UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU
SAOBRAĆAJNI FAKULTET
DOBOJ
Seminiarski rad iz
Saobraćajnog prava
Tema:Vozila
Mladen Mihalović 61/90 ,
Magdalena Milicevic 6/09 Mentori:
Danijela Maksimović 261/09 dr Dragan Jovanovic doc
Bojan Popović 63/09. Asistent: Brankica Popovic
Saobracajni fakultet Doboj
SADRZAJ
1.VOZILA……………………………………………………………………..2
2.1 Tehnicke karakteristike…………………………………………..6
2.2 Uslovi koje vozila moraju ispunjavati………………………7
2.3 Individualizacija motornog vozila usaobracaju………10
3.Tehnicki pregledi motornih I prikljucnih
vozila…..12
4.Literatura……………………………………………
13
1
Saobracajni fakultet Doboj
2
Saobracajni fakultet Doboj
1. Vozila Vozilo kao sredstvo namenjeno za kretanje po putu odnosno za prevoz lica I stvari moze
se posamtari sa pravnog ,tehnickog I ekonomskog stanovistva.Glavni problemi vozila ticu se ,
pre svega ,upravno-pravnih I imovinsko pravnih odnosa I regulisanu su normama
medjunarodnog I unutrasnjeg prava.Relativno veliki broj normi normi odnosi se direktno ili
indirektno na vozila.
Konvencije o saobracaju na putevima ne daje defeniciju vozila nego daje definiciju
pojedinih vrsta vozila na putevima (Sl.glasnik SR br.41/09) daje sledece definicije vozila :
- vozilo je sredstvo koje po konstrukciji ,uredjajima,sklopovimma, I opremi namenjeno I
osposobljeno za kretanje po putu.
-bicikl je vozila sa najmanje dva tocka koje se pokrece snagom vozaca,odnosno
putnika ,koja se pomocu pedala ili tucuca prenosi na tocak,odnosno tockove.
-motorno vozilo je vozilo koje se pokrece snagom sopstvenog motora , koje je po
konstrukciji ,uredjajima ,sklopovima I opremi namjenjeno I osposobljeno za prevoz lica
odnosno stvari za obavljanje radova , odnosno za vucu vucu prikljcnog vozila osim sinskih
vozila
-moped je motorno vozilo sa dva tocka cija je najveca konstruktivna brzina bez obzira na
nacin prenosa ne prelazi 45 km/h,pri cemu radna zapremina motora kada vozilo ima motor sa
unutrasnjim sagorevanjem ne prelazi 5 ,ili sa motorom cija najveca trajna nominalna snaga
ne prelazi 4 kW kada vozilo ima elektricni pogon.
-laki tricikl je motorno vozilo je motorno vozilo sa tri tockacija najveca konstruktivna
brzina ,bez obzira na nacin prenosa ,ne prelazi 45 km/h,pri cemu radna zapremina motora
kada ,kada vozilo ima motor sa unutrasnjim sagorijevanjem sa pogonom na benizn ne prelazi 5
, ili cija najvece efektivna sanga motora neprelazi 4 kW kada vozilo ima motor sa
unutrasnjim sagorijevanjem sa drugom vrstom pogonskog goriva ili cija je najveca trajna
nominalna snaga motora ne prelazi 4 kW kada vozilo ima elektricni pogon.
3
Saobracajni fakultet Doboj
Motocikl je motorono vozlilo sa dva tocka ili sa tri tocka asimetricno rasporedjena u
odnosu na srednju poduznu ravan vozila (motocikl sa bocnim raspordejenim sjedistem),cija je
najvece konstruktivna brzina bez obzira ba bacin prenosa prelazi 45 km/h ili sa motorom cija
radna zapremina motora prelazi 5 , ili sa motorom cija njaveca trajna nominalna snaga 4 kW
kada vozilo ima elektricni motor.
Teski tricikl je motorno vozilo sa tri tocka simetricno rasporedjenih u odnosu na srednju
poduznu ravan vzila cija najveca konstruktivna brzina bez obzira na nacina prenosa prelazi 45
km/h ili sa motorom cija je radna zapremina motora kada vozilo ima motor sa unutrasnjim
sagorijevanjem sa pogonom na benzin prelazi 5 , ili cija najveca efektivna snaga motora
prelazi 4 kW kada vozilo ima motor sa unutrasnjim sagorijevanjem sa drugom vrstom
pogonskog goriva ili cija je najveca trajna nominalna snaga motora prelazi 4 kW kada vozilo ima
elektricni pogon
Laki cetvorocikl je motorno vozilo sa cetriri tocka cija masa ne prelazi 350 kg sto ne
ukljucije masu baterije vozila sa elektricnim pogonom cija najveca konstruktivna brzina bez
obzira na nacina prenosa ne prelazi 45 km/h pri cemu randa zapremina motora kada vozilo ima
motor sa unutrasnjim sagorijevanjem sa pogonom na benzin ne prelazi 5 , ili cija najveca
efektivna snaga motora ne prelazi 4 kW kada vozilo ima motor sa unutrasnjim sagorijevanjem sa
drugom vrstom pogonskog goriva ili cija je najveca trajna nominalna snaga motora ne prelazi 4
kW ako vozilo ima elektricni motor.
-teski cetvorocikl je motorno vozilo prvenstveno namjenjeno za prevoz lica cija masa ne
prelazi 400 kg odnosno 550 kg za teretna vozila sto ne ukljucuje masu baterije vozila sa
elektricnim pogonom I cija najveca efektivna snaga motora veca od 15 kW
Vozilo za prevoz putnika je motorno vozilo prvenstveno namenjeno za prevoz lica,cija je
masa veca od 400 kg ,I cija najveca efektovna snaga ,odnosno najveca trajna nominlana snaga
motora veca od 15 kW
Putnickio vozilo je vozilo za provoz putnika koje ima najvise 9 mesta za sjedenje
ukljucujuci I mjesto za vozaca
4
Saobracajni fakultet Doboj
Autobus je vozilo za prevoz putnika koje ima vise od devet mjesta za sjedenje
ukljucujuci I mjesto za vozaca
Trolejbus je autobus koji se preko provodnika napaja elektricnom energijom
Teretno vozilo je motorno vozilo sa najmanje cetiri tocka ,koje je namenjeno za prevoz
tereta ,odnosno vrsenje rada na nacina da se vozilom prevoziti nikakav drugi teret odnosno za
vucu prilljucnih vozila ,cija je masa veca od55 kg,I cija najveca efektivna snaga ,odnosno
najveca trajna nominlana snaga motora je veca od 15 kW
Skupa vozila je sastav vucnog vozila I prikljucnog,odnosno prikljucnih vozila koji u
saobracaju na putu ucestvuju kao jedna cjelina.
Turisticki voz je skup vozila koji cine vuzno vozilo I prikljucna vozila namenjen za
prevoz putnika u parkovima ,hotelsko-turistickim I slicnim naseljima,na povrsini na kojoj se ne
obavlja saobracaj I putu na kome se saobracaj obavlja u turisticke svrhe I ija konstruktivna
brzina ne prelazi 25 km/h
Radna masina je motorno vozilo koje je prvenstveno namenjeno za izvodjenje odredjenih
radova(kombajn,valjak,grejder,utovarivac,rovokopac,buldozer,viljuskar, itd.) I cija konstruktivna
brzina ne prelazi 45 km/h
raktor je motorno vozilo koje ima najmanje dve osovine I koje je prvenstveno namenjeno
za vucenje,guranje,nosenje ili pogon izmjenljivih prikljucaka za izvodjenje prvenstveno
poljoprivrednih sumskih ili drugih radova I za vucu prikljucnih vozila za traktor
Motokulti vator je motorno vozilo koje se sastoji iz pogonsko-uprvljackog I tovarnog
dijela,koji su konstruktivno razdvojeni,a u saobracaju na putunucestvuju iskljucivo kao jedna
cjelina,ciji pogonski dio prema konstrukciji ,uredjajima,sklopovima I opremi je namenjen I
osposobljen za guranje,vucenje,nosenje ili pogono izmjenlljivih prikljucaka za izvodjenje
poljoprivrednih radova ,cija najveca konstruktivna brzina nije veca id 30 km/h I cija snaga
motora nije veca od 12 kW
5
Saobracajni fakultet Doboj
Prikljucno vozilo je vozilo koje po konstrukciji ,uredjajima,sklopovima I opremi
namenjeno I osposnobljeno da bude vuceno od drugog vozila,a sluzi za prevoz putnka ,odnosno
stvari,odnosno za obavljanje redova
Prikljucno vozilo za traktor je prikljucno vozilo koje je namenjeno da bude vuceno
iskljucivo od traktora
Prikljucak za izvodjenje radova je izmjenjivo orudje koje sluzi obavljanju
poljoprivrednih,sumskih ili drugih radova,I koje se u svrhu izvodjenja radova postavlja ili
prikljucuje na motorno vozilo.
Tramvaj je sinsko vozilo namjenjeno prvenstveno za prevoz putnika,koje se krece po
sinama,I koje radi napajanja elektricnom energijompovezano na elektricni vod
Vojno vozilo je je svako borbeno I ne borbeno vozilo ili drugo vozilo koje je registrovano
po posebnim propisima ministarstva nadleznog za poslove odnrane,kao I svako drugo obelezeno
vozilo dok se ,po osnovu izvrsavanja materijalne obaveze,nalazi na koriscenju u jedinicama I
usatnovama ministarstva nadleznog za poslove odbrane I Bojske Srbije
Registrovano vozilo je vozilo koje je upisano u jedinstvaeni registar vozila za koje je
zadata saobracajna dozvola,registarske tablice I registraciona naljepnica
Masa vozila je masa praznog vozila sa svim punim rezervoraima I propisanom opremom
Nosivos vozila je masa do koje se vozilo moze opteretiti prema dekalaraciji
proizvodjaca,pri cemu se u tu masu racuna I vertikalno opetecenje koje vozilo prima od
prikljucnog vozila
Njaveca dozvoljena masa vozila je zbir mace vozila I nosivosti vozila
Ukupna masa vozila je masa vozila I masa kojom je vozilo optereceno
Najveca dozovoljena ukupna masa vozila,odnosno skupa vozila je najveca masa
operecenog vozila,odnosno skupa vozila,koji je nadlezan drazavni organ propisao kao
dozvoljenu
6
Saobracajni fakultet Doboj
Najveca dozvoljena masa skupa vozila je zbir najvecih dozvoljenih masa vozila koje cine
skup,umanjen za vertikalno opterecenje koje vozilo prima od prikljucnog vozila.
Ukupna masa skupa vozila je masa opterecenog skupa vozila (lica I teret)
Osovinsko opterecenje je dio ukupne mase vozila u hotizontalnom polozaju kojim
njegova osovina opterecuje kolovoz.
2.1 Tehnicke karakteristike
Prema tehnickim karakteristikama vozila su podijeljena ili grupama ili na vrste I
kategorije.Ovo grupisanje ima svoj znacaj narocito kod utvrdjivanja uslova koje vozilo u
saobracaju mora ispunjavati,uslove kohe vozac mora ispuniti da bi mogao upravljati tim vozilom
u saobracaju,osiguranja vozaca I robe ,odnosno putnika,regulisanja uguvuorenih odnosa,naknade
za puteve itd..
Medjunarodna konvencija ne ulazi u svojinska prava,nego propisuje tehnicke uslove koje pre
svega motorna vozila moraju ispunjavati u saobracaju.Takvu potrebu namtnuli su pre
svega,interesi bezbjedjednosti saobracaja jer je motorno vozilo znacajan faktor bezbjedonsti
saobracaja.Unutrasnjim (nacionalnim)zakonodavstvom mogu se propisati stroziji uslovi od onih
koje je predvidjela konvencija Medjutim ,zemlje potpisnice Konvencije ne mogu traziti da
strana vozila u medjunarodnom saobracaju ispunjavaju te uslove predvidjene unutrasnjim
propisim.One su obavezne prihvatiti ,odnosno dozvoliti ucesce u saobracaju ,stranim motornim
vozilima ukoliko ispunjavaju uslove predvidjene Konvencijom,bez obzira sto eventuano ne
ispunjavaju sve uslove propisane unutrasnjim propisima te zemlje
Drumsko vozilo se ne smatra sastavnim dijelom teritorije na kojoj zemlja registracije
vozila ima suverinitet,analogan drzavnoj pripadnosti broda ili aviona.Drzavna pripadnost broda
ili aviona stvara direktnu vezu izmedju njih I drzave ciju pripadnost imaju bez obzira na
vlasnistvo.Povreda drzavne pripadnosti broda ili aviona samtra se direktnom povredom
7
Saobracajni fakultet Doboj
suvereniteta drzave kojoj pripadaju. Kod drumskih vozila postoji odnos izmedju vlasnika I
drzave ,a nema direktnog odnosa izmedju vozila I drazve kod koje je ono registrovano.
Ima vise razloga zbog koji drumskom vozilu,za razliku od broda I aviona nije priznata
drzavna pripadnost.Zbog velicine vozila,njegovih karatkteristika povrsine koji koristi za kretanje
itd.,preovladavao je interes suverenosti nad pravom drzave u kojoj je vozilo
registrovano.Naime,drumska vozila su relativno mala I ne predstavljaju samostalnu cjelinu.Ovo
vozilo je uvjek u stvarnoj vezi sa teritorijom I od nje se nemoze odvojiti .Pored toga,drumsko
vozilo se uvjek nalazi na teritoriji neke drzave za razliku od broad ili aviona(Slobodno
more,vazdusni prostor).Ovakav pravni rezim drumskog vozila na stranoj teritoriji utice na pravni
tretman vozila,odnos I ovlascenja nadleznih organa drzave na cijoj se tritoriji nalazi prema vozilu
I vozacu,kontrolu saobracaja,pregled vozila itd.
Sa stanovistva imovinskog prava,vozilo je tjelesna,pokretna nedeljiva stvar.Po pitanju
vlasnistva ,prava koriscenja I drugih prava nema specificnosti koje ih u pravu izdvajaju od
drugih stvari istih karakteristika.Vozilo se moze nalaziti u suvlasnistvu.Posto se radi o nedeljivoj
stvari suvlasnici su idealni vlasnici.Pretpostavlja se,dok se suprotno ne dokaze svaki suvlasnik
ima jednake dijelove suvlasnistva.Za upravljanje vozilom,deobu dobiti,snosenje troskova I
razvrgnuca suvlasnistva primjenjuju se nacela gradjanskog prava.38
2.2 Uslovi koje vozila moraju ispunjavati
U saobracaju mogu ucestvovati samo ona vozila koja ispunjavaju propisane uslove.Ovi
uslovi nisu isti za sva vozila nego zavise od vrste I kategorije vozila odnosno njegovih vozno-
dinamickih karakteristika.Sto je pogonska znaga brzina kretanja,dimenzije I najveca dozvoljena
tezina vece,to sup o pravilu propisi I uslovi stroziji.Drugim rijecima.zahtjevi koji se pred
vozilo ,u pogledu uslova postavljaju zavise od opasnosti (rizika ) koju to vozilo unosi u
saobracaj.Najveci rizik unose motorna vozila pa su I zahtjevi koji se postavljaju u pogledu
tehnickih uslova koje ova vozila moraju ispunjavati najveci.
Motorno vozilo ima karakter opasne stvari.Za njegov pogon koristi se relativno velika
energija.Zahvaljujuci tome ono se krece relativno velikim brzinama I to na ogranicenom prostoru
8
Saobracajni fakultet Doboj
(putu) koji je,kako smo ranije istakli,dostupan velikom broju ucesnika u saobracaju.Da bi se
obzbjedili uslovi zauredno I relativno bezbjedno odvijanje saobracaja,neophodno je,pored uslova
koje moraju ispunjavati putevi I pojedine kategorije ucesnika u saobracaju,propisati I uslove
koje moraju ispunjavati vozila a posebno motorna vozila.
Ispitivanje vozila.Motorna I prikljucna vozila se nemogu pustiti u promet a to znaci ne
mogu se pojaviti na trzistu,a time ni u saobracaju,bes odgovarajuceg odobranje(atesta).Ovom
odobrenju predhodi ispitivanje u toku koga se utvrdjuje da li ova vozila ispunjavaju propisane
uslove.Ispitivanju podlijezu sva motorna I prikljucna vozila bez obizra da li se serijski ili
pojedninacno proizvode ili prepravljaju.Pored vozila ispitivanju podlijezu I rezervni dijelovi koji
su znacajni sa aspekta bezbjednosti saobracaja odnosno koji predstavljaju akrivne elemente
bezbjednosti vozila,kao sto su: dijelovi uredjaja za upravljanje,zaustavljanje,spajanje vucnog I
prikljucnog vozila,osvetljenje,davanje svjetlosnih znakova I sl.
Svako motorno vozilo ili prikljucno vozilo,koje se pojedinacno proizvodi ili prepravlja
mora biti ispitano (atestirano).Medjutim,vozila koja se serijski prozivode ne moraju
pojednicano biti ispitana,nego dovoljno je ispitati nekoliko vozila iz serije ako ispunjavaju
odobrenje vazi za sva ostala vozila iz te serije koja su proizvedena po istoj dokumentaciji.
Izmjena tehnickog stanja vozila.U praksi se cesto ne pravi dovoljnojasna razlika izmedju
izmjene tehnickog stanja I prepravke vozila.Ova razlika nije formalne ili terminoloske nego I
sustinske prirode.Kod izmjene tehnickog stanja nije potrebno vrsiti ispitivanje(atestriranje)vozila
dok kod prepravke jeste.Ako se u staro vozilo (npr. ‘’Zastava 101’’) ugradjuje nov motor
proizveden za isti tip vozila onda je to izmjena tehnickog stanja,vozilo ne treba zbog toga
ispitivati,nego samo na osnovu isprave (racuna) izvrsi promjena u saobracajnoj
dozvoli,Medjutim ako se u to vozilo (‘’Zastava 101’’) ugradjue motor proziveden za drugi tip
vozila (npr ‘’Mercedes’’) onda je to prepravka I u postupku ispitivanja mora se utvrditi kako je
ugradjivanje izvrseno ,da li je uredjaji I dijelovi na vozilu mogu podnijeti sile koje prozvodi novi
motor(mjenjac,diferencijal I dr.) itd.
Homologacija1 opreme I dijelova motornih vozila.Potreba izjednacavanja izrade I
kvaliteta dijelova,uredjaja I opreme za motorna vozila na medjunarodnom planu,doprinijela je da
1 Postupak obaveznog atestiranja u ovom slucaju opreme i djelova mtornog vozila
9
Saobracajni fakultet Doboj
se zakljuci Sprozaum o jednoobraznim uslovima za homologaciju I uzajamno priznavanje
homologacije opreme I dijelova motornih vozila ,oznake homologacije I sproveode postupak
medjusobnog priznavanja odobrenih homologacija.Najmanje dve drzave potpisnice mogu
izgraditi nacrt pravilnika o uslovima homologacije odredjenog uredjaja ili opreme motornih
vozila I dostaviti ga drugim drzavama preko Generalnog sekretara UN.Nacrte pravilnika
razmatra grupa eksperata za konstrukciju vozila (WP 29)evropske ekonomske komisije (ECE) I
prepopurucuje ih vladama radi prihvatanja.Drzava moze prihvatiti ili ne prihvatiti predlozeni
pravilnik.Do sada je donijeto preko 100 pravilnika o jednobrazim uslovima za hmogolaciju
pojednih dijelova I opreme za motorna vozila.Srbija (ranije Jugoslavija) je ratifikovala najveci
broj ovih pravlinka dok se jedan broj nalazi u postupku ratifikacije.
Prema navedenom sporazumu postupak obaveznog atestiranja (homologacije) odnosi se
na odrenjenje bitne-vitalne katakteristike (uredjaji I dijelovi) vozila.ispitivanju I postupku
homologacije ne podlijezu sve nego samo one karakteristike koje su bitne za bezbjednost
eksploataciju motornog vozila u saobracaju.Motorno vozilo je slozen proizvod,a ovi procesi o
homologaciji ne odnose se na njega kao sjelinu u eksploatacaiji nego samo na odredjenje
uredjaje I dijelove.Moglo bi se desiti da I pored ispitanih dijelova I uredjaja u montazi nastane
greska.
Ne samo pri ukljucivanju u saobracaj nego I u toku eksploatacije vozilo mora ispunjavati
propisane uslove.porpisima su predvidjeni instrumenti koji obezbjedjuju da se I u toku
eksploatacije vrsi selekcija vozila ukoliko prestanu ispunjavati potrebne uslove.
Jedna od mjera druzstvene intervencije kojom se to postize je I tehnicki pregled.Redovan
tehnicki pregled motornih I prikljucnih vozila vrsi se periodicno (za vecinu vozila jednom
godisnje ,a za neka svakih 6 mjeseci).Pored toga vozilo se moze uputiti I na vanredni tehnicki
pregled,ako se osnovano posumnja u tehnicku ispravnost za bezbjednost znacajnih uredjaja I
sklopova,ostenja u saobracajnoj nezgodi itd,.U okviru kontrole saobracaja vrsi se I kontrola
tehnicke ispravnosti vozila I u zavisnosti od utvrdjenog stanja preduzimaju se propisane
mjere.Jedna od ovih mjera je I iskljucivanje vozila iz saobracaja u koliko zbog tehnicke
neispravnosti ugrozava ucesnike ucesnike u saobracaju.
10
Saobracajni fakultet Doboj
Kada je rijec o uslovima koje motorna vozila moraju ispunjavati u saobracaju,treba imati
u vidu da danas postoje ozbiljni zahtjevi za dalje poboljsanje bezbjednosti saobracaja,ustedu sve
skuplje enrgije I smanjanje emisje stetnih gasova I buke.Ovi zahtjevi su doprinijeli razvoju novih
tehnologioja I tehnickih propisa sto je,izmedju ostalog,uslovilo I smanjenje tezine vozila.To je
izazvalo aktuelnu polemiku o performansama,trajnosti.isplativosti I prilagodiljivosti ovih vozila
nekim uslovima savremenog saobracaja
U uskoj vezi sa bezbjednoscu vozila je I teret koji se na vozilu prevozi.Vrste I domasaji
opasnosti tereta u saobracaju mogu biti razlicite.Jednu vrstu cine tereti koji sami po sebi nisu
opasni (po svojim svojstvima),ali to postaju u saobracaju zbog toga sto nisu pricvrsceni,pravilno
slozeni,rasporedjeni ili je vozilo preoptereceni itd.Drugu vrstu cine tereti koji po svojim
svojstima inace predstavljaju povecanu opasnost za okolinu bez obzira gdje se nalaze.Radi se pre
svega o opasnim materijama cija se opasnost u saobracaju moze jos vise potencirati.
2.3 Individualizacija motornog vozila u saobracaju
Po medjunardonim I unutrasnjim propisima svako motorno vozilo u saobracaju mora biti
individualan.Individualizacija se sastoji od registracije,registarskih oznaka,oznaka za
identifikaciju a u medjunarodnom saobracaju I o od oznaka za raspoznavanje drzave u kojoj je
vozilo registrovano.
Registracija vozila.Najvaznija pravna posledica registracije je da ona daje pravo ucesca
sa registrovanim vozilom u saobracaju.Za registrovano vozilo izdaje se isprava o registraciji
(saobracajna dozvola)I spoljne oznake (registarske tablice).Isprava o registraciji je dokument
ponovazan za ucesce I u medjunaradnom I u unutrasnjem saobracaju.U ovu ispravu podaci o
vozilu mogu se upisivati iz fabricke dokumentacije ili iz odobrenja za pustanje vozila u promet
(atesta)koji se izdaje posle izpitivanje vozila.Izmjena podataka u ispravi o registraciji vrsi se na
osnovu iste dokumentacije.To iskljucuje mogucnost impovizacije I zloupotreba.
11
Saobracajni fakultet Doboj
Registarski broj vozila.Konvecnija o soaobracaju na putevima predvidja da registarski
broj vozlia mora biti sastavljen od brojeva ili brojeva I slova.Brojevi moraju biti arapski,a slova
- velika slova latinice.Mogu se upotrebiti drugi brojevi I slova,ali onda registarski broj mora biti
ponovljen arapskim brojevim ili velikim slovima latinice.Da se ne bi stvarao dvostruku sistem
registracije (medjunarodni I unutrasnji)Unutrasnje pravo je uskladjeno sa
medjunarodnim.Zahvaljujuci tome registarske oznake jednoobrazne za medjunarodni I
unutrasnji saobracaj.
Evidencija registarske oznake .O registrovanim vozilima vodi se odgovrajuca
evidencija.Izmedjuostalog,u ove evidnecije se upisuje se vlasnik vozila. Posto se radi o javnim
evidencijama postavlja se pitanje prvanog efekta tog upisa.Da li ova evidencija ima konstituivan
karakter ,pogotovo sto postoji obaveza podatka prijavi (pa I podaci o vlasniku) I da se zahtjevu
priloze isprave kojima se to dokazuje.Da bi ova evidencija imala konstituivan karakter morao bi
postojati izricit propis koji kod nas za sada ne postoji.Medjutim nemoze se reci da ova evidencija
nema znacaja za utvrdjivanje kome vozilo pripada.Upis u ovu evidenciju ima prezumptivan
karakter, a to znaci da ce se ,dok se suprotno ne dokaze,smatrati da je vlasnik vozila lice koje je u
nju upisano.Radi se o oborivoj pretpostavki .Podatke u ovim evidencijama moze pobijati svako
ko za to ima pravni interes.
Oznake za identifikaciju.Oznake za identifikaciju morotnih I prikljucnih vozila
obuhvataju :marku ili onzaku proizvodjaca vozila,fabricki broj prozivodnje ili serijski broj
fabrike na sasiji ili na karoseriji(ukoluko vozilo nema sasiju).Slova I brojevi od kojih je
sastavljena oznaka za identifikaciju moraju biti postavljeni na vidnim mjestima,lako citljivi I
takvi da ih je tesko menjati ili unistiti. Prema konvenciji ova oznaka treba biti napisana iskljucivo
latinicom ili engleskim kurzivom I arapskim brojevima ili treba biti ponovljena na ovaj nacin.
Znak za raspoznavanje drzave u kojoj je vozilo registrovano :svako vozilo u
medjunarodnom saobracaju treba da nosi na zadnjem dijelu,pored registarske oznake I oznaku
zemlje u kojoj je registrovano.Ova oznaka sastoji se od jednog do tri slova pisana velikim
slovima latinice,crnom bojom na bijeloj plozi elispastog oblika.Znak za raspoznavanje drzave u
kojoj je vozilo registrovano nemoze biti ukljuceno u registarski broj niti postavljen tako da se
moze pomjesati sa ovim brojem ili naskoditi njegovoj citljivosti.Nacionalna pripadnost vozila
znacjana je radi utvrdjivanja domena primjene pojednih medjunarodnih konvencija ili drugih
12
Saobracajni fakultet Doboj
medjunarodnih ugovora.u medjunarodnom saobracaju vazno je da li vozilo ima nacionalu
poripadnost jedne od drzava potpisnica konvencije ili nekog drugog multilateralnog ili
bilateralnog ugovora.
23. Tehnicki pregledi motornih I prikljucnih vozilaRadi provjeravanja tehnicke ispravnosti motornih I prikljucnih vozila, obavljaju se
tehnicki pregledi tih vozila. Tehnicki pregled vozila može da bude redovni ivanredni.
Na tehnickom pregledu utvrduje se da li motorno ili prikljucno vozilo ima propisane uredaje i
opremu i da li je u ispravnom stanju, te da li ono ispunjava i druge propisane uslove
za ucestvovanje u saobracaju. O izvršenom tehnickom pregledu motornih i prikljucnih
vozila vodi se evidencija.
Novoproizvedena motorna i prikljucna vozila vlasnici su dužni da odvezu na redovan
tehnicki pregled u toku mjeseca u kojem istice rok od 24 mjeseca od dana prve registracije.
Vozila stara dvije i više godina vlasnici su dužni da odvezu na tehnicki pregled svakih 12
mjeseci. Rok važenja redovnog tehnickog pregleda oznacava se
posebnim znakom-naljepnicom.
Redovni tehnicki pregled vozila obavlja se jedanput godišnje, a za odredena motorna i
prikljucna vozila svakih šest mjeseci, osim ako ovim zakonom nije drugacije uredeno. Odobrenje
za rad, nadzor nad radom stanica tehnickog pregleda motornih i prikljucnih vozila izdaju i
sprovode entitetska i kantonalna ministarstva i ministarstvo Brcko
Distrikta Bosne i Hercegovine, nadležna za saobracaj. Nadležni organi iz stava (2) ovog clana
dio poslova iz svoje nadležnosti mogu da prenesu na odgovarajuce strucne
institucije. Bliže odredbe o sadržaju i nacinu obavljanja tehnickih pregleda, evidencijama koje se
vode i obrascima koji se izdaju, uslovima koje moraju da zadovolje ovlašcene organizacije za
obavljanje tehnickih pregleda, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadležnim
za unutrašnje poslove.
LITERATURA
2 Clan 215. ,216. ,217. ,218. ,219
13
Saobracajni fakultet Doboj
1.Propisi o ublasti saobracaja dr Dragan
Jovanovic
dr Milan Ilic
2.Zakon o osnovama bezbjednosti saobracaja
na putevima(sluzbeni glasnik)
14
Recommended