Download pdf - SLUŽBENI GLASNIK BR.5

Službeni glasnik Općine Šolta

Godina XVII Grohote, 04. lipnja 2010. godine Broj 5

S A D R Ţ A J

1. Odluka o korištenju sredstava ustupljenih iz poreza na dohodak

ostvarenog na podruĉju Općine Šolta za realizaciju kapitalnog projekta

izgradnje mjesnih vodovodnih mreţa– II faza........................................................stranica 2

2. Odluka o korištenju sredstava ustupljenih iz poreza na dohodak

ostvarenog na podruĉju Općine Šolta za realizaciju kapitalnog

projekta ureĊenja mjesta i zgrada na podruĉju Općine ( Vijećnica,

trţnica Grohote, gospodarski centar Grohote, gospodarski centar

Maslinica, gospodarski centar Stomorska i ureĊenje terminala u

Rogaĉu........................................................................................................... …...stranica 2

3. Odluka o izmjenama i dopunama odluke o donošenju Prostornog plana

ureĊenja Općine Šolta („Sluţbeni glasnik Općine Šolta“, broj 6/06).....................stranica 3

4. Odluka o izmjeni i dopuni odluke o zabrani izvoĊenja odreĊenih radova

Na podruĉju Općine Šolta u odreĊenom vremenskom periodu.............................stranica 22

5. Odluka o plaćama i naknadama duţnosnika i ĉlanova Općinskog

vijeća Općine Šolta................................................................................................stranica 22

6. Pravilnik o korištenju poljoprivrednih prikljuĉaka na vodu.................................stranica 23

2 Sluţbeni glasnik Općine Šolta broj 5/2010

Temeljem ĉlanka 30. Statuta Općine Šolta, Općinsko

vijeće Općine Šolta dana 02.06.2010. godine donosi

O D L U K U

o korištenju sredstava ustupljenih iz poreza na

dohodak ostvarenog na podruĉju Općine Šolta

za realizaciju kapitalnog projekta izgradnje

mjesnih vodovodnih mreţa – II faza

po Sporazumu i Dodatku I i II Sporazuma o

zajedniĉkom financiranju kapitalnih projekata od

interesa za razvoj otoka Šolte br. 09-I-70135/02-17

Članak 1. Sukladno Sporazumu i Dodatku I i II Sporazuma

o zajedniĉkom financiranju kapitalnih projekata od

interesa za razvoj otoka Šolte br. 09-I-70135/02-17,

Općina Šolta iz sredstava ustupljenih iz poreza na


financirati će kapitalni projekt izgradnje mjesnih

vodovodnih mreţa – II faza.

Svrha i cilj kapitalnog projekta je stvaranje

osnovnih preduvjeta za ţivot stanovništva,

unaprjeĊenje poljoprivrede i gospodarstva, povećani

stupanj protupoţarne zaštite te pozitivan uĉinak na

turistiĉki razvoj otoka Šolte.

Članak 2.

Ukupna investicija navedenog projekta iznosi

2.000.000,00 kuna, a oĉekuje se realizacija u dvije

godine. Dio sredstava za financiranje projekta iz

ĉlanka 1. ove Odluke osigurati će se iz proraĉuna

Općine Šolta, dio iz kapitalnih pomoći iz proraĉuna

Splitsko-dalmatinske ţupanije.

Općina Šolta će za navedeni projekt koristiti dio

sredstava ustupljenih iz poreza na dohodak

ostvarenog na podruĉju Općine Šolta s raĉuna

posebnih namjena otvorenog kod HBOR-a u iznosu

od 1.000.000,00 kuna.

Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana

objave u „Sluţbenom glasniku Općine Šolta“

KLASA:021-05/10-04/12-1

URBROJ:2181/03-01-10

Grohote, 02.06.2010.

Predsjednik Općinskog Vijeća,

Boris Blagaić, v.r.

__________________________________

Temeljem ĉlanka 30. Statuta Općine Šolta, Općinsko

vijeće Općine Šolta dana 02.06.2010. godine donosi

O D L U K U

o korištenju sredstava ustupljenih iz poreza na


za realizaciju kapitalnog projekta ureĎenja

mjesta i zgrada na području Općine (Vijećnica,

općinska zgrada, trţnica Grohote, gospodarski

centar Grohote, gospodarski centar Maslinica,

gospodarski centar Stomorska i ureĎenje

terminala u Rogaču)

po Sporazumu i Dodatku I i II Sporazuma o

zajedniĉkom financiranju kapitalnih projekata od

interesa za razvoj otoka Šolte br. 09-I-70135/02-17

Članak 1. Sukladno Sporazumu i Dodatku I i II Sporazuma

o zajedniĉkom financiranju kapitalnih projekata od

interesa za razvoj otoka Šolte br. 09-I-70135/02-17,

Općina Šolta iz sredstava ustupljenih iz poreza na


financirati će kapitalni projekt ureĎenja mjesta i

zgrada na području Općine (Vijećnica, općinska

zgrada, trţnica Grohote, gospodarski centar

Grohote, gospodarski centar Maslinica,

gospodarski centar Stomorska i ureĎenje

terminala u Rogaču).

Svrha i cilj kapitalnog projekta je razvoj otoĉkih

mjesta, unaprjeĊenje gospodarstva te pozitivan

uĉinak na turistiĉki razvoj otoka Šolte.

Članak 2. Ukupna investicija navedenog projekta iznosi

6.000.000,00 kuna, a realizacija se oĉekuje u sedam

godina. Dio sredstava za financiranje projekta iz

ĉlanka 1. ove Odluke osigurati će se iz proraĉuna

Općine Šolta, dio iz kapitalnih pomoći iz proraĉuna

Splitsko-dalmatinske ţupanije.

Općina Šolta će za navedeni projekt koristiti dio

sredstava ustupljenih iz poreza na dohodak

ostvarenog na podruĉju Općine Šolta s raĉuna

posebnih namjena otvorenog kod HBOR-a u iznosu

od 5.000.000,00 kuna.

Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana

objave u „Sluţbenom glasniku Općine Šolta“.

KLASA:021-05/10-04/12-2

URBROJ:2181/03-01-10

Grohote, 02.06.2010.

Predsjednik Općinskog Vijeća,


__________________________________

Na temelju ĉlanka 100. Zakona o prostornom

ureĊenju i gradnje (“Narodne novine”, broj 76/07 i

38/09) i ĉlanka 30. Statuta Općine Šolta (proĉišćeni


tekst), (“Sluţbeni glasnik Općine Šolta”, broj 3/09 i

1/10), Općinsko vijeće Općine Šolta na 12. sjednici

odrţanoj 02. lipnja 2010. godine, donijelo je

O D L U K U Izmjena i dopuna Odluke o donošenju

Prostornog plana ureĎenja Općine Šolta

(„Sluţbeni glasnik Općine Šolta“,broj:6/06)

0. OPĆE ODREDBE

1). Ovom odlukom donosi se Izmjene i dopune

Prostornog plana ureĊenja općine Šolta (u daljnjem

tekstu: Izmjene i dopune).

Članak 1. 1). Izmjene i dopune sadrţane su u elaboratu

«Izmjene i dopune Prostornog plana ureĊenja općine

Šolta» izraĊen po URBOS-u doo iz Splita (broj:

485/08) a sastoji se od slijedećih dijelova:

A. TEKSTUALNI DIO

Odredbe za provoĎenje

B GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA

POVRŠINA 1:25000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

2.a.Prometna i uliĉna mreţa 1:25000

2.c. Vodoopskrbna mreţa 1:25000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I

ZAŠTITE

POVRŠINA

3.2. Podruĉja posebnih uvjeta

korištenja 1:25000

3.3. Podruĉja primjene posebnih mjera ureĊenja

i zaštite 1:25000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA

NASELJA 1:5000

C OBVEZNI PRILOZI

1. Obrazloţenje prostornog plana;

2. Izvod iz dokumenta prostornog ureĊenja

šireg podruĉja, koji se odnosi na podruĉje

obuhvata prostornog plana;

3. Struĉne podloge, na kojima se temelje

prostorno planska rješenja;

4. Strateška studija utjecaja na okoliš, kada je

to propisano posebnim propisima;

5. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje

je bilo potrebno poštivati u njegovoj izradi

te saţetak dijelova tih dokumenata, koji se

odnose na sadrţaj prostornog plana;

6. Zahtjevi i mišljenja iz ĉlanka 79. i ĉlanka

94. ovoga Zakona;

7. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi;

8. Evidencija postupka izrade i donošenja

prostornog plana.

2) Grafiĉki prikaz 1. Korištenje i namjena površina,

2.1. Promet (cestovni i pomorski), 2.4.

Vodoopskrbni sustav –vodoopskrba i odvodnja, 3.3.

Podruĉja primjene posebnih mjera ureĊenja i zaštite

(ureĊenje zemljišta, zaštita posebnih vrijednosti i

obiljeţja, podruĉja i dijelovi primjene planskih mjera

zaštite) u mjerilu 1:25000 i 4. Granice graĊevinskih

podruĉja naselja u mjerilu 1:5000 i iz ĉlanka 2. toĉke

„B) Grafiĉki dio“ Odluke o donošenju Prostornog

plana ureĊenja Općine Šolta („Sluţbeni glasnik

Općine Šolta“,broj:6/06) prestaju vaţiti.

3) Stupanjem na snagu ove Odluke umjesto grafiĉkih

prikaza iz gornjeg stavka primjenjivati će se grafiĉki

prikaz 1. Korištenje i namjena površina, 2.1. Promet

(cestovni i pomorski), 2.4. Vodoopskrbni sustav –

vodoopskrba i odvodnja, 3.3. Podruĉja primjene

posebnih mjera ureĊenja i zaštite (ureĊenje zemljišta,

zaštita posebnih vrijednosti i obiljeţja, podruĉja i

dijelovi primjene planskih mjera zaštite) u mjerilu

1:25000 i 4. Granice graĊevinskih podruĉja naselja u

mjerilu 1:5000 i iz ĉlanka 2. toĉke „B) Grafiĉki dio“

iz ove Odluke.

Članak 2. 1) U ĉlanku 5. stavku 1. Odluke o donošenju

Prostornog plana ureĊenja Općine Šolta („Sluţbeni

glasnik Općine Šolta“,broj:6/06) alineja 2. se

mijenja i glasi:

„ - u izgraĊenom dijelu graĊevinskog podruĉja

naselja, mješovite i iskljuĉive namjene na ureĊenoj

graĊevinskoj ĉestici do donošenja urbanistiĉkog

plana ureĊenja;“

2) Iza alineje 2. dodaje se nova alineja koja glasi:

„- za neizgraĊeno ali ureĊeno graĊevinsko

zemljište (na kojem do graĊevinskih ĉestica

postoji pristup sa prometne površine, odvodnja

otpadnih voda i propisan broj parkirališnih

mjesta u skladu s prostornim planom u skladu

sa kojim se izdale lokacijska dozvola, rješenje

o uvjetima gradnje, odnosno rješenje o

izvedenom stanju);“

- neizgraĊeno a ureĊeno graĊevinsko podruĉje

prikazano je u grafiĉkom prikazu br.4 „Granice

graĊevinskih podruĉja naselja“, u mjerilu

1:5000.

3) U stavku 2. iza rijeĉi „izgraĊeni“ dodaju se rijeĉi:

„ i neizgraĊeni“.

Članak 3.


1) Ĉlanak 9. se mijenja i glasi:

U izdvojenom graĊevinskom podruĉju izvan naselja

(ugostiteljsko turistiĉka namjena Šipkova, Šešula,

Kašijun, Rakotina i Livka) u pojasu najmanje 100,0

m od obalne crte ne moţe se graditi pojedinaĉna ili

više graĊevina osim graĊevina komunalne

infrastrukture i podzemnih energetskih vodova,

pratećih sadrţaja ugostiteljsko turistiĉke namjene, te

ureĊenje javnih površina.

U graĊevinskom podruĉju naselja na obali

Maslinica, Donja Krušica, Rogaĉ, Neĉujam,

Stomorska i Gornja Krušica više od 50% graĊevina

stalno se koristi.

Članak 4.

1) Iza ĉlanka 9. dodaje se novi ĉlanak 9a. Koji glasi:

„Planom se ne dopušta postavljenje kamp kućica i

kontejnera, osim kao privremenih za potrebe

gradilišta dok traje izgradnja“.

Članak 5.

1) U ĉlanku 10. stavku 1. u odjeljku pod naslovim

„ II RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA IZVAN

NASELJA – gospodarska namjena“ dodaje se treća

toĉka, koja glasi:

„ eksploatacija mineralnih sirovina.“



NASELJA“ podnaslov „odlagalište otpada“ mijenja

se i glasi: „postupanje s otpadom“, rijeĉi: „OK -

komunalni otpad, GO - graĊevinski otpad“

zamjenjuje se rijeĉima: „K3- Pretovarna stanica“

3) U ĉlanku 10. stavku 1. u odjeljku pod naslovim„

II RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA IZVAN

NASELJA“ iz „podnaslova postupanje s otpadom“

dodaje se:

„komunalno servisna

- ureĊaj za proĉišćavanje (K31)



NASELJA“ na kraju se dodaje novi podnaslov koji

glasi:

„posebna namjena

- maskirni vez (Straĉinska)

Članak 6.

1) U ĉlanku 12. na kraju se dodaje novi stavka koji

glasi:

„Ostale šumske površine mogu se privoditi

poljoprivrednoj namjeni.“

Članak 7.

1) U ĉlanku 14. stavku 1 pod „b) Ţupanijske

graĊevine s pripadajućim objektima i ureĊajima -

Pomorske graĊevine“ toĉka 2. se mijenja i glasi:

„Luka posebne namjene:

- luka nautiĉkog turizma Livka,

Neĉujam , Šešula i Maslinica.

- športska luka Maslinica, Stomorska i

Rogaĉ“.

2) Iza toĉke 2. dodaje se nova toĉka koja glasi: „

Zrakoplovne graĊevine“

Interventni heliodrom(Srednje selo i Livka)

Članak 8.

1) U ĉlanku 15. stavku 1. pod „zone poslovne

namjene (K) :“ na kraju se dodaju se nove toĉke koje

glase:

„ - Poslovno društvena – Vela Straţa (K i

D)

- Poslovna – Maslinica (K1) uz nautiĉki dio

luke.“

3) U stavku 1. pod „zone ugostiteljsko turistiĉke

namjene (T):“ rijeĉi: „Rogaĉ – Banje (T1) se brišu.

4) U stavku 1. pod „luke“ toĉka 2. se mijenja i glasi:

„ luka posebne namjene:

- športske luke Rogaĉ, Maslinica i

Stomorska

- luke nautiĉkog turizma: uvala Livka,

Neĉujam-Rakotina i Šešula“.

Članak 9.

1) U ĉlanku 17. dodaje se novi stavak koji glasi:

„Unutar zaštićene zelene površine dopušta se

ureĊenje parkirališta uz maksimalno oĉuvanje

postojećih stabala.

„Maksimalni postotak koji se moţe koristiti za

parkiranje na ureĊenoj zelenoj površini iznosi 20%.“

Članak 10.

1) U ĉlanak 18. mijenja se i glasi:

Unutar graĊevinskog podruĉja naselja su odreĊene

slijedeće zone s razliĉitim uvjetima izgradnje novih

ili zamjenu i rekonstrukciju postojećih graĊevina:

a) zaštićena ruralna cjelina naselja – povijesna

jezgra naselja (I)

b) uţe izgraĊeno podruĉje naselja – kontaktna

zona povijesne jezgre naselja (II)

c) ostalo izgraĊeno graĊevinsko podruĉje naselja

d) neizgraĊeno a ureĊeno graĊevinsko podruĉje

naselja

e) neizgraĊeno graĊevinsko podruĉje naselja

Podruĉja razliĉitih uvjeta gradnje oznaĉene su u

Grafiĉkom dijelu elaborata Prostornog plana


(kartografski prikaz broj 4. „GraĊevinska podruĉja

naselja“ u mjerilu 1:5.000).

Članak 11. 1) U ĉlanku 20. stavku 6. iza rijeĉi: „imati

prizemlje“ rijeĉi: „dva kata“ se brišu a dodaju se

rijeĉi: „ili suteren i kat i stambeno potkrovlje“.

Članak 12.


„(1) Svaka graĊevna ĉestica mora imati neposredan

pristup na prometnu površinu.

(2) Minimalna širina prometne površine iz gornjeg

stavka je 3 m.

(3) Izuzetno, od gornjeg stavka u granicama

zaštićenog dijela naselja, u uţem izgraĊenom

podruĉju naselja (II)-kontaktnoj zoni povijesne

jezgre naselja, te na kosom terenu moţe se dopustiti

neposredan pješaĉki pristup graĊevnoj ĉestici u širini

od najmanje 1,5 m.

(4) Prometne površine na koje graĊevinske ĉestice

trebaju imati neposredan pristup su one prometne

površine:

a) koje su evidentirane u katastarskom operatu

sa katastarskim brojem, odgovarajuće širine

odreĊene ovim Planom;

b) ĉiji je stvarni naĉin uporabe evidentiran u

katastarskom elaboratu kao ulica,

nerazvrstani put, trg ili druga prometna

površina bez provedene parcelacije, odnosno

formiranja novih katastarskih ĉestica za te

površine, odgovarajuće širine odreĊene ovim

Planom;

(5) Ukoliko uz graĊevne ĉestice nije izvedena javno

prometna površina odgovarajuće širine ista se moţe

formirati od dijela zemljišta za koju se traţi

utvrĊivanje graĊevne ĉestice i to do 20% površine

ĉestice zemljišta.

(6) Širina kolnika novo planiranih ulica u

neizgraĊenom dijelu graĊevinskog podruĉja, iznosi

najmanje 5,5 m.

Članak 13.

1) U ĉlanku 23. stavak 3. se briše.

Članak 14.

1) U ĉlanku 24. stavak 2. i 3. se brišu.

Članak 15.

1) Ĉlana 25. se briše.

Članak 16.

1) U ĉlanku 26. stavak 1. se briše.

2) U stavku 2. alineja 3 se mijenja i glasi:

„dvokatnica (P+1+SP) sa Po ili bez Po = 9 m (na

kosom terenu 9,5 m).“

Članak 17.


Omogućava se gradnja kolnog pristupa u

podrumsku etaţu kada se isti koristi za parkiranje

maksimalno u širini garaţnih vrata i to na naĉin da

se taj kolni pristup ne obraĉunava kao najniţa kota

ureĊenog terena uz graĊevinu.

Ukoliko se radi podzemna etaţa kao potpuno

ukopana koeficijenti iskorištenosti definirani u

odredbama ove Odluke mogu se povećati za 30%.

Članak 18.

1) U ĉlanku 29. iza stavka 3. dodaju se novi stavci

koji glasi:

„Javne garaţe grade se na zasebnoj graĊevinskoj

ĉestici kojima koeficijent izgraĊenosti moţe iznositi

0,6, a ostali dio graĊevne ĉestice treba biti

vodopropustan.

Garaţe iz gornjeg stavka mogu imati više etaţa i to:

Po, Su i P sa maksimalnom visinom 6 m od najniţe

kote terena uz graĊevinu.

2) U zadnjem stavku broj „500“ zamjenjuje se

brojem „250“.

Članak 19.

1) Ĉlanak 30. mijenja se i glasi:

Zaštićena ruralna cjelina naselja – povijesna

jezgra naselja (I) Maslinica, Donje Selo, Srednje

Selo, Grohote, Rogaĉ, Gornje Selo i Stomorska

predstavlja zonu potpune zaštite povijesne strukture

naselja („A“), a obuhvaća središnji, preteţito

izgraĊeni dio naselja.

U ovoj zoni dopušta se rekonstrukcija postojećih

graĊevina i njihovo prilagoĊavanje suvremenim

potrebama, zamjena i eventualna interpolacija novih

graĊevina, te izgradnja novih pomoćnih graĊevina, a

sve uz posebne uvjete nadleţne sluţbe za zaštitu

kulturnih dobara.

Uvjete rekonstrukcije postojećih graĊevina, zamjena

graĊevina i eventualna interpolacija novih graĊevina

propisati će se urbanistiĉkim planom na temelju

uvjeta i smjernica sadrţanih u konzervatorskoj

podlozi koja je temelji dokument za izradu

Urbanistiĉkog plana.

Do donošenja urbanistiĉkog plana ureĊenja gradnja

novih graĊevina dopušta se jedino ako je ista


planirana postojećim detaljnima planom ureĊenja

„Obale Maslinica-luke otvorene za javni promet.

Rekonstrukcija postojećih graĊevina i njihovo

prilagoĊavanje suvremenim potrebama dozvoljava

se uz manje fiziĉke intervencije u povijesne

strukture. Prihvatljive su metode sanacije,

konzervacije, restauracije, konzervatorske

rekonstrukcije i prezentacije.

Do donošenja UPU-a rekonstrukcija postojećih

graĊevina i njihovo prilagoĊavanje suvremenim

potrebama dozvoljava se na graĊevinskim

ĉesticama površine manjim od 5000 m2 i to na

temelju prethodnih uvjeta nadleţne sluţbe za zaštitu

kulturni dobara.

Prizemlja i druge dijelove graĊevina je moguće

ureĊivati za poslovni prostor (trgovine, servisi i

usluge, ugostiteljsko turistiĉki sadrţaji, uredi i sl.)

Prilikom rekonstrukcija postojećih graĊevina unutar

zaštićene ruralne cjeline obalnih naselja koje ĉine

proĉelje jezgre prema obali i u kontaktu su sa javno

prometnom površinom prema obali ne smije se

mijenjati gabarit graĊevine radi zaštite slike naselja,

osim za one koje su planirane planom detaljnijeg

stupnja razrade.

Granice zaštićene ruralne cjeline naselja – povijesna

jezgra naselja (I) oznaĉene u grafiĉkom prikazu br.

4. „Granice graĊevinskih podruĉja naselja“ u

mjerilu 1:5000.

Članak 20.


Uţe izgraĎeno područje naselja (II) predstavlja

kontaktnu zonu povijesne jezgre naselja ujedno

prostorno i funkcionalno povezano sa zaštićeno

ruralnom cjelinom u naseljima Maslinica, Donje

Selo, Srednje selo, Grohote, Rogaĉ, Gorenje Selo i

Stomorska. Ovo podruĉje u naseljima preklapa se sa

zonama djelomiĉne zaštite povijesnih struktura

(„B“) koje sadrţe vrijedne elemente povijesnih

struktura.

Na uţem i vizualno eksponiranom podruĉju naselja

potrebno je podići razinu oblikovanja graĊevina,

tako da izgradnja novih graĊevina i oblikovanje

prostornih sklopova ne narušava prepoznatljivu

fizionomiju naselja.

Za gradnju novih stambenih, stambeno poslovnih

graĊevina, rekonstrukciju i zamjenu postojećih

graĊevina u izgraĊenom uţem podruĉju naselja -

kontaktnoj zoni povijesne jezgri stavka 1. ovog ĉlanka

odreĊuju se slijedeći uvjeti:

a) minimalna površina graĊevinske parcele je za

slobodno stojeće graĊevine 150 m2, a za dvojne

100 m2;

b) maksimalni koeficijent izgraĊenosti za

samostojeće kig=0,6, a za dvojne graĊevine

kig=0,7;

c) maksimalni koeficijent iskorištenosti za

samostojeće i dvojne graĊevine kis=1;

d) maksimalni broj etaţa P+1 sa maksimalnom

visinom V=7 m u obalnim naseljima, u

naseljima u unutrašnjosti P+2 s maksimalnom

visinom do 9 m, sve graĊevine mogu imati

podrum i suteren u okviru zadane visine;

e) minimalna udaljenost od susjedne meĊe iznosi

2 m,

f) minimalna udaljenost od nerazvrstanih i

drugih javno prometnih površina iznosi 2 m;

iznimno pomoćni objekti mogu se graditi na

meĊi uz nerazvrstane ceste i druge javno

prometne površine;

g) minimalna udaljenost od lokalnih cesta i

ţupanijskih cesta iznosi 2 m,

h) minimalna udaljenost od drţavnih cesta iznosi

3 m;

i) sve graĊevine se mogu graditi s podrumom i

potkrovlje unutar zadane visine;

j) maksimalna tlocrtna površina samostojećeg

objekta ne moţe prelaziti 120 m2.

Ukoliko se odredi Urbanistiĉkim planom ureĊenja,

unutar uţeg izgraĊenog podruĉja naselja za gradnju

stambenih, stambeno poslovnih i pomoćnih graĊevina

moţe se omogućiti prilagoĊavanje propisanih uvjeta iz

gornjeg stavka na naĉin da površina graĊevne ĉestice

moţe biti do 50% manja, kig max. do 0,8; maksimalni

broj etaţa za obalna naselja do P+2 i visine do

maksimalno 9 m, udaljenost graĊevine od meĊe

susjedne graĊevne ĉestice i javno prometne površina

najmanje 1,0 m, uz uvjet da se time ne ugroţava

sigurnost prometa, kvaliteta ţivota susjeda, te da se

ispune uvjeti iz posebnih propisa, te uz prethodno

mišljenje nadleţne sluţbe za zaštitu kulturnih dobara.

Uţeg izgraĊeno podruĉje naselja (II) – kontaktna zona

povijesne jezgre prikazano je i oznaĉeno u grafiĉkom

prikazu br. 4. „Granice graĊevinskih podruĉja naselja“

u mjerilu 1:5000.

Za rekonstrukciju postojećih graĊevina u izgraĊenoj

ruralnoj cjelini naselja udaljenosti su odreĊene

osnovom postojeće graĊevine.

Rekonstrukcija ovih graĊevina moţe se izvoditi uz

prethodno mišljenje nadleţne sluţbe za zaštitu

kulturnih dobara.

Kod izgradnje u uţem izgraĊeno podruĉju naselja –

kontaktnoj zoni povijesne jezgre iz stavka 1. ovog

ĉlanka pored uvjeta iz stavka 2. ovog ĉlanka pridrţavati

se i sljedećih smjernica:

a) kod smještaja graĊevina na graĊevnoj ĉestici

poštovati u najvećoj mogućoj mjeri tradicijsku

dispoziciju objekata;


b) u oblikovanju novih graĊevina potrebno je

poštivati vrijednosti postojeće izgradnje;

c) strogo poštovanje tradicijskog pravokutnog

tlocrta graĊevina;

d) izgled krovišta: dvostrešno, uz dopuštenu

upotrebu dvostrešnih luminara ili krovnih

prozora;

e) upotrebu tradicijskih graĊevnih materijala

(drvo, kamen, ţbuka) i primjerene polihromije

(preporuĉuju se svi tonovi oker boje, prljavo

bijele, pompejanske crvene - boje zemlje);

f) korištenje tradicijskih detalja karakteristiĉnih

baš za otok Šoltu (a ne nekih imaginarnh

„dalmatinskih“ obiljeţja arhitekture) kao što su

kamena balatura, kameni luk, terasa, drveni

zatvori – škure i grilje, kameni pragovi oko

prozora i sl. prema karakteristikama naselja

sadrţanim u Konzervatorskoj podlozi;

g) u svrhu nastavljanja povijesne matrice naselja

(kuća+dvor) dozvoljava se postavljanje kuće

na granicu parcele prema javnoj prometnoj

površini ili prema susjedu kako bi se

omogućilo formiranje dvora na ostatku parcele;

h) visina obradnog zida dvora je 2 m od najviše

kote terena.

Zbog oĉuvanja elemenata tradicionalne arhitekture i

u cilju oĉuvanja tradicionalnog krajobraza, a sve

radi poticanja seoskog i eko-etno turizma Planom se

dopušta rekonstrukcija i adaptacija postojećih

skromnijih graĊevina utilitarne i stambene

arhitekture (manje seoske stambene zgrade,

pomoćne zgrade, pojate, štale i sl.) koje su u

uporabljivom ili ruševnom stanju, sagraĊene su

prije 15. 02. 1968.g., a ĉije su ĉestice zgrade

oznaĉene u katastru.

Članak 21. 1) Ĉlanak 32. mijenja se i glasi:

Ostalo izgraĎeno graĎevinsko područje naselja ureĊuje se sa ciljem formiranja kompaktne cjeline

naselja prilagoĊene suvremenim urbanim potrebama,

gdje se dopuštaju graĊevine suvremenog

arhitektonskog izraza ( ravni krov i sl.).


graĊevina, rekonstrukciju i zamjenu postojećih

graĊevina odreĊuju se slijedeći uvjeti:



200 m2;



kig=0,5;



d) maksimalni broj etaţa P+1 sa maksimalnom

visinom V=7 m u obalnim naseljima, u

naseljima u unutrašnjosti P+2 s maksimalnom

visinom do 9 m, sve graĊevine mogu imati

podrum i suteren u okviru zadane visine;

e) minimalna udaljenost od susjedne meĊe iznosi

2 m;

f) minimalna udaljenost od nerazvrstanih cesta i

drugih javno prometnih površina iznosi 2 m,



prometne površine;


ţupanijskih cesta iznosi 2 m;

h) minimalna udaljenost od drţavnih cesta iznosi

3 m;



j) za novu izgradnju potrebno je osigurati

najmanje 20% površine graĊevne ĉestice za

ureĊene zelene (vodopropusne) površine

obrasle vegetacijom;

k) maksimalna tlocrtna površina samostojećeg

objekta ne moţe prelaziti 200 m2, odnosno 300

ukoliko se isto odredi Urbanistiĉkim planom

ureĊenja.

Ukoliko se odredi Urbanistiĉkim planom ureĊenja,

unutar ostalog izgraĊenog podruĉja za gradnju

stambenih, stambeno poslovnih i pomoćnih graĊevina

moţe se omogućiti prilagoĊavanje propisanih uvjeta iz

gornjeg stavka na naĉin da površina graĊevne ĉestice

moţe biti do 40% manja, kig. max. do 0,6; maksimalni

broj etaţa za obalna naselja do P+2 i visine do

maksimalno 9 m, udaljenost graĊevine od meĊe

susjedne graĊevne ĉestice i javno prometne površina

najmanje 1,0 m, uz uvjet da se time ne ugroţava

sigurnost prometa, kvaliteta ţivota susjeda, te da se

ispune uvjeti iz posebnih propisa.

Ostalo izgraĊeno graĊevinsko podruĉje prikazano je i

oznaĉeno u grafiĉkom prikazu br. 4. „Granice

graĊevinskih podruĉja naselja“ u mjerilu 1:5000.

Članak 22. 1) Dodaje se novi ĉlanak 32a. koji glasi:

„NeizgraĎeno a ureĎeno graĎevinsko područje

naselja izgraĊuje se i ureĊuje na naĉin da se što više

oĉuvaju vrijednosti prostora, gdje se dopuštaju

graĊevine suvremenog arhitektonskog izraza ( ravni

krov i sl.).


graĊevina, odreĊuju se slijedeći uvjeti:



200 m2;



kig=0,5;



d) maksimalni broj etaţa P +1 sa maksimalnom

visinom V=7 m u obalnim naseljima, u naseljima


u unutrašnjosti P+2 s maksimalnom visinom do 9

m, sve graĊevine mogu imati podrum i suteren u

okviru zadane visine;

e) minimalna udaljenost od susjedne meĊe iznosi 2

m;

f) minimalna udaljenost od nerazvrstanih cesta i

drugih javno prometnih površina iznosi 2 m,



prometne površine;



h) minimalna udaljenost od drţavnih cesta iznosi 3

m;



j) za novu izgradnju potrebno je osigurati najmanje

20% površine graĊevne ĉestice za ureĊene zelene

(vodopropusne) površine obrasle vegetacijom;

k) maksimalna tlocrtna površina samostojećeg

objekta ne moţe prelaziti 200 m2, odnosno 300

ukoliko se isto odredi Urbanistiĉkim planom

ureĊenja.

NeizgraĊeno a ureĊeno graĊevinsko podruĉje prikazano

je i oznaĉeno u grafiĉkom prikazu br. 4. „Granice

graĊevinskih podruĉja naselja“ u mjerilu 1:5000.

Članak 23.


NeizgraĎeno graĎevinsko područje naselja izgraĊuje

se i ureĊuje na naĉin da se što više oĉuvaju vrijednosti

prostora, gdje se dopuštaju graĊevine suvremenog

arhitektonskog izraza ( ravni krov i sl.).


graĊevina, odreĊuju se slijedeći uvjeti:

a) minimalna površina graĊevinske parcele je

za slobodno stojeće graĊevine 400 m2, a za

dvojne 300 m2; maksimalni koeficijent

izgraĊenosti za samostojeće kig=0,3, a za

dvojne graĊevine kig=0,4, za podrumske

etaţe kada su u funkciji smještaja vozila u

mirovanju, te otvorene bazene i otvorene

rekreacijske sadrţaje kig moţe iznositi do

0,6;

b) maksimalni koeficijent iskorištenosti za

samostojeće i dvojne graĊevine kis=0,8, za

izvedbu terasa i balkona dopušta se

povećanje iskorištenosti do 10%;

c) maksimalni broj etaţa P +1 sa

maksimalnom visinom V=7 m u obalnim

naseljima, u naseljima u unutrašnjosti P+2

s maksimalnom visinom do 9 m, sve

graĊevine mogu imati podrum i suteren u

okviru zadane visine;

d) minimalna udaljenost od susjedne meĊe

iznosi 3 m;

e) minimalna udaljenost od nerazvrstanih i

drugih javno prometnih površina iznosi 3

m;

f) minimalna udaljenost od lokalnih cesta i


g) minimalna udaljenost od drţavnih cesta

iznosi 5 m;

h) sve graĊevine se mogu graditi s podrumom

unutar zadane visine;

i) za novu izgradnju potrebno je osigurati

najmanje 30% površine graĊevne ĉestice

za ureĊene zelene (vodopropusne)

površine obrasle vegetacijom;

j) maksimalna tlocrtna površina

samostojećeg objekta ne moţe prelaziti

200 m2, odnosno 400 ukoliko se isto

odredi Urbanistiĉkim planom ureĊenja.

Iznimno od gornjeg stavka ukoliko se odredi

Urbanistiĉkim planom ureĊenja, unutar

neizgraĊenog podruĉja, moţe se povećati

maksimalni broj etaţa za obalna naselja do P+2 i

visine do maksimalno 9 m.

Za gradnja novih graĊevina na neizgraĊenom

podruĉju naselja koja se nalazi unutar granica

kontaktne zone povijesne jezgre naselja (Grafiĉki

prikaz u mjerilu 1:5000, Knjiga 3b. granice

zaštićenih povijesnih jezgri naselja) primjenjuju se

uvjeti iz ĉlanka 31. ove Odluke.

Članak 24.

1) U ĉlanku 35. u stavak 1 se mijenja i glasi:

- ugostiteljsko turistička namjena (T):

Maslinica, uvala Šipkova - površina 4,9 ha (T1

- hoteli), kapacitet 350 kreveta - neizgraĊena,

Maslinica, uvala Šešula - površina 7,43 ha (T2 -

turistiĉko naselje), kapacitet 400 kreveta -

neizgraĊena

Neĉujam, uvala Rakotina - površina 8,2 ha (T2 -

turistiĉko naselje), kapacitet 450 kreveta -

neizgraĊena

Gornje Selo, uvala Livka - površina 38,3 ha,

kapacitet 1850 kreveta (T1-hotel i T2-turistiĉko

naselje) – neizgraĊena:

Rogaĉ, uvala Kašijun – površina 6,3 ha (T1 -

hoteli), kapacitet 350 kreveta – neizgraĊena

Članak 25. 1) U ĉlanku 36. u stavku 2. toĉka h) mijenja se i

glasi:

„prostor za eksploataciju mineralnih sirovina u

svrhu graĊenja na otoku;“

Članak 26. 1) U ĉlanku 37. stavak 2.se briše.

2) U stavku 3. koji postaje stavak 2. rijeĉi:

„GraĊevine iz stavka 1. i 2. ovog ĉlanka“


zamjenjuju se rijeĉima: „GraĊevine iz ovog

ĉlanka“.

Članak 27.

(1) U ĉlanku 38. Stavak 4 tekst reĉenice iza rijeĉi

„krov“ se briše.

Članak 28.

1) U ĉlanku 42. stavku 1. u alineji 1. iza rijeĉi :„ u

Donjem Selu,“ dodaju se rijeĉi: „u Srednjem

Selu,“.

2) Alineja 2. se mijenja i glasi:

„ - groblje “Sv. Martin” u Donjem Selu se

zadrţavaju bez mogućnosti proširenja.“

Članak 29.

1) Ĉlanku 43. se mijenja i glasi:.

„g) Prostori za eksploataciju mineralnih sirovina

Planom je odreĊena površina za eksploataciju

mineralnih sirovina (eksploatacijsko polje tehniĉko-

graĊevinskog kamen) na podruĉju „Koludrovi doci“

k.o. Gornje Selo i „Sridnji ratac“ k.o. Grohote

površine 5 ha.

Površinu za eksploataciju (eksploatacijsko polje) iz

gornjeg stavka moguće je koristiti od strane više

koncesionara.

Nakon završetka eksploatacije na površini iz stavka

1. Ovog ĉlanka potrebno je provesti sanaciju

podruĉja koje je eksploatirano prema elaboratu

sanacije izraĊenog prema posebnim propisima i

odobrenog od nadleţnog tijela.

Površine planirani ranog eksploatacijskog polja za

eksploataciju mineralnih sirovina naznaĉena je u u

grafiĉkom dijelu elaborata Prostornog plana,

kartografski prikaz broj 1. “Korištenje i namjena

površina„ u mjerilu 1:25000 i kartografskom

prikazu broj 4. “Granice građevinskih područja

naselja“ u mjerilu 1:5000.“

Članak 30.

1) U ĉlanku 44. stavak 3. se mijenja i glasi:

„Postojeće lokacije za uzgoj riba na temelju

izdanih koncesija nalaze se na lokacijama:

- Vela Luka, okvirne površine akvatorija

32000 m2

- Šešula – Donja Vala, okvirne površine

akvatorija 10000 m2;“

2) Iza stavka 3. dodaju se novi stavci, koji glase:

„Postojeća ribogojilišta mogu imati kapacitet do 100

tona.

Postojeći kapacitet uzgajališta iz gornjeg stavka ne

moţe se povećavati.

Planom je predviĊeno podruĉje za uzgoj riba u uvali

Stinjiva.“

Članak 31.

1) U ĉlanku 46. stavku 2. alineji 1. rijeĉi: „a

maksimalna 1200 m2 „

se brišu.

Članak 32.

1) U ĉlanku 47. stavku 1. u alineji 1. broj: „1000“

se mijenja u „800 m2“

, a izraz „najveća 2000 m

2“

se brišu.

1) U ĉlanku 47. stavku 1. u alineji 2. izraz:

„kig=0,4“, zamjenjuje se izrazom: „kig=0,45“

1) U ĉlanku 47. stavku 1. u alineji 3. broj.“10“,

zamjenjuje se brojem:“13“.

1) U ĉlanku 47. stavku 1. u alineji 4. izraz:

„najmanje H/2 gdje je H = visina graĊevine do

vijenca“, zamjenjuje se izrazom: „3 m“.

Članak 33.

1) U ĉlanku 48. podnaslov „b)“ se mijenja i glasi:

„b) Uvjeti gradnje graĎevina za gospodarske

(proizvodne, poslovne i ugostiteljsko

turističke objekte) djelatnosti u zonama

isključive namjene u okviru graĎevinskog

područja naselja“

Članak 34.

1) U ĉlanku 49. iza rijeĉi „osim“ dolazi rijeĉ

„rekonstrukcije“.

Članak 35.

1) U ĉlanku 50. stavku 1. dodaje se nova alineja koja

glasi:

- Poslovna – Maslinica (K1) uz nautiĉki dio luke za

nautiĉke vezove

2) Stavak 3. se mijenja i glasi:

„Unutar zone poslovne zone Maslinica „Centar“ –

K1, K2, mogu se smještati društveni i javni

sadrţaji, sadrţaji sporta i rekreacije,

parkirališta/garaţe te je moguće planirati zaštitne i

javne zelene površine. Za izgradnju i ureĊenje ove

zone primjenjuju slijedećih osnovni uvjeti:

- graĊevna ĉestica za gradnju novih

gospodarskih (poslovnih) graĊevina ne moţe

biti manja od 100 m2;

- maksimalni koeficijent izgraĊenosti zone kig

iznosi 0,4;

- maksimalni koeficijent iskorištenosti zone kis

iznosi 1,2;

- visina graĊevina od najniţe toĉke ureĊenog

terena uz graĊevinu do vijenca graĊevine mora

biti u skladu s namjenom i funkcijom

graĊevine, okolnom izgradnjom ali ne više od

7,0 m


- najmanje 20% površine zone mora biti

hortikulturno ureĊeno, što ukljuĉuje i otvoreno

parkiralište ako se obraĊuje s visokim drvećem

(na svaka 4 PM jedno stablo);

- u zoni je moguće ureĊenje otvorenih pješaĉkih

površina, trgova, trţnica;

- parkiranje vozila se rješava na graĊevnoj

ĉestici ili na javnom parkiralištu/graţi unutar

planirane zone prema normativima iz ĉlanka

73. ovih odredbi.

Ova zona se ureĊuje i izgraĊuje na temelju

Urbanistiĉkog plana ureĊenja, prema kojem

propisani uvjeti u ovom stavku mogu biti i stroţi.

3) Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji

glase:

Unutar zone poslovne zone Grohote „Centar“

mogu se smještati društveni i javni sadrţaji,

sadrţaji sporta i rekreacije, parkirališta/garaţe te je

moguće planirati zaštitne i javne zelene površine.

Za izgradnju i ureĊenje ove zone primjenjuju

slijedećih osnovni uvjeti:




- maksimalni koeficijent izgraĊenost

graĊevinske ĉestice kig iznosi 0,4;

- maksimalni koeficijent iskorištenosti

graĊevinske ĉestice kis iznosi 1,2;





10,0 m

- najmanja udaljenost graĊevine od meĊe 1 m;










73. ovih odredbi.

Unutar zone poslovne zone Gornje Selo – Gorsel

mogu se graditi društveni i javni sadrţaji (dom za

starije i sl). Za izgradnju i ureĊenje ove zone

primjenjuju slijedećih osnovni uvjeti:

odreĊuju se slijedeći uvjeti:




- maksimalni koeficijent izgraĊenost

graĊevinske ĉestice kig iznosi 0,4;

- maksimalni koeficijent iskorištenosti

graĊevinske ĉestice kis iznosi 1,2;





10,0 m

- najmanja udaljenost graĊevine od meĊe 1 m;










73. ovih odredbi.

4) Stavci 4. 5. 6. i 7. postaju stavci 6. 7. 8 i 9.

5) Iza zadnjeg stavka dodaje se novi stavak 10. koji

glasi:

„ Poslovna – Maslinica (K1) planira u okviru luke

otvorene za javni promet za potrebe nautiĉkog dijela

luke, površine cca. 350 m2. U zoni se planira gradnja

pratećih sadrţaja za potrebe nautiĉkih vezova

(recepcija, praonice, sanitarni ĉvorovi, ugostiteljski i

drugi prateći sadrţaji koji su funkcionalnoj vezani sa

nautiĉkim dijelom luke za nautiĉke vezove).

Maksimalni koeficijent izgraĊenosti i iskorištenosti

dopušta se 0,40. Maksimalna visina do 4 m.

Prostor se ureĊuje i gradi na temelju Detaljnog plana

ureĊenja.“

Članak 36.

1) Iza ĉlanka 50. dodaje se novi ĉlanak 50 a. koji

glasi:

„Postojeća zona bivše vojarne „Vela straţa“ u

kojem se nalazi više slobodno stojećih graĊevina

površine 13,4 ha a koja je prema PPUO Šolte

(„Sluţbeni glasnik općine Šolta“, br 6/06) bila zona

športa i rekreacije prenamjenjuje se u poslovno-

društvenu zonu (K i D) „Vela straţa“ obuhvata 13,4

ha.

Unutar poslovno društvene zone „Vela straţa“

planira se rekonstrukcija postojećih graĊevina te

gradnja novih graĊevina i ureĊenje terena za

poslovne , društvene i ugostiteljsko zabavne

sadrţaje.

Ukupna površina za graĊevinske parcele poslovnih,

društvenih i ugostiteljsko zabavnih sadrţaja moţe

iznositi 20% površine zone.

Koeficijent izgraĊenosti iz gornjeg stavka moţe

iznositi do 0,2, a koeficijent iskorištenosti do 0,5.

U poslovno – društvenoj zone moguća je izgradnja

športskih sadrţaja (športski tereni, borilišta, trim

staze i dr.).


Površina za izgradnju i ureĊenje športskih sadrţaja

iznosi do 40% površine zone. U okviru površina za

izgradnju športskih sadrţaja do 10% moţe se

izgraditi zatvorenih športskih objekata.

Detaljan razrada svih dopuštenih sadrţaja utvrditi će

se Urbanistiĉkim planom ureĊenja.

Odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim

kanalizacijskim sustavom s proĉišćavanjem. Unutar

športskog centra potrebno je osigurati najmanje 50%

prirodnog ili ureĊenog zelenila te parkiralište u

skladu s odredbama iz ĉlanka73. ovih odredbi.

Izgradnja i ureĊenje športskog centra provodi se

temeljem Urbanistiĉkog plana ureĊenja (UPU).“

Članak 37. 1) U ĉlanku 52. stavku 1. alineja 2 : „turistiĉka zona

(T2) Banje (Rogaĉ) (obuhvata 2,6)“ se briše.

2) U trećoj alineji broj „11,5“ zamjenjuje se brojem

„7,52“.

3) Stavak 3. se briše.

4) U stavku 4. iza rijeĉi: „Neĉujam Centar“ dodaju

se rijeĉi: „je preteţno izgraĊena“

5) U stavku 4., alineji 1. broj „1500“ zamjenjuje se

brojem „800“.

Članak 38.

1) U ĉlanku 53. se mijenja i glasi: Planirane

neizgraĎene zona isključive ugostiteljsko

turističke namjene unutar graĎevinskog

područja naselja su:

Ugostiteljsko turistiĉka zona Boĉac - Rogaĉ (hotel

T1), obuhvata 2,6 ha. Ta zona se ureĊuje prema

slijedećim uvjetima:

- maksimalni kapacitet iznosi 200 kreveta;

- maksimalni koeficijent izgraĊenosti 0,3;

- maksimalni koeficijent iskorištenosti 0,8;

- graĊevine mogu biti maksimalne visine

Po+P+3 podrum, prizemlje i 3 kata;

- smještajna graĊevina s pripadajućim

zemljištem planira se izvan postojećih javnih

površina uz obalu;

- parkiranje vozila je potrebno riješiti unutar

turistiĉkog naselja prema normativima iz

ĉlanka 73. ovih odredbi.

- obalu je potrebno saĉuvati najvećim dijelom u

prirodnom obliku uz mogućnost ureĊenja

plaţa, staza i prilaza obali

- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti

zatvorenim kanalizacijskim sustavom s

proĉišćavanjem.

Izgradnja i ureĊenje zone provodi se temeljem

Urbanistiĉkog plana ureĊenja (UPU).

Članak 39.

1) U ĉlanku 54. stavak 1. rijeĉi: „- kampa –

autokampa (T3) se brišu.

Članak 40.

1) U ĉlanku 55. tablica se mijenja i glasi:

NASELJE

PODRUĈJE površina

(ha)

maksimal

ni

kapacitet

(broj

kreveta)

vrsta

smještaja

mak

sim

aln

i

bro

j et

aţa

mak

sim

aln

a

vis

ina

u (

m)

nei

zgra

Ċen

o

DONJE SELO uvala Šipkova 4,9 350 T1 P+2 10 +

MASLINICA uvala Šešula 7,43 400 T2 P+1 7 +

ROGAĈ uvala Kašijun 6,3 350 T1 P+2 10 +

PODKAMENICA

(ex.NEĈUJAM)

Rakotina 8,2 450 T2 P+2 10 +

GORNJE SELO uvala Livka 38,3 1850 T1, Po+P+3 13 +

T2, T2 P+2 10 +


Članak 41.

1) U ĉlanku 56. stavku 2. alineja 5. dodaje se nova

toĉka koja glasi: „-sadrţaja vezanih uz korištenje

mora (plaţe, pristan, bazeni, igrališta, obalna

šetnica i dr.)“

2) U ĉlanku 56. stavku 2. alineja 6. koja glasi: „-

obalni pojas širine 70 m od obalne crte namjenjuje

se za smještaj pratećih sadrţaja, prvenstveno

sadrţaja vezanih uz korištenje mora (plaţe, pristan,

bazeni, igrališta, obalna šetnica i dr.)„ se briše.




šetnica i dr.)“






5) U ĉlanku 56. stavku 6. se mijenja i glasi:

Uvala Kašijun (hotel T1), izdvojeno graĊevinsko

podruĉje ugostiteljsko turistiĉke namjene ureĊuje se

prema slijedećim uvjetima:

- smještajne graĊevine te graĊevine pratećih

sadrţaja, potrebno je smještajem i veliĉinom, a

osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog

okoliša,

- smještajne graĊevine planiraju se izvan pojasa

najmanje 100 m od obalne crte,

- vrsta i kapacitet pratećih sadrţaja i javnih

površina odreĊuje se proporcionalno u odnosu

na svaku fazu izgradnje smještajnih graĊevina,

- u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-

turistiĉke namjene obvezno je osigurati

najmanje jedan javni cestovno-pješaĉki pristup

do obale,

- uz osnovne ugostiteljsko-turistiĉke sadrţaje

moguć je smještaj i drugih sadrţaja kojima se

upotpunjuje i kvalitativno dopunjuje turistiĉka

ponuda, uz uvjet da preteţiti dio zone ostane u

osnovnoj namjeni:

- otvorene površine za šport i rekreaciju

(razna igrališta, bazeni i dr.),

- graĊevine (gat) za prihvat plovila,

- površina za turistiĉku rekreaciju, zasebnih

ili u sklopu smještajnih kapaciteta:

otvoreni bazeni, SPA, igrališta za djecu i

odrasle i dr., plaţe i plaţni sadrţaji,

- usluge, restoran, kafe bar, zabavni sadrţaji,

trgovina i dr.

- prometne površine, parkiralište/garaţa,

infrastrukturne graĊevine i instalacije i dr.

- sadrţaja vezanih uz korištenje mora (plaţe,

pristan, bazeni, igrališta, obalna šetnica i

dr).

- izgraĊenost graĊevne ĉestice ne moţe biti veća

od 30%,

- koeficijent iskoristivosti graĊevne ĉestice ne

moţe biti veći od 0,8,

- najmanje 40% površine svake graĊevne ĉestice

ugostiteljsko-turistiĉke namjene mora se urediti

kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

- prostorna cjelina ugostiteljsko-turistiĉke

namjene mora imati odgovarajući pristup na

javno-prometnu površinu i unutar nje smješten

pripadajući broj parkirališnih mjesta u skladu

sa ĉlankom 73. ovih odredbi,

- opskrbu vode potrebno je riješiti na naĉin da

investitor mora izgraditi potrebnu

infrastrukturu radi povećanja kapaciteta

vodoopskrbnog sustava na koji se prikljuĉuje

ili putem ureĊaja za desalinizaciju;

- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti

zatvorenim kanalizacijskim sustavom s

proĉišćavanjem.

6) U ĉlanku 56. stavku 8. iza alineje 1. dodaje se

nova alineja koja glasi: „-planom se dopušta

izgradnja podrumskih i suterenskih prostora.“









šetnica i dr.)“

Članak 42.

1) U ĉlanku 61. iza stavka 5. dodaje se novi stavak

koji glasi: „U zonama ureĊenih plaţa (R3) unutar

graĊevinskih podruĉja naselja Planom se dopušta

preoblikovanje obale.“

Članak 43.

1) U ĉlanku 62. stavku 1. izraz „maksimalne 3

m“ mijenja se u: “maksimalne 5 m“

Članak 44.

1) U ĉlanku 63. stavci 2., 3., 4., 5. i 6. se brišu.

Članak 45.

1) U ĉlanku 69. stavku drugom dodati alineju:

- pristupna prometnica do ugostiteljsko

turistiĉke zone u uvali Šipkova.

Članak 46.

1) U ĉlanku 76. stavci 7. do 20. se brišu.


1) U ĉlanku 75. u stavku 2. iza rijeĉi: „Luke

posebne namjene na otoku Šolti su:“ dodaju se

rijeĉi:

„a) Luka nautiĉkog turizma

Šešula kapaciteta 80 vezova

Maslinica kapaciteta 40 vezova

Neĉujam – Rakotina kapaciteta 120 vezova

Livka“ kapaciteta 160 vezova.

b) „Športske luke:

Rogaĉ,

Maslinica i Stomorska.“

2) Stavak 4. se mijenja i glasi: „Sidrišta na otoku

Šolti su u uvalama:

Šešula sa maksimalno 40 plutaĉa,

Tatinja sa maksimalno 25 plutaĉa ,

Jorja sa maksimalno 5 plutaĉa ,

Livka sa maksimalno 80 plutaĉa i

Neĉujam sa maksimalno 60 plutaĉa .“

Članak 47. 1) Iza ĉlanka 76. dodaju se novi ĉlanci 76a., 76b.,

76c. i 76d. koji glase:

Ĉlanak 76a.

U Luci Supetar u Nečujmu je predviĊeno

ureĊenje postojećeg brodskog i trajektnog

pristaništa.

Planom se dopušta izgradnja novih dijelova

pristaništa u okviru luke otvorene za javni promet

na temelju UPU-a.

Ĉlanak 76b.

Luka Maslinica je brodska luka lokalnog znaĉaja.

Luĉko podruĉje luke otvorene za javni promet

lokalnog znaĉaja Maslinica obuhvaća podruĉje koje

ĉine dva odvojena bazena a koji su namijenjeni za:

- obavljanje javnog linijskog pomorskog prometa,

te za pristajanje turistiĉkih i drugih plovila –

operativni dio;

- prihvat i privez nautiĉkih plovila kapaciteta do 40

vezova ( luka nautiĉkog turizma) .

Planirani zahvati luke: lukobran, gatovi za pristran

i privez plovila trebaju se izvesti kao ĉvrste

(propusne) graĊevine.

U okviru Luke otvorene za javni promet lokalnog

znaĉaja Maslinica planira se zasebni nautiĉki dio

luke -nautiĉki vezovi(luka nautiĉkog turizma) koji

namijenjen za privez nautiĉkih plovila

maksimalnog kapaciteta 40 vezova. Ovaj dio luke

namijenjen ja za pruţanje usluga prihvata i priveza

nautiĉkih plovila uz osiguranje prikljuĉka struje i

vode te pratećih usluga.

U okviru nautiĉkog dijela luke - nautiĉki vezovi za

nautiĉka plovila izdana je lokacijska dozvola za

lukobran.

Na vanjskom dijelu lukobrana omogućava se

pristan i privez izletniĉkih turistiĉkih brodova,

ribarskih i ostalih brodova.

Uz nautiĉki dio luke, na kopnenom dijelu,

omogućava se gradnja potrebnih pratećih sadrţaja:

recepcija, spremište, praonica, sanitarni ĉvor,

ugostiteljski i drugi prateći sadrţaji prema

posebnim propisima.

Planom je odreĊena poslovna zona (K1) za gradnju

pratećih sadrţaja iz gornjeg stavka. Osnovni uvjeti

ureĊenja prostora i gradnje unutar poslovne zone uz

luku su odreĊeni u ĉlanku 50. Odluke.

GraĊevine i oprema za servisiranje plovila i

opskrbu gorivim ne mogu se graditi unutar luke.

GraĊevine vjetrovalne (lukobran) zaštite treba

izvoditi na naĉin da se osigura odgovarajuća zaštita

i nesmetana cirkulacija mora u luci.

Luka otvorena za javni prometa izgraĊuje se na

temelju postojećeg Detaljnog plana ureĊenja

(„Sluţbeni glasnik općine Šolta“, br: 3/05 ) koji se

treba uskladiti sa ovim Planom.

UsklaĊenje se obvezno odnosi na:

a) usklaĊenje obuhvata plana sa granicama

graĊevinskog podruĉja naselja na kopnu;

b) odreĊivanje luĉkog podruĉja luke otvorene za

javni promet, i to:

- za obavljanje javnog pomorskog prometa

(operativni dio luke) i

- za nautiĉke vezove za nautiĉka plovila

c) planiranje športske luke.“

Ĉlanak 76c.

Luka Stomorska je brodska i trajektna luka. U

okviru luke otvorene za javni promet Stomorska dio

luke namijenjen je:

- za potrebe javnog pomorskog prijevoza –

operativna obala;

- za prihvat nautiĉkih plovila kapaciteta do 40

vezova.

Ovim planom se dopušta izgradnja lukobrana te

ureĊenja obale za potrebe prihvata i boravka

putniĉkih brodova, brodova opskrbe, brodova

nautiĉke flote, izletniĉkih brodova za kraći

boravak, te prihvat i boravak sportskih plovila i

plovila domicilnog stanovništva.

Planirani zahvati na ureĊenju luke trebaju se izvesti

kao ĉvrste (propusne) graĊevine.


Izgradnja i ureĊenje luke izvodi se na temelju

Urbanistiĉkog plana ureĊenja.

Ĉlanak 76d.

Luka Livka je luka otvorena za javni promet.

Ovim planom se dopuštaju zahvati na moru i kopnu

u cilju osiguravanja vjetrovalne zaštite luke

(izgradnja lukobrana, valobrana i sl.) i izgradnje

odgovarajućeg pristana za trajekte i putniĉke

brodove. U luci je potrebno osigurati odgovarajuće

parkirališne površine u okviru kojeg se mogu

koristiti i za potrebe turistiĉkog naselja.

Izgradnja i ureĊenje luke izvodi se na temelju

Urbanistiĉkog plana ureĊenja.

Članak 48.

1) U ĉlanku 77. stavak 1. u alineji 2. iza rijeĉi:

„Livka“ stavlja se „zarez“ i dodaju se rijeĉi:

Neĉujam, Šešula i Maslinica.

2) Stavci 2. i 3. postaju ĉlanak 77a.

Članak 49.

1) Iza novog ĉlanka 77a. dodaje se ĉlanak 77b. i

77d. koji glase:

Ĉlanak 77b.

Luka nautiĉkog turizma Šešula planirana je kao

marina (uvjetno 3 sidra) maksimalnog kapaciteta

80 vezova.

Planirani zahvati luke nautiĉkog turizma-marine:

valobran, gatovi za pristran i privez plovila trebaju

se izvesti sa tako da valobran bude od plivajućih

elemenata, a gatovi za pristan i privez plovila mogu

se izvesti i ĉvrstim montaţnim elementima.

U sklopu marine, na kopnenom dijelu, gradnja

potrebnih pratećih sadrţaja (recepcija sa sanitarnim

ĉvorom, ugostiteljski i drugi sadrţaji prema

posebnim propisima) omogućava se u obalnom,

kontaktnom dijelu turistiĉke zone.


opskrbu gorivim ne mogu se graditi.

GraĊevine vjetrovalne zaštite treba izvoditi na naĉin

da se osigura odgovarajuća zaštita i nesmetana

cirkulacija mora u luci.

Luka nautiĉkog turizma – marina izgraĊuje se na

temelju Urbanistiĉkog plana ureĊenja.

Ĉlanak 77c.

Luka nautiĉkog turizma Neĉujam planirana je kao

marina (uvjetno tri sidra) maksimalnog kapaciteta

120 vezova.

Planirani zahvati luke nautiĉkog turizma-marine:

valobran, gatovi za pristran i privez plovila mogu

se izvesti sa plivajućim elementima.

U sklopu marine, na kopnenom dijelu, omogućava

se gradnja potrebnih pratećih sadrţaja: objekt

recepcije sa sanitarnim ĉvorom, ugostiteljski i drugi

sadrţaji prema posebnim propisima.


opskrbu gorivim ne mogu se graditi.

GraĊevine vjetrovalne zaštite treba izvoditi na naĉin

da se osigura odgovarajuća zaštita i nesmetana

cirkulacija mora u luci.

Luka nautiĉkog turizma – marina izgraĊuje se na

temelju Urbanistiĉkog plana ureĊenja koji se

izraĊuje i donosi zajedno sa ugostiteljsko

turistiĉkom zonom s kojom ĉini funkcionalnu i

uporabnu cjelinu.“

Ĉlanak 77d.

Do izgradnje planiranih luka nautiĉkog turizma iz

ĉlanka 77b. I 77c. Planom se u planiranom

akvatoriju luka nautiĉkog turizma dopušta

privremeno ureĊenje sidrišta.

Za sidrište u uvali Šešula u akvatoriju površine 1,4

ha i za sidrište u uvali Neĉujam/Podkamenica u

akvatoriju površine 3,9 ha dopušta se postavljanje

plutaĉa u moru sa sidrenim blokovima (ili ankerima

uĉvršćenim u morsko dno).

MeĊusobni razmak izmeĊu plutaĉa iznosi

minimalno 15 m.

Maksimalni broj plutaĉa za sidrišta iz stavka 2.

Ovog ĉlanka moţe iznositi:

- u uvali Šešula 40 plutaĉa,

- u uvali Neĉujam/Pokamenica 60 plutaĉa.

Za potrebe sidrišta dopuštena ugradnja opreme na

kopnu (bitva, alka i sl.) za sigurno sidrenje.

Posebne uvjete kao i naĉin postavljanja sidrenih

blokova (ankera) i plutaĉa, te broj i raspored

sidrišnih mjesta utvrĊuje nadleţna Luĉka

kapetanija.

Privremeno korištenje akvatorija luke nautiĉkog

turizma za sidrište moţe trajati do izdavanja

odgovarajućeg odobrenja za gradnju luke nautiĉkog

turizma.

Članak 50.

1) Dosadašnji stavci 4. i 5. ĉlanka 77. mijenjaju se,

dodaje se novi stavak i postaju ĉlanak 77e. koji

glasi:

„U športskim lukama Maslinici, Rogaĉu i

Stomorskoj ovim planom se dopušta ureĊenje


izgraĊene obale i izgradnja novih dijelova obale

radi poboljšanja uvjeta korištenja luke za potrebe

športskih plovila. U športskoj luci omogućava se

gradnja sadrţaja za rad športskih udruga, izvlaĉenje

i servisiranje i popravak plovila i sl. Postavljanje

luĉke opreme za potrebe izvlaĉenja i servisiranja

plovila u povijesnom dijelu naselja izvode se na

temelju suglasnosti nadleţnog tijela za zaštitu

kulturnih dobara.

Izgradnja novih dijelova obale radi poboljšanja

uvjeta korištenja luke moguća je temeljem UPU-a,

izuzev za dijelove za koje postoji Detaljni plan

ureĊenja.

Za športsku luku Maslinica postoji Detaljni plan

ureĊenja („Sluţbeni glasnik općine Šolta“, br: 3/05

) koji se treba uskladiti sa ovim Planom.“

Članak 51. 1) U ĉlanku 79. iz 1. stavka dodaje se novi stavak

koji glasi:

„U obuhvatu turistiĉke zone Livka planira se

izgradnja alternativnog helidroma.

Članak 52.

1) U ĉlanku 81. stavak 1. u alineji 1. broj „600“

zamjene se brojem „200“.

2) Alineje 3. se mijenja i glasi: „ - na jednu

samostojeću graĊevinu pokretnih telekomunikacija

potrebno je da više operatera – koncesionara

postavlja svoju opremu ukoliko to dopuštaju

tehniĉki uvjeti pokrivanja i planiranja mreţa, te

elektromagnetska kompatibilnost;

Članak 53.

1) U ĉlanku 84. u zadnji stavak se mijenja i glasi:

„ U grafiĉkom dijelu elaborata Prostornog plana,

kartografski prikaz broj 2.3. „Infrastrukturni

sustavi-elektroopskrbe, pošta i telekomunikacije“ i

mjerilu 1:25000 oznaĉene su trase dalekovoda,

raspored i pribliţne lokacije trafostanica. Toĉne

lokacije planiranih trafostanica, dalekovoda i kabela

odrediti će se u idejnom rješenju za lokacijsku

dozvolu, odnosno u dokumentima prostornog

ureĊenja detaljnijeg stupnja razrade.“

2) U ĉlanku 84. i zadnjeg stavka dodaju se novi

stavci koji glase:

„ Trafostanice postavljati u središtu konzuma, tako

da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih

potrošaĉa na izvodima.

GraĊevinska ĉestica predviĊena za trafostanice

20(10)/0,4 kV mora biti minimalno 7x6 m (

posebno za trafostanice instalirane snage 2x1000

kVA minimalna veliĉina parcele je 9x8 m ).

Do svake trafostanice potrebno je osigurati pristup

vozilom radi gradnje, odrţavanja i upravljanja.

Minimalna udaljenost od prometne površine i

susjedne meĊe za TS 35/10 kV iznosi 3 m, a za TS

10/0,4 kV iznosi 1 m.

PredviĊa se mogućnost izgradnje manjih

infrastrukturnih graĊevina(TS 20(10)/0,4 kV) kao i

stupnih trafostanica bez dodatnih ograniĉenja u

smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele,

te mogućnost izgradnje istih unutar zona koje

planom nisu predviĊene za izgradnju (zelene

površine, parkovi i sl ), kao i na izvangraĊevinskom

podruĉju (za elektroopskrbu ureĊaja i postrojenja

drugih infrastrukturnih sustava i sl.).

Dozvoliti izgradnju trafostanica u izgraĊenim

djelovima graĊevinskog podruĉja za koja je

predviĊena izrada planova niţeg reda (UPU i DPU),

a prije donošenja istih.

Članak 54.

1) Ĉlanak 85. mijenja se te glasi:

„Prostornim planom se odreĊuju zaštitni pojasevi

postojećih i planiranih kabela i dalekovoda, širine

ovisne o naponskom nivou.

Zaštitni pojasevi za podzemne elektroenergetske

vodove:

Podzemni kabeli Postojeći Planirani

KB 10(20) kV 2 m 5 m

KB 35 kV 2 m 5 m

Zaštitni pojasevi za nadzemne elektroenergetske

vodove: Nadzemni dalekovodi

Postojeći Planirani

DV 10 kV 15 m 15 m

DV 35 kV 30 m 30 m

Korištenje i ureĊenje prostora unutar zaštitnih

koridora dalekovoda treba biti u skladu s posebnim

propisima i uvjetima nadleţnih tijela i pravnih

osoba s javnim ovlastima.

Prostor ispod dalekovoda, u pravilu, nije

namijenjen za gradnju stambenih graĊevina,

rekonstrukciju stambenih graĊevina kojom se

povećava visina graĊevina ili graĊevina u kojima

boravi više ljudi. Taj prostor se moţe koristiti

primarno za voĊenje prometne i ostale

infrastrukture i u druge svrhe u skladu s pozitivnim

zakonskim propisima i standardima.

Članak 55.

1) U ĉlanak 88. stavak 3. se mijenja i glasi:

„Za pojedine izdvojene lokalitete gdje je

neracionalno osiguranje vode iz vodoopskrbnog


sustava, odnosno gdje je kapacitet iz

vodoopskrbnog sustava nedostatan omogućava se

kao alternativno rješenje gradnja ureĊaja za

desalinizaciju morske vode (npr. izdvojene

ugostiteljsko turistiĉke zone). „

2) U ĉlanak 88. iza zadnjeg stavka dodaje se novi

stavak koji glasi:

Za zahvate u prostoru koji zahtijevaju veće

koliĉine vode koje bi mogle ugroziti normalnu

potrošnju sadašnjih potrošaĉa potrebno je

oĉitovanje nadleţnog komunalnog poduzeća o

mogućnosti i naĉinu prikljuĉka na vodoopskrbni

sustav.

Članak 56.

1) Iza ĉlanka 91. dodaje se novi ĉlanak 91a. koji

glasi:

„Eventualno buduće navodnjavanje poljoprivrednih

površina na otoku Šolti treba provoditi u skladu sa

usvojenim Planom navodnjavanja za podruĉje

Splitsko - dalmatinske ţupanije, izraĊenog od

strane Instituta za jadranske kulture i melioraciju

krša, Split, kolovoz 2006. god.

Planom se omogućuje izgradnja mikroakumulacija

za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

Mogućnosti punjenja mikroakumulacija vodom iz

vodoopskrbnog sustava treba usuglasiti sa

nadleţnim komunalnim poduzećem.

Članak 57.

1) U ĉlanku 92. iza stavaka 2. dodaje se novi

stavak koji glasi: „ Izuzetno od gornjeg stavka

Planom se dopušta da do izgradnje kanalizacijskog

sustava Maslinica za turistiĉku zonu Šipkova

moguće je izgraditi samostalni ureĊaj za

proĉišćavanje s povratnim korištenjem poĉišćenih

voda.“

Članak 58.

1) Iza ĉlanka 93. dodaje se novi ĉlanak 93a. koja

glasi:

„Na širem podruĉju Stomorska planira se površina

komunalno servisne namjene (K31) površine 0,75

ha za izgradnju ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih

voda.

Gradivi dio za planirani zahvat u prostoru moţe

iznositi 30% planirane površine.

Toĉna lokacija ureĊaja unutar planirane zone

definirati će se tehniĉkom dokumentacijom.“

Članak 59.

1) U ĉlanak 94. iza zadnjeg stavka dodaje se novi

stavak koji glasi:

„ Svaki vlasnik odnosno korisnik objekta ili parcele

smještene uz lokve bez obzira imaju li status

vodnog dobra ili ne, duţan je omogućiti nesmetano

odrţavanje svih lokvi i ne smije uzrokovati njihovu

eroziju, zatrpavanje ili zagaĊenje.

Kod poduzimanja bilo kakvih radova, lokvu je

potrebno urediti i uklopiti u urbanistiĉko rješenje

podruĉja.“

Članak 60. 1) Ĉlanak 98. se mijenja i glasi:

Na podruĉju otoka Šolte nema zaštićenih prirodnih

vrijednosti u smislu Zakona o zaštiti prirode.

Prostornim planom utvrĊuju se opći uvjeti i mjere

zaštite prirode:

u provoĊenju zahvata na podruĉju otoka

Šolte voditi raĉuna o oĉuvanju biološke i

krajobrazne raznolikosti te zašiti

prirodnih vrijednosti potencijalno

zaštićenih podruĉja, zaštićenih svojte te

zaštićenih minerali i fosila;

oĉuvati podruĉja prekrivena autohtonom

vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu

okolicu, obalno podruĉje (prirodne plaţe

i stijene) te more i podmorje kao ekološki

vrijedna podruĉja, treba revitalizirati

ekstenzivno stoĉarstvo, te poticati

obnovu zapuštenih vinograda i maslinika

na tradicionalan naĉin, poticati pĉelarstvo

i si.;

u cilju oĉuvanja krajobraznih ih

vrijednosti mora se prilikom izrade

Urbanistiĉkih planova ureĊenja izvršiti

analiza krajobraza, istaknuti posebnosti

krajobraza, tu u skladu s tim planirati

izgradnju koja neće narušiti izgled

krajobraza, a osobito štititi od izgradnje

panoramski vrijedne toĉke te vrhove

uzvisina i obalu;

pri oblikovanju graĊevina (posebice onih

koje se mogu graditi izvan naselja) treba

koristili materijale i boje prilagoĊene

prirodnim obiljeţjima okolnog prostora i

tradicionalnoj arhitekturi;

treba sprijeĉiti štetne zahvate i

poremećaje u prirodi koji su posljedica

turistiĉkog razvoja i drugih djelatnosti i

osigurati što povoljnije uvjete odrţavanja

i slobodnog razvoja prirode;

treba ograniĉiti gradnju na krajobrazno

vrijednim lokacijama te se prirodna obala

treba oĉuvati bez znaĉajnih izmjena

obalne linije, nasipanja i otkopavanja

obale;

pri planiranju gospodarskih djelatnosti,

treba osigurati racionalno korištenje

neobnovljivih prirodnih dobara, te

odrţivo korištenje obnovljivih prirodnih

izvora;


korištenje prirodnih dobara treba

provoditi temeljem planova gospodarenja

prirodnim dobrima koji moraju

sadrţavati uvjete zaštite prirode

nadleţnog tijela drţavne uprave;

pri izvoĊenju graĊevinskih i drugih

zemljanih radova obvezna je prijava

nalaza minerala ili fosila koji bi mogli

predstavljali zaštićenu prirodnu

vrijednost u smislu Zakona o zaštiti

prirode te poduzeti mjere zaštite od

uništenja, oštećenja ili kraĊe;

za planirane zahvate u prirodi, koji sami

ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan

utjecaj na ekološki znaĉajno podruĉje ili

zaštićenu prirodnu vrijednost, treba

ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti

prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu

u odnosu na ciljeve oĉuvanja tog

ekološki znaĉajnog podruĉja ili zaštićene

prirodne vrijednosti;

ekološki vrijedna podruĉja koja se nalaze

na podruĉju općine treba saĉuvati i

vrednovati u skladu sa Zakonom o zašiti

prirode, Uredbom o proglašenju ekološke

mreţe (Narodne novine broj 109/07) i

Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova,

karti staništa, ugroţenim i rijetkim

stanišnim tipovima te mjerama za

oĉuvanje stanišnih tipova (Narodne

novine broj 7/06).

na podruĉju općine utvrĊena su ugroţena

i rijetka staništa (Stenomediteranske ĉiste

vazdazelene šume i makija crnike, bušici,

kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci i

suhi travnjaci stenomediterana.) za koje

treba provoditi slijedeće mjere oĉuvanja:

oĉuvali biološke vrste znaĉajne za

stanišni t ip te zaštićene i strogo

zaštićene divlje svojte što

podrazumijeva neunošenje stranih

(alohtonih) vrsta i genetski

modificiranih organizama i osiguranje

prikladne brige za njihovo oĉuvanje,

oĉuvanje njihovog staništa i njihovo

praćenje (monitoring),

sprijeĉiti nestajanje kamenjarskih

pašnjaka i suhih travnjaka (putem

ispaše, poticanjem ekstenzivnog

naĉina stoĉarstva...)

u gospodarenju šumama treba

izbjegavati uporabu kemijskih

sredstava za zaštitu, pošumljavanje

ukoliko se provodi potrebno je vršiti

autohtonim vrstama, uzgojne radove

provoditi na naĉin da se iz

degradacijskog oblika šuma postepeno

prevodi u visoki uzgojni oblik.

oĉuvati povoljnu graĊu i strukturu

morskog dna i obale i priobalnih

podruĉja i ne iskorištavati

sedimente iz sprudova u priobalju,

oĉuvati povoljna fizikalna i kemijska

svojstva morske vode.

Prostornim planom Ţupanije za zaštitu su

evidentirana 4 lokaliteta:

Otoci kod Maslinice - znaĉajni krajobraz

Lokva Vodnjak (Neĉujam) – Kaĉni dolac –

znaĉajni krajobraz

Lokva u polju kod Donjeg Sela – znaĉajni

krajobraz

stablo košćele u Grohotama

Prirodno zaštićene uvale i rukavci pogodni za

sklanjanje ribarskih i ostalih brodica takoĊer su

tijekom povijesti kao i danas posebno vrijedan dio

šoltanskog krajolika. Posebno se istiĉu otoci i hridi

uz zapadnu obalu Šolte u kojima je postignuta

visoka razina sklada prirode i ljudskog djelovanja

(Stipanska). Lokve u poljima su vrijedni dijelovi

krajolika zbog odrţanja flore i faune koja su

oduvijek privlaĉila i ljude ĉiji povijesni tragovi se

nalaze raspršeni uokolo istih.

Mjere zaštite znaĉajni krajobraza obuhvaćaju:

Zabranjuje se bilo kakvo nasipanje obala i

lokvi kao i radnje, kojima se ugroţava

priobalni pojas i bentos u moru te lokve, bez

odobrenja nadleţnih sluţbi zaštite.

ne dozvoljava se sidrenje većih plovila u

pliĉinama, kako zbog oneĉišćenja tako i zbog

ĉuvanja podmorskih hridi od oranja sidara;

sprijeĉiti eksploataciju školjki u podmorja i na

hridima.

Mjere zaštite spomenika prirode obuhvaćaju:

Zabranjuju se bilo radnje na stablu košćele koje

bi moglo ugroziti svojstvo botaniĉkog

spomenika prirode bez odobrenja nadleţne

sluţbe za zaštitu.

Podruĉje Općine Šolta se prema Uredbi o

proglašenju ekološke mreţe (Narodne novine broj

109/07) nalazi u obuhvatu nacionalne ekološke

mreţe podruĉja.

a) MeĊunarodno vaţna podruĉja za ptice:

HRI000036 Srednjodalmatinski otoci i

Pelješac,

b) Vaţna podruĉja za divlje svojte i stanišne

tipove: HR2000087 Grohote - Otok Šolta,


HR3OO0336 Jama Straĉinska, HR3000333

Jama kod Balkuna, HR3000334 Jama kod

Balkuna II, HR3000337 Jama u uvali

Tatinja, HR3000328 Morska jama u uvali

Travna, HR2000086 Neĉujam - Otok Šolta,

HR2000130 Rogaĉ-Otok Šolta, HR2001100

Šolta- Boĉac, HR3000332 Špilja Poganica,

HR3000335 Špilja Senjska, HR3000093 JZ

Strana Šolte, HR3000094 JZ strana Šolte II,

HR4000024 Juţna obala Šolte i HR2001073

Otoci Maslinica.

Podruĉja iz gornjeg stavka grafiĉki su prikazana na

Karti staništa Općine Šolta i Karti Ekološke mreţe

RH na podruĉju općine Šolta koje se nalaze u

elaboratu: „Podaci o vrstama, staništima i

podruĉjima Ekološke mreţe s prijedlogom mjera

zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog

plana ureĊenja Općine Šolta“ ( Drţavni zavod za

zaštitu prirode, 23, listopada 2008. Zagreb), a koji

se nalazi u sastavu ovog plana (Prilog-3).

Ovom Odlukom daju se osnovne smjernice za

mjere zaštite podruĉja Ekološke mreţe RH za

podruĉje Općine Šolta, to:

Za HRI000036 Srednjodalmatinski otoci i Pelješac-

ĉitavo podruĉje otoka Šolte:

- Regulirati lov i sprjeĉavati krivolov,

- Osigurati poticaje za tradicionalno

poljodjelstvo i stoĉarstvo,

- Paţljivo provoditi turistiĉko rekreativne

aktivnosti,

- Paţljivo planirati izgradnju visokih objekata

(osobito dalekovoda),

- Prilagoditi ribolov i sprjeĉavati prelov ribe.

Za HR2000087 Grohote - Otok Šolta, HR2000086

Neĉujam - Otok Šolta i HR2000130 Rogaĉ -Otok

Šolta:

- Svrsishodna i opravdana prenamjena

zemljišta:

Za HR3OO0336 Jama Straĉinska, HR3000334

Jama kod Balkuna II, HR3000337 Jama u uvali

Tatinja, HR3000328 Morska jama u uvali Travna,

HR3000332 Špilja Poganica, HR3000335 Špilja

Senjska i HR3000094 JZ strana Šolte II:

- Paţljivo provoditi turistiĉko rekreativne

aktivnosti;

- Oĉuvati povoljne stanišne uvjete.

Za HR2001100 Šolta- Boĉac:

- Gospodarenje šumama provoditi sukladno

naĉelima certifikacije šuma,

- U gospodarenju šumama osigurati

produljenje sjeĉive zrelosti zaviĉajnih vrsta

drveća s obzirom na fiziološki vijek

pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske

zajednice,

- Oĉuvati biološke vrste znaĉajne za stanišni

tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i

genetski modificirane organizme,

- U gospodarenju šumama osigurati prikladnu

brigu za oĉuvanje ugroţenih i rijetkih divljih

svojti te sustavno praćenje njihova stanja

(monitoring) i

- Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti

staništa, obavljati autohtonim vrstama

drveća u sastavu koji odraţava prirodni

sastav, koristeći prirodi bliske metode;

pošumljavanje nešumskih površina obavljati

samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne

ugroţavaju ugroţeni i rijetki nešumski

stanišni tipovi.

Za HR3000093 JZ Strana Šolte:

- Ograniĉiti sidrenje,

- Regulirati akvakulturu,

- Regulirati ribolov povlaĉim ribolovnim

alatima,

- Oĉuvati povoljnu graĊu i strukturu

morskoga dna i obale,



genetski modificirane organizme.

Za HR4000024 Juţna obala Šolte:

- Odrediti kapacitet posjećivanja podruĉja,

- Zabrana gradnje i zabrana luka za nautiĉki

turizam.

Za HR2001073 Otoci Maslinica:

- Svrsishodna i opravdana prenamjena

zemljišta,



genetski modificirane organizme.

Članak 61.

1) U ĉlanku 106. iza stavka 3. dodaju se novi stavci

koji glase: „Za izgradnju pretovarne stanice i reciklaţnog

dvorišta planirana je komunalna zona (K3) površine

cca. 6,12 ha.

Izgradnja pretovarne stanice (graĊevina za

privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada

namijenjenog transportu prema centru za

gospodarenje otpadom) planiran je na lokaciji

sadašnjeg odlagališta.

Pretovarna stanica koja se gradi okviru komunalne

zone prema potrebi moţe sadrţavati:

- most za vaganje,

- ured;


- graĊevina za osoblje;

- parkiralište

- MSW spremnik platforma;

- privremeni skladišni prostor;

- platforma MSW za istovar;

- druga odgovarajuća oprema;

Planom se predviĊa ureĊenje ulaza, unutarnje

prometnice i ulaz za nuţdu.

Dopušta se natkrivanje prostora pretovarne stanice.

Prostor pretovarne stanice se ograĊuje.

Pretovarna stanica moţe se vezati na drţavnu D

110.

Uvjeti i kriteriji izgradnje pretovarne stanice

sadrţani su u „Studiji izvodljivosti za Regionalni

centar za gospodarenje otpadom u Splitsko

dalmatinskoj ţupaniji“.

Članak 62.

1) Iza ĉlanka 113. dodaju se novi ĉlanci 113a. i

113b. koji glase:

Ĉlanak 113a.

U sluĉaju da će se u objektima stavljati u promet,

koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi

potrebno je postupiti sukladno odredbama

posebnog propisa koji ureĊuje pitanja o

zapaljivim tekućinama i plinovima.

Mjere zaštite od poţara projektirati u skladu s

pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji

reguliraju ovu problematiku s posebitom

pozornošću na:

- Posebne propise o uvjetima za vatrogasne

pristupe.

- Posebne propise o hidrantskoj mreţi za

gašenje poţara.

- Garaţe projektirati prema austrijskim

standardu za objekte za parkiranje TRVB

N 106.

- Stambene zgrade projektirati prema

austrijskim standardu TRVB N 115/00.

- Uredske zgrade projektirati prema

austrijskim standardu TRVB N 115/00

odnosno ameriĉkim smjernicama NFPA

101/2009

- Trgovaĉke sadrţaje projektirati u skladu s

tehniĉkim smjernicama; austrijskim

standardom TRVB N 138 Prodajna

mjesta graĊevinska zaštita od poţara) ili

ameriĉkim smjernicama NFPA 101

(izdanje 2009.).

- Športske dvorane projektirati u skladu s


(izdanje 2009.).

- Obrazovne ustanove projektirati u skladu s


(izdanje 2009.).

- Izlazne puteve iz objekta projektirati u

skladu ameriĉkim smjernicama NFPA 101

(2009.).

- Marine projekturati sukladbno NFPA 303

Fire Protection Standard for Marinas and

Boatyards 2000 Edition.

- Ugostiteljske objekte projektirati prema

Pravilniku o zaštiti od poţara ugostiteljskih

objekata (NN 100/99).

- Skladišta projektirati prema Pravilniku o

zaštiti od poţara u skladištima (NN 93/08).

Elemente graĊevinskih konstrukcija i materijala,

protupoţarne zidove, prodore cjevovoda,

elektriĉnih instalacija te okna i kanala kroz

zidove i stropove, ventilacijske vodove,

vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore,

zatvaraĉe za zaštitu od poţara, ostakljenja

otporna prema poţaru, pokrov, podne obloge i

premaze projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim

normama HRN DIN 4102, odnosno priznatim

pravilima tehniĉke prakse prema kojem je

graĊevina projektirana.

Za ugraĊene materijale pribaviti ispravu od

ovlaštene pravne osobe o poţarnim

karakteristikama.

GraĊevina mora biti udaljena od susjednih

graĊevina najmanje 4 m ili manje ako se dokaţe

uzimajući u obzir poţarno opterećenje, brzinu

širenja poţara, poţarne karakteristike materijala

graĊevina, veliĉinu otvora na vanjskim zidovima

graĊevina i dr. da se poţar neće prenijeti na

susjedne graĊevine.

Za zahtjevne graĊevine potrebno je ishoditi

posebne uvjete graĊenja Policijske uprave

Splitsko - dalmatinske kojim se utvrĊuju posebne

mjere zaštite od poţara, te na osnovu istih izraditi

elaborat zaštite od poţara koji će biti podloga za

izradu glavnog projekta.

Ĉlanak 113b.

„Za graĊevine i objekte za potrebe obrane: maskirni

vez -1 i maskirni vez -2 u uvali Straĉinska iz ĉlanka

14. odreĊene su zaštitne i sigurnosne zone prema

posebnim propisima.

Zaštitne i sigurnosne zone iz gornjeg stavka

prikazani su u grafiĉkom prikazu br. 4. GraĊevinska

podruĉja naselja u mjerilu 1:5000.

Za eventualne zahvate u obuhvatu zaštitnih i

sigurnosnih zona potrebna je suglasnost

Ministarstva obrane.“


Članak 63.


Granica obuhvata i radni nazivi obveznih

Granice obuhvata planova iz gornjeg stavka

prilikom njihove izrade uskladiti će se prema

mjerilu karte na kojoj se izraĊuje. urbanistiĉkih

planova ureĊenja prikazani su u grafiĉkom dijelu

elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj

3.3 “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora -

Područja i dijelovi primjene posebnih mjera

uređenja i zaštite“, u mjerilu 1:25.000 i

kartografski prikaz broj 4.“Građevinska područja

naselja” u mjerilu 1:5.000.

Urbanistiĉki plan ureĊenja donosi se za:

a) planirana naselja (mješovita namjena)

uključujući i zaštićeni dio naselja (ruralna

cjelina naselja) i zone isključive namjene u

naselju 1. Grohote - Rogaĉ

2. Maslinica

3. Punta Šešula

7. Donje Selo

8. Donja Krušica

9. Srednje Selo

10. Poslovno društvena zona Vela Straţa

14. Neĉujam

15. Tanki Ratac

16. Gornje Selo

17. Stomorska

18. Gornja Krušica

b) planirana ugostiteljsko turistička zona u

naselju

12. Ugostiteljsko turistiĉka zona Boĉac –

Rogaĉ

19. Ugostiteljsko turistiĉka zona Neĉujam –

Centar u Neĉujmu

c) planirana izdvojena graĎevinska područja

ugostiteljsko turističke namjene (izvan

naselja)

4. Ugostiteljsko turistiĉka zona Šipkova -

Maslinica

5. Ugostiteljsko turistiĉka zona Šešula –

Maslinica

11. Ugostiteljsko turistiĉka zona Kašijun –

Rogaĉ

13. Ugostiteljsku turistiĉka zona Rakotina sa

lukom nautiĉkog turizma.

e) planirana izdvojena graĎevinska područja

športsko rekreacijske namjene (izvan

naselja)

6. Športsko rekreacijska zona Mariniĉa rat

Na temelju ovog Plana do donošenja obveznih

urbanistiĉkih planova ureĊenja unutar graĊevinskog

podruĉja naselja omogućavaju se sljedeći zahvati u

prostoru:

- rekonstrukcija postojećih graĊevina i izgradnja

novih graĊevina u izgraĊenom dijelu

graĊevinskog podruĉja naselja, mješovite i

iskljuĉive namjene na ureĊenoj graĊevinskoj

ĉestici do donošenja urbanistiĉkog plana

ureĊenja;

- izgradnja novih graĊevina na faktiĉki

neizgraĊenom ali ureĊenom zemljištu (na

kojem do graĊevinskih ĉestica postoji pristup

sa prometne površine, odvodnja otpadnih voda

i propisan broj parkirališnih mjesta u skladu s

prostornim planom u skladu sa kojim se izdale

lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima

gradnje, odnosno rješenje o izvedenom

stanju);

- za rekonstrukciju postojećih graĊevina;

- za gradnju, rekonstrukciju ili zamjenu javnih i

društvenih graĊevina;

- za gradnju prometne i komunalne

infrastrukture

- izgradnja valobrana u luci Maslinica.

Članak 64.


„Vaţeći prostorni planovi detaljnijeg stupnja

razrade:

Prostorni planovi detaljnijeg stupnja razrade

doneseni do stupanja ove Odluke prikazani su na

kartografskom prikazu 3.3 „Uvjeti korištenja i

zaštite prostora – Podruĉja i dijelovi primjene

posebnih mjera ureĊenja i zaštite“ (1:25000)

brojĉanom oznakom i u grafiĉkom prikazu 4.

„GraĊevinska podruĉja naselja“ (1:5000) granicom

obuhvata, i to:

Urbanistiĉki planovi ureĊenja:

1. UPU „Turistiĉke zone Livka“ („Sluţbeni glasnik

općine Šolta“, br: 2/08)

Detaljni planovi ureĊenja:

1. DPU „Turistiĉke zone Maslinica“ („Sluţbeni

glasnik općine Šolta“, br: 5/02, 6/03 i 9/05) ) 2. DPU „Obale Maslinica – Luke otvorene za javni

promet“ („Sluţbeni glasnik općine Šolta“, br: 3/05 )

Prostorni planovi detaljnijeg stupnja razrade ostaju

na snazi i mogu se primjenjivati u dijelu koji je

usklaĊen sa Prostornim planom ureĊenja općine

Šolta.

Prostorni planovi detaljnijeg stupnja razrade mogu

se mijenjati i dopunjavati.“

Članak 65.

1) Iza ĉlanka 116. dodaje se novi ĉlanak 116 a. koji

glasi:

Smjernice za izradu Urbanističkih planova

ureĎenja


Urbanistiĉkim planovima ureĊenja naselja u pravilu

treba izvršiti podjelu podruĉja na posebne

prostorne cjeline te podruĉja i koncept urbane

obnove naselja, definirati osnovu namjene površina

i prikaz površina javne namjene, razmještaj

djelatnosti u prostoru, osnovu prometne, komunalne

i druge infrastrukture, ureĊenje zelenih, parkovnih i

rekreacijskih površina, zahvate u prostoru znaĉajne

za prostorno ureĊenje naselja i izradu detaljnih

planova ureĊenja,

te naroĉito uvjete ureĊenja i korištenja površina i

graĊevina.

Urbanistiĉkim planovima ureĊenja obalnih naselja:

1. Grohote – Rogač, 2. Maslinica, 14.Nečujam ,

15. Tanki Ratac, 17. Stomorska pred razrade iz

stavka 1. ovog ĉlana potrebno je detaljnije

strukturirani osnovnu namjenu površina iz

Prostornog plana ureĊenja općine te razgraniĉiti

neophodne površine za usluţne, trgovaĉke, javne i

društvene namjene, promet u mirovanju, javne i

zaštićene zelene površine, te sport i rekreaciju tako

da ove razgraniĉene površine iskljuĉive namjene

minimalno moraju imati 5% od ukupne površine

graĊevinskog podruĉja naselja u što ne ulaze

ugostiteljsko turistiĉke površine, površine luka,

kolno pješaĉke površine i površine ureĊenih plaţa.

Potrebno je razraditi osnovu prometne, komunalne i

druge infrastrukture do razine prostorne cjeline

unutar obuhvata UPU-a, posebno uliĉnu mreţu.

Planom je uz morsku obalu nuţno osigurati duţ

obalnu šetnicu. Uvjeti ureĊenje prostora, gradnju

novih graĊevina i rekonstrukciju UPU-om trebaju

biti razraĊene i mogu biti stroţe.

Urbanistiĉkim planovima ureĊenja manjih obalnih

naselja: 8. Donja Krušica i 18. Gornja Krušica,

te izdvojenog dijela naselja 3.Punta Šešula. Potrebno je te razgraniĉiti neophodne površine za

javne namjene te razraditi osnovu prometne,

komunalne i druge infrastrukture do razine

prostorne cjeline unutar obuhvata UPU-a, posebno

uliĉnu mreţu. Planom je uz morsku obalu nuţno

osigurati duţ obalnu šetnicu. Uvjeti ureĊenje

prostora, gradnju novih graĊevina i rekonstrukciju

UPU-om mogu biti razraĊene i stroţe.

Urbanistiĉkim planovima ureĊenja naselja u

unutrašnjosti: 7. Donje Selo, 9. Srednje Selo i 16.

Gornje Selo potrebno je pred razrade iz stavka 1.

ovog ĉlana detaljnije strukturirani osnovnu

namjenu površina iz Prostornog plana ureĊenja

općine, uz razgraniĉenje prostora za javne namjene.

Potrebno je razraditi osnovu prometne, komunalne i

druge infrastrukture do razine prostorne cjeline

unutar obuhvata UPU-a, posebno uliĉnu mreţu.

Uvjeti ureĊenje prostora, gradnju novih graĊevina i

rekonstrukciju UPU-om trebaju biti razraĊene i

mogu biti stroţe.

Urbanistiĉki planovi za zone ugostiteljsko

turistiĉke namjene: 4.Ugostiteljsko turistička zona

Šipkova – Maslinica; 5.Ugostiteljsko turistička

zona Šešula – Maslinica; 11.Ugostiteljsko

turistička zona Kašijun – Rogač; 12.

Ugostiteljsko turistička zona Bočac – Rogač;

19.Ugostiteljsko turistička zona Nečujam –

Centar u Nečujmu. Urbanistiĉkim planovi

ureĊenja turistiĉkih zona vršine se podjelu podruĉja

na posebne prostorne cjeline sa definiranim

konceptom izgradnje. Osnovana namjena površina

se razraĊuje za osnovne i prateće ugostiteljsko

turistiĉke sadrţaje. TakoĊer se definiraju zelene i

rekreacijske površine. Potrebno je razraditi osnovu

prometne, komunalne i druge infrastrukture

najmanje do razine prostorne cjeline unutar

obuhvata UPU. Uvjeti ureĊenja prostora odreĊeni

ĉlancima 52. 53. i 56. Ove odluke mogu

urbanistiĉkim planom biti razraĊeni i stroţi. Planom

je uz morsku obalu nuţno osigurati duţ obalnu

šetnicu koja ima javni karakter.

Urbanistiĉkim planom ureĊenja 5. Ugostiteljsku

turistička zona Šešula sa lukom nautičkog

turizma potrebno je izvršiti podjelu podruĉja na

posebne prostorne cjeline sa definiranim

konceptom izgradnje. Osnovano razgraniĉenje se

odnosi na dio za ugostiteljsko turistiĉke sadrţaje i

na dio za luku nautiĉkog turizma. Uvjete ureĊenja

zone definirati u skladu sa ĉlankom 56. stavkom 4. i

ĉlankom 77b.

Urbanistiĉkim planom ureĊenja 1. Ugostiteljsku

turistička zona Rakotina sa lukom nautičkog

turizma potrebno je izvršiti podjelu podruĉja na

posebne prostorne cjeline sa definiranim

konceptom izgradnje. Osnovano razgraniĉenje se

odnosi na dio za ugostiteljsko turistiĉke sadrţaje i

na dio za luku nautiĉkog turizma. Uvjete ureĊenja

zone definirati u skladu sa ĉlankom 56. stavkom 8. i

ĉlankom 77c.

Urbanistiĉki plan ureĊenja 6. Športsko rekreacijska

zona Mariniĉa rat izraĊuje se u skladu sa

odredbama ĉlanka 63. ove Odluke.

Urbanistiĉki plan ureĊenja 10. Poslovno društvena

zone Vela Straţa izraĊuje se u skladu sa

odredbama ĉlanka 50 a. ove Odluke.

Članak 66. 1) Ĉlanak 118. se briše.


Članak 67. Ova Odluka stupa na snagu 8 dana nakon objave u

"Sluţbenom glasniku Općine Šolta".

Klasa: 021-05/110-01/12-4

Ur.broj: 2181/03-01-10

Grohote, 02. lipnja 2010.

Predsjednik Općinskog vijeća,


_________________________________________

Temeljem ĉlanka 30. Statuta Općine Šolta,

(«Sluţbeni glasnik Općine Šolta» br. 03/09),

Općinsko vijeće Općine Šolta na svojoj 12. sjednici

odrţanoj 02.06.2010. godine donosi

ODLUKA

o izmjeni i dopuni Odluke o zabrani izvoĎenja

odreĎenih radova na području Općine Šolta u

odreĎenom vremenskom periodu

I.

U ĉlanku 4. stavak 1.umjesto rijeĉi „u vremenu od

01.06.“, treba da stoji „u vremenu od 15.06“.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u

«Sluţbenom glasniku Općine Šolta», a prestaje

vaţiti 16.06.2010.g.

KLASA: 021-05/09-01/12-5

URBROJ: 2181/03-01-10

Grohote, 02.06.2010.



_________________________________________

Temeljem ĉlanka 30. Statuta općine Šolta i ĉlanka

19. Zakona o plaćama u lokalnoj i podruĉnoj

samoupravi (NN 28/2010), Općinsko vijeće Općine

Šolta na svojoj 12. sjednici odrţanoj 02.06.2010.

godine donosi sljedeću

ODLUKU

o plaćama i naknadama duţnosnika i članova

Općinskog vijeća Općine Šolta

1. Opće odredbe

Članak 1.

Ovom Odlukom ureĊuju se osnove za

utvrĊivanje visine plaće duţnosnika koji svoju

duţnost

obavljaju profesionalno te osnove za utvrĊivanje

visine naknada duţnosnika koji svoju duţnost ne

obavljaju profesionalno.

Duţnosnicima Općine Šolta u smislu ove Odluke

smatraju se: Općinski naĉelnik, zamjenik

Općinskog naĉelnika, predsjednik Općinskog

vijeća i zamjenici predsjednika Općinskog vijeća.

Ovom Odlukom utvrĊuju se i visine naknada za

ĉlanove Općinskog vijeća.

2. Plaće duţnosnika profesionalaca

Članak 2.

Osnovica za izraĉun plaća i naknada duţnosnicima

iznosi 4.650,00 kn brutto.

Članak 3.

Plaća duţnosnika profesionalaca utvrĊuje se

umnoškom koeficijenta i osnovice za izraćun plaće

uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog

staţa

Članak 4.

Koeficijent za izraĉun plaće utvrĊuje se u sljedećim

vrijednostima:

1. Općinski naĉelnik 3.09

2. Zamjenik općinskog naĉelnika 2.57

Članak 5.

Plaću u visini utvrĊenoj u skladu s ovom Odlukom

duţnosnici ostvaruju od dana izbora, a isplaćuje im

se do dana prestanka duţnosti.

3. Naknade duţnosnika neprofesionalaca i

članova Općinskog vijeća

Članak 6.

Naknade duţnosnika neprofesionalaca i ĉlanova

Općinskog vijeća utvrĊuje se umnoškom

koeficijenta i osnovice za izraĉun naknade.

Naknada u utvrĊenoj visini isplaćuje se

duţnosnicima mjeseĉno.

Članak 7.

Koeficijent za izraĉun naknada utvrĊuje se u

sljedećim vrijednostima:

1. Predsjednik Općinskog vijeća 0,60

2. Zamjenik predsjednika Općinskog vijeća 0,55

3. Ĉlan Općinskog vijeća 0,28

---


Članak 8.

Naknadu u visini utvrĊenoj u skladu s ovom

Odlukom duţnosnici i ĉlanovi Općinskog vijeća

ostvaruju od dana izbora, a isplaćuje im se do dana

prestanka duţnosti.

4. Osnovica za izračun plaća, odnosno naknada

Članak 9.

Osnovica za izraĉun plaće, odnosno naknada

duţnosnicima i ĉlanovima Općinskog vijeća

odreĊuje se prema osnovici za obraćun plaća

drţavnih sluţbenika i namještenika.

5. Obračun i isplata plaće, odnosno naknada

Članak 10.

Obraĉun i isplata plaća i naknada vrši se mjeseĉno i

to istovremeno kada se obraĉunava i isplaćuje plaća

sluţbenicima i namještenicima Općinske uprave.

6. Ostala primanja

Članak 11.

Duţnosnici prema ĉlanku 1. stavku 2. ove Odluke i

ĉlanovi Općinskog vijeća imaju pravo na naknadu

troškova za sluţbeno putovanje u obimu kako je to

propisano za drţavne sluţbenike i namještenike.

Članak 12.

Duţnosnici koji svoju duţnost obavljaju

profesionalno, osim plaće, ostvaruju pravo i na

ostala materijalna prava koja ostvaruju sluţbenici i

namještenici Općinske uprave.

7. Završne odredbe

Članak 13.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje vaţiti

Odluka o plaćama i naknadama duţnosnika i

ĉlanova Općinskog vijeća Općine Šolta

KLASA: 021-05/05-01/02-8,

URBROJ: 2181/03-01-05-04

Od 08.07.2005.i

KLASA: 021-05/06-01110-9,

URBROJ: 2181103-01-06,

od 24.03.2006.

Članak 14.

Ova Odluka stupa na snagu osmog (8) dana od

objave u «Sluţbenom glasniku Općine Šolta».

KLASA: 021-05/10-01/12-6

URBROJ: 2181/03-01-10

Grohote, 02.lipnja 2010. godine



__________________________________

Na temelju ĉlanka 30. Statuta Općine Šolta

(„Sluţbeni glasnik općine Šolta“, broj 03/09.),

Općinsko vijeće Općine Šolta na sovjoj 12. sjednici

odrţanoj dana 02.06.2010. donosi

PRAVILNIK

O KORIŠTENJU

POLJOPRIVREDNIH PRIKLJUČAKA

NA VODU

Članak 1. Ovim pravilnikom ureĊuju se pravila

korištenja poljoprivrednih prikljuĉaka na vodu za

podruĉje Općine Šolta, naĉin sjecanja prava na

poljoprivredni prikljuĉak, uvjete za oslobaĊanje od

plaćanja naknade za poljoprivredni prikljuĉak.

Članak 2. Poljoprivredni prikljuĉak na vodu mogu

dobiti poljoprivrednici upisani u Upisnik

poljoprivrednih proizvoĎača.

Ĉestice zemlje za koje se traţi prikljuĉak

moraju biti evidentirane u Upisniku.

Uz zahtjev je potrebno priloţiti dokaz o

vlasništvu i preris katastarskog plana.

Članak 3. Zahtjev za odobrenje poljoprivrednog

prikljuĉka na vodu podnosi se Jedinstvenom

upravnom odjelu Općine Šolta.

Članak 4. Odobrenje za poljoprivredni prikljuĉak na

vodu daje Općinsko vijeće Općine Šolta.

Članak 5. U periodu u kojem bude poteškoća sa

opskrbom vodom, u sluĉaju redukcija, prvo će biti

iskljuĉeni poljoprivredni prikljuĉci.

Članak 6. Poljoprivredno domaćinstvo ĉija je

osnovna djelatnost poljoprivreda i ĉiji ĉlanovi

nemaju drugih izvora prihoda imaju pravo podnijeti


zahtjev Općinskom vijeću za oslobaĊanje od

plaćana naknade za poljoprivredni prikljuĉak.

O svakom pojedinaĉnom zahtjevu za

oslobaĊanje od plaćanja naknade za poljoprivredni

prikljuĉak odluĉuje Općinsko vijeće Općine Šolta.

Članak 7. Ova pravilnik stupa na snagu osam dana

od dana objave u „Sluţbenom glasniku općine

Šolta.“

Klasa: 021-05/10-01/12-3

Urbroj: 2181/03-04-10

Grohote; 02. lipnja 2010



__________________________________
