Transcript
Page 1: Skripta Promet u Turizmu Novo

PROMET U TURIZMU

SKRIPTA

POGLAVLJE 2.1. - prijevoz ili transport je aktivnost premještanja ljudi, dobara i energije od početne do završne točke- promet je aktivnost prijevoza i komunikacija od početne do završne točke

2. Opća teorija sustavaTemeljne pretpostavke opće teorije sustava:-sustav je dio veće cjeline,-izračunavaju se i definiraju veze s okružjem,-elementi sustava izučavaju se u njihovim interakcijama i u odnosu na funkcioniranje sustava u cjelini,-uspješnije funkcioniranje sustava postiže se drugačijim povezivanjem elemenata sustava,-ponašanje sustava prati se kroz dulje vrijeme.

3. – opća teorija sustava – interdiscipliniranost- i multidisciplinaronst kao bitne osobine sustavnog mišljenja

upućuju na obvezatan timski rad u izučavanju pojave primjenom opće teorije sustava.

- sustavni pristup predstavlja složene pojave pa rezultati analitičkog pristupa odstupaju od stvarnog stanja-prometni sustav je skup elemenata povezanih radi aktivnosti premještanja ljudi, dobara, energije i vijesti od početne do završne točke.

4. Prometni sustav je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti, te reguliranje njihova toka na određenom području.

5. Struktura prometnog sustava : vertikalna i horizontalnaPregledno se može pokazati u obliku sheme na kojoj elementi koji se nalaze u odnosima hijejarhijske ovisnosti čine njegovu vertikalnu strukturu, a elementi u odnosima jednakopravne ovisnosti čine njegovu horizontalnu strukturu.

- vertikalna je ustvari prometni sustav (točka 2.) koji definira modalitete međusobne. usklađenosti preostalih elemenata na lokalnoj državnoj i međunarodnoj razini (elementi

tehničke, tehnološke, organizacijske i ekonomske prirode, te el. pravne prirode).- horizontalna - prometne grupe: kopnene (cestovni i željeznički)

vodeni (pomorski, riječni, jezersko kanalski) zračni, prijenosne trake, poštanski, telekomunikacije i prijenos el. energije.

LJ – ljudi P – polazišna točkaD – dobra OT – odredišna točkaE. energija T - teretV – vijesti

Page 2: Skripta Promet u Turizmu Novo

6. Značajke prometnog sustava – složen sustav- veliki broj različitih elemenata (prometni sustav)- veliki broj elemenata sa značajkama sustava (promigrane)- međunarodni karakter prometa- organizacijski zahtjevni prometni procesi poprima značajke prometnih lanaca- sve stroži sporedni procesi u odvijanju prometa-interesno međusobno povezivanje prometnih organizacija.

Između svih sustava elemenata, te unutar svakog elementa odvijaju se brojni procesi:-glavni –svladavanje udaljenosti u vremenu, te -sporedni- u funkciji glavnih.

7. Prometno sredstvo je tehnički uređaj namijenjen prijevozni LJ i D, te prijenosu E i V od P do OT.-tijekom procesa mijenjaju mjesto i time omogućavaju odvijanje samog procesa reprodukcije,-izrazito su podložna tehničko-tehnološkom progresu,-nabavne cijene novih sredstava su u pravilu visoke,-elastičnost u zadovoljavanju tržišnih potreba.Prometna sredstva i prometna infrastruktura predstavljaju tehničku razinu prometnog sustava odnosno podsustava svake prometne grane.

8. Značajke prometnih sredstava: neprekidno i dinamično mijenjanje tehnoloških značajki zbog postizanja profitabilnog poslovanja poduzeća.- do 70-tih g. dominantno je bilo povećanje brzine i kapaciteta, te specijalizacija- od 70-tih i mala potrošnja nafte, ograničena brzina i porast kapaciteta, sigurnost i udobnost

9. Predmet prijevoza: LJ, D, E i V.

Ljudi su putnici turisti otuda putnički promet obuhvaća cjelokupan prijevoz ljudi bez obzira na motive putovanjaPredmet prijevoza jesu dobra s ciljem da po pristizanju na odredište sudjeluju u procesu materijalne proizvodnje teret teretni prometEnergija specifična sredstva prijevoza i radni postupciVijesti najpropulzivniji segment prometa u svijetu

10. Prometni proces je dinamičko povezivanje prometnih sredstava, predmeta prometa i zaposlenika.

- tri osnovne faze prometnih procesa:1. pripremna faza2. faza prijevoza3. završna faza

Ako su organizacijski usklađene, takav prometni proces se naziva prometni lanac (samo onaj prometni proces koji teče neprekinuto, čiji su dijelovi povezani u jedinstvenu organizacijsku cjelinu, podrazumijeva i višu kvalitetu prometne usluge).

Prometni proces je proces proizvodnje usluge, pa je njegova karakteristika ujedno i kvaliteta prometne usluge.

11. Prometni put je medij za prijevoz P i T, te prijenos E i V od P do OT.

2

Page 3: Skripta Promet u Turizmu Novo

- voda, kopno, zrak-oko 70,8 % zemljine površine sačinjava voda, pa je ona najrasprostranjeniji medij za odvijanje prometa- najekonomičniji je prijevoz vodom (500.000 dwt tereta, 3000 putnika + 1.200 članov a posade, male brzine – 15 čv teretni promet, 40 čv putnički promet) 27 puta ekonomičnije nego cestovni i 8 puta ekonomičnije od željeznice).- najmanje ekonomičan je zračni promet

12. Prometna infrastruktura je cjelokupnost građevinskih objekata i ostalih tehničkih uređaja koji sudjeluju u prijevozu P i D, te prijenosu E i V.

13. Značajke prometne infrastrukture– visoka investicijska ulaganja, statičkog karaktera; vijek trajanja 50 g. neke su u funkciji preko 100 g.- po fazama grade se samo magistralne ceste- moguća gradnja i putem koncesije

14. Prometna infrastruktura i prometna politika- veličina kapaciteta prometne infrastruktura i prometna politika- veličina kapaciteta prometne infrastrukture- predviđeni budući promet- rezerve kapaciteta

Uloga prometne infrastrukture u prometnom sustavu:-odlikuju se visokim investicijskim ulaganjima-predstavljaju jedinstvenu tehnološko-organizacijsku cjelinu (nedjeljivost prom. infrastrukture)-ulogu investitora ima država, odnosno organi lokalne uprave koji odabirom prom. pravaca, određivanjem prioriteta i dinamike izgradnje ostvaruju planirane ciljeve prometne politike, a neposredno i ciljeve ekonomske politike,-statičnog je karaktera i ima mnogo dulji vijek trajanja – najčešće 50 godina, nakon toga se smatra zastarjelom,-početna i završna točka prometnica su uvijek mjesta na kojima se oblikuje veća prometna potražnja.

15. Prometna potražnja je potreba za prijevozom u određeno vrijeme i na određenoj relaciji.

Značajke prometne potražnje:-prometna poduzeća čiji je cilj poslovanja reprodukcija prometne usluge, susreću se s dilemom kako dimenzionirati prom. kapacitete radi zadovoljavanja potražnje, ali i izbjegavanja gubitaka u poslovanju zbog prevelikih kapaciteta,-prometna usluga (nematerijalna) ne može koristiti blagodati skladišnog poslovanja radi prevladavanja vremenskog i lokacijskog nesrazmjera između proizvodnje i potrošnje,-veličina prom. potražnje je proporcionalna broju stanovnika i visini životnog standarda.

16. Problematika dimenzioniranja kapaciteta zadovoljenje potražnje predimenzioniranje donosi gubitak- u prometu je vrijeme proizvodnje istodobno i vrijeme potrošnje,- veličinu i strukturu, životne navike, životni standard, značajke nacionalnog gospodarstva i uloga u svjetskom gospodarstvu određuje stanovništvo,- životni standard dominantan je čimbenik za veličinu turističke, pa analogno i prometne potražnje,

3

Page 4: Skripta Promet u Turizmu Novo

- prometna potražnja u turizmu brzo mijenja pravce, receptivna prometna područja, modalitete pa čak i vrijeme realizacije.- prometna potražnja u turizmu ovisi o : sklonosti potrošnji, cijeni i kvaliteti prometne usluge, cijeni suptitutivne usluge te komplementarnim uslugama.

17. Kapacitet prometnog sredstva je sposobnost prihvata putnika ili tereta.- statički kapacitet sposobnost jednokratnog prihvata P i D (nepromjenjivost)- dinamički kapacitet ukupan broj P i D preveze u određenom razdoblju, popunjenost kapaciteta, time i efikasnost korištenja P sredstava dobiva se usporedbom teorijske i ostvarene veličineObrt je vrijeme koje protekne od jednog do drugog uzastopnog korištenja kapaciteta prometnog sredstva.- prazne vožnje svesti na nužnu mjeru-umijeće organiziranog prometnog procesa svodi se na povezivanje izvora i ishodišta potražnje, kako bi sa što manjim prometnim parkom zadovoljila očekivana prometna potražnja.

18. Kapacitet prometnice je propusna moć , a to je veličina koja izražava broj prometnih sredstava, broj putnika ili količinu tereta koja se kretala prometnicom u promatranom periodu.-ovisi o značajkama prometnice, mogućnosti supstitucije drugom prometnom granom i prometnim sredstvima

Kapacitet terminala Prihvatni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost istodobnog prihvata određenog broja PS, P i T – prihvatni kapacitet(određena je brojem lokacija za prometna sredstva te veličinom objekta za putnike, odnosno skladišnog prostora za teret)Prometni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost broj PS, P i T koja se prekrca na lokaciji terminala u određenom razdoblju – odgovara propusnoj moći kod prometnica, te ovisi o prometnom kapacitetu i o prekrcajnim mogućnostima. Optimalni kapacitet – predstavlja onu veličinu kapaciteta koja je u mogućnosti prihvatiti planirani broj prometnih sredstava, broj putnika ili količinu tereta, a da pri tome ostane na raspolaganju određena rezerva kapaciteta za slučaj većih neravnomjernosti prometnih tokova.

19. Prometni učinak – ne može se odrediti jednom mjernom jedinicom već se u iskazivanju prometnog učinka koristi mjerna jedinica koja objedinjuje oba rezultata (pkm –putnički km, pm-putnička milja, tkm – tonski km, tm-tonska milja, btkm-brutotonski km) = najveća vrijednost je mogućnost usporedbe veličina koje bi u protivnom bilo nemoguće uspoređivati.

Prometnim aktivnostima se istodobno ostvaruju dva učinka: prevaljuje se udaljenost i prenose se ljudi, teret, vijesti ili energija.

20. Prometna politika je ukupnost gospodarskih i političkih akcija društva radi razvoja prometa kao samostalne ekonomske djelatnosti određene države ili zajednice država.-ne postoje dvije države s istom prometnom politikom-prometna politika je dio gospodarske politike države: administrativna regulacija mjere vlade (željeznica), oporezivanje, zaštita interesa putnika, vlasnika tereta

21. Odrednice prometne politike:- zemljopisno – prometni položaj države (objektivni parametar koji određuje strukturu prometnog sustava s obzirom na mogućnost

4

Page 5: Skripta Promet u Turizmu Novo

- prometna potraživanja ( ostvaruje utjecaj na prometnu politiku posredstvom obima i strukture)- prometna ponuda (to je rezultat dosadašnjeg djelovanja prometne politike)- mogućnost države da zadovolji prometne potrebe (sposobnost brzog poduzimanja mjera i aktiviranje rezervni kapaciteta i mogućnosti ukoliko takve postoje)- društveni – gospodarski sustav i uvjeti poslovanja (mogu pogodovati a mogu djelovati i izrazito destimulativno)- ciljevi razvitka prometnog sustava (realni, ostvarivi, opći, dugoročni, posebni i detaljni)- tehnološki napredak (stalno prilagođavanje radnih postupaka)- neekonomski uvjeti i ograničenja (ekološki i sigurnosni zahtjevi).

22. Promet je uslužna djelatnost, a vrijednost prometne usluge povećava vrijednost svakog proizvoda. Zbog toga je promet gospodarska djelatnost.O kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda, a o cijeni prometne usluge cijena proizvoda na tržištu.Karakter prometne potražnje oblikuje promet kao gospodarstvenu djelatnost.

Ekonomska uloga prometa:- promet je gospodarstvena djelatnost pa treba funkcionirati prema ekonomskim načelima-uloga prometa u tijeku gospodarskih procesa je nezamjenjiva-logistička uloga prometa podliježe načelima održivosti

Predmet prometa se u procesu proizvodnje prometne usluge ne mijenja.

23. Promet –predmet znanstvenog istraživanjaNajveći utjecaj na spoznaju da se ne može znanstveno istraživanje prometa prepustiti isključivo ekonomskim i organizacijskim disciplinama izvršio je tehnički i tehnološki napredak. Uz to razvoj prometa uključuje i pravni aspekt.

24. Uloga prometa u nacionalnom i svjetskom gospodarstvuPovijest razvitka ljudskog društva istodobno je i povijest gospodarskog razvitka, a povijest gospodarskog razvitka je povijest gospodarskog razvitka je povijest razvitka prometa.- promet omogućava dislokaciju mjesta proizvodnje, potrošnje, radne snage smanjenje cijene proizvoda,- prijevozom se povećava cijena proizvoda, ali na drugom mjestu može postići još višu cijenu ,- nema velikih skladišta ni zaliha,- promet troši cca 30 % svjetske energije,- udio prometa u većini EU zemalja je od 5 % do 9 % ali su posredni efekti mnogo veći,-javna ulaganja u promet iznose oko 40 % u većini europskih država-kapitalno intenzivna djelatnost

25. Promet je zaslužan za globalizacijuDruštveni razvitak – razmjena sredstava za rad i predmeta rada; razmjena intelektualnog kapitala i informacija. Promet briše barijere fizičke udaljenosti- Internet

Za razvijene države promet je pretpostavka razvitka gospodrastva i društva u budućnosti, a za države u razvoju i tranziciji je neophodan za unapređenje vanjskotrgovinske robne razmjene i cjelokupne suradnje i razmjene s razvijenima.

5

Page 6: Skripta Promet u Turizmu Novo

POGLAVLJE 3.

1. Prvi oblici prometa i njihova ulogaPromet se javlja u prapovijesno doba kada je čovjek prehranjivao lovom sebe, svoju obitelj i pleme, ulovljene životinje je nosio ili vukao do spilje ili primitivne nastambe. Nakon što je pripitomio divlje životinje one preuzimaju i funkciju prometnog sredstva.Birajući mjesta življenja uz vodu, istodobno s kopnenim razvijao se i vodeni promet. Najprije su koristili debla, dubljenjem su ih povećavali, oblikovali su splavove.U antičko doba se doživljava značajno unaprijeđivanmje prometa, kada se životinje posebno pripremaju za promet, a plovila postaju veća i čvršće konstrukcije. Razdoblje Rimskog carstva obilježeno je porastom broja kola s usavršenom konstrukcijom kotača. Vrlo je važna gradnja kamenih cesta u ukupnoj duljini od oko 150 000 km.

2. Novi pronalasci, oblikovanje prometne graneKraj srednjeg vijeka predstavlja vrijeme kada se u prometu počinju javljati velike promjene.Čvršća konstrukcija morskih plovila, otkriće kompasa i drugih navigacijskih pomagala te izrada vjernijih nautičkih karata omogućili su otkrića Amerike, morskog puta do Indije, oplovljavanje svijeta.Neprijeporno je da je pojava željeznice (1829. Stevenson) i njeno vrlo brzo prerastanju nositelja masovnog prijevoza putnika stvorila uvjete za razvitak turizma i od tada počinje njegov intenzivniji razvitak-putovanje je postalo dostupno i siromašnijim slojevima društva.-1876. Daimler-benzinski motor-1897. Diesel-dizelski motorKonstrukcija automobila inicirala je razdoblje individualnosti u odabiru prometnog pravca, a uvođenjem masovne proizvodnje (Ford) između dva svjetska rata, automobil postaje dostupan širim društvenim slojevimaS pojavom aviona (1903. Wright) i iniciranjem komercijalne upotrebe nakon II. svjetskog rata dostupnima postaju udaljena područja-turizam poprima globalni karakter.Polovicom 19. stoljeća pisma zamjenjuje telegraf.Nakon što je sredinom 20. stoljeća prometni sustav strukturno oblikovan na način koji je i danas prisutan, uslijedilo je razdoblje kvalitativnog unapređenja.

3. Povijesni razvitak prometa i turizma pratila je uzajamna povezanost

4. Pozitivan utjecaj turizma na promet:–intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture,-porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava,-uvođenje novih oblika organizacije prometa,-porast prometa putnika i tereta

5. Promet utječe na turizam savladavanjem udaljenosti, dakle omogućavanjem putovanja u turističke svrhe .-tijekom povijesnog razvoja željeznički promet je utjecao na masovnost putovanja,-cestovni promet je utjecao na elastičnost u dostupnosti brojnih destinacija,-zračni promet je utjecao na brzinu i porast udaljenosti turističkih putovanja.

6. Sinergijski učinak prometa i turizmaDanas se odnos između prometa i turizma najbolje ogleda u verificiranoj činjenici da vremenski i sadržajno usklađeno investiranje u prometni i turistički kapacitet daje veće financijske učinke od

6

Page 7: Skripta Promet u Turizmu Novo

učinaka koji bi se ostvarili zasebnim ulaganjem jednakog ukupnog iznosa u jednu i u drugu djelatnost.

7.Ograničavajući utjecaj turizma na promet određuje razmjere razvitka prometa na turističkom području.- privi korak je planski razvitak prometne infrastrukture prema turističkoj destinaciji i na području turističke destinacije, jer se time determiniraju mogući prometni pravci i određuje gustoća prometne infrastrukture.-odabir duljih i građevinski nepovoljnijih trasa čime se uzrokuju viši troškovi izgradnje infrastrukture, kako bi područja ekološki sačuvala i u njima razvijali turistički sadržaji.

8. Ograničavajući utjecaj turizma na promet obuhvaća prometnu infrastrukturu i prometna sredstva.-infrastruktura postaje sve većih dimenzija i sve veće gustoće po jedinici površine i vizualno degradira prostor,-kretanje prometnih sredstava prati stvaranje: buke, štetnih plinova i tvari, te potreba za velikim površinama namijenjenim prometnoj infrastrukturi, mirovanje prometnih sredstava iziskuje velike izgrađene površine, a po isteku vijeka trajanja prometna sredstva potrebno je razgraditi i učiniti neškodljivima-smanjenje sigurnosti u prometu.

9. Turizam kao sustav je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne prirode kojemu je svrha pružanje usluga smještaja, ugostiteljstva, prometa, posredovanja i ostalih usluga vezanih za motiv putovanja.

10. Elemente turizma kao sustava moguće je definirati u horizontalnom i vertikalnom smislu.Između elemenata horizontalne strukture postoje jednakovrijedni (ravnopravni ) odnosi, dok vertikalnu strukturu karakterizira hijerarhijska povezanost.

11. Struktura turizma kao sustavaVertikalna struktura sustava: tehnički, tehnološki, organizacijski, ekonomski i pravni elementiHorizontalna struktura sustava: djelatnost posredovanja, prometna djelatnost, djelatnost smještaja, djelatnost ugostiteljstva te ostale djelatnosti.

12. Prometna djelatnost se bavi prijevozom turista od mjesta boravka do turističke destinacije.Organizatori prometnog procesa u turističke svrhe mogu bit prometna poduzeća ili turističke agencije koje to mogu činiti svojim prometnim sredstvima ili unajmljenim od prometnog poduzeća. Prometni proces može organizirati i sam turist svojim vozilom ili unajmljenim od agencije.

13. Prometna djelatnost je element sustava turizma, i moguće ju je promatrati kao podsustav turizma. Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava turizma i prometnog sustava.

14. Da bi učinci turizma kao sustava bili optimalni neophodna je usklađenost elemenata u horizontalnom i vertikalnom smislu i to na način:-na tehničkoj razini usklađenost komunikacijskih sredstava i sredstava za prijenos informacija, prometno-putničkih terminala, hotelskih i ugostiteljskih objekata,-na tehnološkoj razini usklađenost procesa prijenosa informacija, procesa prijevoza i prekrcaja turista, procesa ugostiteljskih i smještajnih usluga,

7

Page 8: Skripta Promet u Turizmu Novo

-na organizacijskoj razini optimalizacija organizacije pravnih subjekata nositelja pojedinih djelatnosti, te usklađivanje dijelova tehnološkog procesa,-na ekonomskoj razini usklađenost vrednovanja usluga utvrđivanja troškova, utvrđivanja prodajne cijene, investiranja,-na pravnoj razini usklađenost zakona i propisa nacionalnog karaktera, međudržavnih sporazuma, međunarodnih konvencija.

15. Prometna djelatnost je element sustava turizma. Moguće ju je promatrati kao sustav, odnosno podsustav turizma.Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava turizma i prometnog sustava.U izučavanju sustava obično se pribjegava simplifikaciji sustava na način da se on predstavlja procesima koji su trajno i naglašeno prisutni u sustavu. Sustav turizma je otvoreni sustav.

Struktura prometnog sustava prema predmetu prometovanja-tehnička, tehnološka, organizacijska, ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac)-promet putnika, promet tereta i promet ostalih predmeta (horizontalni stupac)

Struktura prometnog sustava prema predmetu tehničkim značajkama prometnih sredstava-tehnička, tehnološka, organizacijska, ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac)-pomorski, cestovni, zračni, željeznički, R-J-K , promet žičarom i uspinjačom, promet lebdjelicama, svemirski promet, telekomunikacijski i poštanski promet (horizontalni stupac)

Struktura putničkog prometa prema dijelovima procesa proizvodnje prometnih usluga-tehnička, tehnološka, organizacijska, ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac)-ulazak putnika u prometno sredstvo, prijevoz putnika, izlazak putnika iz prometnog sredstva (horizontalni stupac)

Struktura putničkog prometa prema udaljenosti prijevoza i specifičnoj funkciji u turizmu-tehnička, tehnološka, organizacijska, ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac)-promet od emitivnog do receptivnog područja, promet u turističkoj destinaciji, promet u logistici turističke destinacije (horizontalni stupac)

16. Planirano usmjeravanje pojave prema definiranom cilju, akcijama koje su pomno odabrane temeljem spoznaja o djelovanju pojave, označava se kao upravljanje sustavom.Pretpostavka za upravljanje sustavom je definiranje glavnih (bitnih) procesa unutar i između sustava.

17. Glavni procesi u sustavu turizma:-prijevoz turista od mjesta boravka do turističke destinacije-prijevoz po turističkoj destinaciji radi korištenja turističkih sadržaja-prijevoz od turističke destinacije od mjesta boravka-prijevoz tereta od mjesta proizvodnje do turističke destinacije radi snabdijevanja-posredovanje u informiranju o turističkoj ponudi-posredovanje u korištenju turističke ponude-priprema i pružanje usluga smještaja u turističkoj destinaciji-priprema i pružanje usluga prehrane u turističkoj destinaciji-priprema i pružanje usluga (zabavnih, kulturnih, sportskih i sl.) koje su motiv dolaska turista u destinaciju.

8

Page 9: Skripta Promet u Turizmu Novo

Upravljanje sustavom je moguće na dva pristupa:Prvi pristupUkoliko je cilj upravljanje sustavom turizma i prometa neophodna je daljnja selekcija između glavnih procesa i zanemarivanje sekundarnih procesa a prema kriteriju cilja kojega se želi postići u sustavu nacionalnog gospodarstva (razvitak zdravstvenog turizma uz ograničenje razvitka prometa na turističkom području koji nije u funkciji turizma)

Drugi pristupUkoliko je cilj razvijati jedan segment unutar sustava turizma, tada je moguć detaljni pristup, koji će uzeti u obzir sve glavne procese toga podsustava i ostale procese koji se ocijene bitnima, pa će parcijalnim pristupom optimalizirati dijelove cjeline.

18. Usklađivanje prometne politike i politike u području turizma ima za cilj maksimalno valoriziranje sinergijskog učinka, kako bi se angažiranjem kapitala koji je u državnom budžetu planiran za promet i turizam ostvarili najveći učinci. Ova najviša razina usklađivanja promet i turizma predstavlja pretpostavku za upravljanje sustavima na mikro razini koji djeluju u jednoj i drugoj djelatnosti.-najprije se definiraju ciljevi tog razvitka, pa se nakon toga pristupa njihovom usklađivanju i eventualnoj korekciji.-osnovni cilj svake turističke države je razvitak prometnog sustava u funkciji turističkog, i na politikama je da efikasnim mjerama te ciljeve i ostvare.

19. GlobalizacijaTurizam i promet zbog međunarodnog karaktera bitno pridonose globalizaciji. Turizam omogućava upoznavanje sa životnim navikama, kulturološkim i sociološkim specifičnostima ljudi koji žive u vrlo udaljenim dijelovima svijeta.Promet svladavanjem udaljenosti stvara uvjete za neposredan kontakt ljudi.

9

Page 10: Skripta Promet u Turizmu Novo

POGLAVLJE 4.1. Cestovni promet i turizam- prednosti – izuzetna elastičnost prijevoz «od vrata do vrata», slobodan izbor početka i završetka putovanja i usputnih postaja, udobnost, jeftinoća, brzina, nema presjedanja, u segmentima snabdijevanja nezamjenjivost.- nedostaci: velika potrošnja naftnih derivata, potreba za velikim prostorima za kretanje i mirovanje (parkiranje), ekološki i sigurnosni pokazatelji.

2. Organizacija cestovnog prometa

a) Vlastiti prijevoz – prijevoz vlastitim ili unajmljenim automobilom, nema komercijalne svrhe fizičke osobe

b) Prijevoz za posebne namjene – pravne osobe – opskrba npr. dostava hrane i pića, rubljac) Linijski prijevoz – organiziraju prometna poduzeća objavljuju vozni red za dulje od 6

mjeseci moraju osigurati određeni vozni park i zaposlenike.

3. Automobil – nezamjenjiv u turističkim tokovima i nositelj individualnog prometa vlastiti automobil – rent-a-car- u razvijenim zemljama broj autom. je veći od jednog po obitelji- konstrukcija: šasija, karoserija, motor i oprema,- do pojave naftne krize 70-tih težilo se udobnosti i brzini, a od tad ekonomičnosti.

4. Sigurnost automobilaPasivna sigurnost: pojasevi, nasloni za glavu, zračni jastuci, veća čvrstoća konstrukcije putničke kabine («sigurnosni kavez»), «zone gužvanja» prednjeg i stražnjeg dijela

Aktivna sigurnost: ABS, katalizator (manje zagađenje zraka), izrađuju se konstrukcije koje se lakše recikliraju

5. Kamp-prikolice i kamperi- su vozila bez vlastitog pogona opremljena za višednevni boravak, funkcionalno vezana za automobil.- isto kao i prikolice samo imaju vlastiti pogon,- ova sredstva bitno pridonose individualnosti u planiranju i organiziranju turist. putovanja- na raznim emitivnim tržištima djeluju specijalizirana poduzeća za iznajmljivanje

6. Bicikl ima sve veću ulogu u turist. ponudi- ekološko prometno sredstvo, povoljan utjecaj na zdravlje- biciklističke staze uz koje je organiziran smještaj, prilagođena turistička ponuda- aranžmani u kojima je biciklistički promet najznačajniji dio turist. ponude destinacije

7. Turistički autobusi namijenjeni su dugotrajnom boravku putnika, oni su nositelji masovnosti u turizmu udobnost i bogata oprema- visokopodni autobusi (48-55 mjesta)- autobusi na kat (80 mjesta)- velike staklene površine, klima, video, kuhinja, sanitarni čvor, stolovi- turistička putovanja i linijski prijevoz

8. Infrastruktura cestovnog prijevoza – svi građevinski objekti koji sudjeluju u prometnim tokovima: početno – završne točke, veze između njih, te objekti na području gradova i naselja potrebni

za odvijanje prometa.

10

Page 11: Skripta Promet u Turizmu Novo

- objekti – prometnice, mostovi, vijadukti, podvožnjaci, tuneli, garaže, parkirališta, terminali, uređaji za upravljanje, signalizaciju i praćenje

9. Osnovne značajke cestovne infrastrukture:- investiranje velikih financijskih sredstava )2-3 mil USD/km; u Hrvatskoj i do 7 mil).- dugi vijek trajanja,- dugotrajnost gradnje,- točnost dimenzioniranja kapaciteta,- predviđanje rezerve kapaciteta,- dostupnost svima pod jednakim uvjetima ,- utjecaj na potražnju za infrastrukturom drugih prometnih grana nakon izgradnje ceste slijedi odljev s ostalih prometnih grana,- jednokratna naknada za korištenje ceste u pravilu ne pokriva stvarne troškove (naplata u vidu cestarine, naknade kod registracija, naknada u cijeni goriva...).

10. Financiranje cestovne infrastrukture u domeni je države (ili lokalne zajednice)Eksploatacija se vrši koncesijom (privatna i poludržavna poduzeća).

11. Prateći objekti – značajna uloga u podizanju opće kvalitete cestovnog prometa- nude karakteristične turist. sadržaje, pridonose promociji turističke destinacije, neki imaju ulogu usputnih turist. destinacija, ostvaruju znatan prihod.- opskrba gorivom, informativna služba, popravak vozila, telefonske govornice, ugostiteljski sadržaji, trgovine, smještaj, rekreacija.

12. Putnički terminali – početno – završne točke- treba odvojiti pješački promet od autobusnog prometa- elementi terminala: površina za prihvat autobusa, pranje i čišćenje radionice, zatvorene čekaonice, ugostit. i trgov. usluge, informativna služba, prodaja karata i prihvat gradskih busa i taxi - lokacija u blizini ostalih prometnih grana

13. Željeznički promet- prednosti: mnogostruko veći kapacitet u odnosu na cestovni i zračni promet, niski troškovi eksploatacije, vrlo povoljni pokazatelji sigurnosti i utjecaja na okolinu.- nedostaci: neelastičnost zbog linijskog karaktera (željezničke stanice), nemogućnost prijevoza «od vrata do vrata» mala komercijalna brzina- putnici cijene: udobnost, brzinu, cijenu, točnost i blizinu kolodvora- smeta ih: kašnjenje, loši higijenski uvjeti, neljubaznost osoblja, grijanje, presjedanje

14. Organizacija prometa željeznicom obuhvaća:- izradu voznih redova i njihovo usklađenje na državnoj i međunarodnoj razini- planiranje i nabava prometnih sredstava- ranžiranje vlakova- praćenje međunarodnih prijevoza- istraživanje tržišta prodaje zbog konkurentnosti cestovnom prometu- prodaja putnih karata- uvođenje izvanrednih vlakova- uvođenje novih oblika prijevoza- putnici od željeznice očekuju kvalitetnu prijevoznu uslugu ona to ne pruža brzina cca 50 km/h- kašnjenje neučinkovita organizacija

11

Page 12: Skripta Promet u Turizmu Novo

15. Organizacija željezničkog prometa povjerena je jednom poduzeću koje zapošljava veliki broj ljudi i u državnom je vlasništvu, bez tržišne konkurencije sukus toga je nekvalitetna prometna usluga- prednosti željeznice: izuzetno mala razina zagađenja i devastacija prostora

16. Vlakovi velikih brzina – između 200 i 300 km/h - visokokvalitetna usluga usporediva sa zračnim prometom cijena za putnike znatno niža. U uvjetima dobro organizirane željeznice vrlo su velike (cijena, sigurnost)

17. Željeznička prometna sredstva- lokomotiva – pogonsko vozilo- vagoni vozila s kapacitetom za putnike ili teret- konstrukcija – postolje s uređajima za kretanje i kočenje

- nadgrađe – za prihvat putnika ili tereta- putnički vagoni – lokalno- po 50 km udaljenosti,

manja udobnost, veliki broj sjedećih mjesta, skromna oprema mala brzina,- magistralni – sve bogatije i bolje od lokalnih, ali na znatno nižoj razini od međunarodnih. Njima se po potrebi priključuju vagon restoran, vagoni za spavanje i kombinirani vagoni

18. Turistički vlakovi – u vrijeme turističke sezone, pred blagdane prilagođeni su turističkim tokovimaTuristički povezuju mjesta velike udaljenosti- priključuju se vagoni za automobile- smanjuju obim cestovnog prometa koji u Europi predstavljaju sve veći ekološki i sigurnosni problem

19. Infrastruktura željezničkog prometa obuhvaća:- pruge koje se razlikuju po dozvoljenom osovinskom pritisku- prateće objekte- donji i gornji ustroj pruge- mostove, tunele, vijadukte- signalno-sigurnosne uređaje, telekomunikacijske veze, informacijski sustav, uređaje za jednostavnu razmjenu podataka,- zgrade, kadrove, postaje, perone....- ranžirne kolodvore- putničke terminale s objektima za boravak putnika- pristupne prometnice, parkirališta i autobus. postaje- infrastruktura iziskuje redovito održavanje- gradi se odjednom, ne etapno- mora biti usklađena sa mrežom međunarodnih koridora.

22. Zračni promet- prednosti – brzina (u pravilu 900 km/h)- nedostaci – nedostižnost nužna upotreba cestovnog prometa tako da let često traje kraće od prijevoza do i od zračne luke, - mali kapacitet, velika potrošnja goriva, visoka nabavna cijena

12

Page 13: Skripta Promet u Turizmu Novo

24. Odrednice aktualnog trenutka zračnog prometa- ograničenje brzine (do 900 km/h) zbog ekonomičnosti potrošnje, široki trup radi povećanja kapaciteta (do 600 mjesta), racionalno korištenje prostora bez prekomjerne udobnosti

25. Linijski promet – osnovne značajke stekao i u ostalim prometnim granama- red letenja , letački park, radni kolektiv- struktura letačkog parka formira se prema udaljenosti: kratka, srednje (od 3000 do 5000 km) i velike (do 12 000 km)- namjena zrakoplova vidljiva je iz njegovog maksimalnog dometa, kapaciteta i udobnosti - veliki je problem popunjenost kapaciteta jer na troškove se ne može utjecati- dva tipa prodaje karata1. prekapacitiranost (neugodnosti)2. stvarni kapacitet, uračunata podkapacitiranost

26. «Charter» promet – 10 % zračnog prometa- bazira se na višem stupnju popunjenosti (80-90 %) i na nižoj kvaliteti prometne usluge/manja udobnost, manje zabave, skromnija ponuda jela i pića...)

27. Ugovorom o «charter» prijevozu utvrđuje se obveza zračnog prijevoznika da obavlja prijevoz funkciju i turist. agencije da obavi prodajnu funkciju.- najekonomičniji je charter na vrijeme jer je omogućen uzastopni prijevoz turista, a zrakoplov leti prazan samo na prvom i zadnjem letu povećana ekonomičnost zbog niže cijene prijevoza i atraktivnosti turističkog aranžmana- oblici chartera – cjelokupni kapacitet zrakoplova (sport)

- dio kapaciteta (više agencija)- jedan prijevoz (iznenada)- više uzastopnih prijevoza- sezona – vremenski

28. Privatni zrakoplovi- omogućuju mobilnost i elastičnost prijevoza u odabiru destinacije, vremena početka i završetka putovanja

29. Infrastruktura zračnog prometa- zračne luke u pravilu veliki gradovi- zračne luke veoma složena infrastruktura:

- piste, manevarske površine, stajanke, objekti i postrojenja sigurnosti leta, servisni uređaji za zrakoplove, objekti i oprema za prihvat putnika i tereta, površine za prihvat

ostalih prometnih grupa i pristupne prometnice- značajke zračnih luka – vrlo skupe

30. Infrastruktura zračnog prometa je vrlo skupa pa je u pravilu u domeni države, lokalnih vlasti, zrakoplovnih kompanija ili ekonomskih subjekata i udruženja. Izvori financiranja su banke ili fondovi koji se bave avionskim poslovanjem i zainteresirani lokalni organi vlasti.

31. Pomorski promet – ograničen na linijski servis, kružna putovanja i izlete.- prednosti – veliki kapacitet, niski troškovi, elastičnost u odabiru rute između luka,

sigurnost,- nedostaci – mala brzina, niska kvaliteta usluga

13

Page 14: Skripta Promet u Turizmu Novo

32. Brodovi velikih brzina – mogu se koristiti na linijama sa velikom i konstantnom potražnjom uz manji kapacitet jednokratnog prihvata putnika- to su većinom putnički brodovi, ali ima i brodova koncipiranih kao trajekt (900 putnika, 240 automobila, 43 čvora)- kratki boravak u luci, brz iskrcaj i ukrcaj, po uzoru na zračne luke velik dinamički kapacitet- ti se brodovi predbacuju s južne na sjevernu hemisferu, ovisno o turist. sezoni

33. Kao i kod ostalih prometnih grana u pomorskom se prometu luke oblikuju prema koncepciji terminala kvaliteta usluge

34. Linijski putnički promet – organizira se na ograničenom regionalnom tržištu na kojem postoji konstatirana potreba za prijevozom putnika i vozila, a relacije se kreću od nekoliko Nm (nautičkim milja) do nekoliko stotina Nm. – državne kompanije – red plovidbe, subvencije za neprofitne. linije.

35. Trajekti su brodovi za prijevoz putnika i vozila.- omogućavaju da korisnici servisa po iskrcaju raspolažu vlastitim autom rezultat uvođenja trajekta povećana potražnja za brodskim prijevozom- najveći trajekti = 3000 putnika, 1300 vozila, komfor sličan kruzerima

36. Ferry brodovi – prijevoz vlakova Baltik najveći 900 putnika, 50 vagona- isplativ jedino uz veliki obrt s kratkim stajanjem u luci.

37. Kružna putovanja – međunarodna i unutar teritorijalnih voda¸- međunarodna kružna putovanja smatraju se industrijom – koncentrirana na uskom zemljanom području.

38. Kružna putovanja objedinjuju prometnu i turističku funkciju- turistički proizvod se sastoji od ponude na brodu i ponude u turističkoj destinaciji- velike kruzere sve veći broj korisnika doživljava kao masovni turizam turisti veće platežne moći koriste manje plovne jedinice do 100 putnika gdje je cijena do 10 puta veća od velikih kruzera.

39. Izletnički brodovi – do 100 putnika, brzina do 15 čv (čvorova).- omogućuju dostupnost obalne destinacije koje nisu dostupne na bilo koji drugi način- specifična ponuda – razgledavanje podmorja, prijevoz ronioca.

40. Infrastruktura pomorskog prometa- putničke luke s terminalima- putnički terminal funkcionalan prihvat broda, kvalitetan prihvat putnika, udobnost boravka i efikasan prihvat sredstava drugih prometnih grana:

parkirališta, pristupne ceste, ukrcajno-iskrcajne rampe, kontakt s ostalim prometnim granama.

41. Država financira izgradnju pomor. infrastrukture a djelatnost prekrcaja putnika obavlja državno poduzeće ili specijalizirano poduzeća u privatnom vlasništvu.

42. Riječno – jezerski – kanalski promet zajedničko ime riječni promet - prednosti – udio vlastite mase u bruto masi prometnog sredstva:- riječno plovilo 15-20 %- vagon 35-50 %

14

Page 15: Skripta Promet u Turizmu Novo

- kamion 50-70 %

43. – učinak po zaposlenom - cesta 1- željeznica 2- rijeka 13

- nedostaci – neelastičnost u odabiru rute, mala brzina, veliki stupanj ovisnosti o vremenskim prilikama, nejednaka obilježja rijeka- svjetska statistika uopće ne bilježi udio riječkog prometa u turizmu, ali je on vrlo značajan u nekim prometnim destinacijama: Venecija, Dunav, Rusija.

45. Kružna putovanja 7,6 % u ukupnom udjelu kružnih putovanja cca - dimenzije plovnog puta utječu na kapacitet brodova najveći imaju kapacitet 400 putnika.- zatvoreni prostori su manji, turisti uživaju u pogledu na obalu

Izleti – rijekama – obogaćivanje turist. proizvoda destinacije (Venecija, Budimpešta...)

46. Riječna infrastruktura – terminali za prihvat i prekrcaj putnika i tereta- održavanje obala, vodotoka, dubine, signalizacija, ledolomci, služba za praćenje vodostaja, zimovnici, pristaništa- terminali teže koncepciji ostalih prometnih grana

47. Sličnosti i razlike s pomorskim prometom - pomorski promet ima elastične rute- pomorski ima veće kapacitete- pomorski promet ima više zatvorenih prostora- pomorski promet nema problema sa održavanjem plovnog puta

48. Telekomunikacijski promet se odnosi n prijenos vijest i informacija.-omogućava veliku brzinu i kvalitetu prijenosa

49. Aktualni trenutak telekomunikacijskog prometa- neprekidno nudi nova i kvalitetnija rješenja, traži visokoobrazovane kadrove,- suvremena oprema,- tendencija izbjegavanja rascjepkanosti sustava i uspostava globalnog – još kvalitetnijeg i jeftinijeg sustava.

50. Telekomunikacija u turizmu – mogućnost komuniciranja na godišnjem odmoru s rodbinom, prijateljima, poslovnim partnerima- Internet i rezervacije internetom- poslovanje turističkih subjekata nemoguće je bez telekomunikacija

51.Poštanski promet je prijenos roba malim pošiljkama, ljudi, novca i pisama.

52. Poštanski promet ne može pružiti brzinu telekomunikacijskog prometa, međutim u osnovama poslovanja još uvijek zakonski vrijede ugovori, pisani dokumenti koje je nemoguće razmijeniti bez pošte.

15

Page 16: Skripta Promet u Turizmu Novo

POGLAVLJE 5.

1.Autobusni izleti:a) namijenjeni turističkom tržištu- povremeni prijevozi u kojoj se ravnomjerno pojavljuje turistička i prijevoznička funkcija, organiziraju se kada postoji dostatna potražnjab) namijenjeni zatvorenim grupama- prijevoznička funkcija, tek sekundarno turističko (škola, sportski klub, vrtić, sindikat

Vrste izleta – tematski sajmovi, sport, kazalište, koncert, shopping

2. Za putovanje agencija može koristiti svoje buseve, buseve druge organizacije i prijevoznike.-odabir autobusa ovisi o raspoloživom voznom parku, veličini potražnje, udaljenosti, platežnoj moći…

3. Višednevna putovanja busom su privlačna zbog bogatstva i raznolikosti turističkog sadržaja tijekom prijevoza i povoljne cijene u odnosu na druge grane iste elastičnosti.

4. Prometna funkcija višednevnih putovanja obavljaju tur-operatori ili agencije vlastitim autobusima busevi najveće udobnosti i dodatnog sadržaja.Turističku funkciju – agencija: ugostiteljska usluga, noćenja, kult.-povijesni spomenici, vodič, prirodne ljepote.

5. Panoramski prijevozi karakter kružnih vožnji-nositelji: autobusi različitih karakteristika i kapaciteta, te vozila specijalne konstrukcije-specifična turistička ponuda gdje je cijena ulaznice uključena u cijenu prijevoza.

6. Kombinirana putovanja – uključene i druge grane prometa-pridonosi atraktivnosti putovanja i bogatstvu turističkog sadržaja-povezivanje emitivnog i receptivnog tržišta autobusom jedinstven turistički proizvod bus putuje prazan u jednom smjeru samo na početku i kraju sezone.

7. Lokalne turističke linije: ski-bus, plaž-bus-izbjegavanje problema parkiranja

8. Iznajmljivanje cestovnih vozila pridonosi atraktivnosti turističke destinacije- automobili (off road, motocikli, bicikli)- najam automobila – za turiste koji su stigli drugim prijevoznim sredstvima- ugovor o najmu obuhvaća: - visinu naknade

- trajanje najma- vrstu vozila- ostale uvjete

9. Turistički prijevoz željeznicom na velike udaljenosti-retro vlakovi (početak 20 st.); luksus, komfor, ugostiteljstvo, zabava.

10. Panoramski prijevoz željeznicom – koriste se u svrhu visokih ekoloških standarda.- obnova uskotračnih željeznica

11. Ski-vlakovi – veliki kapacitet, ne zagađuju prirodu, minimalno degradiraju prostor.

12. Žičare i uspinjače

16

Page 17: Skripta Promet u Turizmu Novo

-sličnost – transportiraju predmet putovanja s jednog mjesta na drugo- razlika – žičara je vezana uz žicu, a uspinjača uz zemlju i mehanizme na zemlji.

13. Vrste žičara: - vučnice- sedežnice- s kabinama- zračni tramvaj.

14. Trendovi razvitka žičara – početne i završne točke poprimaju osobine terminala, platforme se opremaju pokretnim trakama i drugom opremom koja olakšava, ubrzava i oslobađa napora korisnike.

15. Uspinjače – izuzetno su atraktivne i pridonose privlačnosti turističke destinacije- koriste se za svladavanje strmih i kratkih lokacija.

16. Panoramske željeznice – najsuvremeniji oblici prometnih sustava na elektro pogon.- podesna za nagibe do 20 %- u izvedbi na stupovima omogućava razgledavanje, pa se sve češće koristi kao dio turističkog proizvoda destinacije.

17. Panoramski letovi – atraktivan oblik turističke ponude, dopunjava ukupnu ponudu destinacije.

18. Zračni promet za turiste s posebnim zahtjevima: fotografiranje, snimanje, padobranski skokovi.

19. Pomorska kružna putovanja: međunarodna i unutar teritorijalnih voda.- prometnu funkciju obavlja brodar, a u većini prodaju vrši agencija.

20. Međunarodna kružna putovanja- receptivna područja: Karibi, Mediteran, sjeverna Europa, Daleki Istok i Aljaska.- emitivna područja : SAD, Njemačka, V. Britanija, Francuska i Italija.-međunarodna kružna putovanja razlikuju se po vremenu trajanja (od 3 do 15 dana), kvaliteti usluge vezane uz cijenu (60-1000 USD/dan/osobi) i turističkoj ponudi.

21. Tržište pokazuje blagi pad interesa za velike brodove. Porast zanimanja za brodove do 100 turista.- u porastu broj mlađih turista, obitelji s djecom, kraćih putovanja, imućnih kategorija.

22. Kruzeri unutar teritorijalnih voda specifični su za zemlje sa razvedenom obalom, sa jednostavnom ponudom more, sunce, posjet kult. povijesnim znamenitostima, gastronomija, prirodne ljepote.-prijevoz pružaju obiteljska brodarska poduzeća.

23. Izleti brodovima i panoramski prijevoz – izuzetno popularni i bitno pridonose atraktivnosti turističke destinacije.-niska cijena, prirodne ljepote, ugostiteljska ponuda-obiteljski posao- panoramski prijevoz -razgledavanje morskog dna, arheoloških nalazišta, nacionalnih parkova, gradova i luka.- posebno građeni brodovi.

17

Page 18: Skripta Promet u Turizmu Novo

24. Nautički turizam – zasniva se na plovidbi ili boravku u plovilima ili jahtama koje mogu biti unajmljene ili u vlasništvu korisnika.-prometna funkcija nautičkog turizma realizira se posredstvom:

- djelatnosti u marinama- najma plovila

25. Marine –namjena: -prihvat i čuvanje brodova-pružanje ugostiteljskih usluga-trgovinske usluge-sport-rekreacija- opskrba

26. Marine razlikujemo prema:a) konstrukciji-američki-europski-mediteranski tip

b) namjeni-komercijalne i sportske

c) korištenju-stacionarne-tranzitne-kombinirane

27. Turističke riječna kružna putovanja-receptivna tržišta: Nil, Rajna, ruske rijeke, Dunav, Ynagtze, Rona, Laba, Missisipi i kanadska i američka jezera,-emitivna tržišta: V. Britanija, Njemačka, SAD-turisti veće platežne moći-cijena usporediva s morskim-prijevoznu funkciju obavlja brodar, buking turistička agencija ili tur-operator sa razgranatom mrežom poslovnica

28. Izleti i panoramski prijevozi-jednostavan, kratkotrajan, veliki kapacitet, skromna oprema broda i turističkog sadržaja-izleti se mogu kombinirati sa panoramskim vožnjama, razgledavanje prirodnih ljepota, biljnih i životinjskih vrsta, gradova i dijelova grada

-organizatori: brodarska poduzeća i privatni poduzetnici-prodaja: turističke agencije ili samostalno.

18

Page 19: Skripta Promet u Turizmu Novo

POGLAVLJE 6.

M -materijal E -energijaR -roba LJ -ljudiI -informacija

1. Logistika je znanstvena disciplina koja se bavi iznalaženjem metoda optimalizacije tokova materijala, roba, informacija, energije i ljudi s ciljem ostvarenja većeg ekonomskog efekta.

-logistika kao poslovna funkcija se bavi upravljanjem, robnim tokovima, kretanjem materijala i finalnih proizvoda od nabave sirovine do prerade i dalje do konačnog potrošača. Njen cilj je optimalizacija tokova M, R, J, E i LJ na području poduzeća ciljem ostvarenja najveće profitabilnosti.

-logistika kao aktivnost –predstavlja skup planiranih koordiniranih i kontroliranih aktivnosti kojima se djelotvorno povezuju svi djelomični procesi svladavanja prostornih i vremenskih transformacija.1. točka isporuke2. točka primitka3. točka kupca, korisnika, potrošača

2. Logistika u turizmu – planira i organizira tokove M, R, J, E i LJ kako bi svi poslovni subjekti profitabilno poslovali, a korisnici u turističkoj destinaciji uživali u kvalitetnom turističkom proizvodu.

3. Elementi logističke funkcije:-vanjski prijevoz-unutarnji prijevoz-rukovanje materijalom i robom-upravljanje zalihama.

4. Makrologistika je optimalizacija tokova M, R, J, E i LJ na širem zemljopisnom području (grad, regija, država )Mikrologistika je optimalizacija tokova M, R, J, E i LJ u poduzeću poslovna logistika.

5. Logističke funkcije su nabava, proizvodnja i prodaja.-logistika nabave-optimalizacija tokova od skladišta dobavljača do skladišta nabave-logistika proizvodnje – od skladišta nabave do skladišta gotovih proizvoda-logistika prodaje – od skladišta gotovih proizvoda do skladišta kupca

-temeljni zadaci logistike su svladavanje prostora i vremena.

6. Pretpostavke logističkog koncepta turističke destinacije-u turističkoj destinaciji za trajanja sezone broj ljudi mnogostruko se povećava što uvjetuje kvantitativne i kvalitativne promjene u potražnji za proizvodima i uslugama.

-da bi posjetitelji turističke destinacije mogli na kvalitetan način koristiti sve elemente turističke ponude, neophodno je optimaliziranje tokova tereta, ljudi i informacija u turističkoj destinaciji i njenom okruženju.

-funkcionalno povezivanje svih subjekata turističke ponude u optimalni sustav turističke destinacije moguće je jedini logističkim pristupom organiziranja teretnih i informacijskih tokova te tokova ljudi.

19

Page 20: Skripta Promet u Turizmu Novo

7. Kvantitativne i kvalitetne promjene u turističkoj destinaciji za vrijeme trajanja turističke sezone-u turističkoj sezoni mnogostruko se povećava potreba za:

-proizvodima široke potrošnje-uslužnim uslugama (ugostiteljstvo, sport, prijevoz….)-potražnja za proizvodima za kojima ne postoji potražnja van sezone

suveniri, monografije, umjetnine, uporabna vrijednost-rezultat je povećana potražnje za prijevozom tereta i putnika.

8. Dimenzioniranje kapaciteta prometnih poduzeća u vrijeme sezone 4 principa:a) vršno opterećenjeb) prosječno opterećenjec) najveći profitd) stalnog popunjenja kapaciteta-kapaciteti prometnica prema i u samoj turističkoj destinaciji

9. Logistički koncept turističke destinacije-ciljevi: -snabdijevanje hotela, ugostiteljskih i ostalih turističkih objekata

-snabdijevanje trgovina-fizička dostupnost smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta i trgovina-fizička dostupnost kult.-povijesnih objekata, sportskih i rekreacijskih

sadržaja-fizička dostupnost putničkih agencija, poštanskih ureda, zdravstvenih i

stom. sadržaja-dostupnost putničkih terminala različitih prometnih grana

-logistika turističkih destinacija obuhvaća optimalizaciju tokova materijala, ljudi, informacija i energije na unaprijed definiranom području.

10. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća optimalizaciju tokova materijala, ljudi, informacija i energije prema i u turističkoj destinaciji na određenom zemljopisnom području.-na snabdijevanje el. energijom i vodom logistički se ne može utjecati ali na poljoprivredne i industrijske proizvode DA (vidi shemu na str. 175 i 176).

11. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća logistički organizirana turistička i ostala poduzeća koja su poslovanjem vezana uz turizam na području turističke destinacije.-hotelsko turistička poduzeća-poseban zadatak logistike opskrbe hotela materijalima uz planiranje i održavanje zaliha.-boljim efektima pridonosi usklađivanje tokova dolaska i odlaska gostiju s obzirom na način dolaska, vrstu usluge, korištenje dodatnih sadržaja ….-turističke agencije-trebaju kvalitetne tokove informacija da bi : razradile politiku nastupa na tržištu, planirale kapacitete prometnih sredstava-trgovačka poduzeća –cilj-opskrba robom široke potrošnjepotrebno je dimenzionirati zalihe koje garantiraju redovito snabdijevanje uz najmanje troškove-kada promet kvalitetno obavlja svoju funkciju, poduzeća na području turističke destinacije mogu efikasno poslovati.

12. Skladišta – svrha je pružanje sigurnog i tehnički ispravnog smještaja materijal i robe , bez ugrožavanja svojstava i kvalitete, kako bi se procesi proizvodnje u kojima će sudjelovati nesmetano odvijali.

20

Page 21: Skripta Promet u Turizmu Novo

-umanjenju troška skladištenja pridonose suvremena sredstva s većim radnim učinkom i informacijski sustavi-dugotrajno skladištenje predstavlja propust u materijalnoj ili robnoj bilanci i predstavlja trošak, osim ako se ne radi o špekulativnom poslovanju ili ako tržište upućuje na nestašice.

13. Skladište u ugostiteljskoj djelatnosti-skladište mora biti u neposrednoj blizini ugostiteljskog objekta te mora imati zalihe specifičnih proizvoda koje ni u kojem trenutku ne dovode u pitanje redovitost proizvodnje ugostiteljske usluge.

14. Skladišta u trgovinskoj djelatnosti-veletrgovačka poduzeća imaju skladišta blizu naselja kako bi se omogućilo neprekidno snabdijevanje prehrambenim proizvodima i proizvodima široke potrošnje-minimalne zalihe formiraju se na mnogo višoj razini nego kod manjih trgovačkih poduzeća.

15.Optimalizacija nabave u turističkoj destinaciji-zadatak nabavne funkcije je opskrba poduzeća materijalom, robom i uslugama u pravo vrijeme, na pravom mjestu i na najpovoljniji način to je OPTIMALIZACIJA.

16. Zalihe-određuju dva suprotna zahtjeva:a) zahtjev sigurnosti – kontinuitet snabdijevanja proizvodnje turističke uslugeb) zahtjev ekonomičnosti – minimalizacija troškova-razina sigurnosti je veća što je veća zaliha, dok su ukupni troškovi manji što je manja zaliha.

17. Optimalizacija zaliha utvrđuje se kontinuiranim praćenjem stanja zaliha nužno korištenje informacijsko računalnog sustava.

21

Page 22: Skripta Promet u Turizmu Novo

POGLAVLJE 7.

1. Odrednice kvalitete prometne usluge u turizmu čine:-udobnost, brzina, točnost, redovitost cijena, sigurnost, dodatne usluge tijekom prijevoza i mogućnost prijevoza od vrata do vrata.-ostvaruju se preko prometnog sustava: infrastrukture, prometnih sredstava i signalno-sigurnosnih uređaja-korisnici prometnih usluga smatraju da kvaliteti najviše pridonose brzina i udobnost

2. Vrijednost prometne usluge se sastoji od:-prenesenog dijela vrijednosti prometnih sredstava-vrijednosti utrošenog rada u njezinu proizvodnju-vrijednosti koja se stvara posredstvom tržišnog mehanizma.

3. Čimbenici koji utječu na vrijednost prometne usluge su :-vrijednost prometnih sredstava-prema prometnoj grani-obim prometa-broj prevezenih putnika-udaljenost prijevoza-stupanj iskorištenosti prometnih kapaciteta-prometna infrastruktura-kvaliteta, gustoća i razvijenost-stupanj neravnomjernosti prometne oscilacije u potražnji-organizacija rada-odnos bruto i neto rada prometnih sredstava-uvjeti prijevoza-kvaliteta prometnice

4. Ekonomičnost prometnog sredstva ovisi o :-masi koja pokreće kW(kiloWat ) snage-angažiranoj snazi po km i tekući km-masi prometnih sredstava po putničkom mjestu-potrošnji goriva po satu-cijeni nabave novog prometnog sredstva-fizičkom vijeku trajanja prometnog sredstva-broju zaposlenika po prometnom sredstvu-prosječnom broju sati rada dnevno-brzini prometnog sredstva-vrsti prometnog puta i njegovim troškovima-vrsti pogona prometnog sredstva-stupnju ekonomskog korištenja pogonske energije

Najekonomičniji je vodni (pomorski, pa unutarnji), pa željeznički, cestovni i zračni.U turističkom prometu značajniji su neekonomični kriteriji, pa je redoslijed prometnih grana sasvim drugačiji od teretnog.

5. Aspekti utvrđivanja troškova u prometua) prometno poduzeće-troškovi prometne usluge u pravilu su veće od troškova prometnog

poduzeća, jer prijevoznik uračunava barem prosječnu profitnu stopu,b) korisnika prometne usluge-određuju tržišna kretanja, odnosno iznos koji je spreman platiti,c) društva, odnosno gospodarstva-subvencije države-prijevoz na otoke, poticaji za brdska područja, nacionalni parkovi.

22

Page 23: Skripta Promet u Turizmu Novo

6. Kriteriji podjele troškova u prometu:-prometna grana-velika razlika u nabavnim cijenama prometnih sredstava, vijeku trajanja i troškovima infrastrukture-izvor nastanka-troškovi materijala, amortizacija, usluga, plaća, održavanja-sudjelovanje u prometnom procesu-proces prijevoza, priprema, organizacija i prodaja prometne usluge-mjesto nastanka- početno-završna faza i faza prijevoza-onoga koga opterećuju -

-opći – režijski, zajednički, indirektni-pojedinačni – posebni, neposredni, direktni

-stupanj iskorištenosti kapaciteta-fiksni i varijabilni-odnos između planiranih i stvarnih – putokaz za analizu uspješnosti poslovanja.

7. Fiksni troškovi – neovisni o veličini prometa, postoje kada se promet uopće ne odvija

8. Vrste fiksnih troškova :a) amortizacija sredstava za rad, premije osiguranja, najamnine i zakupnine, troškovi grijanja i rasvjete, plaće …b) za utvrđivanje odnosa troškova s prihodom najznačajnija je razlika između ukupnih fiksnih i prosječnih fiksnih troškova

-ukupni fiksni troškovi ne ovise o veličini prometa-prosječni fiksni troškovi – obrnuta proporcionalnost što je promet veći, oni su manji.

Nepromjenjivost fiksnih troškova može biti potpuna ili uvjetna pa postoje:a) apsolutno fiksni troškovi –troškovi kapitala, amortizacije, osiguranje sredstava za

rad, najamnine i zakupnineb) relativno fiksni troškovi –nastaju aktiviranjem svakog novog kapacitetazbog veličine

uloženog kapitala fiksni se troškovi pojavljuju u većoj masi.

9. Varijabilni troškovi-uvjetovani su veličinom prometa-najznačajniji su: gorivo, mazivo, plaće, potrošnja materijala

10. Razlikujemo kretanja varijabilnih troškova:a) proporcionalne-rastu dinamikom identičnom dinamici povećanja prometab) degresivni –rastu sporije od rasta prometac) progresivni - rastu brže od rasta prometad) regresivni – povećanjem prometa opadaju.

11. Vozarina u prometu je cijena prometne usluge koju snosi korisnik.

12. Utvrđivanje vozarina – na četiri načina:a) slobodno-utvrđuje se prilikom sklapanja ugovora između prijevoznika i korisnika prijevozne uslugeizleti, charterb) administrativno – je instrument kojim država osigurava ostvarenje ciljeva prometne politike-željeznički promet, linijski brodski, nacionalni zračni, prigradskic) od strane udruženja-sprečavanje nelojalne konkurencije – u međunarodnom linijskom zračnom prometu to čini IATAd) samostalno – od strane prijevoznika-privatnih poduzeća vodeći se tržišnim kretanjima.

23

Page 24: Skripta Promet u Turizmu Novo

13. Međuovisnost vozarine i prometne potražnje-kad potražnja ima oblik neelastičnosti (prijevoz u bolnicu, prijevoz navijača) ili poduzeće ima monopol povećanje cijena može ići od iznosa kada promet prestajekorektor državna tijela ili tržište-kada na tržištu postoji tržišna konkurencija – kontinuirano se prati ponašanje konkurencije i potražnje kako bi kvalitetom i cijenom osigurala stabilna pozicija na tržištu.

14. Značajke troškova u cestovnom prometu-udaljenost – i s ti povezani troškovi održavanja (gorivo, mazivo, gume, potrošni dijelovi,

čišćenje)-vrijeme – takse za vozila, amortizacija, osiguranje, plaće-visina – naknade za korištenja infrastruktura.

15. Vozarine u cestovnom prometu-nalaze se izvan izravnog upliva države (izuzetak su gradski i prigradski promet koji su u vlasništvu komunalnih poduzeća-lokalna tijela uprave određuju cijenu prijevoza usluge i frekvenciju voznog reda).-ostali cestovni prijevoznici utvrđuju cijenu usluga posredstvom tarifa ili slobodnom pogodbom.-vozarine ovise o duljini i mogu biti proporcionalne, progresivne, degresivne i preferencijalne .

16. Osnovne značajke troškova u željezničkom prometu:a) operativni troškovi: troškovi prodajne funkcije, održavanja donjeg i gornjeg stroja, troškovi održavanja voznog parka, troškovi samog prijevoza, režijski troškovib) troškovi prema onome koga terete

17. Određivanje vozarine u željezničkom prometu-određuje ih država-udio putničkih vozarina u ukupnim vozarinama je mnogo manji od udjela teretnih vozarina. Polazna osnova za utvrđivanje je:a) udaljenostb) dva razredaS udaljenošću vozarine mogu rasti: proporcionalno, progresivno i degresivno.-na cijenu usluge utječe: kvaliteta usluge, brzina i udobnost.

18. Troškovi u zračnom prometua) troškovi na zemlji – amortizacija i održavanje poletno-sletnih staza, infrastrukture i suprastrukture, plaće osoblja, troškovi prodaje i promocijeb) troškovi u zraku– amortizacija i održavanje aviona, troškovi goriva, maziva, plaće osoblja-dio ovih troškova je fiksan a dio varijabilan.

19. Određivanje vozarine u zračnom prometu-država određuje iznos vozarine u nacionalnom zračnom prometu na linijama koje su od posebnog državnog interesa.-u međunarodnom linijskom prometu razinu vozarina određuje IHTA (međunarodno udruženje zračnih prijevoznika) štiteći interese zračnih prijevoznika.-cijena prijevozne usluge izračunava se na temelju prosječne popunjenosti kapaciteta koji iznosi 70 %.-određuje se još i slobodnom pogodbom između zračnog prijevoznika i naručitelja (u charter prometu).

24