin
15b)
Slovo resh stoji za riječ rachamim, milosrĎe, a u Sefer Yetzirah resh predstavlja
mir. U Hebrejskom riječ mir znači više od jednostavnog odsustva sukoba. TakoĎe
43
implicira stanje cjelovitosti I potpunosti. Ako smo milosrdni sa drugima, takoĎe
postiţemo ravnoteţu I mir za sebe.
Konačno, slovo tav stoji za Toru i za princip milosti u Sefer Yetzirah. Kao što smo
već rekli, ta dva pojma rječito su povezana u sljedećem odlomku iz Talmuda:
“Za onoga koji se bavi proučavanjem Tore noću, Presveti prostire nit milosti po
danu.” (B. Avodah Zarah 3b)
Iz gore navedenog, vidimo da se značenja dvostrukih slova koja su data u GRA
verziji Sefer Yetzirah, takoĎe dobro uklapaju sa strukturom Drveta Ţivota. Osim
toga, značenja ovih slova nas usmjeravaju kako napraviti vertikalni uspon drveta.
Na primjer, za uspon na lijevoj strani od sefirota Hod do Gebura do Bina, moramo
disciplinovati naš um (peh) a zatim, poput kamile (gimmel) probaviti znanje koje
smo stekli u cilju da ga pomjerimo na još veći nivo.
44
Da bi se pomjerili na centralni stub drveta, potrebno je da počnemo sa Torom.
Moramo se pridrţavati pravilnog ponašanja i visokih etičkih normi u cilju da
uspostavimo dobar temelj. Ovo će za uzvrat prouzrokovati milosrĎe unutar nas i
odvesti nas na mjesto ravnoteţe i ljepote. A rezultat će biti sposobnost da se ulovi
pravo znanje koje će nam omogućiti da izbušimo iluzije svijeta i shvatimo pravu
prirodu naše povezanosti sa svim stvarima.
45
I konačno na desnoj strani drveta, slovo kaf predstavlja našu kavanu, našu odanost
i namjere, ako su naše namjere ljubav i milost, dovodimo ţivotnu snagu u naše
sopstvene ţivote. I kada ispunimo sebe ljubavlju, dolazimo do te tačke u kojoj
moramo dati tu ljubav drugima i čineći tako, mi postajemo blagoslov u njihovim
ţivotima. A taj blagoslov drugima je predstavljen sa slovom bet i blagosiljajući
druge, viša duhovna mudrost se počinje otkrivati duboko u nama.
46
Sada je vrijeme da se ispita dvanaest dijagonalnih staza Drveta Ţivota, koje
korespondiraju sa dvanaest jednostavnih slova koja se pominju u Sefer Yetzirah.
Kao i ranije, poloţaj slova će formirati značajan obrazac.
Zamislite sebe u centru drveta (sefirot Tifaret) gledajući prema van i podsjetimo se
da je prirodni redosljed ovih slova u Hebrejskom alefbetu he-vav-zayin-chet-tet-
yod-lamed-nun-samach-ayin-tzaddi-kuf. Ako počnemo sa prva tri he, vav, zajin,
pronaći ćemo ova slova blizu vrha drveta a slovo he je izmeĎu slova vav i zajin.
Tačnije, ova trijada se pojavljuje u obrazcu koji moţemo okarakterisati kao centar,
lijevo, desno. Redosljed ovog obrazca je jednostavno obrnut smjer desno, lijevo,
centar obrazca koji karakteriše poloţaj sedam udvojenih slova. Opet, čini se da
drvo pokušava prenijeti temu iz Sefer Yetzirah, da sva kreacija proizilazi iz
interakcije dvije suprotnosti sa posredničkim načelom izmeĎu njih. Idući dalje,
kroz alefbet do sljedeće trijade jednostavnih slova chet-tet-yud, vidimo ih još
jednom postavljene ma drvo u skladu sa ovim centar, lijevo, desno obrazcem. A
ovaj isti obrazac, kada se posmatra iz centra drveta, nastavljen je trećom trijadom
lamed-nun-samech, kao i četvrtom posljednjom trijadom ayin-tzaddi-kuf. Dakle,
čini se jasno, da su poloţaji udvojenih slova i jednostavnih slova na Drvetu Ţivota
naznačeni da bi nam poslali poruku o ključnom značenju Sefer Yetzirah.
U zaključku, kao što sam pomenuo na početku ovog rada, Kabala se treba smatrati
temom koja se konstatno razvija i napreduje. Ako je umjesto toga, posmatramo
kao fiksirano tijelo znanja koje je kompletirano odavno, tada će to tijelo početi da
se raspada kao i svako drugo tijelo koje nije više animirano ţivotom. U ovim
47
redovima, značenja slova Hebresjkog alefbeta su prošla kontinuiranu modifikaciju
tokom vjekova. Tako, za referencu, na sljedećoj stranici sam postavio tabelu koja
pokazuje ne samo značenja pronaĎena u različitim verzijama Sefer Yetzirah, već i
druge interpretacije koje su se pojavile u drugim radovima i drugim vremenskim
periodima. Posljednja kolona, od nazivom Moderna, predstavlja značenja za
kojima ja najčešće poseţem. Ova značenja dolaze ili iz Hebrejske riječi koja
počinje naznačenim slovom, ili iz interpretacije glif-a samog slova. Osim toga, do
tada, upotrebom ovih interpretacija zajedno sa značenjima sefirota, osoba nije
mogla odrediti svoj trenutni poloţaj na Drvetu Ţivota (da li se neko više upravlja
lijevom moţdanom hemisferom ili desnom moţdanom hemisferom, konkretan ili
apstraktan u orjentaciji) već su takoĎe korišćene asocijacije kao vodiči za
putovanje oko drveta. MeĎutim, tačna mehanika takvog putovanja zahtijevala bi
još jedan poduţi papir izvan ovog i kao što mi to često kaţemo, to je zadatak koji
je najbolje ostaviti za neko drugo vrijeme, drugo mjesto i drugu veliku avanturu.