1
JP Elektroprivreda BiH d.d – Sarajevo,
ZAVISNO DRUŠTVO RMU "ZENICA" doo ZENICA
PLAN AKTIVNOSTI
Za izdavanja okolinske dozvole za RMU »Zenica« d.o.o. Zenica pogon
„Stara jama“,“Seperacija“,R.J.“transport“ i R.J.“EMRIO“
DOPUNE PO PRIMJEDBAMA STRUĈNE KOMISIJE
Br. UP- I/O5-23-120-2/09 SN od 19.08.2011. godine.
Zenica, Decembar 2011 god.
2
JP Elektroprivreda BiH d.d – Sarajevo,
ZAVISNO DRUŠTVO RMU "ZENICA" doo ZENICA
PLAN AKTIVNOSTI Za izdavanja okolinske dozvole za RMU »Zenica« d.o.o. Zenica pogon
„Stara jama“,“Seperacija“,R.J.“transport“ i R.J.“EMRIO“
DOPUNE PO PRIMJEDBAMA STRUĈNE KOMISIJE
Br. UP- I/O5-23-120-2/09 SN od 19.08.2011. godine
D i r e k t o r :
___________________
Esad Ćivić
3
PREDMET: Dopuna Plana aktivnosti za izdavanje okolinske
dozvole, a u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša.
INVESTITOR: JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, ZAVISNO
DRUŠTVO RUDNICI RMU "ZENICA" d.o.o. Zenica
IZVRŠILAC: RMU "ZENICA" d.o.o. Zenica
BROJ IZVJEŠTAJA: ____________ NA ZADATKU RADILI: ………………………………….... (Senada Pašalić, dipl.inţ. sigurnosti i pomoći) ………………………………….... (Merhun Arnaut, dipl. inţ. rudarstva)
………………………………….... (Muhedin Bakraĉ, dipl.inţ.maš.) …………………………………..... (Zakir Imamović, inţ.elektrotehnike) …………………………………...... (Dr. Mehmed Saletović dipl.inţ.geologije) ………………………………….... (Alija Karamuratović,dipl.inţ.elektrotehnike)
…………………………………....
(Murselović Emir dipl.inţ.rudarstva)
…………………………………... (Dino Ĉajo dipl.inţ.maš.) ................................................. (Ivanka Zvekić dipl.inţ.rudarstva) .................................................. (Jasmina Mekanić dipl.inţ.rudarstva) .................................................. (Hadţo Osmanović rud.tehniĉar)
4
SADRŢAJ
1.0.IME I ADRESA OPERTORA/INVESTITORA POGONA I POSTROJENJA ................ 12 2.0. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA PRIKAZANA NA PLANU ........................... 12 3.0. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I GODIŠNJI
KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIKA ........................................................ 13
3.1. POGON "STARA JAMA" ......................................................................................... 13 3.2. POGON "SEPARACIJA" ......................................................................................... 16 3.2.1. Broj zaposlenih radnika .......................................................................................... 16 3.3. R.J. "TRANSPORT" .................................................................................................. 17 3.1.1. Broj zaposlenih radnika .......................................................................................... 17
3.4. RJ "ELEKTROMAŠINSKI REMONT I ODRŢAVANJE" (RJ "EMRiO") ....... 17
3.4.1. Broj zaposlenih radnika .......................................................................................... 17
4.0.OPIS POGONA I POSTROJENJA (TEHNOLOŠKE I TEHNIĈKE CJELINE SA
SHEMEMA I POMOĆNE OBJEKTE, UKLJUĈUJUĆI OPREMU ZA SMANJENJE
NEGATIVNOG UTICAJA) ..................................................................................................... 18 4.1. POGON "STARA JAMA" ......................................................................................... 18
4.1.1. Uvod ........................................................................................................................... 18 4.1.2. Geološke prillike u eksploatacionom polju "Stara jama-SiĊe" ............................ 19
4.1.2.1. Geološki odnosi podruĉja “Stare jame” ............................................................. 19 4.1.2.2. Tektonika-strukturni odnosi ................................................................................. 24 4.1.2.3. Hidrogeoeloške karakteristike leţišta ................................................................ 25
4.1.2.4. Inţenjersko-geološke i geomehaniĉke karakteristike leţišta ............................. 26 4.1.2.5. Rezerve uglja u eksploatacionom polju ............................................................... 28
4.1.3. Prirodni uslova eksploatacije ................................................................................... 29 4.1.3.1. Plinonosnost leţišta ................................................................................................ 29
4.1.3.2. Samozapaljivost uglja ........................................................................................... 29 4.1.3.3. Zapaljivost, eksplozivnost i agresivnost ugljene prašine .................................... 30 4.1.4. Opis osnovnih tehnoloških sistema ......................................................................... 30 4.1.4.1. Metoda otkopavanja ............................................................................................ 31
4.1.4.2. Transportni sistem ................................................................................................. 31 4.1.4.3. Sistem za dopremu repromaterijala ................................................................... 32 4.1.4.4. Izrada jamskih prostorija ..................................................................................... 34 4.1.4.5. Sistem odvodnjavanja............................................................................................ 34 4.1.4.6. Provjetravanje jame .............................................................................................. 37
Glavno provjetravanje ....................................................................................................... 37 Separatno provjetravanje .................................................................................................. 37 Difuzno provjetravanje ...................................................................................................... 38 Osnovni parametri ventilacione mreţe ............................................................................. 38
Parametri ventilacione mreţe za juţni dio jame-pomoćni ventilator ........................................... 38 Parametri ventilacione mreţe za zapadni dio jame-glavni ventilator .......................................... 38
Postrojenja za glavno provjetravanje ............................................................................... 40
Koeficijent regulacije rada ventilatora: K = 1,371 ..................................................................... 40 GLAVNI VENTILATOR ................................................................................................... 40 POMOĆNI VENTILATOR ............................................................................................... 40 4.1.4.7 Sistem za zamuljivanje u jami .............................................................................. 42 4.1.4.8. Sistem daljinske kontrole plinskih i ventilacionih parametara ......................... 42
5
4.2. POGON "SEPARACIJA" ......................................................................................... 43
4.2.1. Uvod ........................................................................................................................... 43 4.2.2. Opis osnovnih tehnoloških sistema ......................................................................... 44 Sprijeĉavanje nastajanja opasne ugljene prašine ............................................................ 48
Uklanjanje nastale ugljene prašine .................................................................................. 48 Spreĉavanje upale nastale prašine .................................................................................... 48 Prekidanje toka eksplozije ................................................................................................. 48 4.2.2.1. Tehnološka linija "mokro-suhe" prerade uglja-I ............................................ 48
a) Mokra metoda prerade (tehnološka shema br. I) .............................................. 48
b)Suha metoda prerade (tehnološka šema I) ................................................................ 49 4.2.2.2.Tehnološka linija drobljenja, odsijavanja i mljevenja uglja-II .......................... 50 Opis postupka ...................................................................................................................... 50 4.2.2.3. Tehnološki sistem preĉišćavanja otpadne vode ................................................... 52 Primarni taloţnik ................................................................................................................ 52
Sekundarni taloţnik ............................................................................................................ 53
4.3. RJ "TRANSPORT" ................................................................................................... 53
4.3.1. OKVIRNI PLAN RADA RJ TRANSPORT ZA NAREDNI TROGODIŠNJI
PERIOD ............................................................................................................................... 54 PREGLED POPUNJENOSTI SISTEMATIZACIJE RADNIH MJESTA ............... 55 OPREMA KOJU BI TREBALO NABAVITI U NAREDNOM PERIODU ............. 55
NEOPHODNA RADNA SNAGA U NAREDNOM TROGODIŠNJEM PERIODU 55 4.4. RJ "ELAKTROMAŠINSKI REMONT I ODRŢAVANJE" (EMRIO) ............... 55
4.4.1. OKVIRNI PLAN RADA RJ EMRIO ZA NAREDNI TROGODIŠNJI PERIOD
.............................................................................................................................................. 56 A) SLUŢBA ELEKTRO REMONTA I ODRŢAVANJA ............................................... 56
1) ODJELJENJE TS I DV I VANJSKI OBJEKTI ........................................................... 56 2) ODJELJENJE SLABE STRUJE .................................................................................. 56
3) ODJELJENJE ELEKTRO REMONTA ....................................................................... 56
B) SLUŢBA MAŠINSKOG REMONTA I ODRŢAVANJA .......................................... 57
1) ODJELJENJE STROJNE OBRADE ........................................................................... 57 2) ODJELJENJE BRAVARSKO-ZAVARIVAĈKIH POSLOVA .................................. 57
3) ODJELJENJE MAŠINSKOG REMONTA ................................................................. 57
4) ODJELJENJE VODOINSTALACIJA I CENTRALNOG GRIJANJA ....................... 57 PREGLED POPUNJENOSTI SISTEMATIZACIJE RADNIH MJESTA ............... 57
4.5.OBJEKTI I POSTROJENJA U INDUSTRIJSKOM KRUGU POGONA "STARA
JAMA-RUDNIK" ............................................................................................................... 58 4.5.1 Objekti direkcije RMU "Zenica" ............................................................................. 58
4.5.1.1. Stara upravna zgrada direkcije RMU "Zenica" (1) ........................................... 58 4.5.1.2. Nova upravna zgrada direkcije RMU "Zenica"-Staklara (2) ......................... 59
4.5.1.3. Kotlovnica K-2 ( 3) ................................................................................................ 59 4.5.1.4. Zgrada tehniĉkih sluţbi (4) ................................................................................... 60 4.5.1.5. Stanica vatrogasnog društva RMU "Zenica" doo Zenica (u okviru 4) ........... 60
4.5.1.6. Centralno skladište ulja i maziva (5) .................................................................... 61 4.5.2. Objekti pogona "Stara jama" ................................................................................. 61 4.5.2.1. Upravna zgrada pogona "Stara jama" (6) ....................................................... 61 4.5.2.2. Elektro-mašinska radionica ( u okviru 4) ........................................................... 62
4.5.2.3. Stanica za spasavanje ( u okviru 4) ...................................................................... 63 4.5.2.4. Lampara (u okviru 4) ............................................................................................ 63 4.5.2.5. Zgrada izvoznog okna (7) ...................................................................................... 63 4.5.2.6. Prozivaona-Frleza (8) ............................................................................................ 64
6
4.5.2.7. Kompresorsaka stanica (9) ................................................................................. 64
4.5.2.8. Trafostanica "Stara jama" (10) ........................................................................... 65 4.5.2.9. Stolarija (11) ........................................................................................................... 65 4.5.2.11. Zgrada pomoćnog ventilatora (12) ..................................................................... 66
4.5.2.12. Zgrada glavnog ventilatora (13) ........................................................................ 66 4.5.2.13. Postrojenje za muljanje (14) .............................................................................. 66 4.5.2. Objekti RJ "Elektromašinski remont" ................................................................... 67 4.5.2.1. Pilana (15) ............................................................................................................... 67 4.5.3. Objekti pogona "Separacija" .................................................................................. 67
4.5.3.1. Upravna zgrada (16) .............................................................................................. 67 4.5.3.2. Objekat za smještaj postrojenja "Separacije" (17) ........................................... 68 4.5.3.3. Taloţni bazen za primarno taloţenje (18) .......................................................... 69 4.5.3.4. Taloţni bazen za sekundarno taloţenje (19)....................................................... 69 4.5.3.5. Ţeljezniĉka vaga (20) ............................................................................................. 70
4.5.3.6. Postrojenja linije drobljenja uglja-drobilica (21) ............................................... 70
4.5.3.7. Drumska vaga (22) ................................................................................................. 70
4.5.3.8. Radionica za mašinsko odrţavanje ( u okviru 17) .............................................. 71 4.5.3.9. Radionica za elektro odrţavanje (u oviru 4) ....................................................... 71 4.5.3.10. Radionica za opravku parne lokomotive-LOŢIONA (23) ............................. 72 4.5.3.11. Parna lokomotiva ................................................................................................. 72
4.5.4. Objekti RJ "Transport" .......................................................................................... 73 4.5.4.1. Zgrada dispeĉera RJ "Transport" (24) ............................................................... 73
4.5.4.2. Radionica (25) ........................................................................................................ 74 6. Visokonaponski dalekovod 10 kV GTS «Rudnik» - TS «Stranjani» ................................... 79
4.6. PUTNA MREŢA .......................................................................................................... 84
4.7.KANALIZACIONI SISTEM U INDUSTRIJSKOM KRUGU "STARA JAMA-
RUDNIK" ............................................................................................................................ 84
4.8.1. Emisije u zrak ............................................................................................................ 86
4.8.2.Emisije u vodu ............................................................................................................ 86
4.8.3. Buka ........................................................................................................................... 86 4.8.4. Degradacija površine terena prouzrokovane podzemnim radovima ................... 87
4.8.5. Otpadne materije ...................................................................................................... 87
5.0. DATUM POĈETKA RADA POGONA ODNOSNO POSTROJENJA ................. 87 5.2. Prema dostupnom podacima pogon "Separacija" egzistira od 1930 god. ......................... 87
6.0 STUDIJA O ZAGAĐENOSTI U NULTOM STANJU KOJA OBRAĐUJE TRENUTNO
STANJE OKOLIŠA NA DATOJ LOKACIJI , POPIS MJESTA NASTANKA I
KANTITATIVNE I KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE SVIH OTPADNIH TOKOVA
(OTPAD, BUKA, EMISIJE U ZRAK, OTPADNE VODE), UZ PRIKAZ EMISIONIH
MJESTA NA MAPI LOKACIJE. ............................................................................................ 87
6.1. UTICAJ OTKOPAVANJA NA POVRŠINU TERENA .......................................... 87 6.2. OTPADNE VODE ....................................................................................................... 94 6.3. ZAGAĐENJE ZRAKA ............................................................................................... 96
Emisija dimnih plinova ...................................................................................................... 96 Emisije stakleniĉkih plinova: ............................................................................................. 98 Emisije prašine-ĉestica ....................................................................................................... 99 6.4. IZVOD IZ ELABORATA O SNIMANJU NULTOG STANJA NA ...................... 99
POGONU "STARA JAMA" RMU "ZENICA" doo ZENICA ..................................... 99 6.4.1.UVOD .......................................................................................................................... 99
7
6.4.2. ZAKONSKE OSNOVE ISPITIVANJA ZAGAĐENOSTI ZRAKA,
ZAPRAŠENOSTI RADNE SREDINE I BUKE NA POGONU „STARA JAMA“ RMU
ZENICA ............................................................................................................................. 100
6.4.3. INSTRUMENTI I METODOLOGIJA ISPITIVANJA I MJERENJA NA
POGONU „STARA JAMA“ ............................................................................................ 100 Ispitivanje temperature zraka ......................................................................................... 100 Ispitivanje relativne vlaţnosti .......................................................................................... 101 Ispitivanje kretanja zraka ................................................................................................ 101 Ispitivanje hemijske štetnosti ........................................................................................... 101
Ispitivanje buke ................................................................................................................. 102 Ispitivanje zaprašenosti .................................................................................................... 102 6.4.4. REZULTATI MJERENJA .................................................................................... 102
6.4.5. ANALIZA REZULTATA MJERENJA ....................................................................... 108 6.4.5.1.Mikroklimatski pokazatelji .............................................................................. 108
Temperatura zraka .................................................................................................................. 108
Relativna vlaţnost ................................................................................................................... 108
Brzina strujanja vazduha ......................................................................................................... 108 Efektivna temperatura ( mikroklimatski uslovi ) .................................................................... 108 Buka ........................................................................................................................................ 109 Amplituda ............................................................................................................................... 109
6.4.5.2. Zaprašenost .......................................................................................................... 110 6.4.5.3.Hemijski sastav zraka ........................................................................................... 111
GLAVNI VENTILATOR ....................................................................................................... 111 POMOĆNI VENTILATOR .................................................................................................... 111 KOTLOVNICA ...................................................................................................................... 112
6.5. IZVOD IZ ELABORATA O SNIMANJU NULTOG STANJA NA .................... 112 POGONU "SEPARACIJA" RMU "ZENICA" doo ZENICA .................................... 112
6.5.1. Uvod ......................................................................................................................... 112
6.5.2. Rezultati mjerenja .................................................................................................. 112
6.5.3. ANALIZA REZULTATA MJERENJA ............................................................... 118 Temperatura zraka .................................................................................................................. 118
Relativna vlaţnost ................................................................................................................... 118
Brzina strujanja vazduha ......................................................................................................... 118 Buka ........................................................................................................................................ 118
Zaprašenost ....................................................................................................................... 118 Hemijski sastav zraka ....................................................................................................... 119
Mjerenja su obavljena po dopuni " Plana aktivnosti pogona "Stara jama", "Separacija", RJ
"Transport" i RJ "Elektromašinski remont i odrţavanje" (RJ EMRiO)", a obraĊena u
laboratoriji sluţbe Ventilacije, te Vam dostavljam sljedeće rezultate – ponovljeno snimanje.
................................................................................................................................................ 119 Ispitivanje buke ....................................................................................................................... 126 Normativne vrijednosti za buku .............................................................................................. 126
Mjerenje emisije otpadnih dimnih plinova iz kotlovnica “Stara jama” i “Direkcija”
........................................................................................................................................ 127
Mjerenje emisije otpadnih dimnih plinova iz dvije parne lokomotive i kotlovnice
hotel“Rudar” ................................................................................................................. 127
6.6. PRIKAZ MJERENJA ZAGAĐENOSTI ZRAKA I EMISIJA ŠTETNIH
ĈESTICA U ATMOSFERU NA LOKACIJAMA U GRADU ZENICA ZA 2007 i
2008 GODINU ................................................................................................................... 127
8
6.6.1.Izvještaj o rezultataima mjerenja zagaĊenosti zraka u Zenici za period Mart-
Avgust 2007 ....................................................................................................................... 128 Metode mjerenja ............................................................................................................... 128 Graniĉne vrijednosti zagaĊenosti zraka ......................................................................... 128
Rezultati mjerenja zagaĊenosti zraka u Zenici za periodu mart-avgust 2007.godine
............................................................................................................................................ 128 Analiza rezultata praćenja kvaliteta zraka u Zenic za period mart-avgust 2007 god 131
6.6.3. Izvještaj o rezultatima mjerenja zagaĊenosti zraka u Zenici za period
Septembar-Oktobar 2007 ................................................................................................. 132
6.6.4. Izvještaj o rezultatima mjerenja emisija štetnih ĉestica u atmosferu u Zenici
za period januar, februar, mart 2008, na mjernom mjestu "Stara jama" ................. 133 7.0. LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA UKLJUĈUJUĆI HEMIJSKE
SUPSTANCE I GORIVO (NAZIV SIROVINE, GODIŠNJA POTROŠNJA , POTROŠNJA
PO JEDINICI PROIZVODA, UKUPNI GODIŠNJI TROŠAK, OPIS KOMPONENTI ILI
OSOBINA SA ZNAĈAJNIM EFEKTIMA PO OKOLIŠ, METODE NABAVKE,
SKLADIŠTENJA I TRANSFERA) ....................................................................................... 133
7.1. POGON "STARA JAMA" ....................................................................................... 133 Manipulacija eksplozivnim sredstvima .......................................................................... 134 Ulja i maziva ...................................................................................................................... 136 Nafta ................................................................................................................................... 138
Potrošnja nafte po jedinici proizvoda za period 2005 – 2007. godina .................................... 138 Drvena jamska graĊa-rudno drvo, .................................................................................. 138
Ĉeliĉna luĉna podgrada .................................................................................................... 138 Kvašeni pepeo TE, ............................................................................................................ 138 Plin i kisik .......................................................................................................................... 139
7.2. POGON "SEPARACIJA" ........................................................................................ 139 Ulja i maziva ...................................................................................................................... 139
Ugalj za loţenje kotlova parnih lokomotiva .................................................................. 140
7.3. RJ "TRANSPORT" .................................................................................................. 141
7.4. RJ "ELAKTROMAŠINSKI REMONT I ODRŢAVANJE" ................................. 141 8.0. IZVOR VODOSNADBIJEVANJA, UKUPNA POTROŠNJA VODE I POTROŠNJA PO
JEDINICI PROIZVODA, IZVORI ENERGIJE UKUPNA POTROŠNJA I POTROŠNJA PO
JEDINICI PROIZVODA ........................................................................................................ 141 8.1.NAPAJANJE ELEKTRIĈNOM ENERGIJOM ..................................................... 141
Za sva elektro postrojenja u pogonu Stara jama vrše se redovna periodiĉna mjerenja i revizije
u skladu sa odredbama: .......................................................................................................... 145 PRAVILNIKA ZA POGON I ODRŢAVANJE ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA,
UREĐAJA, PROTUEKSPLOZIJSKI ZAŠTIĆENIH ELEKTRIĈNIH «Ex» UREĐAJA I
INSTALACIJA U JAMAMA I VAN JAMA RMU „ZENICA“ D.O.O ZENICA, TE
ODREDABA ZAKONA O RUDARSTVU I DRUGIH VAŢEĆIH PRAVILNIKA I
TEHNIĈKIH PROPISA. ........................................................................................................ 145 8.2. SNADBIJEVANJE VODOM .................................................................................... 147
8.2.1. Snadbijevanje pitkom vodom ................................................................................ 147 8.2.2. Snadbijevanje industrijskom vodom .................................................................... 149
9.0. MJERE ZA ODRŢAVANJE I ĈIŠĆENJE OPREME ................................................... 150 9.1. ODRŢAVANJE ELEKTRO OPREME .................................................................. 150
9.2.ODRŢAVANJE MAŠINSKE OPREME .................................................................. 151 9.2.1 Pogon "Stara jama" ................................................................................................ 151 9.2. Pogon "Separacija" ................................................................................................... 151 9.2.3. RJ "Transport" ....................................................................................................... 152
9
9.2.4. RJ "EMRiO" ........................................................................................................... 152
10.0 OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA ........................................................................ 153 - Monitoring emisije stakleniĉkih plinova ...................................................................... 153 -Monitoring emisije kiselih plinova ................................................................................. 154
-Monitoring zaprašenosti zraka .................................................................................... 155 -Monitoring otpadnih voda .............................................................................................. 155 -Monitorig buke ................................................................................................................ 155 -Monitorig slijeganja površine terena ............................................................................. 156 -Monitorning otpada ......................................................................................................... 156
-Monitoring tla .................................................................................................................. 156 11.0. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA, POSTOJEĆIH
MJERA ZA SVOĐENJE UPOTREBE SIROVINA, VODE I ENERGIJE NA MINIMUM,
OPIS KONAĈNOG TRETMANA OTPADNIH TOKOVA (PREĈIŠĆAVANJE I
KONAĈNO ZBRINJAVANJE) I NJIHOVA USPOREDBA SA ONIM DATIM U
NAJBOLJOJ RASPOLOŢIVOJ TEHNOLOGIJI .................................................................. 156
11.1. Emisija stakleniĉkih plinova ................................................................................... 156
11.2. Emisije prašine ......................................................................................................... 157 11.3. Otpadne vode ............................................................................................................ 157 11.4. Otpadne materije ..................................................................................................... 158 11.5. Degradacija površine terena prouzrokovane podzemnim radovima .................. 158
11.6. Mjere za smanjenje utroška elektriĉne energije .................................................. 158 11.7. Mjere za smanjenje potrošnje vode ...................................................................... 159
11.8.Smanjenje emisija u zrak ......................................................................................... 159 11.9.Smanjenje emisija u vode ......................................................................................... 159 11.10.Smanjenje emisija u tlo .......................................................................................... 160
11.11.Postojeće aktivnosti za smanjenje upotrebe sirovina, vode i energije na
minimum ............................................................................................................................ 160
11.12. Opis konaĉnog tretmana otpadnih tokova .......................................................... 160
12.0. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA U
SKLADU SA GRANIĈNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJA I PREPORUKAMA
DATIM U DOKUMENTU NAJBOLJOJ RASPOLOŢIVOJ TEHNOLOGIJI ......... 163
12.1. STARA JAMA ......................................................................................................... 163
Eksplozivna sredstva ........................................................................................................ 163 Nafta ................................................................................................................................... 164
Ulja i maziva ...................................................................................................................... 164 12.2. POGON "SEPARACIJA" ...................................................................................... 165 12.3. RJ"TRANSPORT" ................................................................................................. 165
12.4. RJ "EMRIO" ........................................................................................................... 165 12.5. Analiza emisija u zrak ............................................................................................. 165
12.6. Analiza emisije u vodu ............................................................................................. 166 12.7. Analiza emisije buke ................................................................................................ 166
13.0. SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJA EMISIJA IZ POGONA I
POSTROJENJA I RACIONALIZACIJU POTROŠNJE SIROVINA I PRIRODNIH
RESURSA (VODE I ENERGIJE) U SKLADU SA NAJBOLJOM RASPOLOŢIVOM
TEHNOLOGIJOM I ROKOVE ZA PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I
MJERA ................................................................................................................................... 167
13.1. AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE METANA ..................... 167 13.2.AKTIVNOSTI I MJERE ZA RACIONALIZACIJU POTROŠNJE................... 168 ELEKTRIĈNE ENERGIJE ............................................................................................ 168 13.2.1 Pogon "Stara jama" .............................................................................................. 168
10
13.2.2. Pogon "Separacija" .............................................................................................. 170
13.3.AKTIVNOSTI I MJERE ZA RACIONALIZACIJU POTROŠNJE VODE ...... 170 13.4.AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE OTPADNIH VODA ... 171
13.5.AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE PRAŠINE U JAMI
"STARA JAMA" .............................................................................................................. 171
13.6.AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE PRAŠINE NA POGONU
"SEPARACIJA" ............................................................................................................... 171
13.7.AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE IZDUVNIH PLINOVA
SA PARNIH LOKOMOTIVA ........................................................................................ 171
13.8.AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA OTKOPAVANJA NA
POVRŠINU TERENA ...................................................................................................... 172 14.0. PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKLADU SA PROPISIMA I ROKOVI ZA
PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA ............................................. 173
14.1.Monitoring emisije kiselih plinova sa dimnjaka kotlovnica "Stara jama-Rudnik"
............................................................................................................................................ 175
14.2. Monitoring emisije kiselih plinova sa parnih lokomotiva pogona "Separacija"
............................................................................................................................................ 175 14.3.Monitorig emisije ĉestica sa dimnjaka kotlovnica"Stare jame" .......................... 175 14.4.Monitorig emisije ĉestica sa parnih lokomotiva pogona "Separacija" ............... 176
14.5. Montoring emisije stakleniĉkih plinova iz jame "Stare jame" (glavnog i
pomoćnog ventilatora) ...................................................................................................... 177 14.6.Monitoring zaprašenosti jame "Stara jama" ......................................................... 177
14.7. Monitoring zaprašenosti pogona "Separacija" .................................................... 177 14.8.Monitoring buke ....................................................................................................... 177 14.9. Monitoring otpadnih voda ...................................................................................... 178
14.10. Monitorig slijeganja površine terena ................................................................... 179 14.11.Monitoring tla ......................................................................................................... 179
15.0. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, NASTANKA OTPADA I
EMISIJA ................................................................................................................................. 179
15.1 MJERE ZA MONITORING KVALITETA UGLJA ........................................... 181 Na kvalitet rovnog uglja, .................................................................................................. 181
Prerada uglja ..................................................................................................................... 181
Kontrola kvaliteta uglja ................................................................................................... 182 16.0. PLAN ZA SPREĈAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA ROKOVI ZA
PODUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA, ODGOVORNE OSOBE U
SKLADU SA PRAVILNIKOM O SADRŢAJU IZVJEŠTAJA O STANJU SIGURNOSTI,
SADRŢAJU INFORMACIJA O SUGURNOSNIM MJERAMA I SADRŢAJU
UNUTRAŠNJIH I SPOLJNJIH PLANOVA INTERVENCIJE ............................................ 183
16.1.PLAN ODBRANE I SPASAVANJE OD SKUPNIH OPASNOSTI I UDESA U
JAMI "STARA JAMA" RMU "ZENICA" -Izvod iz plana ......................................... 183
16.2.PLAN ZAŠTITE OD POŢARA ZA POGONE "STARA JAMA" i
"SEPARACIJA" RMU "ZENICA"-Izvod iz plana ...................................................... 184
18.0. FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA NA GODIŠNJEM NIVOU .. 187 19.0. PLAN ZA PRESTANAK RADA UKOLIKO POSTROJENJE ODNOSNO POGON
PRESTAJE SA RADOM PRIJE 31.12.2007 GODINE ......................................................... 190 20.0.PRILOG-IZVOD IZ PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE, PRIJEPIS SVIH
DOZVOLA, PRIJEPIS POSTOJEĆIH ELABORATA (ZAŠTITA OKOLIŠA,
PROTIVPOŢARNA ZAŠTITA, SIGURNOST NA RADU)................................................. 190 20.1.SPISAK RJEŠENJA ................................................................................................. 190 20.2.SPISAK PROJEKTNO-TEHNIĈKE DOKUMENTACIJE ................................ 191
11
20.2.1. Pogon "Stara jama" ............................................................................................. 191
20.2.2. Pogon "Separacija" .............................................................................................. 192 20.2.3. RJ "Elektromašinski remont i odrţavanje" ...................................................... 194
20.3.SPISAK TEHNIĈKIH UPUSTAVA PO KOJIMA SE IZVODE RADOVI ................ 196
20.3.1. Pogon "Stara jama" ............................................................................................. 196 20.3.2. Pogon "Separacija" .............................................................................................. 198 20.3.3. RJ "Elektromašinski remont" ............................................................................. 199 20.3.4. RJ "Transport" .................................................................................................... 199 20.4.SPISAK ISPRAVA O ISPITIVANJU UREĐAJA ............................................... 201
(pogoni "Stara jama " i "Separacija" i RJ "Transport" i "EMRiO") ....................... 201 20.5. GRAFIĈKI PRILOZI ............................................................................................. 203
12
1.0.IME I ADRESA OPERTORA/INVESTITORA POGONA I POSTROJENJA
1.
Naziv investitora
JP Elektroprivreda BiH d.d – Sarajevo,
ZAVISNO DRUŠTVO RMU "ZENICA" d.o.o.
ZENICA
2. Adresa investitora Stjepana Radića br 2, Zenica
3. Pravni oblik Društvo sa ograniĉenom odgovornošću
4. Naziv pogona pogon "Stara jama"
pogon "Separacija"
RJ "Transport"
RJ"Elaktromašinski remont i odrţavanje"
5. Telefon +387 62 986 706
+387 32 401 144(lokal 654) 6. Kontakt osoba Pašalić Senada, dipl.ing.sig i pom.
2.0. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA PRIKAZANA NA PLANU
Eksploatacono polje "Stara jama-SiĊe", koje se nalazi se na podruĉju općine Zenica, i
zauzima ukupnu površinu od 1310 ha, upisano je u katastar eksploatacionih polja na listu br
55, knjiga I.Rješenje za eksploataciju broj: 16-4714-1/62 od 29.12.1962 god, izdato je od
SEKRETERIJATA ZA INDUSTRIJU I GRAĐEVINARSTVO IZVRŠNOG VIJEĆA NR
BiH, Narodna republika Bosna i Hercegovina.Kopija rješenja priloţena je u prilogu br 20.1. i
prilog br.4 Rješenje o registraciji.
Industrijski krug pogona “Stara jama-Rudnik”, nalazi se u sjeverozapadnom dijelu grada
Zenice. Obzirom da je u ovom industrijskom krugu zapoĉeo sa radom RMU "Zenica, daleke
1880 god, industrijski krug ĉesto se naziva i krugom Rudnika.Zbog navedenog u daljem
tekstu industrijski krug nazivati će se industrijski krug pogona "Stara jama-Rudnik"
U krugu su uz objekte pogona Stara jama (upravna zgrada, izvozno okno i prateći
objekti) smještene: upravne zgrade direkcije RMU "Zenica", zgrade i postrojenja
pogona "Separacija", radionice i prostori radne jedinice "Vozni park" te radionica
novoformirane radne jedinice "Elektromašinski remont i odrţavanje" (EMRiO).Svi
navedeni objekti uvezani su na jedinstvenu infrastrukturu (snadbijevanje pitkom i
industrijskom vodom, snadbijevanje energijom, lokalna putna mreţa, kanalizacioni
sistem i druga infrastruktura). Istoĉni dio industrijskog kruga, u kome se nalaze upravne zgrade direkcije RMU "Zenica",
okruţen je gradskim naseljima (sa sjeverne strane: Rudarska kolonija, istoĉne strane :Trg
rudara, i juţne strane: naselje Brist). Centralni dio industrijskog kruga u kome su smješteni
zgrade i objekti pogona"Stara jama", pogona "Separacija", RJ "Transport" i RJ
"Elektromašinski remont i odrţavanje" (RJ EMRiO), sa sjeverne i zapadne strane kruga
graniĉi se sa industrijskim krugom "Ţeljezare-Zenica", a sa juţne strane prigradskim
naseljem "Brist",
13
Krug je sa dva prilazna asfaltna puta i jednim tvdim makadamskim putom direktno uvezan
na gradsku mreţu putova a preko industrijskog kruga "Ţeljezare-Zenica", na ţeljezniĉku
mreţu.Industrijski krug je infrastrukurno povezan na vodnu, telefonsku i elektro mreţu grada
Zenice, a iz toplovodne mreţe iskljuĉen je u toku rata.Kanalizaciona mreţa riješena je lokalno
preko kolektora "Ţeljezare-Zenica", koji se prelijeva u rijeku Bosnu.Na grafiĉkom prilogu br
20.5.1 prikazano je eksplaloataciono polje "Stara jama-SiĊe" a na prilogu br 20.5.2
industrijski krug pogona "Stara jama-Rudnik".
Što se tiĉe snimanja deformacija terena na podruĉju Stare jame, zadnja snimanja su vršena
devedesetih godina na rejonu sela Kozarci , kada su vršena otkopavanja u zapadnom dijelu
Stare jame.
Pošto se trenutno izvode radovi šire pripreme u TB-3 i TB-4 u centralnom dijelu Stare jame,
projektovane su profilne linije iznad pomenutih tektonskih blokova u širem rejonu sela Grm.
Nakon iskolĉavanja i polaganja taĉaka u profilnim linijama, planirano je povezivanje istih na
drţavnu mreţu, a poĉetak snimanja slijeganja za proljeće 2012. godine.
- u prilogu 1. dostavljamo kartu izvoda iz Prostornog plana ZE-DO kantona ,razmjere 1:25
000, sa granicama eksploatacionih podruĉja Mošĉanica, Raspotoĉje, Stranjani i Stara jama-
SiĊe i sa zonama gradnje na rudnim poljima
- u prilogu 2 dostavljamo detaljnu topografsku kartu rudnika Stara jama 1:2500 i pratećih
objekata
- u prilogu 3 dostavljamo plan industrijskog kruga razmjere 1:500 sa oznaĉenim
objektima
3.0. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I GODIŠNJI
KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIKA
Rudnik mrkog uglja "Zenica" doo Zenica (skraćena oznaka: RMU "Zenica" doo Zenica) sa
sjedištem u Zenici, Stjepana Radića br 2, registriran je za obavljanje djelatnosti u oblasti
rudarstva, geologije, energetike i industrije a prema rješenju FEDERALNOG MINISTARSTVA
ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE : Up/I broj: 09-18-38/99 od 20. 04. 2000 godine te
Dopunskim rješenjem : UP/I broj: 07-18-380/99, od 24. 12. 2002 godine.
Rješejem Općinskog suda u Zenici broj: U/I-750/96, upisan je u sudski registar općine Zenica.
Kopije rješenja FMERI i općinskog rješenja priloţene su u prilogu br 20.1. i prilog br.4. Rješenje
o registraciji.
Prema rješenju Up/I broj: 09 – 18 – 380/99 od 03.03.2000.godine izdatom od strane
Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, pod stavkom:
- 28.110. Proizvodnja metalnih konstrukcija i dijelova konstrukcija
- 28.520. Osnovni mašinski radovi
moţe se smatrati da spada u ovu domenu djelatnosti
3.1. POGON "STARA JAMA"
Pogon "Stara jama" posluje u sastavu RMU "Zenica", a osnovna djelatnost pogona je
proizvodnja mrkog uglja.
Osnovni proizvod pogona je komercijalni ugalj u slijedećim asortimanima:
-komad + 60 mm
14
-kocka 30-60 mm
-orah 15-30 mm
-grah 5-15 mm i
-sitni 0,5-15 mm.
Navedeni asortimani komercijalnog uglja plasiraju se na trţište kao proizvod pogona "Stara
jama ", i u mješavinini sa ugljevima pogona "Raspotoĉje" i "Stranjani", kada se na trţište
plasiraju kao proizvod RMU "Zenica"
Osnovni parametri-Imediatna analiza navedenih asortimana komercijalnog uglja dati su na
narednim stranama.
Godišnja proizvodnja uglja na pogonu "Stara jama" u prethodne tri godine iznosila je kako
slijedi:
Godina 2005. 2006. 2007. Ukupno
Proizvodnja (t) 105204,00 128465,10 139202,60 378717,70
Trogodišnjim planom rada RMU "Zenica" doo "Zenica" za period 2008-2010god, planirana je
godišnja priozvodnja uglja i izrada jamskih prostorija , kako slijedi:
-2008 god.: 154 500 t i 3517 m
-2009 god.. 160 000 t i 3590 m
-2010 god.: 166 000 t i 2880 m
Jamske prostorije potrebno je izraditi da bi se ostvario planirani nivo proizvodnje i odrţao
kontinuitet proizvodnje u narednom periodu.
Rb. Asortiman 2008. 2009. 2010.
1 Komad 15.450 16.000 16.600
2 Kocka 9.270 9.600 9.960
3 Orah 10.815 11.200 11.620
4 Grah 10.815 11.200 11.620
5 Sitni 108.150 112.000 116.200
6 Ukupno 154.500 160.000 166.000
Za planirani obim poslova na pogonu "Stara jama" uposleno je 378 zaposlenika.
U narednim tabelama dat je pregled kvalifikacione strukture i rasporeda zaposlenih.
15
Tabela br 1: Pregled zaposlenika na RMU "Zenica" doo Zenica, po kvalifikacionoj strukturi na
dan 30.06.2008. godine.
POGON RADNA JEDINICA
K V A L I F I K A C I J A UKUPNO NK KV SSS VKV VŠ VSS Mr Dr
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Uprava rudnika 2 - 6 - 1 6 2 17
Stara jama 137 142 58 33 1 6 1 378
Raspotoĉje 159 145 67 28 3 6 408
Stranjani 87 123 38 25 1 5 279
Separacija 69 37 23 9 - 3 141
RJ ObezbjeĊenje 35 25 5 1 1 - 67
RJ EPP 9 1 32 - 9 11 62
RJ ZTZ, P i GM 3 11 19 - 2 2 1 38
RJ EMR i O 9 35 16 9 1 1 71
RJ Transport 5 29 6 2 - - 42
SZR-u - - 7 1 - 2 10
UKUPNO: 515 548 277 108 21 40 3 1 1513
Tabela br 2: Pregled zaposlenika na pogonu " Stara jama" RMU "Zenica" doo Zenica,
po sluţbama
Sluzba Broj zaposlenika
I OPŠTI POSLOVI 6
II SLUŢBA RUDARSKIH RADOVA 209
III SLUŢBA VJETRENJA I ODRŢAVANJA 52
IV MAŠINSKA SLUŢBA 70
V ELEKTRO SLUŢBA 41
UKUPNO POGON "RASPOTOĈJE" 378
Tabela br.1.1: Struktura uposlenika pogona “Stranjani”
POGON RADNA JEDINICA
K V A L I F I K A C I J A UKUPNO NK KV SSS VKV VŠ VSS Mr Dr
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
2011. Stara jama 140 160 79 28 3 5 2 420
2011. Seperacija 84 26 15 9 - 3 137
2011. EMRIO 6 31 16 11 1 2 67
2011. Transport 3 30 4 2 1 - 40
16
3.2. POGON "SEPARACIJA"
Posluje u sastavu "RMU" Zenica, kao jedan od ĉetiri pogona.
Osnovna djelatnost pogona "Separacija" je prerada rovnog uglja u komercijalne ugljeve.
Pogon "Separacija" proizvodi slijedeće vrste proizvoda:
KOCKA, granulacije - 80 + 30 mm;
ORAH, granulacije - 30 + 22 mm;
GRAH, granulacije - 22 + 15 mm;
SITNI, granulacije - 15 + 0 mm i
SITNI (ENERGETSKI UGALJ),granulacije – 15 + 0 mm
Navedeni proizvodi plasiraju se na trţište kao proizvod RMU"Zenica".
Osnovni parametri-Imediatna analiza navedenih asortimana komercijalnog uglja dati su na
narednim stranama.
Godišnja prerada uglja na pogonu "Separacija" u predhodne tri godine iznosila je kako
slijedi:
2005 godine = 289.668 tona
2006 godine = 280.902 tona
2007 godine = 322.065 tona
Trogodišnjim planom rada RMU"Zenica"d.o.o.Zenica za period 2008-2010 godine, planirano
je da se sva proizvedena koliĉina rovnog uglja preradi i otpremi s pogona "Separacije" kako
slijedi:
2008 godine = 373.500 tona
2009 godine = 390.000 tona
2010 godine = 408.000 tona
3.2.1. Broj zaposlenih radnika
U narednoj tabeli dat je pregled predviĊene radne snage pogona "Separacija" po organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta (decembar,2007 godine).
17
Tabela br 3: Pregled zaposlenika na pogonu "Separacija" RMU "Zenica" doo Zenica, po
sluţbama
POGON"SEPARACIJA" VSS VK SSS KV NK,pir
mmm NK UKUPN
O
Uprava i opći poslovi 1 - 3 1 - 5 10
Sluţba prerade 2 5 5 8 39 29 88
Sluţba elektromašinskog
odrţavanja i ţeljezniĉkog
transporta
2 9 - 24 11 2 48
U K U P N O 5 14 8 33 50 36 146
3.3. R.J. "TRANSPORT"
Osnovna djelatnost RJ "Transport" je unutrašnji prevoz radnika, prevoz uglja te unutrašnji
prevoz repromaterijala.
3.1.1. Broj zaposlenih radnika
U RJ "Transport" zaposleno je ukupno 42 zaposlenika.U narednoj tabeli dat je pregled
predviĊene radne snage RJ "Transport" po organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta
(decembar, 2007 godine).
Tabela br 4: Pregled zaposlenika u RJ "Transport" doo Zenica po odjeljenjima
RJ "Transport" Broj uposlenika
Opšti poslovi 4
Odjeljenje saobraćaja 24
Odjeljenje rud.-graĊ. mehanizacije 7
Odjeljenje odrţavanja 7
Ukupno uposlenika RJ Transport 42
3.4. RJ "ELEKTROMAŠINSKI REMONT I ODRŢAVANJE" (RJ "EMRiO")
Osnovna djelatnost radne jedinice je remont i odrţavanje opreme na nivou RMU "Zenica"
3.4.1. Broj zaposlenih radnika
U RJ "Elektromašinski remont i odrţavanje" zaposlen je ukupno 71 zaposlenik. U narednoj
tabeli dat je pregled predviĊene radne snage RJ "Elektromašinski remont i odrţavanje" po
organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (decembar, 2007 godine).
18
Tabela br 5: : Pregled zaposlenika U RJ " Elektromašinski remont i odrţavanje" RMU
"Zenica" doo Zenica, po odjeljenjima
RJ" EMRiO" Broj uposlenika
Opšti poslovi 4
Sluţba ERIO-NTO 1
Odjeljenje TS i DV i vanjski objekti 13
Odjeljenje slabe struje 13
Odjeljenje elektro remonta 4
Ukupno uposlenika-Sluţba ERIO 31
Sluţba MRIO-NTO 2
Odjeljenje strojne obrade 7
Odjeljenje bravarsko-zavarivaĉkih poslova 10
Odjeljenje mašinskog remonta 9
Odjeljenje vodoinst. i centralnog grijanja 8
Ukupno uposlenika-Sluţba MRIO 36
Ukupno uposlenika RJ EMRIO 71
4.0.OPIS POGONA I POSTROJENJA (TEHNOLOŠKE I TEHNIĈKE CJELINE SA
SHEMEMA I POMOĆNE OBJEKTE, UKLJUĈUJUĆI OPREMU ZA SMANJENJE
NEGATIVNOG UTICAJA)
4.1. POGON "STARA JAMA"
4.1.1. Uvod
Kao najstarija jama u BiH otvorena je još 1880 godine, a i danas vaţi za jednu od najopasnijih i
najdubljih rudarskih jama u BiH.Prvi radovi su izvedeni relativno plitko i na manjem
prostoru.Spuštanje radova na veću dubinu vršeno je periodiĉno i to izradom izvoznog okna do
k -145 m 1914 god, a zatim produbljavanjem istog do k -275 m 1937 godine, i k -400 m 1962
godine, sa razvojem osnovnih horizonata na ovim kotama.Sa površinom jama je povezana
preko dva niskopa (središnji i VTN) i sa dva okna (izvozno i ventilaciono).
Glavno izvozno i ventilaciono okno se nalazi u neposrednoj blizini “Separcije”, udaljeni jedan
od drugog 270 m, dok se središnji niskop i VTN nalaze nešto sjevernije.
Prije rata (1992.god.)“Stara jama” je predstavljala relativno mehanizovanu jamu sa
samohodnom hidrauliĉnom podgradom i godišnjom proizvodnjom od 350.000 tona .2.
komercijalnog uglja, a danas je to jama s godišnjom proizvodnjom od 120.000 - 140.000 t.r.u
i komornim naĉinom otkopavanja.
Jama je neposredno povezana sa “Separacijom”, koja je uvezana na drumsku i ţeljezniĉku mreţu
BiH.
U dosadašnjoj eksploataciji jame otkopavani su glavni i povlatni ugljeni sloj, uz primjenu široke
lepeze metoda otkopavanja.Sve do sada korištene metode zasnovane su na zarušavanju
otkopanih prostora, bez popunjavanja-zasipavanja otkopanog prostora.Poslijedice ovakvog
naĉina otkopavanja su degradacije površine terena iznad otkopanih prostora.
.
19
4.1.2. Geološke prillike u eksploatacionom polju "Stara jama-SiĊe"
4.1.2.1. Geološki odnosi podruĉja “Stare jame”
Na podruĉju “Stare jame” razvijeni su sliijedeći ugljeni slojevi:
- glavni sloj,
- povlatni sloj,
- podinski slojevi
Podinu glavnog ugljenog sloja ĉine glinoviti laporci koji u dodiru sa vodom i vlagom
mijenjaju zapreminu.Zbog bujanja sve prostorije koje se izraĊuju u podini glavnog sloja
izloţene su većim pritiscima izazvanim bujanjem glinoviti laporaca.
Nasuprot tome krovina glavnog sloja i njen prelaz u podinu povlatnog sloja su veoma ĉvrste
stijene i predstavljne su raznim vapnenim laporcima i konglomeratima. U nekim od ovih
naslaga su zapaţene i kraške pojave u obliku špilja i kanala.Na slici br 1 prikazan je geološki
stub u eksploatacionom polju "Stara jama-SiĊe"
U eksploatacionom polju Stare jame nisu utvrĊeni sedimenti Bazalne zone (1Ol,M),
odnosno klastiĉni bazni sedimenti. Sjevernim obodom u uskom pojasu, pojavljuju se
sedimenti (2Ol,M) sa sliĉnim karakteristikama kao i u eksploatacionom polju rudnika
Stranjani.
Crvenu seriju (3Ol,M) karakterišu gruboklastiĉnost i crvenkasto obojene sedimentne
stijene, a iznad su rasprostranjeni šupljikavi sedrasti kreĉnjaci u eksploatacionom polju Stare
jame.
Sedimenti Podinske ugljene zone (M1) na ovom podruĉju su najbolje razvijeni u
okviru Zeniĉko-sarajevskog ugljonosnog bazena. Debljina ove zone iznosi oko 300 m, a
izgraĊuju je gline i glinoviti lapori, ugljeni slojevi i neznatno slojevi kreĉnjaka i pješĉara.
Idući odozdo prema gore, Podinsku ugljenu zonu na ovom podruĉju, karakteriše
prisustvo VII, VI, V i IV podinskog ugljenog sloja.
Od ukupne debljine ove zone u iznosu od 300 metara, oko 30 % otpada na ugljevitu
materiju, i to bilo da se radi o uglju, glinovitom ili laporovitom uglju, ugljevitim laporima i
glinama.
Ugljeni slojevi istaloţili su se u donjem dijelu ove zone i to neposredno iznad
oligomiocenskih sedrastih kreĉnjaka. TakoĊe, karakteristika ove zone su i zeleno obojene
gline i pješĉari koji se pojavljuju u neposrednoj i nešto daljoj podini posljednjeg, VII
podinskog ugljenog sloja.
Glavnu ugljenu zonu (M1-2), debljine oko 150 m, izgraĊuju prevashodno kreĉnjaĉki
sedimenti u kojima su nataloţeni III, II i I podinski, II i I predpodinski i glavni ugljeni sloj.
Ovu zonu moţemo podijeliti na donji dio, debljine oko 100 metara i gornji dio
debljine oko 50 metara.
Donji dio ove zone poĉinje sa III podinskim slojem, a završava sa ţućkastim
kreĉnjacima neposredno ispod II predpodinskog sloja, a izgraĊen je od ţućkastih i sivih
kreĉnjaka, lapora i od tri ugljena sloja (III, II i I podinski).
Gornji dio zone poĉinje sa II i I predpodinskim slojem, zatim dolaze gline, glinoviti
lapori, glinoviti pješĉari, i kao završni ĉlan dolazi glavni ugljeni sloj.
20
Povlatna ugljena zona(1M2), koju izgraĊuju sivo-ţuti pjeskoviti kreĉnjaci debljine 60
metara, je potpuno razvijena u okviru eksploatacionog polja Stare jame.
Pri vrhu ove zone nalazi se povlatni (krovni) ugljeni sloj sa uvijek kreĉnjaĉkom
podinom i krovinom. Osim povlatnog ugljenog sloja i slatkovodnih kreĉnjaka izmeĊu glavnog
i povlatnog sloja, ovoj zoni pripada i 15 m kreĉnjaka iznad povlatnog (krovnog) ugljenog
sloja.
Prelaznu zonu (2M2), debljine do 150 m, izgraĊuju glinoviti lapori i lapori.
Ova zona, kao i prethodna, kontinuirano je razvijena od podruĉja Bile, preko Stranjana,
pa do Stare jame.
Lašvanska serija (M2-3), koju izgraĊuju gruboklastiĉne stijene prekriva najveći dio
eksploatacionog polja Stare jame, i maksimalne je debljine do 600 metara.
Sa ovom serijom smatra se da je završeno ispunjavanje paleodepresije na ovom
podruĉju.
Na podruĉju Stare jame, u okviru Podinske (M1), Glavne (M1-2) i Povlatne ugljene
zone (1M2), razvijeno je 11 ugljenih slojeva i osam njih je manje ili više u toku 125-godišnjeg
egzistiranja ove jame, bilo eksploatabilno i od ekonomskog znaĉaja.
U okviru Povlatne ugljene zone (1M2), u okviru kreĉnjaka iznad glavnog ugljenog
sloja, B.Stojĉić, 1964., odredila je slijedeću fosilnu faunu: Pissidium sp., Planorbis sp.,
Fossarulus tricarinatus Brus, Hydrobia sp., Lymnaea cf.dilatata Noulat, Sphaerium sp.,
Lymnaea sp., Lymnaea Subullata Sandb., a od biljnog sjemena Carpolites foveatus Englh.
Opšta karakteristika VI podinskog sloja je prisustvo velikog broja zrna spora i polena
karakteristiĉnih za stariji miocen (N.Pantić, 1960.god.). Po ovom autoru-istraţivaĉu, u
vrijeme formiranja III podinskog sloja je postojala moĉvarna šumska vegetacija koja je bila
okruţena suptropskim šumama zimzelenog itpa – Castanea, Quercus. Za vrijeme formiranja II
podinskog sloja postojala je moĉvarna šumska vegetacija Taxodium-Nyasa tipa.
U vrijeme formiranja I podinskog sloja dominirali su ţbunoliki predstavnici
Myricaceaei roda Cyrilla, dok prisustvo hrastova ukazuje na suhlji reţim. Palinološki spektar
iz gornjeg dijela ovog sloja ukazuje na prelazni (ritski) stadij, kao i na potpuno išĉezavanje
tresetišta i formiranje jezerskog reţima.
U vrijeme formiranja glavnog ugljenog sloja osnovni tip vegetacije su mješovite šume
izrazito vlaţnog tipa (moĉvarne šume), vlaţne šume i šume umjereno vlaţnog tipa.
Prema N.Pantiću iz 1960.g., osnovna karakteristika paleontoloških spektara povlatnog
sloja je da, pored tipiĉnih moĉvarno-šumskih oblika poznatih iz ranijih slojeva, ovdje imamo i
izvjestan broj polena koji pripadaju umjereno toplim listopadnim šumama (Ulmus, Corylus)
koji u starijim slojevima, koliko je to po dosadašnjim analizama utvrĊeno nisu bili poznati.
Eksploataciono polje Stare jame RMU “Zenica” predstavlja najdublju sedimentacionu
sredinu u Zeniĉko-sarajevskom ugljenosnom bazenu.
Debljina sedmog podinskog sloja na ovom podruĉju iznosi 23 metra, a izgraĊen je od
laporovitog, glinovitog i mat uglja, kao i ugljenog škriljca.
Za ovaj ugljeni sloj je karakteristiĉno prisustvo ţućkastog pjeskovitog kreĉnjaka
sredinom sloja, debljine do 3 m. Ovim jalovim proslojkom ugljeni sloj je podijeljen na gornji
i donji dio sloja. Neposredno iznad ovog proslojka, nalazi se kvalitetan ugalj debljine 3 m.
Rastojanje od krovine VII do podine VI podinskog sloja, debljine 15 m, izgraĊeno je
od sivih lapora i sivih laporovitih glina, a rijetko se pojavljuju slojevi sivog sitnozrnog
pješĉara i sivog kreĉnjaka.
Šesti podinski ugljeni sloj debljine je oko 19 m, podinu mu izgraĊuju sivi glinoviti
lapori, a krovinu sive gline i sivi glinoviti lapori. Donji dio šestog podinskog sloja, debljine
oko 7 m, izgraĊen je od mat, zaglinjenog i laporovitog uglja dok gornji dio sloja karakteriše
prisustvo tanjih ili debljih glinovitih i laporovitih proslojaka, dok je ugljena supstanca
predstavljena glinovitim i laporovitim ugljem i proslojcima mat uglja.
21
Rastojanje od VI do V podinskog sloja, debljine od 27 m, izgraĊeno je od sivih
laporovitih glina.
Peti podinski sloj, debljine oko 9 m, izgraĊen je od laporovitog, glinovitog i mat uglja,
kao i više jalovih glinovitih i laporovitih proslojaka.
Razmak od V do IV podinskog sloja, debljine 50 m, izgraĊuju lapori, laporovite gline
i gline sa više slojeva sivih sitnozrnih pješĉara.
Ĉetvrti podinski ugljeni sloj je debeo oko 2 m, a izgraĊen je od laporovitog i
glinovitog uglja, dok mu podinu i krovinu izgraĊuju glinoviti lapori, odnosno gline.
Treći podinski ugljeni sloj, kao prvi sloj istaloţen u Glavnoj ugljenoj zoni (M1-2),
prosjeĉne debljine je 6,3 m. Podina ovom sloju je izgraĊena od glina i glinovitog lapora, a
krovina od sivog kreĉnjaĉkog lapora.
Ono što karakterizira III podinski ugljeni sloj jeste prisustvo laporovitog proslojka u
donjem i gornjem dijelu sloja debljine 0,5 do 0,8 metara.
Ovaj ugljeni sloj je izgraĊen od mat i laporovitog uglja.
Rastojanje izmeĊu III i II podinskog sloja, debljine oko 40 m, izgraĊeno je od sivog
pjeskovitog kreĉnjaka ili sivog kreĉnjaĉkog lapora.
Prosjeĉna debljina II podinskog ugljenog sloja je 4,7 m. Lokalno je jalovim
laporovitim i glinovitim proslojkom debljine i do 2,5 m, podijeljen na dva dijela, dok se
unutar sloja takoĊe pojavljuju kreĉnjaĉki i laporoviti proslojci, neki debljine i do 0,7 m.
Debljina I podinskog sloja iznosi 1,6 m, a izgraĊen je od mat i laporovitog uglja, kao i
dva jalova kreĉnjaĉka proslojka.
MeĊuslojno rastojanje izmeĊu II i I podinskog ugljenog sloja debljine je 10-15 m, a
izgraĊeno je od lapora i neznatno kreĉnjaka.
Rastojanje od I podinskog do II predpodinskog ugljenog sloja, debljine do 40 m,
izgraĊuju sivi i sivo-ţuti pjeskoviti kreĉnjaci.
Drugi predpodinski ugljeni sloj, debljine oko 1,8 m, izgraĊen je od mat uglja koji
lateralno prelazi u laporoviti ili zaglinjeni ugalj. Krovina i podina ovom ugljenom sloju je
kreĉnjaĉka.
Rastojanje izmeĊu II i I predpodinskog sloja iznosi 2,5 m, a izgraĊeno je od sivo-ţutog
kreĉnjaka ili sivog kreĉnjaĉkog lapora.
Prvi predpodinski ugljeni sloj debeo je 1,3 m, podina mu je kreĉnjaĉka, a krovina zna
biti kreĉnjaĉka, glinovita ili laporovita.
Drugi i prvi predpodinski ugljeni slojevi su se ranije nazivali “geološkim slojem”, ali
su nazvani “predpodinski” jer prethode niţeleţećim podinskim slojevima.
Rastojanje od I predpodinskog do glavnog ugljenog sloja, debljine do 40 metara,
izgraĊeno je od sivih glina, sivih laporovitih glina, sivih pješĉara, a rijetko i od sivih
kreĉnjaka.
Glavni ugljeni sloj prosjeĉne debljine 14 m, izgraĊen je od mat, a podreĊeno i sjajnog
uglja i jalovih proslojaka ţućkastog i sivog pjeskovitog kreĉnjaka, sredinom i pri vrhu
ugljenog sloja.
Osnovne karakteristike glavnog sloja su konstantna debljina i ujednaĉen i dobar
kvalitet uglja, kao i prisustvo karakteristiĉnih kreĉnjaĉkih proslojaka sredinom sloja.
U eksploatacionom smislu, glavni sloj je podijeljen na tri dijela: gornji debljine oko 3
metra, srednji debljine 6,5 m i donji dio debljine 4,5 m. Srednji dio naizmjeniĉno izgraĊuju
proslojci ţućkastog pjeskovitog kreĉnjaka i kvalitetnog uglja.
Rastojanje od glavnog do povlatnog (krovnog) ugljenog sloja, debljine 60 metara,
izgraĊuju sivi i sivo-ţuti pjeskoviti kreĉnjaci.
Povlatni (krovni) sloj je debljine 4,5 m i uvijek ga prate kreĉnjaĉka krovina i podina.
Ovaj ugljeni sloj je izuzetno dobrih kvalitativnih svojstava. Sredinom ovog sloja pojavljuje se
više kreĉnjaĉkih proslojaka.
22
Jugoistoĉno od centralnog dijela Stare jame, povlatni ugljeni sloj postepeno isklinjava,
kako po pruţanju, tako i po padu sloja.
Iz svega vidimo da su na podruĉju Stare jame ugljonosni sedimenti debljine oko 500
metara i u njima je istaloţeno 11 ugljenih slojeva, a u dosadašnjoj istoriji jame, eksploatisano
je osam ugljenih slojeva.
23
Slika br 1: Geološki stub eksploatacionog podruĉja "Stara jama-SiĊe"
24
4.1.2.2. Tektonika-strukturni odnosi
Na podruĉju “Stare jame” tektonski pokreti su bili vrlo intezivni i jako sloţeni, tako da su
ugljeni slojevi poremećeni po svom pruţanju i po padu.Na podruĉju jame imamo slijedeće
rasjede:
- podbreţanski,
- centralni,
- juţno-koĉevski,
- stranjanski rasjed.
Podbreţanski rasjed je najmarkantniji na cijelom zeniĉkom podruĉju. Ovaj rasjed odvaja jamu
“Podbreţje” od “Stare jame”. Veliĉina skoka na krajnjem zapadnom dijelu iznosi preko 400
m. Pored glavnog postoji i nekoliko rasjeda, paralelnih ili suprotnog pada koji su razliĉitog
skoka.
Centralni rasjed “Stare jame” odvaja sjeverni dio jame od centralnog. Juţno krilo rasjeda
spušteno je sa skokom od 60-65 m.
Juţni dio jame spušten je u odnosu na centralni za oko 50 m. Koĉevski rasjed se jasno vidi na
terenu na desnoj obali Stranjanskog potoka. Za sada je konstatovan manji skok paralelan
Stranjanskom potoku na kraju sjevernog revira.
U eksploatacionom polju Stare jame najĉešće su prisutni rasjedi pravca pruţanja
pribliţno paralelnog sa generalnim pruţanjem ugljenih slojeva, odnosno duţe ose bazena. Ovi
rasjedi, kao i mlaĊi rasjedi pruţanja S-J ili SI-JZ, grade rovovsko-horstovski strukturno-
tektonski tip. Nagibi rasjednih ravni, kao i spuštanja rasjednih blokova orjentisani su najvećim
dijelom prema jugozapadu.
Osim gore navedenih uzduţnih rasjeda, ili rasjeda prvog reda, rasjedi drugog reda sa
pravcem pruţanja S-J i nagibom rasjedne ravni i spuštanjem rasjednih krila prema istoku ili
zapadu, i rasjedi III reda pravca pruţanja SI-JZ, formirali su raznovrsne morfološke oblike i
veliĉine tektonskih blokova.
Veliĉine i oblici formiranih tektonskih blokova uslovljavaju i ograniĉavaju aktivniji
razvoj jamske eksploatacije.
Sjevernu granicu eksploatacionog polja Stare jame ĉini tzv.”Podbreţanski rasjed”, koji
je nastavak stranjanskog “Centralnog rasjeda” ka istoku, i on odvaja sadašnju Staru jamu od
bivše jame Podbreţje.
U oba rasjedna krila, sjevernom i juţnom, vršena je eksploatacija uglja pa su i
elementi tog rasjeda taĉno utvrĊeni. Pruţanje rasjeda je I-Z, sa padom rasjedne ravni i
spuštanjem rasjednog krila, od 300 m, prema jugu.
Drugi po veliĉini je tzv. “Koĉevski rasjed” (R-5), kji ĉini juţnu granicu
eksploatacionog polja Stare jame. Duţ ovog rasjeda su ugljonosni sedimenti spušteni prema
SZ, tako da ovaj rasjed i sjeverni (Podbreţanski) rasjed, od ĉitavog eksploatacionog polja
tvore jedan veliki tektonski blok.
Unutar tog velikog tektonskog bloka, nalaze se još ĉetiri rasjeda skoro istih pravaca
pruţanja kao i prethodna dva, ali sa raznim padovima rasjednih ravni. Ovim rasjedima je
veliki tektonski blok izdijeljen na pet manjih tektonskih blokova koji ujedno predstavljaju i
eksploatacione blokove.
Veliĉine ekspoatacionih blokova unutar ovih tektonskih blokova su takvih dimenzija
da omogućavaju potpuno mehanizovani naĉin eksploatacije uglja.
Sa zapadne strane eksploatacionog polja Stare jame prolazi već opisani, tzv.
Stranjanski rasjed, koji odvaja eksploataciona polja Stranjana i Stare jame. Pruţanje rasjeda je
SZ-JI sa padom rasjedne ravni prema jugozapadu.
25
UtvrĊeno pruţanje sedimenata u okviru tektonskih blokova je SZ-JI sa padom prema
JZ. Nagib ugljenih slojeva je od 5-200, što je povoljno sa aspekta mogućnosti primjene
savremenih mehanizovanih naĉina eksploatacije.
4.1.2.3. Hidrogeoeloške karakteristike leţišta
Na podruĉju “Stare jame” ekonomski su najznaĉajniji glavni, povlatni, I, II, III podni
sloj koji su do sada bili u eksploataciji. Razvijenost i moćnost ugljenih slojeva na podruĉju
“Stare jame” su dosta varijabilni.Povlatni ugljeni sloj je uglavnom razvijen na cijelom podruĉju
i moćnost mu varira od 4,5 do 8 m.Promjena moćnosti sloja ide u pravcu pruţanja i smanjuje se
od sjeverozapada prema jugoistoku.
Karakteristiĉno je da glavni ugljeni sloj koji leţi ispod povlatnog, mijenja svoju moćnost po istoj
liniji, ali samo u obrnutom smislu. Sa debljinom povlatnog sloja raste
i njegova ugljevitost. Inaĉe, karakteriše ga stalna pojava laporovito-kreĉnjaĉkih uloţaka koji sa
svojim poloţajem sloj dijele na tri ploĉe: A (krovna), B (srednja) i C (podna) ploĉa.
Krovinu sloja ĉine laporoviti kreĉnjaci, a podinu veoma ĉvrsti i kompaktni ţuti kreĉnjaĉki
laporci.
Pad sloja je promjenjiv (uglavnom 6-14o) i mijenja se kako po pruţanju tako i po padu. Ugalj
povlatnog sloja je dosta sklon samozapaljenju i nosilac je dosta velikih koliĉina metana.
OslobaĊanje jamskog pritiska u ovom sloju nije postepeno već trenutno u vidu jakih napetosti i
gorskih udara.
Glavni ugljeni sloj leţi ispod povlatnoga na odstojanju 40-60 m, a moćnost mu se kreće
do14m. Pruţanje i pad su mu promjenjivi.
U strukturno petrografskom pogledu sloj se dijeli na tri dijela: gornji, srednji i donji dio.
Neposrednu krovinu glavnog sloja ĉine ĉvrsti i tvrdi lapori, koji prilikom otkopavanja zarušavaju
u velikim komadima i blokovima.Neposredna podina je glineni lapor moćnosti do 15 m. koji u
dodiru sa vodom jako buja.
Zbog znatne dubine sloja i ĉvrste krovine, glavni sloj se odlikuje jakom ali ne tako opasnom
napetošću, koja se povremeno ispoljava u trenutnom oslobaĊanju izbacujući ugalj na ĉelo
radilišta, a ponekad i u vidu jakih gorskih udara.
Što se tiĉe eksploatacionog polja Stare jame, a na osnovu stodvadesetpetogodišnjeg
iskustva u eksploataciji, moţe se reći da ne postoje hidrogeološki uslovi i prilike koje bi
ugrozile kontinuitet u proizvodnji uglja.
Razlozi za ovako povoljne prilike su hidrogeološke osobine zastupljenih stijena i
povoljna morfologija terena, sa aspekta površinske hidrologije. Naime, viša krovina
eksploatisanih ugljenih slojeva debljine do 400 m, izgraĊena je od glina i glinovitih lapora
ĉime se, radi slabe ili potpune nepropusnosti, sprijeĉilo prodiranje podzemnih voda u zone
ugljenih slojeva.
Kao i kod Stranjana, i ovdje se oborinske vode putem strmih i slabovodopropusnih
padina, slijevaju u postojeće potoke za koje su ostavljeni zaštitni stubovi.
U eksploatacionom polju Stare jame, voda koja se najĉešće pojavljuje u fazi otvaraja
otkopnih polja, potiĉe iz kreĉnjaka neposredne krovine ugljenih slojeva, a vezana je za
primarnu i sekundarnu poroznost. Smatra se da se voda u ovim stijenama najvećim dijelom
zadrţala pri samom formiranju stijena, a sasvim neznatno dolazi iz viših horizonata.
Kod otvaranja novih otkopnih polja ili horizonata, pri izradi jamskih prostorija dolazi
do ocjeĊivanja višeleţećih sedimenata, tako da otkopno polje u fazi otkopavanja najĉešće
postaje potpuno suho.
26
Sa napredovanjem rudarskih radova po dubini, dolazi do naglog ocjeĊivanja
višeleţećih slojeva, što se manifestuje kroz smanjivanje dotoka vode u jamske prostorije i
isušivanje gornjih horizonata.
Ukupna otkopna i otvorena površina Stare jame iznosi 1,5 km2, što je u poreĊenju sa
ostalim rudnicima, znatna površina, a sa tog drenirajućeg prostora na površinu se ispumpava
3,5 m3/min. Odvodnjavanje i ove jame vrši se tako što se voda sa niţih horizonata pumpama
izbacuje na više horizonte, i tako kaskadno do površine terena.
Na osnovu hidrogeoloških prilika, dotoka vode u jamske prostorije i sistema
odvoĊenja vode na površinu, moţe se reći da troškovi odvodnjavanja u Staroj jami neznatno
utiĉu na proizvodnu cijenu uglja.
4.1.2.4. Inţenjersko-geološke i geomehaniĉke karakteristike leţišta
U inţenjersko-geološkom smislu, prostor eksploatacionih polja RMU “Zenica”, je
dosta sloţen. To proistiĉe iz sloţenosti litološke graĊe, strukturno-tektonskih odnosa,
geomorfoloških, hidrogeoloških, klimatskih i drugih karakteristika terena.
U ovakvim geološkim uslovima veoma su izraţeni bili egzogeni faktori: insolacija,
temperaturne promjene, atmosferilije, uticaj vode u sva tri agregatna stanja.
Pod uticajem navedenih faktora dolazilo je do stalnih promjena stijena i procesa na
površini terena. Tako su formirani novi litološki ĉlanovi, koji se po svojim inţenjersko-
geološkim svojstvima znatno razlikuju od matiĉnih stijena od kojih vode porijeklo.
Ove stijene ĉine pokrivaĉ terena u okviru kojeg se izdvajaju aluvijalne, koluvijalne i
klizišne tvorevine.
Prema podacima geološkog kartiranja i istraţnog bušenja ove naslage na mnogim
dijelovima eksploatacionog prostora RMU “Zenica”, su znatne debljine. Obzirom na znatan
sadrţaj glinovitih frakcija u litološkom sastavu, hidrogeološke karakteristike, nagib terena i
debljinu naslaga, padine su većim dijelom uslovno stabilne do nestabilne.
Na prostoru svih eksploatacionih polja zeniĉkih rudnika supstrat terena je heterogen u
pogledu litološkog sastava sa znatnim razlikama kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja
fiziĉko-mehaniĉkih svojstava, tako da se ĉesto smjenjuju krute i plastiĉne litološke sredine.
Iz navedenih razloga, u okviru Podinske ugljene zone, koju izgraĊuju uglavnom
razliĉito obojene gline (crvene, zelene, sive), podreĊeno glinoviti lapori i sitnozrni i
alevrolitiĉki pješĉari, najĉešće formirana klizišta, kako trenutno umirena, tako i aktivna.
Taj pojas stijena Podinske ugljene zone je razliĉite debljine i kreće se od 140 m
(Mošćanica) do oko 300 m (Stara jama), ali geomorfološki i inţenjersko-geološki je znaĉajan
u paralelizirajućem smislu, jer se u okviru njega najĉešće pojavljuju klizišne forme.
Ostala klizišta i druge inţenjersko-geološke forme nećemo detaljno opisivati, ali ćemo
navesti da se na prostoru svih eksploatacionih polja RMU “Zenica” mogu izdvojiti tri
kategorije terena: stabilni, uslovno stabilni i nestabilni.
Stabilni tereni su najvećim dijelom izgraĊeni od miocenskih kreĉnjaka, laporovito-
pjeskovitih kreĉnjaka, lapora i pješĉara, krednog obodnog fliša i aluvijalnih sedimenata. U
okviru terena koji su izdvojeni kao stabilni, lokalno se mogu oĉekivati smicanja blokova duţ
meĊuslojnih ili pukotinskih diskontinuiteta.
Uslovno stabilni tereni su najvećim dijelom izgraĊeni od deluvijalnih naslaga, te od
oligomiocenskih i miocenskih sedimenata u ĉijem sastavu dominiraju glinovito-laporovite
komponente.
Nestabilni tereni su dijelovi površina koje su zahvaćene pojavama klizanja.
Generalno još jednom ponavljamo da se klizišne forme najĉešće pojavljuju u
oligomiocenskim i donjemiocenskim sedimentima i to u većem broju manjih klizišta koja se
27
znaju meĊusobno povezati, naroĉito pri erozionom uticaju postojećih vodotoka ili
antropogenim savremenim rudarskim ili graĊevinskim radovima.
Iz dosadašnjeg iskustva, sva ova klizišta su relativno plitka i ne prelaze dubinu od 10
m, a terene sa uslovno stabilnim i klizišnim formama prati valovita morfologija i ĉesta
zamoĉvarenja.
Treba napomenuti da ranije i aktuelno izvoĊenje podzemnih eksploatacionih radova
dovodi do slijeganja višeleţećih stijena što na odreĊenim prostorima dovodi do destabilizacije
i promjene fiziĉko-mehaniĉkih karakteristika i odnosa u tlu, a time ulijeganja i formiranja
klizišta na površini terena. Iz razloga maksimalnog obezbjeĊenja od negativnog uticaja
eksploatacije na površinske objekte, vodotoke, putne i ţeljezniĉke saobraćajnice i kapitalne
rudarske prostorije, postavljaju se zaštitni stubovi sa znatnim, trenutno “zarobljenim”
rezervama uglja.
Pri odreĊivanju uglova mogućih uticaja rudarskih radova na gore pomenute
površinske objekte, kao ulazni parametri su posluţili dosadašnja iskustva i mnogobrojna
obavljena geomehaniĉka ispitivanja svih litoloških jedinica, od površine terena do
eksploatacionih ugljenih slojeva.
Naime, u okviru svakog eksploatacionog polja se još pri istraţnom bušenju uzimaju
uzorci i rade ispitivanja fiziĉko-mehaniĉkih svojstava stijena neposredne i dalje krovine
ugljenih slojeva, neposredne podine i samih ugljenih slojeva koji se nabuše.
Osim toga, i u toku izvoĊenja rudarskih radova, takoĊe se uzimaju uzorci za
geomehaniĉka ispitivanja svih litoloških ĉlanova radi analiza i proraĉuna stabilnosti radnih
sredina, proraĉuna mogućeg uticaja rudarskih radova na površinu terena i izgraĊene objekte,
kao i pravilnog odabira metode otkopavanja i pojedinih faza pri izvoĊenju tih radova.
U tu svrhu, do danas je uraĊen veliki broj geomehaniĉih elaborata i studija o svim
eksploatacionim poljima, a te studije su uglavnom raĊene na Rudarskom institutu iz Tuzle,
Rudarsko-geološko-graĊevinskom fakultetu iz Tuzle, Geoinstitutu sa Ilidţe, Rudarskom
institutu iz Beograda i GraĊevinskom fakultetu iz Sarajeva.
U narednoj tabeli date su srednje vrijednosti fiziĉko-mehaniĉkih parametara uglja i
pratećih stijena krovine i podine, kao i samog povlatnog glavnog ugljenog sloja Stare jame:
28
POZICIJA STIJENA Ĉvrstoća
na
pritisak
Ĉvrstoć
a na
savijanj
e
Ugao
unutraš.tren
ja
Kohezij
a
Modul
elastiĉnosti
N/m2 N/m
2 0 N/m
2 N/m
2
Visoka
krovina
povl.sloja
kreĉnjak 24 600 2405 53 4370 6540
Neposr.krov.
povl.sloja
kreĉnjak 25 050 2560 53 4540 5780
Povlatni
sloja
ugalj 19 400 1560 56 3170 1650
Neposredna
podina
povl.sloja
kreĉnjak 26 050 1430 62 3620 5700
Krovina
glavnog sloja
kreĉnjak 23 700 1950 56 3920 6350
Glavni sloj ugalj 16 720 1280 57 2650 1530
Podina
glavnog sloja
glina 2 600 220 55 435 610
Iz dobijenih vrijednosti uoĉljivo je da su geomehaniĉka svojstva u višoj i neposrednoj
krovini povlatnog (krovnog) sloja, sedimenata izmeĊu povlatnog i glavnog sloja, kao i
geomehaniĉka svojstva uglja oba ugljena sloja, povoljna, dok neposredna glinovita podina
glavnog ugljenog sloja ima nepovoljne osobine za izgradnju kapitalnih rudarskih prostorija.
Ovo je veoma bitno pri projektovanju i izgradnji rudarskih prostorija otvaranja i
eksploatacije, a osnovno je da prirodni uslovi u leţištu omogućavaju da se kapitalne rudarske
prostorije (transportne i ventilacione) mogu uraditi u litološkim sredinama sa povoljnim
geomehaniĉkim osobinama.
4.1.2.5. Rezerve uglja u eksploatacionom polju
Prema najnovijem “Elaboratu o klasifikaciji, kategorizaciji i proraĉunu rezervi uglja”
(stanje31.12.2004.godine), koji je potvrĊen od FMERI-e, Rješenjem Up/broj: 06-18-103/06
od 08.08. 2005 god, rezerve glavnog ugljenog sloja su slijedeće:
- Bilansne (A+B+C) ........................25 678 506 t
- Vanbilansne Av+Bb+C1v) ..............130 953 697 t
- Potencijalne (C2+D1+D2) ............. 145 765 170 t
Rješenjem Federalnog ministarstva, energije, rudarstva i industrije UP/I broje: 06-18-103/06
od 08.08.2006.godine, verifikovane su i odobrene rezerve i kvalitet mrkog uglja u svim
eksploatacinom poljima ZD RMU „Zenica“ i d.o.o. Zenica sa stanjem 31.13.2004.godine, ali
smo rješenjem FMERI UP/I broje: 06-18-206/09 od 06.01.2010.godine i UP/I 06-18-88/11 od
08.08.2011.godine , dio vanbilansnih rezervi glavnog ugljenog sloja tektonskog bloka 1A
prekategorisanih u bilansne rezerve, tako da stanje rezervi na dan 31.12.2010.godine (u skladu
sa rješenjem FMERI UP/I broje :06-18-88/11) od 08.08.2011.godine) iznosi:
29
- bilansne rezerve (A+B+C1) kategorija ......................................25 357 853 t, od ĉega je
glavni ugljeni sloj 14 080 256t,
- vanbilansne rezerve (AVb+BVb+C1Vb) kategorija ........................12 718 321 t,
- potencijalne i prognozne rezerve (C2+D1) kategorija .................145 765 170 t.
4.1.3. Prirodni uslova eksploatacije
Prirodni uslovi uticajni za ventilacione prilike jame su: pojave plinova, svojstva ugljene
prašine (eksplozivnost, samozapaljivost i agresivnost) i skolonost ugljenog sloja ka
samozapaljenju.
4.1.3.1. Plinonosnost leţišta
Pri eksploataciji uglja su pojavljuju se slijedeći plinovi:
metan CH4
ugljendioksid CO2
sumporvodonik H2S
plinovi nastali usljed miniranja-nitrozni plinovi (N2O,NO,NO2 i drugi)
ugljenmonoksid CO (nastao usljed pojave oksidacija i poţara.)
Najveća izdvajanja po koliĉinama odnosno koncentracijama u jamskom zraku su izdvajanja
metana (CH4) i ugljen dioksida (CO2), dok su izdvajanja ostalih plinova znatno manja i rjeĊa.
Izdvajanje metana u “Staroj jami” se odvija putem eshalacije iz ugljenih slojeva, izdvajanjem
u vidu puhaĉa odnosno izdvajanje metana pod pritiskom, te izdvajanje slobodnog metana iz
starih radova.
Na osnovu izvršenih mjerenja (Bilans metana za 2007.god.) apsolutna metanoobilnost
pojedinih dijelova jame iznosi:
- Juţni dio jame: qa = 0,320 m3
CH4 / min
- Zapadni i centralni dio jame: qa = 5,461 m3 CH4 / min
-Ukupno jama: qa = 5,781
U ukupnom bilansu jame, na aktivni dio jame (radilišta i komorni otkopi) otpada 68%
ukupnih koliĉina metana ( aktivni dio jame qa =3,93 m3 CH4 / min). Izdvajanje metana na
otkopima i pripremnim radilištima usko je povezano sa intenzitetom radova koji se izvode, a
naroĉito je izraţeno pri otvaranju dubljih dijelova leţišta.
Dotok metana u ventilacioni sistem jame vezan je i za izdvajanje metana iz starog rada,
odnosno iz ranije otkopanih dijelova ugljenog sloja.Prema tome izdvajanje metana i njegov
dotok u ventilacioni sistem jame predstavlja stalnu pojavu i stalnu potencionalnu opasnost.
4.1.3.2. Samozapaljivost uglja
Prema vršenim laboratorijskim ispitivanjima samozapaljivosti glavnog ugljenog sloja u
zapadnom i centralnom dijelu jame, prirodni indeks samozapaljivosti uglja bez vlage i pepela
po Olpinskom iznosi:
30
Szp = 90 – 1200 C/min.
Uticaj vlage na indeks samozapaljivosti je znatan i kod uglja sa sadrţajem ukupne vlage od
9,94 – 14,05 % i pepela 5,09 – 25,67 %, vrijednost prirodnog indeksa samozapaljivosti se
kreće u granicama od 78 – 1100 C/min.
Prema navedenim vrijednostima ugalj glavnog ugljenog sloja se svrstava u grupu ugljeva
sklonih samozapaljenju.
Ovu konstataciju potvrĊuju dosadašnje pojave oksidacionih procesa, odnosno endogenih
poţara koji su za posljedicu imali ljudske ţrtve i velike materijalne štete.
4.1.3.3. Zapaljivost, eksplozivnost i agresivnost ugljene prašine
Prema dosadašnjim ispitivanjima eksplozivnost ugljene prašine (RI-Beograd 1990 g.) dobijeni
su sljedeći rezultati:
Za ugljenu prašinu krovne ploĉe glavnog ugljenog sloja, u sistemu ugljena prašina – zrak sa
1,5 % CH4 iznosi 130 gr/m3.
Za ugljenu prašinu podne ploĉe glavnog ugljenog sloja, u sistemu ugljena prašina-zrak, donja
granica eksplozivnosti iznosi 180 gr/m3 dok u sistemu sa 1,5 % CH4 iznosi 130 gr/m
3.
Za nataloţenu ugljenu prašinu u sistemu ugljena prašina-zrak, donja granica eksplozivnosti
iznosi 130 gr/m3, a u sistemu ugljena prašina-zrak – 1,5 % CH4 iznosi 130 – 170 gr/m
3.
Ispitivanje zapaljivih karakteristika ugljene prašine (RI Beograd 1990.godine) dali su sljedeće
rezultate:
Nataloţena ugljena prašina visine 5 mm pali se pod dejstvom stalnog izvora toplote na
temperaturi od 240 – 300 0C u vremenskom intervalu od 2 minute i 35 sekundi do 89 minuta i
20 sekundi.
Oblak ugljene prašine trenutno se pali na temperaturi od 710 – 740 0C.
Ispitivanjem agresivnih osobina ugljene prašine dobijeni su sljedeći rezultati:
-Srednji sadrţaj slobodnog SiO2 u lebdećoj ugljenoj prašini za cijelu jamu iznosi 4,6 %, što
prašinu svrstava u blago agresivne ugljene prašine.
Vaţeći Elaborato o ispitivanju agresivnih, zapaljivih i ekspolozivnih osobina ugljene prašine,
koji je uraĊen maja 2004 god u D.D. Rudarski Institut Tuzla, potvrĊeni su raniji nalazi o
osobinama ugljene prašine glavnog ugljenog sloja Stare jame:
-donja granica eksplozivnosti ugljene prašine u glavnom ugljenom sloju, iznosi: 125 gr/m3,
-temperatura upale sloja ugljene prašine visine 5 mm, iznosi 2500 C uz potrebno vrijeme za
upalu od 21 minut i 20 sekundi,
-ugljena prašina sadrţi 4,60% slobodnog SiO2 , što je svrstava u blago agresivne prašine. Preseljavanjem aktivnih radova u centralni dio jame u upotrebu je ponovo stavljen elaborat
uraĊen za centralni dio jame od strane RI beograd, 1989 god.
4.1.4. Opis osnovnih tehnoloških sistema
Tehnološki proces proizvodnje i prerade uglja veoma je sloţen i sastoji se od više osnovnih
sistema, od kojih su najbitniji: metoda otkopavanja, transportni sistem, sitem za dopremu
materijala i opreme, sitem odvodnjavanja, sistem provjetravanja, izrada jamskih prostorija,
31
sistem daljinske kontrole i nadzora plinskih i ventilacionih parametara u jami, sistem za
zamuljivanje i sistem za preradu uglja.
4.1.4.1. Metoda otkopavanja
U "Staroj jami" zadnjih godina u primjeni je komorna tkz Mostorska" otkopna metoda.
Mostarsku komornu metodu karakteriše izrada podne i krovne otkopne prostorije u ugljenom
sloju, koje se meĊusobno spajaju izradom šahta-lijevka.Proširivanjem šahta-lijevka formira se
radni prostor komore, koji je predstavljen radnom kosinom komore od krovne na podnu
postoriju.Radna kosina podijeljena je na radne stepenice, koje se izraĊuju od krovine prema
podini sloja, ĉiji broj ovisi od moćnosti sloja (od 3-5 stepenica).Strop radnog prostora koji
predstavalja neposredna kreĉnjaĉka krovina, podgraĊuje se odgovarajućom ankernom
podgradom (ankeriše).Zajedno sa ankerima, za dodatno osiguranje stropa komore ugraĊuju se
drvene polutice ili se izmeĊu boĉnih ankera ipod stropa komornog otkopa, za povećanje
nosivosti, ugraĊuje ĉeliĉna sajla.
Geometrija Mostarske komorne otkopne metode definisana je slijedećim osnovnim
parametrima:
osni razmak izmeĊu komornih otkopa…………….. 20 m
širina komornog otkopa .............................................12,0 m
širina meĊukomornih stubova ..............………….…..8,0 m
visina (u zavisnosti od debljine sloja) ..………..10– 12,5 m
Smjer otkopavanja komornih otkopa je od ventilacionog ka transportnom hodniku, pribliţno
padu sloja, ĉime je uslovljeno da fronta radova otkopavanja u polju ima smjer pribliţno
pruţanju sloja.Na slici br 2 prikazane su osnovne veliĉine mostarske komorne otkopne
metode.
Slika br 2: Komorna Mostarska metoda otkopavanja-osnovne veliĉine
4.1.4.2. Transportni sistem
U Staroj jami postoje dva neovisna transportna sistema za transport iskopine:
- diskontinuirani transportni sistem preko glavnog prekopa i izvoznog okna,
- kontinuirani trakasti transportni sistem preko transportnog (poljskog) niskopa
32
Za postojeće rudarske radove pripreme i otkopavanje aktivan je diskontinuirani transportni
sistem preko otpremnog prekopa i izvoznog okna.
Ovaj sistem transporta iskopine stavljen je ponovo u funkciju 1994 godine i bazira se na
lokomotivskom transportu iz centralnog dijela jame preko otpremnog prekopa do izvoznog
okna.Oknom se ugaj izvozi vani odakle se pruţnim kolosijekom gravitaciono prebacuje do
Separacije.
Sistem se moţe podijeliti u tri pod sistema i to:
a) podsistem grabuljastih transportera i trakastih (gumenih) transportera ,
b) podsistem lokomotivskog transporta
c) podsistem izvoza izvoznim oknom-vertikalni transport
Na slici br 3 prikazana je šema diskontuinuraniog transportnog sistema na glavni prekop i
izvozno okno.Kontinuirani transportni sistem peko glavnog transportnog (poljskog) niskopa nije
u funkciji.
Podsistem revirnog kontinuiranog transporta nalazi se u prostorijama otvaranja za centralni dio
jame, prostorijama šire pripreme otkopnog polja te prostorijama uţe pripreme (otkopne
prostorije) i otkopa) a sastoji od pet trakastih (gumenih) transportera u nizu:
GTT – 1 duţine 160 m
GTT – 2 “ 223 m
GTT – 3 “ 48 m
GTT – 4 “ 50 m
GTT – 5 “ 95 m
Pored trakastih transportera u glavnoj liniji kontinuiranog transporta za centralni dio jame,
izmeĊu trakastih transportera br 4 i br 5 instaliran je laki otkopni transporeter tipa PF-1, duţine
30 m.
Na komornim otkopima i radilištima uţe pripreme za komorne otkope instalirani su laki otkopni
transporeteri tipa SKAT, snage motora 22 kW, sa duţinama do 60 m.Najĉešće se u funkciji,
ovisno od dinamike radova u otkopnom polju, nalazi 3-5 grabuljastih transportera.
4.1.4.3. Sistem za dopremu repromaterijala
Repromaterijal se do utovarne stanice doprema preko izvoznog okna i lokomotivskog transporta
glavnim otpremnim prekopom.Na pretovarnom mjestu (k –77,53 m, utovarana stanica) ugraĊena
je pogonska stanica postrojenja za dopremu repromaterijala gornjom šinom tipa «Sarf». Sa
pretovarnog mjesta na radilišta u aktivni dio centralnog dijela jame, poloţenom trasom,
svakodnevno se dopremaju potrebne koliĉine repromatareijala.
33
Slika br 3: Šema transporta "Stare jame" (diskontuirani transportni sistem)
34
4.1.4.4. Izrada jamskih prostorija
Radovi pripreme locirani su u centralnom dijelu jame, u TB-I na pripremi otkopnog polja OP-2
Izrada jamskih prostorija u "Staroj jami" izvodi se klasiĉnim naĉinom izrade, sa slijedećim
osnovnim fazama:
- predvrtavanje
- bušenje i punjenje minskih bušotina
- miniranje i ruĉni utovar iskopine
- podgraĊivanje
Osnovni hodnici: transportni i ventilacioni rade se u uglju, u krovnom dijelu sloja.
PodgraĊivanje osnovnih hodnika vrši se drvenom, a u ugroţenim dionicama ĉeliĉnom luĉnom
podgradom, svijetlih profila (Fs) 7-10 m2.
Otkopne prostorije u polju rade se u uglju.Krovne okopne prostorije rade se u krovnoj ugljenoj
ploĉi ispod neposredne kreĉnjaĉke krovine a podgraĊuju se trapeznom drvenom podgradom.
Podne otkopne prostorije rade se u podnom dijelu sloja sa ostavljanjem zaštitne ugljene ploĉe
pema neposrednoj podini od 0,5 – 1 m a podgraĊuju ĉeliĉnom luĉnom podgradom, svijetlih
profila 7-9 m2.Zalaganje prostorija vrši se hrastovim ili borovim zalogom debljine d = 4 cm.
Bušenje minskih bušotina vrši se elektriĉnim jamskim bušilicama snage 1,1-1,5 kW. Minske
bušotine buše se sa preĉnikom Φ 42, duţine 1,2 – 1,5 m, a bušotine za predvrtavanje istim
preĉnikom bušotine sa duţinom 4,0 m.
Utovar iskopine vrši se ruĉno, a odvoz grabuljastim transporterima tipa SKAT ili PF-1.
4.1.4.5. Sistem odvodnjavanja
Odvodnjavanje na pogonu “Stara jama” vrši se kaskadno sa niţih horizonata ka višim, putem
ĉetiri glavna pumpna mjesta.
Voda koja se skuplja u centralnom dijelu jame pumpa se sa pumpnog mjesta na k –119,00 m
(PS-11) u glavnu pumpnu stanicu na H – 400 m. Dio vode iz starih radova centralnog dijela
jame uvodi se u pumpnu stanicu na k-99,0 m (PS 53) a ista se prebacuje pumpama u pumpnu
stanicu na H-400 m.U pumpnu stanicu na H-400 m, dovodi se gravitaciono i voda koja je
ucjevljena na starom središnjem niskopu koja se vodi posebnim cjevovodom kroz centralni dio
jame, kao i voda koja se skuplja u prekopu i slobodnoj dubini okna, te voda koja se skuplja u
juţnom dijelu jame.
Iz glavne pumpne stanice na H – 400 m vode se baca putem dva cjevovoda u glavnu pumpnu
stanicu na H – 275 m, a odatle putem dva cjevovoda kroz izvozno okno vani, na Separaciju.
Voda koja se skuplja u izvoznom oknu iznad k 220 m, kao i dotok vode na ventilacionom oknu i
izlaznim prostorijama prema ventilacionom oknu (juţni izlaz) iznad ove kote, skuplja se u
glavnoj pumpnoj stanici H – 100 m i odatle se putem dva cjevovoda baca vani na Separaciju i za
potrebe kupanja radnika.Opisani sistem odvodnjavanja prikazan je na slici br 4. Kvalitet jamske
vode koji se koristi za potrebe pogona „Seperacije“ i voda za kupanje radnika – ispitivanja u
toku.
Na osnovu dopunskog rudarskog objekta pripreme i otkopavanja komornom otkopnom
metodom glavnog ugljenog sloja u otkopnom polju OP-5 centralnog dijela tektonskog bloka
TB-I u jami ''Stara jama'' JP elekroprivreda BiH d.d Sarajevo ZD RMU ''Zenica'' d.o.o.
Zenica (rudarsko-mašinski dio) Zenica, mart 2011 god.
- Ukupna otkopana i otvorena površina “Stare jame” iznosi 1,5 km2. To je prema
veliĉinama u ostalim rudnicima dosta velika pvoršina, a sa te drenirajuće površine
putem sistema za odvodnjavanje jame ''Stara jama'' na površinu se ispumpava 3,5
35
m3/min vode. Odvodnjavanje jame vrši se tako što se voda sa niţih horizonata
pumpama izbacuje na više horizonte i tako kaskadno do površine. Na osnovu
hidrogeoloških prilika, veliĉine dotoka vode u jamske prostorije i sistema odvoĊenja
vode na površinu moţe se reći da troškovi odvodnjavanja neznatno utiĉu na cijenu
proizvodnje uglja.
Koliĉina vode koja se ispumpa putem sistema za odvodnjavanje jame ''Stara jama''
- na dnevnom nivou iznosi: Q = 5 040 m3/dan
- na mjeseĉnom nivou: Q = 151 200 m3/mjes.
- na godišnjem nivou: Q = 1 814 400 m3/god.
36
Slika br 4: Šema odvodnjavanja "Stare jame"
37
4.1.4.6. Provjetravanje jame
Glavno provjetravanje
Svjeţa zraĉna struja uvodi se u jamu po izvoznom oknu i glavnom izvoznom niskopu, dok se
izlazna zraĉna struja izvodi kroz ventilaciono okno-na pomoćni ventilator iz juţnog dijela jame i
središnji niskop-na glavni ventilator iz zapadnog i centralnog dijela jame.
Za provjetravanje juţnog, centralnog i zapadnog dijela jame svjeţa zraĉna struja se uvodi
glavnim izvoznim oknom. Dio zraĉne struje se odvaja za provjetravanje prekopa na horizontima
k 177,97 m i k 46,86 m. m te dva ogranaka: ogranak za provjetravanje magacina eksplozivnih
sredastava (MES) i ogranak za provjetravanje prostorije remize za lokomotive i TS «Remiza».
Izlazne zraĉne struje ogranaka se spajaju i sa zraĉnim strujama sa horizonata forniraju juţni
izlaz.
Glavnina ulazne zraĉne struje struje glavnim otpremnim prekopom vodi se do utovarne stanice
(otpremni prekop k –77,53 m) u centalnom dijelu jame, gdje se formiraju tri ogranka: ogranak
po glavnom otpremnom prekopu, te dva ogranka–paralele kojima se zrak transportnim i
dopremnim niskopom uvodi u u aktivni dio jame.
Zraĉna struja za OP-1 dijeli se na dvije paralele (ogranka): paralela za provjetravanje aktivnog
komornog otkopa i paralela za provjetravanje radilišta pripreme za komorne otkope (podna i
krovna otkopna prostorija).Izlazna zraĉna struja sa aktivnih radilišta i otkopa OP-1 formira
izlaznu zraĉnu struju iz aktivnog dijela jame.
Ulazna zraĉna struja koja se u jamu uvodi glavnim izvoznim niskopom, sluţi za provjetravanje
gornje dionice niskopa.Ona se na prostoriji 54 spaja sa ogrankom izlazne zraĉne struje iz donjeg
dijela glavnog izvoznog niskopa te sa izlaznim zrakom iz centralnog dijela jame, formira
ukupnu izlaznu zraĉnu struju zapadnog i centralnog dijela jame na središnji niskop-glavni
ventilator, odakle se ventilacionim postrojenjem izvodi vani.
Postojeći sistem razvoĊenja zraka prikazan je na slici br 5
Separatno provjetravanje
Provjetravanje slijepih dijelova pripremnih radilišta u svim fazama vrši se separatno
kompresionim naĉinom, pomoću cijevnih kompresiornih ventiilatora i fleksibilnih PVC
cjevovoda.
Cijevni ventilatori za separatno provjetravanje radilišta ugraĊuju se u protoĉnim ograncima
ulazne zraĉne struje sa koliĉinama zraka koje su veće za 30 % u odnosu na kapacitet
predviĊenog cijevnog ventilatora.
Lokacija ugradnje ventilatora mora biti najmanje 10 m udaljena od ulaza u separatno
provjetravano radilište, u ulaznoj zraĉnoj struji.
Ventilacione cijevi koje se ugraĊuju moraju posjedovati atest za metanske uslove rada. Potrebna
koliĉina zraka kojima se provjetravaju aktivna radilišta u jami odreĊena je u odnosu na slijedeće
zahtjeve:
- apsolutni dotok metana
- razreĊenje plinova od miniranja
- minimalna brzina kretanja povratnog zraka sa radilišta
Na osnovu proraĉuna potrebnih koliĉina zraka za pripremna radilišta odabrani su i odgovarajući
separatni-cijevni ventilatori.
38
Na «Staroj jami», ovisno o karakteristikakama radilišta, uvaţavajući rezultate proraĉuna
potrebnih koliĉina zraka, koriste se cijevni ventilatori sa slijedećim osnovnim karakteristikama:
-preĉnik cijevnog ventilatora =400-800 mm,
-snaga motora cijevnog ventilatora: P=2,5-37kW,
-kapacitet cijevnog ventilatora: Q= 1,5-15 m3/s
-depresija cijevnog vetilatora: h=400-4000 Pa
Veći tipovi ventilatora, snage motora preko 20 kW, koriste se uglavnom za izradu istraţnih
prostorija i prostorija otvaranja sa većim duţinama (preko 300 m), dok se za izradu otkopnih
prostorija (duţine do 150 m) koriste manji ventilatori, snage do 7,5 kW.
Za voĊenje zraka koristi se fleksibilni PVC cjevovod koji posjeduje atest za metanske uslove
rada preĉnika =400-800 mm, sa duţinama cijevi 10 m.
Difuzno provjetravanje
U “Staroj jami” difuzno se provjetravaju dijelovi prostorija ispred izolacionih objekata koji
odvajaju stare radove od aktivnih dijelova jamskih prostorija koje se provjetravaju mehaniĉkim
putem. Maksimalna duţina difuzno provjetravanih prostorija iznosi do 10 m.
U sluĉajevima kada se difuznim provjetravanjem prostora ispred muljnih ĉepova ne obezbjeĊuje
kvalitetno–sigurno provjetravanje, dograĊuju se za poboljšanje provjetravanja razni sistemi za
poboljšanje kvaliteta provjetravanja.Najĉešće su to kombinacije regulacionih pregrada sa
ventilacionim zavjesama ili cjevovodima.Regulacionom pregradom izvši se odreĊeno smanjenje
profila prostorije te se dio zraka ventilacionom zavjesom ili cjevovodom usmjeri-vodi ispred
muljnog ĉepa.Zavjesa ili ventilacioni cjevovod (metalni cjevovod ili rebrasta-armirana PVC
ventilaciona cijev) postavlja se po sredini - ispod stropa, difuzno provjetravane prostorije, od
regulacione pregrade do muljnog ĉepa.Materijali koji se koriste za izradu zavjese i cjevovodi
moraju odgovarati zahtjevim za metanske uslove rada.
Pristup prostorima koji se provjetravaju difuzno dozvoljen je samo uz prisustvo struĉnih lica
(tehniĉko osoblje i nadzorno osoblje) koja su osposobljena za rukovanje i posjeduju prenosne
instrumente za mjerenje jamskih plinova.
Osnovni parametri ventilacione mreţe
Osnovni parametri ventilacione mreţe u “Staroj jami” u postojećem reţimu ventilacije imaju
slijedeće vrijednosti:
Parametri ventilacione mreţe za juţni dio jame-pomoćni ventilator
- Koliĉina zrak za provjetravanje juţnog dijela jame: Q = 9,78 m3/s
- Depresija juţnog dijela jame: h = 230 Pa
- Otpor juţnog dijela jame: R = 2,40 Ns2 m
-8
- Ekvivalentni otvor juţnog dijela jame: A = 0,767 m2
Parametri ventilacione mreţe za zapadni dio jame-glavni ventilator
- Koliĉina zraka za provjetravanje zapadnog dijela jame: Q = 24,75 m3/s
- Depresija zapadnog dijela jame: h = 2180 Pa
- Otpor zapadnog dijela jame: R = 3,56 Ns2 m
-8
- Ekvivalentni otvor zapadnog dijela jame: A = 0,630 m2
-
Parametri ventilacione mreţe ukupno jame:
- Ukupna koliĉina zraka kojom se provjetrava: Q = 34,53 m3/s
- Ukupna depresija jame: hu = 862,88 Pa
39
- Ukupan otpor jame: Ru= 0,7237 Ns2 m
-8
- Ukupan ekvivalentni otvor jame: Au = 1,019 m2
Slika br 5: Linearana šema provjetravanja "Stare jame"
40
Postrojenja za glavno provjetravanje
Provjetravanje u “Staroj jami” vrši se mehaniĉkim putem-depresiono, sa dvije ulazne i dvije
izlazne zraĉne struje.
Za juţni dio jame ventilatorsko postrojenje ĉine dva centrifugalna ventilatora, ŠKODA tip N0
3871 od kojih je jedan u radu, a drugi u rezervi sa slijedećim konstruktivnim karakteristikama:
Q = 33,00 m3/s
h = 980 Pa
n = 375 0/min
N = 40 kW
Za postojeći sistem provjetravanja juţnog dijela jame radna taĉka ventilatora je:
Q = 9,78 m3/s
h = 230 Pa
Postojeće ventilaciono postrojenje, na središnjem niskopu ĉine dva aksijalna ventilatora tipa
KGL-160 II proizvod firme “KORFMAN” od kojih je jedan u radu a drugi u rezervi
Konstruktivne karakteristike navedenih ventilatora su slijedeće:
Q = 30 – 80 m3/s
h = 1000 – 4000 Pa
n = 1 485 o/min
i = 0,70 – 0,83
N = 350/380 kW
Za postojeći sistem provjetravanja zapadnog i centralnog dijela jeme radna taĉka ventilatora je:
Q = 24,75 m3/s
h = 2180 Pa
Koeficijent regulacije rada ventilatora: K = 1,371
GLAVNI VENTILATOR
U periodu snimanja izmjerene su slijedeće osnovne veliĉine:
Ukupna emisija izlazne zraĉne struje „Stare jame" na difuzoru glavnog ventilatora (kapacitet
glavnog ventilatora) : 1980 m3/min
Depresija glavnog ventilatora : 2280 Pa
Barometarski pritisak: 97,33 kPa
Apsolutni pritok metana : 2,77 m3CH4/min
Apsolutni pritok ugljendioksida: 7,05 m3CO2/min
- Ni minimalni sadrţaj ugljenmonoksida nije izmjeren na ventilatoru,glavnom izlazu iz jame, a
poţar se gasi na dubini od 700,0 m u jami gdje se potpuno izoluje od dotoka kisika pa nema ni
teoretske šanse da ugljenmonoksid izlazi na ventilator.
POMOĆNI VENTILATOR
U periodu snimanja izmjerene su slijedeće osnovne veliĉine:
Ukupna emisija izlazne zraĉne struje „Stare jame" na difuzoru pomoćnog ventilatora
(kapacitet pomoćnog ventilatora): 575 m3/min
41
Depresija glavnog ventilatora: 270 Pa
Barometarski pritisak: 97,33 kPa
Apsolutni pritok metana: 0.12 m3CH4/min
Apsolutni pritok ugljendioksida: 0,74 m3CO2/min
- Ni minimalni sadrţaj ugljenmonoksida nije izmjeren na ventilatoru,pomoćnom izlazu iz jame,
a,poţar se gasi na dubini od 700,0 m u jami gdje se potpuno izoluje od dotoka kisika pa nema
ni teoretske šanse da ugljenmonoksid izlazi na pomoćni ventilator.
Kao posljedica veći endogenih oksidacioni procesa u Staroj jami nastali u periodu:
12.02.1994,31.3.1995,1.4.1995,1.2.1999,17,09,1999,18.10.1999,20.10.1999,12.05.2002,12.04
.2003,22.12.2003.
uzorkovanjem jamskog vazduha u izlalazu iz jame na glavnom ventilacionom postrojenju
te obradom u labaratori utvrĊen su odreĊene kocentracije CO i CO2 koje su u toku sanacije
oksidacionog procesa eliminisane.Pojav sadrţaja CO I CO2 u glavnoj izlaznoj vazdušnoj struji
pored ispitivanja hemijskom analizom automatski se i registruje putem digitalne
metanometrije sa memorisanjem podataka u kompjuterskom sistemu na pogonu Stara jama.
U knjigama hemijski analiza na pogonu Stara jama registrovane su pojave koncentracija CO i
CO2 u periodu nastanka endogenih oksidacioni procesa. Od februara 1994 godine do danas
koncentracija CO i CO2 u glavnoj vazdušnoj struji na glavnom ventilacionom postrojenju nisu
prelazile iznad propisane granice, CO je registrovan u granicama od 0,0015-o,oo5 %,i CO2
od o,1 -0,25% na koliĉinu vazduha od 2124,03-2318,8m3/min
Na osnovu ĉlana 275Propisa o tehniĉkim mjerama i zaštite pri rudarstvu podzemni radova
RMU ZENICA pogon Stara jama na poĉetku kalendarske godine obraĊuje koliĉinu
izdvojenog CH4 u atmosferu putem glavnog i pomoćnog ventilatora za predhodnu godinu .
U knjigama BILANSA METANA za:,2007.2008,2009 i 2010 da su vrijednosti izdvojenog
metana u atmosferu putem glavnog i pomoćnog ventilatora regisrovane na vjetrenim
stanicama glavne vazdušne struje odreĊene koliĉine kako slijedi:
42
4.1.4.7 Sistem za zamuljivanje u jami
Sistem za zamuljivanje satoji se od pumpe sa mješaĉem i cjevovoda za zamuljivanje.U
mješaĉ se pepeo ubacuje-dozira pomoću traĉnog (gumenog) transportera a posebnim
cjevovodom dozira se (dodaje) voda.Izmiješana pulpa se pumpom ubacuje u cjevovod za
zamuljivanje, kojim se pulpa vodi do pripremljenog izolacionog objekta.Za zamuljivanje se
koristi tkz "kvašeni pepeo" koji se do postrojenja doprema kamionima sa otvorenim
sandukom.
U pogon "Stara jama" u funkciji su dva odvojena sistema za muljanje (istih karakteristika):
-sitem za muljanje sa površine, sa cjevovodom poloţenim preko tkz "Poljskog niskopa" i
izlaznih prostorija centralnog dijela jame.
-sistem za muljanje iz jame-sa utovarne stanice K-77,53 m, sa cjevovodom poloţenim u
ulaznim prostorijama centralnog dijela jame
4.1.4.8. Sistem daljinske kontrole plinskih i ventilacionih parametara
DRP sistema daljinskog praćenja i nadzora ventilaciono-gasnih parametara opremom
proizvoĊaĉa CARBOAUTOMATYKA-Poljska u jami "Stara jama" RMU "Zenica" d.o.o.
Zenica, Zenica, mart 2008. god, odobren od FMERI rješenjem: Up/I br: 06-18-127/08 od
09.05.2008. g.
Rješenjem FMERiI, Mostar pod brojem Up/I 06-18-137/2008 od 23.09.2008.godine odobrena
je upotreba sistema daljinskog praćenja i nadzora ventilaciono-gasnih parametara, opremom
proizvoĊaĉa Carboautomatyka-Poljska u pogonu "Stara jama" koji obuhvata:
A) Nadzemni dio
- Kompjutersku mjernu centralu tipa KSP-2C, kapacitera 40 mjernih mjesta, za mjerenje
(CH4, O2, CO2, CO, v, t)
-Dispeĉerski personalni raĉunar sa LCD monitorom i štampaĉem
- Napojna 0,4/0,23 kV elektriĉna instalacija
- Sistem za rezervno napajanje
B) Podzemni dio
- Kablovska elektriĉna instalacija
- Iskljuĉivaĉi-relejni vezni ĉlanovi RVĈ-2
- Senzori metanometrijske centrale
Centrala KSP-2C sa ureĊajima koji su na nju prikljuĉeni komunicira koristeći metodu slanja
signala kodiranih uĉestalošću (frekvencijom).
Ciklusi mjerenja zavisno od davaĉa sa kojim sadejstvuje iznose:
-8 sekundi za stalno mjerenje,
-48 sekundi za cikliĉno mjerenje i
-240 sekundi za indikatore starijeg tipa
Kroz programsku matricu odašiljanja alarmnih impulsa, moguće je slanje alarma sa bilo koje
mjerne linije na drugu mjernu liniju.
Centrala sadejstvuje sa velikim brojem davaĉa (indikatora) dostupnih na trţištu, kao što su:
-mjeraĉi metana,
-mjeraĉi ugljenmonoksida,
-mjeraĉi kiseonika,
43
-mjeraĉi ugljendioksida,
-mjeraĉi temperture zraka,
-mjeraĉi brzine zraka i
-drugi mjeraĉi
Kompjuter, koji je dio sistema za kontrolu sigurnosti rada, omogućava opslugu do 400 mjernih
linija. Na monitoru prikazani su: rezultati mjerenja, svjetlosna signalizacija predalarmnih i
alarmnih pragova davaĉa, pokazatelji stanja ispravnosti linija i drugi pokazatelji
stanja.Kompjuter i monitor smješteni su u prostoriji deţurnog na metenometrijskoj centrali-
kontrolora.Prostor za smještaj mora ispunjavati slijedeće uvjete:
-temeperatura zraka 15-300 C,
-relativna vlaţnost zraka do 80%
-mehaniĉka izlaganja: udari i vibracije, nisu dopuštena.
Putem mjerne linije, postoji mogućnost voĊenja razgovora deţurnog sa centrale sa kontrolorom u
jami.
Napajanje davaĉa vrši se u potpunosti sa površine rudnika bez potrebe ugradnje dodatnih
napojnih kutija i akumulatora.
Centrala se napaja radnim naponom od 220 V/50Hz, a opsluţuje 40 opsluţivanih mjesta
(davaĉa), sa tri alarmne granice-praga.
-alarm prirasta i opadanja (APS)
-upozoravajući alarm (AO), sa moguĉnošću nezavisnog iskljuĉenja i
-glavni alarm (AG)
Taĉnost centrale prereĉunato na koncentraciju metana do 5%, iznosi 0,04%.
Oĉitavanje veliĉine mjerenja:
za metanometar CPC-2 0-100% CH4
za davaĉ brzine zraka SAT-1 0-5m/s ili 0-20 m/s
za davaĉ koncentracije ugljen monoksida CSTW-3/200 0-200 ppM CO
za davaĉ koncentracije ugljen monoksida CSTW-3/1000 0-1000 ppM CO
za indikator temperature zraka CTP-3 -200 do +50
0
za indikator temperature zraka CST-3 +100 do +25
0
za indikator koncentracije ugljen monoksida MICO2 0-2,5% CO2
Za smještaj centale KSP-2C, ureĊena je u upravnoj zgradi pogona «Stara jama», prostorija koja
ispunjava traţena uvjete za smještaj.
4.2. POGON "SEPARACIJA"
4.2.1. Uvod
Rudnik "Zenica" u Zenici pripada onim rudnicima koji poslije II svjetskog rata nisu gradili
nove kapacitete za ĉišćenje rovnog uglja, nego samo male klasirnice na pojedinim pogonima
tj. pogonu "Raspotoĉje" i pogonu "Stranjani".
U Pogonu "Separacija" se ĉisti (oplemenjuje) rovni ugalj iz sva tri proizvodna pogona
RMU"Zenica".
GraĊevinski dio objekta linije prerade je u popriliĉno dotrajalom stanju. Mašine tasloţnice
(plakaonice) potiĉu iz Njemaĉke i ugraĊene su davnih tridesetih godina, dok je 1936 godine
izvršena prva znaĉajnija rekonstrukcija. Poslije ove rekonstrukcije nije se sve do 1970
44
godineništa promijenilo na Separaciji što bi bitno uticalo na tehnološki proces separisanja
rovnog uglja.Mašine taloţnice sa dvostrukim radnim prostorom namjenjene su u poĉetku rada
za troproduktivno separisanje i to za ĉisti ugalj, srednji produkt i ĉistu jalovinu. Prilikom
montaţe mašina taloţnica i njihovog probnog rada, bile su preinaĉene, tako da je jednostavno
pregraĊena plakaonica na mjestu za jalovinu, te se sada rade samo na dva produkta i to ĉistog
uglja i jalovine. Razlog zašto su plakaonice bile tako prilagoĊene se ne zna ( na isti naĉin bile
su preinaĉene plakaonice u staroj separaciji rudnika Kakanj).
Kod ovih uvjeta rada vrlo teško je proizvoditi komercijalni ugalj sa ujednaĉenim kvalitetom
kojeg danas trţište traţi.Linija drobljenja i odsijavanja rovnog uglja pogona "Stara jama"
puštena je u rad 1984/85 godine, a 2004 godine izvršena je dogradnja mlina ML-5 i uspostava
kruţnog toka rada.
Ove promjene su uslijedile nakon promjene sitacije na trţištu tj. povećanom potrebom za
sitnim energetskim ugljem.
Godine 1979 uveden je postupak drobljenja jalovinske primjese i sraslaca koji je izdvojen iz
mašina taloţnica, kao i ruĉnog odabira sraslaca iz klase komada u pogonu prerade ugradnjom
IZP-e drobilice i proizvodnje tzv. uglja "jalovca". Obzirom na kompleksnost rada, odrţavanja
postrojenja (trakastog transportera A i B, IZP-e drobilice, elevatora E8 i sita S5), malog
uĉinka, smanjenja buke i zaprašenosti u pogonu prerade izvršena je rekonstrukcija 2007
godine tako što je ugraĊena traka A1 za prihvatanje jalovinske primjese iz asortimana kocka,
te time eliminisan i privremeno zamrznut rad navedenih pet postrojenja.
4.2.2. Opis osnovnih tehnoloških sistema
Pogon Separacija radi u dvije tehnološke linije:
-I Tehnološka linija "mokro-suhe" prerade rovnog uglja (mokrom metodom i suhom metodom
prerade)
-II Tehnološka linija drobljenja, odsijavanja i mljevenja rovnog uglja
Navedene linje prerade prikazane su na slici br 6: Tehnološka šema prerade uglja na pogonu
"Separacija" RMU "Zenica"
Sva proizvedena koliĉina rovnog uglja iz sva tri proizvodna pogona RMU"Zenica", preraĊuje
se na pogonu "Separacija" do konaĉnih komercijalnih proizvoda.
Zbog usklaĊivanja kvantitativnih potreba i zadovoljavanja kvaliteta komercijalnih ugljeva
nakon prerade rovnog uglja sa planiranom prodajom kako prema većim kupcima tako i
maloprodajom RMU "Zenica", ima mogućnost da na pogonu "Separacija" preraĊuje rovni
ugalj kombinovanom "mokro-suhom" metodom i metodom drobljenja uglja.
Rovni ugalj pogona "Stara jama" preraĊuje se na liniji za drobljenje, odsijavanje i mljevenje
umješavajući pri tome i odsijanu krupniju granulaciju (komad) sa tehnološke linije za preradu
iz rovnog od pogona "Raspotoĉje" i "Stranjani". Na ovoj tehnološkoj liniji proizvodi se
asortiman sitni-energetski ugalj granulacije (- 30 + 0 mm) za poznate kupce T.E. Kakanj i
Arcelor-Mittal.
Rovni ugalj iz pogona "Raspotoĉja" i "Stranjana" preraĊuje se tehnološkom linijom za mokru
preradu, proizvodeći pri tome komercijalne ugljeve već pomenutih asortimana.
Kvalitativno-kvalitativna kontrola ulazne sirovine (rovnog uglja) s proizvodnih pogona na
pogon prerade vrši se vaganjem na drumskoj vagi, kao i uzimanjem uzorka zbog utvrĊivanja
kvaliteta. Nakon prijema rovnog uglja i procesa prerade do finalnih proizvoda (asortimana)
45
ponovo se vrši tehniĉka kontrola kvantiteta i kvaliteta po standardima koji regulišu ovu oblast,
prema slijedećoj šemi:
ULAZ-PRIJEM SIROVINE:
ULAZ SIROVINE → TEHNIĈKA → a) DRUMSKA VAGA == KVANTITET
"ROVNI UGALJ " KONTROLA b) UZIMANJE UZORKA == KVALITET
I LABORAT.ANALIZA
IZLAZ GOTOVOG PROIZVODA:
a) DRUMSKA VAGA == KVALITET
IZLAZ PROIZVODA → TEHNIĈKA → ili ŢELJEZN: VAGA
"ASORTIMANI" KONTROLA b) UZIMANJE UZORKA == KVALITET
I LABORAT.ANALIZA
Podaci o prašini pogona "Separacija" su navedeni iz odobrenog, vaţećeg Elaborata od strane
Federalnog ministarstva za rudarstvo, a izmjerene vrijednosti su poreĊene sa maksimalno
dozvoljenim koncentracijama iz elaborata.
Eksplozivna karakteristika ugljene prašine, Ek, iz pogona „Separacije” Zenica iznosi 216
bar/s, pa se ova prašina svrstava u eksplozivno opasnu prašinu.
Donja granica eksplozivnosti nataloţene ugljene prašine (Cmin) u sistemu: prašina-vazduh
iznosi 70 6,1 g/m3.
Ocjena ugroţenosti radnih prostorija od eksplozivne ugljene prašine izvršena je na bazi
preporuke date u IEC 79-10. Prema preporuci ocjena ugroţenosti radnih prostorija se vrši na
bazi uporeĊivanja vrijednosti izmjerene zaprašenosti (Ce) i dozvoljene koncentracije prašine
(Cd), koja se izraĉunava iz izraza: Cd = ½ . Cmin = ½ .70 g/m
3 = 35 g/m
3. Napominjemo da se
naslage, deponije i gomile zapaljive i eksplozivne prašine moraju posmatrati kao i svaki drugi
izvor koji moţe formirati eksplozivne atmosfere.
Hemijskom analizom nataloţene ugljene prašine utvrĊen je sadrţaj nesagorive (inertne)
supstance od 32,36 do 65,93 teţinskih %.
“Nataloţena ugljena prašina je bezopasna ako sadrţi nesagorive supstance u koliĉini većoj od
70 teţinskih % u radnim prostorijama.
Nataloţena prašina je opasna ako ne ispunjava ove uslove”.
Na osnovu sadrţaja nesagorive supstance u nataloţenoj ugljenoj prašini uzetoj na radnim
mjestima pogonu „Separacija” Zenica u kojoj je hemijskom analizom utvrĊeno da je sadrţaj
inertne materije ispod 70 teţinskih %, NATALOŢENA UGLJENA PRAŠINA SE
SVRSTAVA U EKSPLOZIVNO OPASNE PRAŠINE.
46
Prijedlog za kategorizaciju ugljene prašine sa aspekta eksplozivnosti
Na osnovu izvršenih „in-situ” i laboratorijskih istraţivanja eksplozivnih karakteristika
ugljene prašine, a prema preuzetim standardima JUS B.Z1.063 i B.Z1.065, te odredbama IEC
79-10, predlaţe se donošenje Rješenja da:
RADNE PROSTORIJE POGONA „SEPARACIJE“ ZENICA SADRŢE EKSPLOZIVNO OPASNU UGLJENU PRAŠINU” Rezultati ispitivanja samozaljivosti ugljene prašine Zapaljivost nataloţene ugljene prašine predstavlja temperaturu na kojoj se upali: - 5 mm debeo sloj nataloţene ugljene prašine na zagrijanoj površini, u vremenu do 90
minuta. Za ispitivanje se uzima uzorak dijametra manjeg od 200 m.
Za ispitivanje zapaljivosti ugljene prašine korišteni su uzorci koji su uzeti za ispitivanje
eksplozivnosti ugljene prašine. Temperatura samozapaljenja 5 mm debelog sloja nataloţene
ugljene prašine se odreĊuje na aparaturi po Jentsch-u, u kojoj se posmatra vrijeme pojave ţara
u uzorku ugljene prašine koji se nalazi na horizontalnoj zagrijanoj površini, a prema normi
EN 50281-2-1:2002-
Ispitivanje zapaljivih karakteristika ugljene prašine prikazani su u tabeli
Sloj prašine debljine
mm
Temperatura oC
Rezultat testa Vrijeme pojave ţara
min
5 284 Pojava ţara 15
5 274 Nema ţara 10
5 272 Nema ţara 12
5 272 Nema ţara 8
Minimalna temperatura pojave ţara nataloţenog sloja, oC (T5mm) = 280 3,9
Ocjena zapaljivosti ugljene prašine
Laboratorijskim ispitivanjem uzoraka nataloţene ugljene prašine iz radnih prostorija Pogona
„Separacije” Zenica utvrĊena je temperatura samoupale od 280 3,9 oC.
Mjerenjem površinske temperature vodoravno postavljenih i do 60o prema horizontali
nagnutih elektro-ureĊaja, opreme i strojeva u trajnom pogonu i u prašinom nepokrivenom
stanju Pogonu „Separacije” Zenica utvrĊene su maksimalne temperature od 25 oC.
O C J E N A
Prema rezultatima „in situ” i laboratorijskih mjerenja u postojećim uslovima kod normalnog
rada postrojenja i opreme u Pogonu „Separacije” Zenica radne prostorije nisu ugroţene od
samozapaljenja ugljene prašine na osnovu kriterija t < 75 oC, odnosno predlaţe se da se
UGLJENA PRAŠINA IZ PROIZVODNOG POGONA „SEPARACIJA“ PROGLASI
NEOPASNOM OD SAMOZAPALJENJA
Obrazloţenje:
Temperatura samozapaljenja ispitivanog uzorka ugljene prašine iznosi od 280,0 3,9 oC.
47
Maksimalno izmjerena temperatura elektro-ureĊaja, opreme i strojeva u proizvodnom pogonu
„Separacije” Zenica je 25 oC. Temperaturna razlika izmeĊu temperature samozapaljenja i
temperature strojeva iznosi t = (280 oC – 25
oC) = 255
oC, što je više od propisane
minimalne razlike od 75 oC.
Ocjena agresivnosti ledbeće prašine
Mjerno mjesto Zaprašenost vazduha MDK
Ocjena ukupna mg/m3
respirabilna mg/m3
ukupna mg/m3
respirabil. mg/m3
MM 1 2,80 2,00
9,38 3,13
zadovoljava
MM 2 5,29 3,86 ne zadovoljava
MM 3 3,20 2,60 zadovoljava
MM 4 7,20 5,40 ne zadovoljava
MM 5 4,94 3,87 ne zadovoljava
Na osnovu izvršenih ispitivanja utvrĊeno je slijedeće:
koncentracije ukupne lebdeće prašine na radnim mjestima kretale su se od 2,80 do 7,20
mg/m3,
koncentracije respirabilne prašine kretale su se od 2,00 do 5,40 mg/m3,
sadrţaj slobodnog SiO2 u respirabilnoj prašini iznosi 1,20 %. Silicij(IV)-oksid se nalazi u
formi kvarca;
maksimalno dozvoljena koncentracija ukupne lebdeće prašine u iznosi 9,38 mg/m3,
maksimalno dozvoljena koncentracija lebdeće respirabilne prašine iznosi 3,13 mg/m3,
uporeĊivanjem izmjerenih koncentracija ukupne i lebdeće respirabilne prašine na radnim
mjestima u Pogonu „Separacije” Zenica sa maksimalno dozvoljenom koncentracijom (MDK),
konstatuje se prekoraĉenje koncentracije respirabilne prašine na mjernim mjestima 2, 4 i 5.
O C J E N A
Na osnovu „in situ” i laboratorijskih ispitivanja agresivnosti ugljene prašine predlaţe se da se
na osnovu odredbi JUS-a Z.B0.001, donese rješenje da je:
RESPIRABILNA PRAŠINA U RADNIM PROSTORIJAMA : PRESIPNO MJESTO Tr-8
NA Tr-9, PROSTORIJI GOTOVOG PROIZVODA I PROSTORIJI ROLLEN SITO
POGONA „SEPARACIJA” ZENICA AGRESIVNO OPASNA.
Obrazloţenje:
Na osnovu izvršenih ispitivanja koncentracija respirabilne lebdeće prašine, procenta
slobodnog SiO2, koji se nalazi u formi kvarca i uporeĊivanja sa MDK vrijednostima,
konstatuje se prekoraĉenje maksimalno dozvoljene koncentracije na navedenim radnim
mjestima u objektu Pogona „Separacija” Zenica.
48
Sprijeĉavanje nastajanja opasne ugljene prašine
Mjere koje se odnose na prvu liniju odbrane zasnivaju se na definisanju tehniĉkih rješenja za
sprijeĉavanje nastajanja opasne ugljene prašine. Osnovna mjera koja se primjenjuje za
navedeni cilj je izrada i ugradnja prskalica za orošavanje svih izvora nastajanja i emisije
prašine. U tom smislu bi trebalo Tehniĉkim projektom precizirati: mjesta ugradnje prskalica,
tip prskalica, potrošnju vode, proraĉun cjevovoda, proraĉun koliĉine i naĉina zbrinjavanja
otpadnih voda, koje mogu nastati pri provoĊenju ove zaštitne mjere.
Uklanjanje nastale ugljene prašine
Mjere koje se odnose na drugu liniju odbrane zasnivaju se na definisanju tehniĉkih rješenja za
uklanjanje nastale ugljene prašine. Ove mjere se mogu izvesti na dva naĉina:
Redovnim ĉišćenjem, sakupljanjem prašine u vreće i uklanjanjem nastale prašine iz pogona u
kojem se stvara
Redovnim pranjem radnih prostorija u kojima se izdvaja i taloţi ugljena prašina u radnim
prostorijama
Spreĉavanje upale nastale prašine
Mjere koje se odnose na ovu liniju odbrane odnose se na pravilno odrţavanje i rukovanje
elektriĉnim postrojenjima i ureĊajima koji mogu proizvesti varnicu dovoljne duţine trajanja
ĉija energija je dostatna za iniciranje upale oblaka prašine.
Svi dijelovi elektrouraĊaja koji se u toku rada zagrijavaju moraju biti pod stalnom kontrolom,
kako ne bi došlo do postizanja zagrijanosti ureĊaja ili dijela ureĊaja, koji bi mogao izazvati
samozapaljenje nataloţene ugljene prašine.
Prekidanje toka eksplozije
Prekid toka eksplozije ugljene prašine predstavlja skup mjera i sredstava koji se koriste kada
do eksplozije već doĊe, usljed loše realizacije prve tri linije borbe protiv eksplozije ugljene
prašine, odnosno za svoĊenje posljedica eksplozije na minimum. Ova linija podrazumjeva
primjenu sistema za suzbijenje eksplozije koji su tako dizajnirani da otkriju i zaustave
poĉetnu eksploziju, prije nego što se pritisak popne do praga štete za zatvoreni prostor.
Osnovne komponente sistema za suzbijanje eksplozija su: detektori pritiska, elektriĉna
instalacija, kontrolni sistemi i sistemi brzih aparata za gašenje.
Tehniĉkim projektom bi trebalo definisati izbor pouzdanog i efektivnog sistema za suzbijanje
eksplozije.
4.2.2.1. Tehnološka linija "mokro-suhe" prerade uglja-I
a) Mokra metoda prerade (tehnološka shema br. I)
Iz prijemnog bunkera za rovni ugalj, B u koji se odlaţe i priprema ugalj za preradu,
zapremine V= 1250 m3, kapaciteta cca 1.800 tona, ugalj se dozira ispod istog otvaranjem
49
dozera na trakasti transporter Tr.8, jednostavnim doziranjem, s mogućnošću umješavanja
uglja po kvaliteti. Rovni ugalj se dalje transportuje trakastim transporterom Tr.9 i pomoću
sipke usmjerava na prvo klasiranje- Rollen sito So, na kome se vrši odsijavanje frakcije
komada >80 mm od ostalog materijala (- 80 + 0 mm). Trakasti transporter Tr.C preuzima
odvojeni komad i isti odvozi van pogona, koji pomoću sipaĉe pada s odreĊene visine na tlo, a
potom se kamionom odvozi na drugu tehnološku liniju-proces drobljenja.
Prosjev < 80 mm ispod Rollen sita So, pomoću velikog dodajnog elevatora E1, podiţe se na
odreĊenu visinu, te putem sipke usmjerava na dvostruko vibraciono sito S1.
Dvostruko vibraciono sito S1 ima dvije etaţe mreţa prosijavanja.Na prvoj etaţi sa otvorom
30 mm odvaja se asortiman KOCKA granulacije (- 80 + 30 mm) a na drugoj asortiman
ORAH + GRAH, granulacije ( - 30 + 15 mm), prosjev SITNI granulacije (- 15 + 0 mm)
odlazi trakastim trnsporterom Tr.1 i Tr.2 i reverzibilnom trakomTr. i rasporeĊuje se u silose za
komercijalni ugalj. Odvojena granulacija kocka putem vodene struje transportuje se posebnim
kanalom do mašine taloţnice PL.4, a granulacija ORAH+GRAH zasebnim kanalom do
mašine taloţnice PL.1, na postupak odvajanja jalovinske primjese i pranja uglja iz pomenutih
asortimana. Mašine taloţnice (plakaonice) rade na principu razlike u specifiĉnim teţinama
izmeĊu ĉistog uglja i jalovinske primjese u vodenoj struji, gdje ugalj kao lakši pliva, a
jalovina kao teţa tone, raslojavaju se i iz mašina izlaze zasebnim kanalom ĉista i oprana
kocka, a potom elevatorom E 7, preko sita S4, sprema u silose predviĊene za kocku. Odvojena
jalovinska primjesa iz asortimana kocke odvodi se iz mašine taloţnice elevatorom E4
trakastim transporterom Tr.A1 i Tr.C na dalju preradu tj. liniju drobljenja zajedno sa
odvojenim komadom.
Po istom principu radi i mašina taloţnica PL.1, ĉisti ugalj ORAH+GRAH odvaja se na jednu
stranu, odvozi sa elevatorom E6 i pomoću sipke usmjerava na odsijavanje na sito S3, sa
otvorom mreţa 22mm.Po prosijavanju odvaja se na dvije frakcije ORAH (- 30 + 22 mm) i
GRAH (- 15 + 22 mm), te sprema u zasebne silose. Jalovinska primjesa iz ovog asortimana
elevatorom E2 odlazi van pogona prerade.Utovar finalnih proizvoda u kamione se vrši
otvaranjem sipaĉa (filbanki) ispod zasebnih silosa za komercijalne ugljeve odvojenih po
asorimanu, a boĉnim filbankama u vagonski prevoz.
Za potrebe rada pogona "Separacija" mokrom metodom koristi se jamska voda, koja se iz
sabirnog bazena pomoću pumpe p.1 i p.2, kapaciteta Q = 4,2 m3/min podiţe do sita S1 te
transportuje gornje pomenute asortimane zasebnim kanalima do mašina taloţnica PL.4 i PL.1.
Dodatnu koliĉinu vode za potrebe rada mašina taloţnica zbog potiska i efikasnosti istih vrši
pumpa p3 ili p4, kapaciteta Q = 15m3/min, reciklirajućom vodom iz zasebnog bazena
primarnog taloţnika.
Sva otpadna voda nakon mokre prerade zasebnim kanalom odlazi na proces dvostrukog
preĉišćavanja, metodom taloţenja prvo u primarnom a potom u sekundarnom taloţniku.
Perforiranim elevatorom E5 izvlaĉi iz primarnog taloţnika sve istaloţene krupnije ĉestice
koje su ponesene iz mašina taloţnica u silos za sitni ugalj, dok se elevtorom E 9 izvlaĉe sitnije
(fine) ĉestice u vidu taloga iz sekundarnog taloţnika.Istaloţene ĉestice umješavaju se sa
odvojenom granulacijom komada i odvozi na dalju preradu tj. liniju drobljenja.
b)Suha metoda prerade (tehnološka šema I)
Prateći opis postupka rada mokre prerade i tehnološku shemu br. I na sipaĉi izmeĊu
elevatora E1 i dvostrukog vibracionog sita S1, ostavljena je mogućnost da se otvaranjem ili
zatvaranjem šibera na sipki sav prosjev nakon prvog odsijavanja na Rollen situ So (-80 + 0
50
mm) moţe preusmjeriti prema potrebi na suhu metodu prerade.Pomoću transportnih traka
Tr.1, Tr.2 i Tr.6 vrši se transport uglja do sita S7 gdje se vrši klasiranje uglja na dvije frakcije,
krupniju - 80 + 30 mm i sitniju tj. prosjev - 30 + 0 mm.
Suha metoda prerade uglavnom se primjenjuje u alternativnim sluĉajevima u zavisnosti od
kvaliteta rovnog uglja ili eventualnog zastoja koji moţe biti izazvan kvarom na postrojenjima
za mokru preradu ili prekidom dotoka jamske vode u sabirni bazen.
Pogon "Separacija" ima mogućnost da po potrebi preraĊuje i rovni ugalj pogona "Stare jame
na tenološkoj liniji I, tj. po metodi mokre odnosno suhe prerade.
Rovni ugalj iz pogona "Stara jama" izvozi se u jamskim vagonetima, zatim lanĉanikom L
odvozi se do prvog kruţnog istresaĉa (vipera) V1 gdje se istresa, ako se prerada vrši po
tehnološkoj liniji br. I.U ovoj vrijanti direktno se istresa rovni ugalj pogona "Stare jame" na
Rollen sito S0, sa mogućnošću umješavanja i rovnog uglja iz bunkera za rovni ugalj B.
Koliĉina rovnog uglja se u ovom sluĉaju mjeri po formuli:
TEŢINA ROVNOG UGLJA=BROJ VAGONETA x KOEFICIJENT ZAPUNJENOSTI.
Koeficijent zapunjenosti=800 kg/vagonetu.
MeĊutim, ako se preraĊuje rovni ugalj pogona "Stare jame" na drugoj tehnološkoj liniji, II
onda se jamski vagoneti istresaju na kruţnom istresaĉu (viperu) V3 u silos, a potom se ugalj
kamionom odvozi na drumsku vagu zbog utvrĊivanja koliĉine i preraĊuje po opisu postupka
tehnološke linije drobljenja II.
4.2.2.2.Tehnološka linija drobljenja, odsijavanja i mljevenja uglja-II
Na tehnološkoj šhemi pogona "Separacija", prikazana je i linija za drobljenje, odsijavanje i
mljevenje rovnog uglja- II.
Na platou ispred grabuljastog transportera, Gr vrši se priprema uglja za drobljenje tj.
umješava se rovni ugalj pogona "Stare jame" sa komadom izdvojenim sa tehnološke linije za
preradu I i ugljenim talogom iz sekundarnog taloţnika. Na ovoj liniji proizvodi se sitni
energetski ugalj granulacije ( - 30 + 0 mm), potrebne kvalitete, po ugovoru izmeĊu prodavca
i kupca.
Opis postupka
Umješavanje ugljeva vrši se ULT-om (utovarivaĉem), a potom se postepeno dozira na
grabuljasti transporter Gr koji vozi ugalj na trakasti transporter Tr.10 i dalje do UGP-e
drobilice Dr.2. Ispred ulaza uglja u drobilicu vrši se ruĉno izdvajanje jalovinske primjese i
drugog otpada koji se pojavi u uglju te privremeno odlaţe na predviĊeno mjesto. UGP-e
drobilica drobi ugalj na granulaciju (- 60 + 0 mm), sprema u silose, i pomoću dozera
(filbanki) rasporeĊuje na trakasti transporter Tr.11 i Tr.12, do sita S6, gdje se klasira ugalj na
dvije frakcije: prosjev granulacije ( - 30 + 0 mm).Iz sita ugalj direktno pada u prevozno
sredstvo i nadsjev granulacije (- 60 + 30 mm), koji preko sipke ulazi u mlin BL- 5. Mljevenje
uglja u mlinu BL-5 vrši se na granulaciju (- 30 + 0 mm) i putem trakastih transportera Tr.13 i
Tr.14 ponovo vraća u silos, te umješava sa drobljenim ugljem.
U ovoj liniji uspostavljen je kruţni tok mljevenja i ponovnog odsijavanja uglja. Na sipki iznad
mlina BL-5, postavljen je šiber-otvor, kojim se moţe diktirati promjena toka nadrešetnog
uglja
51
Slika br 6: Tehnološka šema prerade uglja na "Separaciji" RMU "Zenica"
52
4.2.2.3. Tehnološki sistem preĉišćavanja otpadne vode
Primarni taloţnik
Otpadna voda dolazi zasebnim kanalom u primarni taloţnik i ulijeva se u prvi dio
bazena.Unutar primarnog taloţnika postoje ĉetiri "labirint" prelivne pregrade koje imaju
ulogu da zaustave, ublaţe i umire dotok otpadne vode da se ponesene ugljene ĉestice mogu
istaloţiti.
Krupnije istaloţene ĉestice se skoncentrišu u prvom bazenu i izvoze se pomoću perifernog
elevatora E5- gdje se talog cijedi i sprema u silos (filbanku) komercijalnog uglja. Praţnjenje
preostala tri dijela bazena od taloga vrši se otvaranjem boĉnih šibera, ispiranjem i
prihvatanjem te vode u sekundarni taloţnik.
Dio preĉišćene prelivne vode iz prvog dijela bazena, primarnog taloţnika odlazi u zasebni
bazen nad kojim su instalisane pumpe P3 i P4 (Q= 15 m3/h), koje recirkulacijom ponovo
vraćaju vodu u mašine taloţnice PL.1 i P4.U toku tehnološkog postupka "mokre" prerade radi
samo jedna pumpa od 15 m3/h, dok druga sluţi kao rezerva.
Namjena: Primarni taloţni bazen ima namjenu da na principu taloţenja preĉišćava otpadnu
vodu koja dolazi iz mašina taloţnica (plakaonica), PL.1 i PL.2.
Na slici br 7 prikazano je šematski taloţenje otpadne industrijaske vode.
Slika br 7: Šema taloţenja otpadne industrijske vode
53
Sekundarni taloţnik
Sva prelivna otpadna voda iz primarnog taloţnika zasebnim kanalom dolazi i ulijeva se u
sekundarni taloţnik. Sekundarni taloţnik sastoji se iz dva dijela (bazena) koji su povezani
zasebnim kanalima zbog preusmjeravanja dotoka otpadne vode i konaĉnog prelivnog kanala
kojim se voda ispušta u kolektor "Ţeljezare- Zenica", koji vodi do recipijenta i ĉiji se stepen
oneĉišćenja odreĊuje. Sekundarni taloţnik radi po principu "dok se jedan bazen prazni, drugi
se puni". Praţnjenje prvog bazena vrši se perforiranim elevatorom E9 dok se drugi bazen
prazni utovarivaĉem
Namjena: Sekundarni taloţni bazen ima namjenu da još jednom dodatno istaloţi sve
ponesene ugljene ĉestice prije puštanja prelivne vode u kolektor-sistem "Ţeljezare-Zenica"
Muljni talog nakon prirodnog isušenja odlazi na tehnološku liniju umješavanja i dalju
preradu.Prilog br.7. Elaborat o ispitivanju fiziĉko-hemijskih karakteristika otpadnih voda-
monitoring RMU „Zenica“ pogon „Stara jama-Seperacija“ Zenica.
4.3. RJ "TRANSPORT"
Novom organizacijom RMU «Zenica» došlo je do formiranja R.J "Transport", koja obavlja
slijedeće poslove:
- Prevoz radnika Sluţbe obezbjeĊenja na relaciji Zenica-Raspotoĉje-Drivuša-Mošćanica,
prevoz radnika izmeĊu smjena, te prevoz radnika u sluĉaju povrede na radu.
- Prevoz repromaterijala od nabavljaĉa do RMU «Zenica» d.o.o. Zenica, te prevoz
repromaterijala unutar rudnika, tj.izmeĊu pogona Separacije, Raspotoĉja, Stranjana,
Stare jame.
- Vozilo Kedy vrši nabavku za komercijalnu sluţbu i po potrebi za druge pogone.
- Utovarivaĉi rade na preradi i utovaru uglja na pogonu «Separacija» pogonu
«Raspotoĉje». i po potrebi na pogonu «Stranjani».
- Vozilo kombi TAM 60 vrši prevoz eksploziva i drugih «B» materijala po potrebama
pogona.
- Kamioni vrše prevoz uglja za kupce: škole na podruĉju ZE-Do kantona, prevoz uglja
za PiO na podruĉju Opštine Zenica, prevoz uglja po osnovu gotovinske uplate.
- Prevoz uglja po osnovu kompenzacije i sl., te prevoz rovnog uglja sa pogona, prevoz
uglja za Grijanje i Mital Steel i druge kupce.
Za obavljanje gore navedenih zadataka R.J "Transport" posjeduje:
- Autobus TAM 190 – neispravan 1981.god.
- Autobus 60A6 – neispravan 1977.god.
- Kombi TAM 60 (prevoz eksploziva) – ispravan (nema ADR) 1978.god.
- Kombi VW 253 – neispravan 1985.god.
- Cisterna za gorivo – ispravna 1985.god.
- Kamion mercedes 813 – ispravan 1979.god.
- Kamion scanija P-94 – ispravan 1999.god.
- Kamion daewoo 15 T – ispravan 1999.god.
- Kamion raba I sa prikolicom – ispravan (vuĉ.vozilo 1980. prikol. 1981.)
54
- Kamion raba II sa prikolicom – ispravan (vuĉ.vozilo 1987.prikolica 1988.)
- Kamion kraz 2 kom – djelimiĉno ispravan
- Utovarivaĉ daewoo mega 300 III- ispravan 1999.god.
- ULT 160 – neispravan 1984.god.
- ULT 160 C – neispravan 1987.god.
- Buldozer TG 220 B neispravan 1987.god.
- Bager G-1000 neispravan 1986.god.
- Buldozer BNT 10 E neispravan 1988.god.
- Grejder MG/45 neispravan 1986.god.
4.3.1. OKVIRNI PLAN RADA RJ TRANSPORT ZA NAREDNI TROGODIŠNJI
PERIOD
RJ Transport u okviru RMU Zenica obavlja poslove prevoza ljudi, uglja i repromaterijala na
nivou Društva, prevoz uglja prema eksternim kupcima, prevoz repromaterijala za potrebe
Društva od strane eksternih dobavljaĉa, poslove iz djelokruga rada rudarsko-graĊevinske
mehanizacije, te odrţavanje i opravku prevoznih sredstava i rudarsko-graĊevinske
mehanizacije. Osnovna problematika u funkcionisanju ove RJ ogleda se u razliĉitosti
prevoznih sredstava što direktno utiĉe na razliĉitost rezervnih dijelova, nemogućnosti brze
nabavke istih (rok isporuke do mjesec dana) kao i stvaranje neophodne rezerve da bi se
smanjilo vrijeme opravke. Iz ovog proistiĉe da je sistem odrţavanja takav da se većim
dijelom obavlja "ad-hoc" nego što je to preventivno odrţavanje.
U narednom trogodišnjem periodu RJ Transport bi pruţala iste gorenavedene usluge, s tim što
je neophodno iste podići na viši nivo i u pogledu usluga prevoza kao i poslova odrţavanja.
Pod ovim se podrazumjeva podizanje na viši nivo pouzdanosti postojećeg voznog parka,
odnosno kvalitetnijeg pristupa odrţavanju vozila i rudarsko-graĊevinskih mašina u smislu
unifikacije istih te obezbjeĊenja nuţne rezerve dijelova i opreme kako bi se brţe i efikasnije
moglo pristupiti otklanjanju kvarova te smanjiti duţina trajanja istog.
Trenutno, RJ Transport raspolaţe sa slijedećim vozilima i mašinama:
VRSTA VOZILA ILI MAŠINE REG.OZNAKA GOD.PROIZ. NAPOMENA
SCANIA-p-94 994-T-131 1999.
DAEWOO 15T 422-M-936 1999.
DAF 883-T-257
RABA I F 375-K-638 1990.
RABA II F-26 484-J-904 1987. neispravan
MERCEDES LPK 913 776-M-105
MERCEDES 1213 987-E-996 1985.
KOMBI VW T-2 295-A-027 1985.
VW CADDY 233-J-772 1999.
UTOVARIVAĈ DAEWOO 422-M-937 1999.
UTOVARIVAĈ 160 C
BAGER G-1000 neispravan
55
PREGLED POPUNJENOSTI SISTEMATIZACIJE RADNIH MJESTA
Pregled popunjenosti vaţeće sistematizacije RJ Transport dat je u slijedećoj tabeli:
Br.izvr.po
sistematizaciji Trenutno
angaţovano Ĉekanje
OPŠTI POSLOVI 5 5
ODJ. SAOBRAĆAJA 31 23
ODJ.RUDARSKO-GRAĐ.MEH. 16 9
ODJ.ODRŢAVANJA 10 7
UKUPNO 62 43
OPREMA KOJU BI TREBALO NABAVITI U NAREDNOM PERIODU
Za kvalitetnije funkcionisanje RJ Transport u narednom trogodišnjem periodu bilo bi
neophodno izvršiti nabavku slijedeće opreme:
1. Kamion sa prikolicom ukupne nosivosti 30000kg i pogonom na tri osovine
2. Kamion nosivosti do 15000kg i pogonom na dvije ili tri osovine
3. Vozilo za prevoz eksploziva i drugih opasnih materija, nosivosti do 2000kg
4. Kombi za prevoz ljudi
5. Generalni remont više motora u cilju stvaranja rezerve
NEOPHODNA RADNA SNAGA U NAREDNOM TROGODIŠNJEM PERIODU
Za kvalitetnije funkcionisanje RJ Transport u narednom trogodišnjem periodu bilo bi
neophodno izvršiti popunjavanje postojeće sistematizacije naroĉito u dijelu koji se odnosi na
Odjeljenje saobraćaja te na Odjeljenje odrţavanja (automehaniĉar i autoelektriĉar).
4.4. RJ "ELAKTROMAŠINSKI REMONT I ODRŢAVANJE" (EMRIO)
Izradom nove sistematizacije radnih mjesta u RMU "Zenica"2007 god, formirana je nova
Radna jedinica Elektro-mašinki remont i odrţavanje. Ovo je uraĊeno u cilju centralizacije kao
i unifikacije elektro-mašinskog odrţavanja, te se od postojećih pogonskih radionica stvorila
jedna cjelina, što u krajnjoj instanci treba da dovede do poboljšanja samog odrţavanja kao i
kvalitetnijeg izvoĊenja srednjih i većih remonata postrojenja. Isto tako, ove radionice su u
zadnje vrijeme prevazišle svoju prvobitnu namjenu, a to se odnosilo na izvoĊenje manjih
opravki i remontnih zahvata, te se poĉelo i sa izradom jednostavnijih pozicija postrojenja, kao
i uspješnim izvoĊenjem srednjih i većih remonata istih.
Formiranjem RJ EMRiO stvorila mogućnost da se formiraju centralne kartoteke za elektro-
mašinska postrojenja, a samim tim i izvrši unifikacija rezervnih dijelova, što do sada nije bio
sluĉaj.
Centralna radionica locirana je u krugu pogonu "Stara jama", na lokaciji vanjske radionice,
tzv. "Pilana". U radionici su smještena Odjeljenja strojne obrade kao i Odjeljenje elektro
56
remonta, tako de su u jednom prostoru smještene mašine za obradu (tokarski strojevi i
glodalica) i ureĊaji za viklovanju elektromotora do 37 kW. U okviru odjeljenja strojne obrade
vrši se obrada postojećih dijelova postrojenja, te izrada novih pozicija.U sastavu ovog
odjeljenja se nalazi i kovaĉija..
Na lokaciji industrijskog kruga pogona "Stara jama_Rudnik", smješteno je i odjeljenje Trafo-
stanica i dalekovodi, koje pruţa usluge prenosa el. energije te odrţavanja postrojenja za
prenos, a obuhvata i TS "Raspotoĉje", koja je smještena u industrijskom krugu pogona
"Raspotoĉje"
U industrijskom krugu "Stara jama-Rudnik" nalazi se i Odjeljenje slabe struje, koje obavlja
poslove iz domena telekomunikacija, odrţavanja istih, te usluge servisiranja Ex ureĊaja.
Odjeljenje vodoinstalacija i centralnog grijanja bavi se odţavanjem toplovodnih i
vodoinstalacija na svim pogonima, a u zavisnosti od trenutnih potreba.
4.4.1. OKVIRNI PLAN RADA RJ EMRIO ZA NAREDNI TROGODIŠNJI PERIOD
Radna jedinica Elektro-mašinski remont i odrţavanje formirana je u cilju da objedini usluge
koje su do sada u većini sluĉajeva bile vezane za proizvodne pogone te nastavi sa pruţanjem
istih usluga na nivou Društva.U pogledu pruţanja usluga sluţbe Elektro remonta i odrţavanja,
iste su većim dijelom vršene i ranije na nivou Društva, dok su usluge koje pruţa sluţba
Mašinskog remonta i odrţavanja bile vezane za radionice na proizvodnim pogonima. U
proteklih skoro dvije godine dana koliko djeluje RJ EMRIO, većinom su se uspijevali odraditi
planirani poslovi na nivou proste reprodukcije, dok se nije uspjelo postići podizanje usluga na
viši nivo, kako je to odranije planirano, dijelom zbog nedostatka radne snage, dijelom zbog
nedostatka opreme koja bi te usluge i omogućila (npr. glodalica, aparatura za plinsko
zavarivanje, itd.).
A) SLUŢBA ELEKTRO REMONTA I ODRŢAVANJA
1) ODJELJENJE TS I DV I VANJSKI OBJEKTI
U narednom trogodišnjem periodu odjeljenje TS i DV i vanjski objekti nastavit će sa
kontinuiranim snabdijevanjem elektriĉnom energijom na nivou Društva. U skladu sa
raspoloţivom radnom snagom vršit će se odrţavanje VN i NN mreţe na nivou Društva, te na
otklanjanju primjedbi Federalnog rudarskog inspektora za elektro postrojenja.
2) ODJELJENJE SLABE STRUJE
U narednom trogodišnjem periodu uposlenici odjeljenja slabe struje će nastaviti sa pruţanjem
usluga servisiranja ureĊaja za daljinsku kao i za ruĉnu kontrolu parametara plinskog stanja na
nivou Društva, a prema potrebama jamskih pogona.
Isto tako uposlenici ovog odjeljenja će nastaviti sa pruţanjem usluga iz oblasti telefonije te
odrţavanju sistema na nivou Društva.
3) ODJELJENJE ELEKTRO REMONTA
Uposlenici odjeljenja elektro remonta nastavit će u narednom trogodišnjem periodu sa
pruţanjem usluga viklovanja elektro opreme za potrebe Društva. Planirano je podizanje
usluga na viši nivo tako što će se realizovati plan viklovanja elektromotora snage 22 i 37 kW.
Isto tako planirano je da se nivo usluga remonta elektro opreme za potrebe proizvodnih
pogona, digne na viši nivo, u skladu sa raspoloţivom radnom snagom.
57
B) SLUŢBA MAŠINSKOG REMONTA I ODRŢAVANJA
1) ODJELJENJE STROJNE OBRADE
Uposlenici odjeljenja strojne obrade u narednom trogodišnjem periodu, nastavit će sa
pruţanjem usluga iz oblasti strojne obrade i obrade kovanjem za potrebe na nivou Društva.
Nastavit će se sa izradom jednostavnijih pozicija za mašinske sklopove i ureĊaje, kao i sa
proširenjem asortimana istih u skladu sa potrebama i mogućnostima. Uslov za unapreĊenje
ove vrste usluga su nabavka repromaterijala, kao i nabavka pojedinih ureĊaja (npr. glodalica).
2) ODJELJENJE BRAVARSKO-ZAVARIVAĈKIH POSLOVA
Odjeljenje bravarsko-zavarivaĉkih poslova u narednom trogodišnjem periodu nastavit će sa
pruţanjem usluga izrade jednostavnijih pozicija te remonta mašinskih pozicija i sklopova za
potrebe proizvodnih pogona, kao i ostale ĉlanice Društva. Za podizanje usluga na viši nivo
neophodna je nabavka aparata za plinsko zavarivanje.
3) ODJELJENJE MAŠINSKOG REMONTA
Odjeljenje mašinskog remonta u narednom trogodišnjem periodu nastavit će sa pruţanjem
usluga iz svog djelokruga rada, a prema potrebama proizvodnih pogona kao i ostalih ĉlanica
Društva, te pruţanje ispomoći pri većim vanjskim remontnim zahvatima na proizvodnim
pogonima.
4) ODJELJENJE VODOINSTALACIJA I CENTRALNOG GRIJANJA
Uposlenici odjeljenja vodoinstalacija i centralnog grijanja, u narednom trogodišnjem periodu
nastavit će sa pruţanjem usluga odrţavanja vodoinstalacione mreţe na nivou Društva, kao i
pruţanju usluga centralnog grijanja na podruĉju koje pokriva kotlovnica "Direkcija". Isto
tako, uposlenici ovog odjeljenja će pomagati pri većim zahvatima iz svog djelokruga
aktivnosti koji se planiraju na proizvodnim pogonima. Izvan sezone grijanja, uposlenici koji
su su radili kao loţaĉi radit će na poslovima odrţavanja vanjskih površina Društva.
PREGLED POPUNJENOSTI SISTEMATIZACIJE RADNIH MJESTA
Pregled popunjenosti vaţeće sistematizacije RJ EMRIO dat je u slijedećoj tabeli:
Br.izvr.po
sistematizaciji Trenutno
angaţovano Ĉekanje
OPŠTI POSLOVI 6 6
SLUŢBA ERIO 38 28 2
SLUŢBA MRIO 46 37
UKUPNO 90 71 2
OPREMA KOJU BI TREBALO NABAVITI U NAREDNOM PERIODU
Da bi se kvalitet izvoĊenja radova podigao na viši nivo, za naredni trogodišnji period bi
trebalo nabaviti slijedeću opremu:
1. Precizni tokarski stroj klase SINUS 330/2000 sa razmakom šiljaka od 2000mm i max
visinom šiljaka od 330mm
2. Mašina glodalica (MF1V)
3. Stubna bušilica (KGB-30)
4. Kruţna pila (sa reznom ploĉom Ø300mm)
5. Radioniĉka presa tip KWP-30 sa uĉinkom od 300kN
58
6. Aparatura za gasno zavarivanje
NEOPHODNA RADNA SNAGA U NAREDNOM TROGODIŠNJEM PERIODU
Da bi RJ EMRIO u narednom trgodišnjem periodu zadovoljila potrebe proizvodnih pogona
kao i ostalih segmenata na nivou Društva u djelokrugu svojih aktivnosti, te iste podigla na viši
nivo u smislu izvoĊenja sloţenijih poslova kao i izradi sloţenijih pozicija i sklopova u odnosu
na dosadašnje poslove, potrebno je, osim nabavke gorespomenute opreme izvršiti i popunu
sistematizacije sa kvalitetnom radnom snagom. U dosadašnjem radu primjetno je da usko grlo
pri izvoĊenju nekih radova predstavlja broj izvršilaca zavarivaĉke struke, te bi bilo korisno
razmisliti o povećanju broja izvršilaca istih, pa makar to zahtijevalo i smanjenje broja nekih
drugih izvršilaca.
4.5.OBJEKTI I POSTROJENJA U INDUSTRIJSKOM KRUGU POGONA "STARA
JAMA-RUDNIK"
U industrijskom krugu pogona "Stara jama-Rudnik", prikazanom na grafiĉkom
prilogu br 20.5.2., su uz objekte pogona Stara jama (upravna zgrada, izvozno okno i
prateći objekti) smještene: upravne zgrade direkcije RMU "Zenica", zgrade i
postrojenja pogona "Separacija", radionice i prostori radne jedinice "Vozni park" te
radionica novoformirane radne jedinice "Elektromašinski remont i odrţavanje"
(EMRiO).Svi navedeni objekti uvezani su na jedinstvenu infrastrukturu (snadbijevanje
pitkom i industrijskom vodom, snadbijevanje energijom, lokalna putna mreţa,
kanalizacioni sistem i druga infrastruktura).
4.5.1 Objekti direkcije RMU "Zenica"
4.5.1.1. Stara upravna zgrada direkcije RMU "Zenica" (1)
Smještena je u jugoistoĉnom dijelu industrijskog kruga pogona a satoji se iz tri etaţe:
prizemlje, prvi sprat i potkrovlje U prizemlju zgrade nalaze se kancelarije izvršnog direktora
za proizvodnju i glavnih inţenjera, na prvom spratu kencelarije direktora RMU "Zenica" i
izvršnih direktora a prostori u potkrovlju se trenutno ne koriste.Zgrada posjeduje dva
sanitarna ĉvora uvezana u kanalizacioni sistem pogona.
59
Slika br.8: Stara upravna zgrada direkcije RUM „Zenica
4.5.1.2. Nova upravna zgrada direkcije RMU "Zenica"-Staklara (2)
Smještena je do stare upravne zgrade a satoji se iz tri etaţe.U zgradi su smještene kancelarije
zaposlenika Ekonomsko-komercijalnog, Pravnog i dijela zaposlenika Tehniĉkog sektora.
Zgrada posjeduje ĉetiri sanitarna ĉvora uvezana u kanalizacioni sistem pogona.
Slika br.9:Nova upravna zgrada
4.5.1.3. Kotlovnica K-2 ( 3)
Smještena je u oviru nove upravne zgrade direkcije RMU "Zenica .U kotlovnicu su ugraĊena
dva kotla proizvodnje "Famok" Kostajnica BiH, tipa FK-4250, snage (instalisanog
kapaciteta) kotlova: 2x 250 kW.Obzirom da se kotlovima vrši zagrijavanje dijela zgrada
(zgrade direkcije) u industrijskom krugu pogona, kotlovi su u funkciji samo u sezoni grijanja,
te aktivni instalisani kapacitet iznosi. 500 kW.OdvoĊenje dimnih plinova vrši se preko
dimnjaka visine 12 m. Potrošnja uglja za loţenje kotla iznosi: cca 180 t/godinu.Za loţenje
kotlova koristi se ugalj-asortimani: orah i grah, iz vlasite proizvodnje.
60
Slika br.10:Kotlovnica K-2
4.5.1.4. Zgrada tehniĉkih sluţbi (4)
Nalazi se preko puta upravne zgrade pogona "Stara jama", cca 70m istoĉno od izvoznog
okna.U istoĉnom dijelu zgrade smještene su kancelarije tehniĉkih sluţbi: SZR-u, Sluţba
ventilacije i laboratorija i Sluţba mjerništva.U ovom dijelu zgrade se uz kancelarijske
prostore i laboratoriju nalaze i dva sanitarna ĉvora.
U centralnom dijelu zgrade smješten je Centralni magacin RMU "Zenica", prostorije
vatrogasnog društva RMU "Zenica" i elektro radionica pogona "Separacija". U zapadnom
dijelu zgrade smještene su prostorije Stanice za spasavanje pogona "Stara jama", Elektro
radionice i Lamapare pogona "Stara jama".
Slika br.11:Zgrada tehniĉkih sluţbi
4.5.1.5. Stanica vatrogasnog društva RMU "Zenica" doo Zenica (u okviru 4)
Nalazi se u centalnom dijelu zgrade tehniĉih sluţbi. Sluţi za obuku ĉlanova vatrogasnog
društva i smještaj opreme vatrogasnog društvu.U stanici se nalazi jedan sanitarni ĉvor koji je
uveza u kanalizacionu mreţu industrijskog kruga.
61
Slika br.12: Stanica vatrogasnog društva RMU "Zenica"
4.5.1.6. Centralno skladište ulja i maziva (5)
Ulja i maziva se skladište u centralnom skladištu ulja i maziva koji se nalazi u centalnom
dijelu industrijskog kruga pogona pogona „Stara jama-Rudnik", izmješteno na krajnju
zapadnu stranu centralnog dijela industrijskog kruga, izvan zone zgrada i postrojenja.
.Skladište je uraĊeno na osnovu projektnog rješenja datog u projektu pod nazivom "DRP
skladišta ulja i maziva" koji je uraĊen 1991 godine.
Slika br.13:Centralno skladište ulja i maziva
4.5.2. Objekti pogona "Stara jama"
4.5.2.1. Upravna zgrada pogona "Stara jama" (6)
Smještena je u centalnom dijelu industrijskog kruga pogona, a satoji se od dva krila:istoĉno i
zapadno.Oba krila imaju po ĉetiri etaţe: podrum, prizemlje, prvi i drugi sprat. U istoĉnom
dijelu na prom i drugom spratu smještene su kancelarije uprave pogona. Ovaj dio pored
radnih kancelarija, raportne, kancelarije telefonske centrale i kancelarije metanometrijske
centrale ima i dva sanitarna ĉvora, koji su uvezani u kanalizacini sistem pogona.U prizemlju
istoĉnog krila smještene su upravna banja i nadzorniĉke banje.
U zapadnom krilu smještene su na prvom spratu banja za zaposlenike pogona "Stara jama" a
na drugom spratu banja za zaposlenike pogona "Separacija" U Zapadnom dijelu zgrade sa
kupatilima nalazi se i 6 sanitarnih ĉvorova koji su uvezani u kanalizacioni sistem pogona.
U podrumu zgrade smještena je jedna od dvije kotlovnice u industrijskom krugu pogona
"Stara jama-Rudnik" (kotlovnica K-1), koja u ljetnom periodu sluţi za zagrijavanje vode za
62
kupanje radnika a u sezoni grijanja i za grijanje radnih prostora pogona. U kotlovnicu su
ugraĊena dva kotla proizvodnje "Emo" Celje-Slovenija, tipa: Gk-200, snage (instalisanog
kapaciteta) kotlova : 2x 140 kW, od kojih je u ljetnom periodu jedan u rezervi.Zimi se u radu
nalaze oba kotla pa aktivni instalisani kapacitet iznosi: 280 kW. Potrošnja uglja za loţenje
kotla iznosi: cca 200 t/godinu.Za loţenje kotlova koristi se ugalj-asortimani: orah i grah, iz
vlasite proizvodnje.
Slika br.14: Upravna zgrada pogona „Stara jama“
4.5.2.2. Elektro-mašinska radionica ( u okviru 4)
Sještena je u zgradi tehniĉkih sluţbi (u blizini izvoznog okna).U radionicama se obavljaju
grubi remonti elektromašinske opreme.To su uglavnom poslovi zamjene kompletnih sklopova
ili dijelova, poslovi defektaţe, poslovi demontaţe, poslovi elektro i plinskog varenja te
poslovi ispitivanja opreme prije spuštanja u jamu.
Slika br.15:Elektro-mašinska radionica
63
4.5.2.3. Stanica za spasavanje ( u okviru 4)
Sještena je u zgradi tehniĉkih sluţbi. Sluţi za obuku ĉlanova ĉete i smještaj opreme ĉete.
Oprema koju ĉeta, shodno zakonskim normama mora imati, smještena je u posebnom
osiguranom prostoru u kome su obezbijeĊeni propisani uslovi za drţanje opreme.
Slika br.16: Stanica za spasavanje
4.5.2.4. Lampara (u okviru 4)
Sještena je u zgradi tehniĉkih sluţbi (u blizini izvoznog okna). Sluţi za za smještaj i izdavanje
rudarskih naglavnih svjetiljki i samospasilaca.
Slika br.17:Lampara
4.5.2.5. Zgrada izvoznog okna (7)
Smještena je u centralnom dijelu industrijskog kruga, oko izvoznog okna.U najvišem dijelu
(etaţi) zgrade smješteni su ureĊaji za rad i manipulaciju izvoznog koepe sistema, koji ima
slijedeće osnovne karakteristike:
-proizvoĊaĉ: "SGP" Beĉ, Austrija
-namjena : prevoz ljudi i materijala
-transportno sredstvo: dva dvoetaţna koša
-godina ugradnje: 1962
-snaga motora : N=560 kW
- max. brzina voţnje: Vmax=8,1 m/s
64
Zgradom se natkriva prostor u kome su smješteni: okretne ploĉe, pruga, lanĉanica i guraĉi za
manipulaciju jamskim vagonetima oko izvoznog okna, prostorija radnika na navozištu i
prostorije za radnike na odrţavanju okna.U okviru zgrade nalazi se jedan sanitarn ĉvor koji je
uvezan u kanalizacionu mreţu industrijskog kruga.
Slika br.18:Zgrada izvoznog okna
4.5.2.6. Prozivaona-Frleza (8)
Smještena je do zgrade izvoznog okna a sluţi za prozivanje zaposlenika i davanje radnih
zadataka.
Slika br.19:Frleza
4.5.2.7. Kompresorsaka stanica (9)
Kompresorska stanica smještena je neposredno do izvoznog okna.Komprimiranim zrakom iz
kompresorske stanice podmiruju se pneumatski potrošaĉi na izvoznom oknu. U
kompresorskoj stanici smješena su tri kompresora, tipa E1CM-2120, slijedećih karakteristika:
ProizvoĊaĉ: “Trudbenik” Doboj
Kapacitet: 12 m3 /min
Maksimalni pritisak: 10 bar
Snaga pogonskog motora: 90 kW; 380 V; 50 Hz
Broj okretaja motora: 975 0/min
U sistemu za komprimirani zrak nalaze se još ĉetiri rezervoara zraka proizvoĊaĉa "Zrak"
Sarajevo ( 2x V=1,0 m3 , V=3,8 m
3 i V=2.0 m
3 ).
65
Slika br.20: Kompresorska stanica
4.5.2.8. Trafostanica "Stara jama" (10)
Nalazi se zapadno od izvoznog okna u prostoru RJ "Vozni park".Posjeduje posebnu ogradu
sa ulaznom kapijom.Iz trafostsnice se vrši napajanje elektriĉnom energijom i manipulacija
naponom za pogone "Stara jama" i "Separacija".Posjeduje sanitarni ĉvor koji je uvezan u
kanalizacionu mreţu pogona.
Slika br. 21: Glavna Transformatorska stanica
4.5.2.9. Stolarija (11)
Smještena je u centralnom dijelu industrijskog kruga. U zgradi je smješteno odjeljenje
"Stolarije" pogona.
Slika br.22:Stolarija
66
4.5.2.11. Zgrada pomoćnog ventilatora (12)
Smještena je u 100 m sjeverno od izvoznog okna .U zgradi pomoćnog ventilatora smješteni
su pomoćni ventilatori (dva ventilatora od kojih je jadan u radu a drugi u rezevi) sa
prostorijom za praćenje rada ventilatora (prostorija rukovaoca ventilatora).
Slika br.23:Pomoćni ventilator
4.5.2.12. Zgrada glavnog ventilatora (13)
Smještena je u krajnjem sjeverozapadnom dijelu industrijskog kruga.U zgradi glavnog
ventilatora smješteni su glavni i rezervni ventilator sa prostorijom za praćenje rada ventilatora
(prostorija rukovaoca ventilatora).
Slika br.24:Zgrada glavnog ventilatora
4.5.2.13. Postrojenje za muljanje (14)
Smješteno je u sjeverozapadnom dijelu kruga 50m od ulaza u jamu na tkz "Poljski niskop".
Postrojenje je detaljnije opisano u poglavlju 4.4.7
67
Slika br.25:Postrojenje za muljanje
4.5.2. Objekti RJ "Elektromašinski remont"
4.5.2.1. Pilana (15)
Objekat pilane je hala koja se satoji iz dva dijela: radioniĉkog i magazinskog.U radioniĉkom
dijelu hale smještena su odjeljenja za mašinski i elekto remont postrojenja sa opremom i
alatima a u magazinskom rezervni dijelovi i specifiĉni alati.
Slika br.26: Pilana
4.5.3. Objekti pogona "Separacija"
4.5.3.1. Upravna zgrada (16)
Objekat upravne zgrade nalazi se u centralnom dijelu industrijskog kruga Objekat se satoji od
prizemlja i sprata. U prizemnom dijelu objekta smješten je: magacinski dio, priruĉna kuhinja
koja nije u funkciji, raportna kancelarija, prozivaona radnika i kancelarije smjenskog
nadzornika, sa jednim sanitarnim ĉvorom i tuš kabinom koji su uvezani u kanalizacioni sistem
industrijskog kruga. Ulaz u prizemne prostorije je direktno sa vana Na spratu se nalazi 7
kancelarija uz dva sanitarna ĉvora koji su uvezani u kanalizacioni sistem industrijskog kruga.
U sve prostorije na spratu ulazi se iz zajedniĉkog hodnika.
68
Slika br.27:Upravna zgrada pogona „Seperacija“
4.5.3.2. Objekat za smještaj postrojenja "Separacije" (17)
Objekat pogona za separisanje smješten je u centralnom dijelu industrijskog kruga
pogona.Ovaj objekat se nalazi u sklopu objekta izvoznog tornja, odnosno objekta odvozišta
"Stare jame".
Objekat za smještaj postrojenja "Separacije" ima tri izlaza-ulaza i to:
-sa zapadne strane sa nivoa odvozišta "Stara jame",
-sa istoĉne strane sa nivoa terena odnosno taloţnog bazena i
-iz centralnog dijela objekta, odnosno sa nivoa glavne saobraćajnice.
Na izlazu-ulazu sa nivoa odvozišta "Stare jame" na putu do istresanja jamskih vagoneta
nalaze se slijedeća postrojenja: lanĉanik, L za izvlaĉenje jamskih vagoneta uz nagib prema
kruţnim istresaĉima V1 i V2, kao i vitao koji se koristi u iste svrhe,ali veoma rijetko.
Navozište je uraĊeno uskotraĉnom prugom i ima kruţni tok transporta.
U ulazu sa nivoa terena taloţnog bazena-prizemlja nalaze se slijedeća postrojenja:
Centrifugalne pumpe P1 i P2- kapaciteta 4,2 m3/min i P3 i P4- kapaciteta 15 m3/min i IZP-e
drobilica. Na ovoj strani objekta sa vanjske strane nalaze se traĉni transporteri Tr.1 i Tr.2. Na
prvom spratu nalazi se radni dio pogona u kom su smještena postrojenja: mašine taloţnice
(plakaonice) PL1, PL2, PL3 i PL4, elevatori E6, E7, E2, E4 i E8, traĉni transporteri Tr.A. Tr.B i
Tr. A-1.
Iz centralnog dijela ulaza u pogon tj. druge etaţe nalaze se slijedeća postrojenja: Rollen sito.
So, traĉni transporter Tr.C, u zasebnoj prostoriji dvoetaţno vibraciono sito S1, a iznad filbanki
komercijalnog uglja: vibraciona sita S3, S4, S5, S7, elevator E5 i traĉni transporter Tr.6
Sastavni dio objekta za separisanje je i prijemni bunker, B za rovni ugalj u koji se ulazi iz
centralnog dijela glavne saobraĉajnice. Prijem rovnog uglja u bunker vrši se direktnim
istresanjem rovnog uglja iz kamiona putem navoznog mosta. Ispod bunkera vrši se doziranje
uglja otvaranjem 14 pojedinaĉnih dozera na traĉne transportere Tr.8 i Tr.9.
Na suprotnoj strani od ulaza u bunker nalazi se ventilator za provjetravanje prostora.
69
Slika br.28: Objekat za smještaj postrojenja "Separacije"
4.5.3.3. Taloţni bazen za primarno taloţenje (18)
Primarni taloţnik satoji se od ĉetiri "labirint" prelivne pregrade koje imaju ulogu da zaustave,
ublaţe i umire dotok otpadne vode da se ponesene ugljene ĉestice mogu istaloţiti.Namjena
primarnog taloţnika je da na principu taloţenja preĉišćava otpadnu vodu koja dolazi iz mašina
taloţnica (plakaonica), PL.1 i PL.2.
.
Slika br.29: Taloţni bazen za primarno taloţenje
4.5.3.4. Taloţni bazen za sekundarno taloţenje (19)
Sekundarni taloţnik sastoji se iz dva dijela (bazena) koji su povezani zasebnim kanalima zbog
preusmjeravanja dotoka otpadne vode i konaĉnog prelivnog kanala kojim se voda ispušta u
kolektor "Ţeljezare"- Zenica. Bazen ima namjenu da još jednom dodatno istaloţi sve
ponesene ugljene ĉestice prije puštanja prelivne vode u kolektor-sistem "Ţeljezare -Zenica".
Slika br.30: Taloţni bazen za sekundarno taloţenje
70
4.5.3.5. Ţeljezniĉka vaga (20)
Objekat ţeljezniĉe vage nalazi se u zoni industrijskog kolosjeka pogona "Separacije". Objekat
je prizemnog tipa sa prostorijom za vaganje, kancelarijom i sanitarnim ĉvorom koji je uvezan
u kanalizacioni sistem industrijskog kruga.Ispred objekta nalazi se platforma vage sa prugom
podešena za vaganje vagona.Maximalno opterećenje vage je 100 tona.
Slika br.31: Ţeljezniĉka vaga
4.5.3.6. Postrojenja linije drobljenja uglja-drobilica (21)
Tehnološka linija drobljenja, mljevenja i odsijavanja smještena je na sjeverozapadnoj strani
od objekta za preradu uglja. Ova linija je otvorenog tipa, a u sistemu se nalaze slijedeća
postrojenja: grabuljar – Gr., traĉni transporteri- Tr.10, 11, 12, 13 i 14, UGP-e drobilica – Dr.2
(kapaciteta Q=50-100 t/h), mlin BL-5 (kapaciteta Q=20 t/h) i jednoetaţno sito- S6.
Slika br.32: Postrojenja linije drobljenja uglja-drobilica
4.5.3.7. Drumska vaga (22)
Objekat drumske vage nalazi se u juţnom dijelu industrijskog kruga Rudnika pored
pristupnog puta koji vodi za i ndustrijski krug pogona. Objekat je prizemnog karaktera sa
ulazom direktno iz vana tj. u prostoriju, gdje je instalisan ureĊaj za vaganje, te u magacinski
dio i sanitarni ĉvor koji je uvezan u kanalizaciopni sistem industrijskog kruga..Ispred objekta
nalazi se platforma za navozište kamiona sa max. opterećenjem do 50 tona.
.
71
Slika br.33: Drumska vaga
4.5.3.8. Radionica za mašinsko odrţavanje ( u okviru 17)
Objekat radionice za mašinsko odrţavanje nalazi se u sklopu objekta za smještaj postrojenja
pogona Separacije, a ulaz se nalazi na sjeverozapadnom dijelu tog objekta sa pristupnog puta
Separaciji.
Radionica se sastoji od bravarije, kovaĉije, alatnice, kancelarije, priruĉnog magacina za
repromaterijal, sanitarnog ĉvora i tuš kabinom koji su uvedeni u kanalizacioni sistem
industrijskog kruga. U radionici se obavljaju svi remonti mašinske opreme. To su uglavnom
poslovi zamjene kompletnih sklopova ili dijelova, poslovi defektaţe, poslove demontaţe,
poslovi elektro varenja i plinskog rezanja, bušenja i sjeĉenja. U sklopu ovog objekta sa
pristupnim putem sa zapadne strane nalazi se i odvojeno spremište za kisik i acetilen u
bocama.
Slika br.34: Radionica za mašinsko odrţavanje
4.5.3.9. Radionica za elektro odrţavanje (u oviru 4)
Radionica za elektro odrţavanje nalazi se u prizemlju zgrade tehniĉkih sluţbi.U ovoj radionici
se obavljaju poslovi remonta elektro opreme, kao i probnog ispitivanja. Radionica se sastoji iz
radnog dijela, prostorije demontiranih rezervnih dijelova, sanitarnog ĉvora i tuš kabinom koji
su uvedeni u kanalizacioni sistem industrijskog kruga.
72
Slika br.35: Radionica za elektro odrţavanje
4.5.3.10. Radionica za opravku parne lokomotive-LOŢIONA (23)
Objekat loţione nalazi se pored industrijskog kolosjeka koji vodi u "Ţeljezaru-Zenica" u
neposrednoj blizini kruga "Ţeljezare-Zenica". U ovom objektu uglavnom se obavljaju
poslovi zamjene sklopova ili dijelova, poslovi defektaţe, poslovi demontaţe, poslovi elektro
varenja i plinskog rezanja tj. poslovi opravke lokomotive. U ovom objektu vrši se
zahlaĊivanje lokomotive, pranje i odmašćivanje, kao i poslovi potpaljivanja lokomotive. U
sastavu ovog objekta je i zasebna prostorija za smještaj boca kisika odnosno acetilena. Osim
toga ovaj objekat ima kanal sa šinskim navozištem normalnog kolosjeka, kao i viseći odvodni
dimnjak. Radionica posjeduje i priruĉni magacin rezervnih dijelova, radnog dijela s
kancelarijom i sanitarni ĉvor s tuš kabinom koji su uvedeni u kanalizacioni sistem
industrijskog kruga.
Slika br.36: Radionica za opravku parne lokomotive-LOŢIONA
4.5.3.11. Parna lokomotiva
Pogon "Separacija" posjeduje dvije parne lokomotive od kojih je jedna u funkciji a druga
sluţi kao rezerva.Parnom lokomotivom obavljaju se slijedeći poslovi:
-dovoţenje vagona BHŢ-e sa teretne stanice Zenica do pogona "Separacija",
-manevrisanje vagonima u industrijskom krugu i
-odvoz natovarenih vagona do tertne stanice Zenica.
Osnovne tehniĉke karakteristike parnih lokomotiva, su slijedeće:
73
Parna lokomotiva br 1
-serijski broj........................................62-633
-godina proizvodnje............................1955
-proizvoĊaĉ........................................"Đ. Đaković" S.Brod, R Hrvatska
-snaga parne lokomotive....................420 KS (308,9 kW)
-brzina parne lokomotive...................45 km/h
-potrošnja uglja.................................3t/dan
-potrošnja omekšane vode.................8m3/dan
-vrsta pare ..........................................zasićena
Parna lokomotiva ima upotrebnu dozvolu za parni lokomotivski kotao br 1126, izdatu od
Kantonalnog termoenergetskog inspektora za period od tri godine (Rješenje broj:18/07-17-
5776/01-06, izdatu dana 06.07.2007 god)
Parna lokomotiva br 2
-serijski broj........................................62-650
-godina proizvodnje............................1958
-proizvoĊaĉ........................................"Đ. Đaković" S.Brod, R Hrvatska
-snaga parne lokomotive....................420 KS (308,9 kW)
-brzina parne lokomotive...................45 km/h
-potrošnja uglja..................................3t/dan
-potrošnja omekšane vode.................8m3/dan
-vrsta pare ..........................................zasićena
Slika br.37:Parna lokomotiva
4.5.4. Objekti RJ "Transport"
4.5.4.1. Zgrada dispeĉera RJ "Transport" (24)
U zgradi dispeĉera smještena su radne kancelarije radne jedinice kao i kancelarija dispeĉera.
Pored kancelarijskih prostora u zgradi je smještena hala, sa dva kanala za pregled manjih
vozila.Zgrada posjeduje jedan sanitarni ĉvor koji je uvezan u kanalizacionu mreţu
industrijskog kruga.
74
Slika br.38: zgrada dispeĉera
4.5.4.2. Radionica (25)
Radionica se sastoji od jedne hale sa a sluţi za pregled i remont vozila radne jedinice.U hali
se nalazi prostorija alatnice u kojoj drţe alati.
Slika br. 39: Radionica
Objekti koje koristi RJ Transport:
Garaţa I dimenzija cca 18500 x 12000 mm
Garaţa II dimenzija cca 13500 x 8000 mm
Magacin dimenzija cca 15500 x 8500 mm
Svi objekti su lokacijski vezani uz pogon «Stara jama».
Oprema i ureĊaji koji pripadaju RJ Transport:
1. Punjaĉ akumulatora
- Tip BPA 400
- Radni napon: 380/220 V
- Nazivni napon: 12/24 V
2. Punjaĉ akumulatora
- Tip UB 24 SI 38 Wa
- ProizvoĊaĉ: TOZD Novo Mesto
- Radni napon: 220 V
- Nazivni napon: 24 V
- Godina proizvodnje: 1984.
3. Kompresorski agregat
75
- Tip agregata: E4NC 1010
- ProizvoĊaĉ: Energoinvest «Trudbenik» Doboj
- Efektivna dobava: 225 l/min
- Maksimalni pritisak: 10 bar
- Snaga elektromotora: 5,5 kW
- Godina proizvodnje: 1988.
4. Aparat za elektroluĉno zavarivanje
ProizvoĊaĉ: SSSR
- Tip: PSO-300-2Y2-N33
- Napon napajanja: 220/380 V
- Snaga: 15 kW
Objekti koje koristi RJ EMRIO:
1. Vanjska radionica mašinskog remonta i odrţavanja na lokaciji pogona «Stara jama»
dimenzija cca 56000 x 20000 mm
2. Vanjska radionica mašinskog remonta i odrţavanja na lokaciji pogona «Raspotoĉje»
dimenzija cca 30000 x 20000 mm
3. Objekat Glavne transformatorske stanice «Rudnik» 35/10(20)/5/0,5/0,4 kV na lokaciji
pogona «Stara jama» dimenzija cca 28000 x 21000 mm
4. Objekat transformatorske stanice «Raspotoĉje» 35/5 kV na lokaciji pogona
«Raspotoĉje» dimenzija cca 21000 x 14000 mm
5. Objekat transformatorske stanice «Kamp-Mošćanica» 20/6 kV na lokaciji Mošćanica
6. Objekat transformatorske stanice «Dom rudara» 5/0,4 kV
na lokaciji kod Direkcije Društva
7. Objekat kotlovnice «Direkcija» na lokaciji pogona «Stara jama» dimenzija cca 10000
x 6350 mm
Oprema i ureĊaji koji pripadaju RJ EMRIO
I Sluţba elektro remonta i odrţavanja
A) Odjeljenje TS i DV
1. Glavna transformatorska stanica «Rudnik»
a) Energetski transformator 1
- ProizvoĊaĉ: «Rade Konĉar» Zagreb
- Tip: 3 TNP 34-35
- Nazivni napon: 35000/5250 V
b) Energetski transformator 2
- ProizvoĊaĉ: «Rade Konĉar» Zagreb
- Tip: 3 TNP 34-35
- Nazivni napon: 35000/5250 V
- Nazivna struja: 41,2/275
- Nazivna snaga: 2500 kVA
c) Energetski transformator 3
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: NT 2500/35-5,25
- Nazivni napon: 35000/5250 V
76
- Nazivna struja: 41,2/275
- Nazivna snaga: 2500 kVA
d) Energetski transformator 4
- ProizvoĊaĉ: «Rade Konĉar» Zagreb
- Tip: T 2500-38
- Nazivni napon: 35000/10000 V
- Nazivna struja: 41,2/137,5
- Nazivna snaga: 2500 kVA
e) Energetski transformator 5
- ProizvoĊaĉ: «Siemens»
- Tip: KOV 762/10
- Nazivni napon: 5000/500 V
- Nazivna struja: 185/1760
- Nazivna snaga: 1600 kVA
f) Energetski transformator 6
- ProizvoĊaĉ: «Rade Konĉar» Zagreb
- Tip: TNP 22-10
- Nazivni napon: 5000/400 V
- Nazivna struja: 46,2/577
- Nazivna snaga: 400 kVA
g) Prekidaĉ
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: HG 7/9C
- Nazivni napon: 38 kV
- Nazivna struja: 630 A
- Ukupan broj prekidaĉa u GTS: 10
h) Prekidaĉ
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: HG 6A/8C
- Nazivni napon: 24 kV
- Nazivna struja: 630 A
- Ukupan broj prekidaĉa u GTS: 2
i) Prekidaĉ
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: HG 4A/8C
- Nazivni napon: 7,2 kV
- Nazivna struja: 630 A
- Ukupan broj prekidaĉa u GTS: 19
j) Prekidaĉ
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: HG 4N/8C
- Nazivni napon: 7,2 kV
77
- Nazivna struja: 630 A
- Ukupan broj prekidaĉa u GTS: 1
k) Prekidaĉ
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: HG 4/V84C
- Nazivni napon: 7,2 kV
- Nazivna struja: 630 A
- Ukupan broj prekidaĉa u GTS: 1
l) Prekidaĉ
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: 2 DVT 1250
- Nazivni napon: 0,5 kV
- Nazivna struja: 1250 A
- Ukupan broj prekidaĉa u GTS: 1
m) Prekidaĉ
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: 2 DVT 1600
- Nazivni napon: 0,6 kV
- Nazivna struja: 1600 A
- Ukupan broj prekidaĉa u GTS: 1
2. Transformatorska stanica «Raspotoĉje»
a) Energetski transformator 1
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: NT 2500/35-5,25
- Nazivni napon: 35000/5250 V
- Nazivna struja: 41,2/275
- Nazivna snaga: 2500 kVA
b) Energetski transformator 2
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: NT 2500/35-5,25
- Nazivni napon: 35000/5250 V
- Nazivna struja: 41,2/275
- Nazivna snaga: 2500 kVA
c) Energetski transformator 3
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: NT 630/5-0,4
- Nazivni napon: 5000/400 V
- Nazivna struja: 72,7/910
- Nazivna snaga: 630 kVA
d) Energetski transformator 4
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: NT 630/5-0,4
78
- Nazivni napon: 5000/400 V
- Nazivna struja: 72,7/910
- Nazivna snaga: 630 kVA
e) Prekidaĉ
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: HG 7/9C
- Nazivni napon: 38 kV
- Nazivna struja: 630 A
- Ukupan broj prekidaĉa u GTS: 6
f) Prekidaĉ
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: HK 4/5B
- Nazivni napon: 12 kV
- Nazivna struja: 400 A
- Ukupan broj prekidaĉa u GTS: 12
f) Prekidaĉ
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: HK 4/III
- Nazivni napon: 12 kV
- Nazivna struja: 400 A
- Ukupan broj prekidaĉa u GTS: 1
f) Prekidaĉ
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: D4
- Nazivni napon: 0,5 kV
- Nazivna struja: 1250 A
- Ukupan broj prekidaĉa u GTS: 2
3. Transformatorska stanica «Kamp-Mošćanica»
a) Transformator 630 kVA
- ProizvoĊaĉ: «Rade Konĉar» Zagreb
- Tip: 3 TNP 23-10
- Nazivni napon: 10000/400/231 V
- Nazivna struja: 36,4/910 A
- Nazivna snaga: 2500 kVA
4. Transformatorska stanica «Dom rudara»
a) Transformator 630 kVA
- ProizvoĊaĉ: «Energoinvest»
- Tip: VT 630/5/0,4
- Nazivni napon: 5000/400 V
- Nazivna struja: 72,7/909 A
- Nazivna snaga: 630 Kva
5. Visokonaponski dalekovod 35 kV GTS «Rudnik» - TS «Raspotoĉje»
- Duţina trase: 4942,5 m
79
- Broj i presjek provodnika: 3x120 mm2
- Broj i presjek zaštitnog vodiĉa: 1x35 mm2
- Materijal provodnika: AlĈe 6:1
- Materijal zaštitnog uţeta: Ĉe III 120 kg/mm2
- Pogonski napon: 35000 V
- Stubovi: ĉeliĉni rešetkasti klasiĉni, proizvoĊaĉ «Energoinvest»
- Temelji: Armirano-betonski rašĉlanjeni MB 160
- Izolatori: Tip K 170/280, proizvoĊaĉ Industrija elektroporculana AranĊelovac
- Broj nosivih stubova na trasi: 16
- Broj zateznih stubova na trasi: 8
6. Visokonaponski dalekovod 10 kV GTS «Rudnik» - TS «Stranjani»
- Duţina trase: 4600 m
- Broj i presjek provodnika: 3x50 mm2
- Materijal provodnika: AlĈe 6:1
- Pogonski napon: 12000 V
- Stubovi: drveni impregnirani-nosni,zatezni i kutno zatezni, visine 11, 12, 13, i 14 m,
A-stubovi i piramide po potrebi
- Nogare: Armirano-betonske
- Izolatori: Tip D 10 i D 15, proizvoĊaĉ Industrija elektroporculana AranĊelovac
- Broj stubova na trasi: 78
B) Odjeljenje slabe struje
1) Telefonska centrala smještena na lokaciji pogona «Stara jama»
- Tip centrale: Panasonic KX-TDA 200
- Lokali: 256
- SLT: 128
- Sistemski telefoni: 256
- IP telefoni: 128
2) Telefonska centrala smještena na lokaciji pogona «Stara jama»
- Tip centrale: Pupin KEATC 100-15-C
- Lokali: 100
- Gradski prikljuĉci: 2
- Potrošnja: 250 W u maksimalnom saobraćaju
3) Telefonska centrala smještena na lokaciji pogona «Raspotoĉje»
- Tip centrale: Pupin KEATC 100-15-C
- Lokali: 100
- Gradski prikljuĉci: 2
- Potrošnja: 250 W u maksimalnom saobraćaju
4) Telefonska centrala smještena na lokaciji pogona «Stranjani»
- Tip centrale: Pupin KEATC 100-15-C
- Lokali: 100
- Gradski prikljuĉci: 2
- Potrošnja: 250 W u maksimalnom saobraćaju
II Sluţba mašinskog remonta i odrţavanja
A) Oprema i ureĊaji na lokaciji pogona “Stara jama”
1. Kotao za zagrijavanje objekata
80
- Tip kotla: FK-4250
- ProizvoĊaĉ: “Famok” Kostajnica
- Snaga kotla: 250 kW
- Broj instalisanih kotlova: 2
- Cirkulaciona pumpa: 2 pumpe tipa GHN 802A-R, IMP Ljubljana
- Ekspanziona posuda. V=500 l; P=3 bar
-
3. Tokarski stroj
- ProizvoĊaĉ: “Ada” Potisje
- Tip: USA 200-1000
- God.proizvodnje: 1991.
- Snaga: 7 kW
- Razmak šiljaka: 1000 mm
4. Tokarski stroj
- ProizvoĊaĉ: “England”
- Tip: Colchester Mastif 1400”
- God.proizvodnje: 1970.
- Snaga: 12,05 kW
- Razmak šiljaka: 1400 mm
5. Tokarski stroj
- ProizvoĊaĉ: “Livnica ţeljeza I tempere” Kikinda
- Tip: PUS-200
- God.proizvodnje: 1958.
- Snaga: 4 kW
- Razmak šiljaka: 2000 mm
6. Stubna bušilica
- ProizvoĊaĉ: “Dalmastroj” Split
- Tip: S B-4
- God.proizvodnje: 1984.
- Broj obrtaja: 56 – 1120 o/min
7. Dvostrana stubna brusilica
- Tip: BS-400
- Godina proizvodnje: 1975.
- Promjer tocila: 30/130x30
- Broj obrtaja: 1400 o/min
8. Dvostrana stubna brusilica
- Tip: BS-400
- Godina proizvodnje: 1975.
- Promjer tocila: 25/200x20
- Broj obrtaja: 1440 o/min
9. Viljuškar
- ProizvoĊaĉ: Hyster
- Tip: H175XL
81
- Godina proizvodnje: 1993.
10. Mašina za izradu ploĉica za spajanje transportnih traka
- Radni fluid.: Hidrauliĉno ulje
- Radni pritisak: 60 bar
- Preĉnik klipa hidrauliĉnog cilindra: 110 mm
- Preĉnik probojca: 6 mm
11. Pumpa visokog pritiska-Hauhinco pumpa
- Tip pumpe: EHP-3K 50
- Snaga elektromotora: 55 kW, 500 V
- Broj obrtaja: 1440 o/min
- Broj klipova: 3
- Promjer klipa: 40 mm
- Maksimalni radni pritisak: 350 bar
12. Hidrauliĉna presa
- Tip hidrauliĉnog cilindra: KTC-5801345
- Radni pritisak: 210 bar
- Visina prese: 3150 mm
- Dimenzije postolja: 700x600 mm
13. Mostna elektriĉna dizalica
- Nosivost: 5 t
- Duţina kranske staze: 20 m
- Pogonski elektromotor: 11 kW
- Napon: 380 V
- Naĉin manevrisanja: naprijed-nazad elektro upravljanje
gore-dole ruĉno preko lanca
14. Aparat za elektroluĉno zavarivanje
- ProizvoĊaĉ: Gorenje Varstroj
- Tip: Varus 600DO4
- Strujno opterećenje: 80-380 A
- Napon praznog hoda: 110 V
- Napon napajanja: 220 V
15. Aparat za elektroluĉno zavarivanje
- Tip: LCH 375
- Strujno opterećenje: 80-400 A
- Napon praznog hoda: 110 V
- Napon napajanja: 220 V
16. Aparat za elektroluĉno zavarivanje
- ProizvoĊaĉ: Gorenje Varstroj
- Tip: Varex 160/120
- Strujno opterećenje: 80-380 A
- Napon praznog hoda: 45 V
- Napon napajanja: 220 V
82
17. Aparat za elektroluĉno zavarivanje
- ProizvoĊaĉ: Iskra-Lair
- Tip: Liovide CO2
- Napon napajanja: 220/380 V
18. Aparat za elektroluĉno zavarivanje
- ProizvoĊaĉ: Rade Konĉar
- Tip: Varus 600DO4
- Struja napajanja: 23 A
- Snaga: 15 kVA
- Napon napajanja: 380 V
B) Oprema i ureĊaji na lokaciji pogona “Raspotoĉje”
1. Tokarski stroj
- ProizvoĊaĉ: “Ada” Potisje
- Tip: USA 200-1000
- Tvorniĉki broj: 8155
- God.proizvodnje: 1981.
- Snaga: 5,5 kW
2. Stubna bušilica
- ProizvoĊaĉ: “Prvomajska” Zagreb
- Tip: St.B-132
- Tvorniĉki broj: 4207
- Godina proizvodnje: 1957.
- Snaga: 2,2 kW
- Napon napajanja: 380 V
3. Stubna bušilica
- ProizvoĊaĉ: “Prvomajska” Zagreb
- Tip: St.B-132
- Tvorniĉki broj: 4208
- Godina proizvodnje: 1957.
- Snaga: 3 kW
- Napon napajanja: 380 V
4. Stubna brusilica
- ProizvoĊaĉ: “Metalprogres” Zrenjanin
- Tip: 0AT-400
- Tvorniĉki broj: 242
- Godina proizvodnje: 1980.
- Snaga: 3,3 kW
- Napon napajanja: 380 V
5. Stubna brusilica
- ProizvoĊaĉ: “Metalprogres” Zrenjanin
- Tip: 0AT-400
- Tvorniĉki broj: 242
- Godina proizvodnje: 1980.
- Snaga: 3,3 kW
83
- Napon napajanja: 380 V
6. Stubna brusilica
- ProizvoĊaĉ: “Metalprogres” Zrenjanin
- Tip: 0AT-400
- Tvorniĉki broj: 242
- Godina proizvodnje: 1980.
- Snaga: 3,3 kW
- Napon napajanja: 380 V
7. Viljuškar
- ProizvoĊaĉ: “Litostroj” Ljubljana
- Tip: V8
- Maksimalna nosivost: 4,5 t na kraku 0,7 m
- Snaga motora: 70 kW diesel
8. Hidrauliĉna presa za izradu hidrauliĉnih crijeva
- ProizvoĊaĉ: LTG England
- Tip: S-8003-Orimper
- Radni pritisak: 100 bar
- Maksimalni promjer stiskanja: 2”
- Sila stiskanja: 50 kN
- Snaga pogonskog elektromotora: 2,2 kW
9. Mašina za rezanje hidrauliĉnih crijeva:
- ProizvoĊaĉ: LTG England
- Radni pritisak: 100 bar
- Promjer sjeĉiva: 250 mm
- Sila stiskanja: 50 kN
- Snaga pogonskog elektromotora: 1,4 kW
10. Hidrauliĉni agregat
- ProizvoĊaĉ: TRO Kakanj
- Snaga elektromotora: 4 kW
- Broj okretaja: 1470 o/min
- Radni pritisak: 110 bar
- Maksimalni protok: 30 l/min
11. Aparat za elektroluĉno zavarivanje
- ProizvoĊaĉ: Gorenje Varstroj
- Tip: Varex 135/145
- Napon napajanja: 220/380 V
12. Aparat za elektroluĉno zavarivanje
- ProizvoĊaĉ: “Uljanik” Pula
- Tip: LCH 375
- Napon napajanja: 380 V
13. Aparat za elektroluĉno zavarivanje
- ProizvoĊaĉ: “Uljanik” Pula
84
- Tip: Rotacioni, 13 kVA, In=20 A
- Napon napajanja: 500 V
4.6. PUTNA MREŢA
Kako je već reĉeno, industrijski krug pogona "Stara jama-Rudnik" (grafiĉki prilog br 20.5.2)
uvezan je preko tri izlaza na lokalni putnu mreţu grada Zenica. Preko "Ţeljezare-Zenica"
industrijski krug je povezan i na ţeljezniĉku mreţu F BiH.
Dio kruga u kome se lageruje reprometerijal povezan je ĉvrstim makadamskim putovima.U
krajnjem zapadnom dijelu iindustrijskog kruga smještena je zgrada glavnog ventilatora i
postrojenja za muljenje. Ovaj dio kruga povezan je makadamskim putem na lokalni asfaltni
put naselja "Brist", te makadamskim putem kroz krug pogona..Ostale zgrade i dijelovi kruga
povezani su asfaltnim putevima.
4.7.KANALIZACIONI SISTEM U INDUSTRIJSKOM KRUGU "STARA JAMA-
RUDNIK"
Na kanalizacionu mreţu u industrijskom krugu povezani su svi objekti unutar industrijskog
kruga: zgrade direkcije, zgrade i objekti pogona "Stara jama", zgrada i objekti pogona
"Separacija", zgrade RJ "Transport" i zgrada RJ "Elektromašinski remont i odrţavanje kao i
pojedini objekti prigradskog naselja "Brist" koji gravitiraju industrijskom krugu.
Kanalizaciona mreţa pogona je ukljuĉena u sistem gradske kanalizacione mreţe gdje se vrši
odvod korištene industrijske (jamske) vode i fekalija.Višak jamske vode koja se ne koristi,
preko prelivnih bazena, kanalom se odvodi u gradsku kanalizacionu mreţu i dalje u kolektor i
rijeku Bosnu.
Jamska voda koja se iskoristi u procesu mokre prerade uglja se dovodi cijevima do taloţnih
bazena gdje se umiruje u cilju taloţenja neĉistoĉa i dalje se ispušta u kolektor i rijeku Bosnu.
Na slici br 8 prikazana je šema kanalizacionog sistema industrijskog kruga pogona "Stara
jama".
85
Slika br 40: Šema kanalizacione mreţe industrijskog kruga
86
U opisanim tehnološkim sistemima javljaju se slijedeće emisije štetnih i otpadnih materija:
emisije u zrak, emisije u vodu, buka, otpadni materijali i degradacije površine terena
prouzrokovane podzemnim radovima.Na prilogu br 20.5.2 (industrijski krug pogona "Stara
jama-Rudnik") oznaĉeni su izvori emisija a na prilogu br 20.5.1 (situacioni plan
eksploatacinog polja "Stara jama-SiĊe") dosadašnji jamski radovi sa zaštitnim granicama.
4.8.1. Emisije u zrak
Emisije u zrak u opisanim tehnološkim sitemima emituju se iz:
-dimjaka kotlovnice na Staroj jami, kotlovnica K-1 (kiseli plinovi, stakleniĉki plinovi i
ĉestice),
-dimjaka kotlovnice u zgradi direkcije RMU "Zenica", kotlovnica K-2 (kiseli plinovi,
stakleniĉki plinovi i ĉestice),
-parne lokomotive "Separacija" (kiseli plinovi, stakleniĉki plinovi, ĉestice ),
-difuzora glavnog ventilatora i difuzora pomoćnog ventilatora (stakleniĉki plinovi i prašina),
-sa betoniranih površina industrijskog kruga (prašina)
-istresaĉa uglja -vipera ( prašina)
-utovaraĉa za utovar uglja i jalovine (prašina)
-kamiona za prevoz uglja i jalovine (prašina)
-drobilice za drobljenje uglja i jalovine (prašina)
-sita za odsijavanje (prašina)
4.8.2.Emisije u vodu
Emisije u vodu u opisanim tehnološkim sitemima emituju se iz:
-kanalizacioni sistem jamskih otpadnih voda jame "Stara jama " i tehnoloških otpadnih voda
pogona "Sepracija"
-kanalizacioni sistem fekalnih otpadnih voda sa industrijskog kruga "Stara jama" (zgrade
direkcije RMU "Zenica", zgrade i objekti pogona "Stara jama", zgrade i objekti pogona
"Separacija", objekti RJ "Transport" i objekat RJ "EMRiO").
4.8.3. Buka
U opisanom sitemu izvori buke su:
-rad postrojenja izvoznog okna,
-rad glavnog ventilatora i pomoćnog ventilatora,
-rad kompresora u kompresorskoj stanici,
-rad parne lokomotive,
-rad utovaraĉa,
-rad kamiona,
-rad drobilice za drobljenje uglja i
-rad sita za odsijavanje uglja
87
4.8.4. Degradacija površine terena prouzrokovane podzemnim radovima
Slijeganje terena i oštećenja infrastrukture i graĊevinskih objekata iznad zona zahvaćenih
podzemnom eksploatacijom u eksploatacionom plju "Stara jama-SiĊe".
4.8.5. Otpadne materije
U procesu proizvodnje javljaju se slijedeće otpadne materije:
-jalovina kod prerade uglja,
-drvena piljevina (pilota) kod rezanja drvene jamske graĊe,
-otpadna ulja iz reduktora transporetera i drugih ureĊaja,
-otpadno ţeljezo
-otpadni obojeni metali (bakar, olovo) i
-drugi otpadni materijali
5.0. DATUM POĈETKA RADA POGONA ODNOSNO POSTROJENJA 5.1. Prema dostupnim podacim pogon "Stara jama" zapoĉeo je sa radom 1880 god.
5.2. Prema dostupnom podacima pogon "Separacija" egzistira od 1930 god.
5.3. RJ "Transport" formirana je u današnjoj formi Sistematizacijom i organizacijom RMU
"Zenica" doo Zenica iz 2007 god. Jedinica kroz razliĉite forme egzistira u RMU
"Zenica" od 1960 god.
5.3. RJ "Elektromašinski remont i odrţavanje" formirana je Sistematizacijom i organizacijom
RMU "Zenica" doo Zenica iz 2007 god.
6.0 STUDIJA O ZAGAĐENOSTI U NULTOM STANJU KOJA OBRAĐUJE
TRENUTNO STANJE OKOLIŠA NA DATOJ LOKACIJI , POPIS MJESTA
NASTANKA I KANTITATIVNE I KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE SVIH
OTPADNIH TOKOVA (OTPAD, BUKA, EMISIJE U ZRAK, OTPADNE VODE), UZ
PRIKAZ EMISIONIH MJESTA NA MAPI LOKACIJE.
6.1. UTICAJ OTKOPAVANJA NA POVRŠINU TERENA
Podzemnom eksploatacijom ugljenih slojeva otkopnim metodama sa zarušavanjem krovine
u otkopane jamske prostore, koje su krištene u dosadašnjoj ekspolataciji "Stare jame",
narušava se prirodna ravnoteţa masiva što dovodi do pokretanja naslaga iz prvobitnog
ravnoteţnog poloţaja.Naslage koje zalijeţu iznad eksploatisanih slojeva nastoje popuniti
prazninu nastalu otkopavanjem ugljenih slojeva.Ovo prouzrokuje poremećaj masiva iznad
otkopanih prostora koji ide sve do površine terena, prouzrokujući razne oblike deformacija u
masivu i na površini terena.Gotovo u svim ugljenim bazenima u BIH, ekspolatacija uglja do
dubine od 100 m izaziva zarušavanje površine terena, a sa povećanjem dubina eksploatacije,
površina terena se kontinuirano slijeţe, uz pojavu većih ili manjih pukotina.Sa daljnim
povećenjam dubine radova eksploatacije, deformacije površine se smanjuju te na dubinama
preko 1000 m, postaju neznatne. Iznad otkopanog prostora prema površini terena formiraju se
88
u principu slijedeće zone (od otkopanog prostora prema površini terena): zona rušenja, zona
drobljenja, zona pukotina i zona savijanja.Zona savijanja karakteristiĉna je za velike dubine,
kod kojih su deformacije površine terena najmanje.Deformacija terena koja se pojavi na
površini iznad podzemnih radova naziva se korito slijeganja.
Razaranja masiva i terena iznad otkopanih prostora manifestuju se kroz slijedeće pojave:
-vibracije i seizmiĉki udari kao poslijedica masovnih miniranja,
- manje potrese i seizmiĉke udare kao poslijedica gorskih udara
-slijeganje terena na površini iznad otkopanih prostora (formiranje korita slijeganja, klizišta,
bara i dr),
-presijecanje tokova podzemnih voda, presušivanje izvora, narušavanje hidro-geološkog
reţima voda,
-uništavanje, odnosno oštećenje graĊevinskih objekata i druge infrastrukturne mreţe,
-izmjena prirodnog reljefa, devastacije pejsaţa i druge pojave.
Uticaj jamskih radova na površinu terena zavisi od više faktora koji se mogu podijeliti u dvije
grupe:
-prirodno geološki uslovi i
-rudarski uslovi
U prirodno geološke uslove spadaju: elementi poloţaja sloja (pad, pruţanje i zalijeganje),
litološki sastav okolnih stijena, strukturna svojstva mineralne supstance, dubina otkopavanja,
debljina ugljenog sloja i drugo.
Rudarski uslovi vezani su za sistem eksploatacije: geometrije metode otkopavanja (širina i
visina zahvata-fronte rudarskih radova, iskorištenje ugljenog sloja, površine zaštitnih
stubova), geometrije otkopnih polja (duţina, širina i površina otkopnih polja), brzine i pravca
otkopavanja i drugih faktora.
U cilju praćenja ponašanja površine terena iznad zona eksploatacije, u proteklom periodu
vršena su geodetska mjerenja deformacija površine terena. Na osnovu ovih mjerenja odreĊene
su slijedeće osnovne veliĉine: graniĉni uglovi zarušavanja krovinskih naslaga, veliĉine
pomjeranja površine terena sa rasporedom u koritu ulijeganja (taĉke infleksije), vrijednosti o
veliĉini i stepenu oštećenja objekata na površini terena i druge potrebne vrijednosti.
Prva mreţa za opaţanje slijeganja površine terena na podruĉju „Stara jama“ Zenica,
postavljena je 1968.godine.Tada su postavljena ĉetiri profila po padu sloja sa po dvadeset
taĉaka u svakom profilu na meĊusobnom rastojanju od 20m.Opaţanja na ovim profilima
vršena su od 1969.godine do 1977.godine.
Ponovnom opaţanju pomjeranja površine terena pristupa se 1985 godine.Poĉetkom 1985
godine završeno je otkopavanje krovne ploĉe glavnog ugljenog sloja u trećem pojasu i poĉinje
otkopavanje u ĉetvrtom pojasu od zapada prema istoku.
Pošto ranije postavljeni profili padaju u podruĉje koje će biti zahvaćeno slijeganjem usljed
otkopavanja u ovom dijelu, nisu postavljani novi profili, nego su stari produţeni prema
jugu.TakoĊe je predviĊeno postavljanje dva uzduţna profila po pruţanju sloja.Taĉke za
dijelove profila postavljene 1985 godine su uglavnom na rastojanju od 30 m, mada u
pojedinim dijelovima, zavisno od terenskih uslova ova rastojanja su veća ili
manja.Postavljanje taĉaka vršeno je krajem 1984 i poĉetkom 1985 godine.
Prvo (nulto) opaţanje vršeno je u aprilu i maju 1985 godine.Koordinate taĉaka u horizontalnoj
ravni odreĊivane su presijecanjem i poligonskim vlakovima.Kote taĉaka u profilu odreĊene su
nivelanjem.Konaĉne koordinate i kote dobijene su nakon izravnanja.
89
Poslednje opaţanje slijeganja izvršeno je u septembru 1992 godine.Maksimalno slijeganje
registrovano je na profilima 200 i 900 i iznosi oko 3800 mm.
Obzirom da se u podruĉju zahvaćenim intezivnim pomjeranjem površine ne nalaze znaĉajniji
objekti, odnosno veća naselja, to će se odreĊivati samo vertikalna pomjeranja terena-
slijeganje.
U naradnim tabelama prikazani su rezultati mjerenja slijeganja terena po profilima: P-900,
P-200, P-300 i P-800.
.
Buka je snimljena i prikazana za „Staru jamu“ u (tabele od 6.4.1 do 6.4.5) i za seperaciju
(tabele od 6.5.1. do 6.5.6.).
90
Tabela br 6: Obraĉun slijeganja taĉaka po profilu P-900
RUDNIK PODRUČJE OPBRAČUN SLIJEGANJA TAČAKA LINIJA OPAŢANJA ZENICA KOZARCI PROFIL 900 Serija opaţanja
„O“15.05.1985.
"I" dne 16.06.1987. „II“ dne 19.09.1991 „dne“ 18.09.1992.
Broj taĉke
Koordinate Kota Kota Raz. s mm
Kota Z m
Razlika s mm
Kota Z m
Razlika s mm
Redni Lok. Y X Z m Z m „I“-„O“ Z m
„II“-„I“ „II“-„O“ Z m „III“-„II“ „III“-„O“
900 6 489 623,260 4 896 470,800 444,312 444,201 -111,0 444,201 0,00 -111,0 444,201 0,00 -111,0
901 6 489 643,510 4 896 470,790 446,657 446,463 -194,0 UNIŠTENA / / / / /
436 6 489 673,450 4 896 470,270 449,608 449,198 -410,0 N 448,716 -482,0 -892,0 / / /
902 6 489 694,870 4 896 470,160 452,082 451,504 -578,0 N 451,062 / / / / /
903 6 489 750,740 4 896 470,340 476,877 / / 474,800 -2077 474,975 -225,0 -2302,0
904 6 489 779,300 4 896 470,410 484,914 483,991 -923,0 482,890 -1101,0 -2024 482,623 -267,0 -2291,0
336 6 489 837,200 4 896 470,340 495,853 494,733 -1120,0 493,288 -1445,0 -2565 492,971 -317,0 -2882,0
911 6 490 027,810 4 896 470,050 530,302 528,897 -1405,0 526,541 -2356,0 -3761 526,314 -227,0 -3988,0
238 6 490 057,250 4 896 470,360 536,024 534,704 -1320,0 532,241 -2463,0 -3783 532,026 -215,0 -3998,0
916 6 490 161,120 4 896 457,490 547,930 546,704 -1226,0 544,250 -2454,0 -3680 544,086 -164,0 -3884,0
917 6 490 190,270 4 896 454,120 541,815 541,668 -1147,0 / / / / / /
918 6 490 212,770 4 896 450,680 540,143 539,115 -1028,0 / / / / / /
919 6 490 250,030 4 896 447,230 540,083 539,221 -862,0 / / / / / /
920 6 490 273,850 4 896 443,760 542,070 541,338 -732,0 539,918 -1420,0 -2152 539,824 -94,0 -2246,0
921 6 490 309,460 4 896 440,430 544,754 544,058 -696,0 / / / / / /
91
RUDNIK PODRUČJE OPBRAČUN SLIJEGANJA TAČAKA LINIJA OPAŢANJA
ZENICA KOZARCI PROFIL 200
Serija opaţanja
„O“11.05.1985.
"I" dne 21.04.1988. „II“ dne 21.05.1989. „III„dne“ 15.10.1991.
Broj taĉke
Koordinate Kota Kota .
Raz. s mm
Kota Z m
Razlika s mm
Kota Z m
Razlika s mm
Redni Lok. Y X Z m Z m „I“-„O“ Z m „II“-„I“ „II“-„O“ Z m „III“-„II“ „III“-„O“
211 6 490 057,500 4 897 037,000 527,478 527,477 -1,0 527,242 -235,0 -236,0
216 6 490 057,500 4 897 926,000 530,297 530,173 -124,0 529,912 -261,0 -385,0 529,945 +33,0 -352,0
217 6 490 057,500 4 897 913,000 531,319 531,173 -146,0 530,913 -260,0 -406,0 530,933 +20,0 -386,0
221 6 490 057,500 4 897 831,500 540,520 540,215 -305,0 539,902 -313,0 -618,0 539,852 -50,0 -668,0
222 6 490 057,500 4 896 818,000 538,449 538,123 -326,0 538,059 -64,0 -390,0
223 6 490 057,500 4 896 799,500 535,134 534,737 -397,0 534,393 -344,0 -741,0 534,310 -83,0 -824,0
224 6 490 057,500 4 896 780,000 540,847 540,410 -437,0 540,052 -358,0 -795,0 539,947 -105,0 -900,0
225 6 490 057,500 4 896 758,000 537,565 537,061 -504,0 536,681 -380,0 -884,0 536,561 -120,0 -1004
226 6 490 057,500 4 896 740,000 536,771 536,221 -550,0 535,816 -405,0 -955,0 535,659 -157,0 -1112
227 6 490 057,500 4 896 716,000 538,517 537,885 -632,0 537,445 -440,0 -1072 537,244 -201,0 -1273
228 6 490 057,500 4 896 696,000 540,387 539,680 -707,0 539,206 -474,0 -1180 538,944 -202,0 -1443
230 6 490 057,510 4 896 659,210 541,982 541,052 -930,0 540,475 -577,0 -1507 540,093 -382,0 -1889
231 6 490 057,580 4 896 639,410 541,030 540,010 -1020 539,400 -610,0 -1630 538,960 -440 -2070
232 6 490 057,440 4 896 617,570 539,665 538,651 -1014 538,047 -604,0 -1618 537,626 -421,0 -2039
233 6 490 057,340 4 896 583,900 536,232 535,210 -1022 534,611 -599,0 -1621 534,228 -383,0 -2004
Tabela br 7: Obraĉun slijeganja taĉaka po profilu P-200
92
RUDNIK PODRUČJE OPBRAČUN SLIJEGANJA TAČAKA LINIJA OPAŢANJA
ZENICA KOZARCI PROFIL 300
Serija opaţanja
„O“16.05.1985.
"I" dne 21.04.1988. „II“ dne 21.05.1989. „III„dne“ 20.09.1991.
Broj taĉke
Koordinate Kota Kota Raz. s mm
Kota Z m
Razlika s mm
Kota Z m
Razlika s mm
Redni Lok. Y X Z m Z m „I“-„O“ Z m „II“-„I“ „II“-„O“ Z m „III“-„II“ „III“-„O“
310 6 489 847,120 4 897 053,800 503,200 503,052 -148,0 503,005 -47,0 -195,0 / / /
311 6 489 847,024 4 897 033,700 033,700 497,086 -26,0 496,898 -162,0 -188,0 / / /
312 6 489 846,920 4 897 013,700 492,637 492,588 -49,0 492,436 -152,0 -201,0 / / /
313 6 489 846,820 4 896 993,600 491,646 491,582 -64,0 491,419 -163,0 -227,0 / / /
314 6 489 846,720 4 896 973,600 490,162 489,927 -235,0 / / /
315 6 489 846,620 4 896 953,600 489,107 489,004 -103,0 488,832 -172,0 -275,0 / / /
316 6 489 846,520 4 896 933,500 486,546 486,436 -110,0 486,280 -156,0 -266,0 / / /
317 6 489 846,420 4 896 913,500 488,194 488,096 -98,0 / / /
318 6 489 846,320 4 896 893,400 489,592 / / /
319 6 489 846,220 4 896 873,400 492,577 492,388 -189,0 / / /
320 6 489 846,120 4 896 853,300 491,771 491,588 -183,0 / / /
321 6 489 846,020 4 896 833,300 491,162 490,949 -213,0 490,756 -193,0 -406,0 / / /
322 6 489 845,960 4 896 813,200 / / /
323 6 489 845,900 4 896 793,200 490,762 490,513 -249,0 490,315 -200,0 -449,0 490,330 +17,0 -432,0
324 6 489 845,820 4 896¸773,140 497,204 496,880 -324,0 496,718 -162,0 -486,0 496,713 -5,0 -491,0
Tabela br 8: Obraĉun slijeganja taĉaka po profilu P-300
93
RUDNIK PODRUČJE OPBRAČUN SLIJEGANJA TAČAKA LINIJA OPAŢANJA ZENICA KOZARCI PROFIL 800
Serija opaţanja
„O“15.08.1985.
"I" dne 21.05.1989. „II“ dne 19.09.1991 „dne“ 18.09.1992.
Broj taĉke
Koordinate Kota Kota
Raz.s mm
Kota Z m
Razlika s mm
Kota Z m
Razlika s mm
Redni Lok. Y X Z m Z m „I“-„O“ Z m „II“-„I“ „II“-„O“ Z m „III“-„II“ „III“-„O“
800 6 489 575,990 4 896 620,390 438,275 438,174 -101,0 438,372 +198,0 +97,0 438,396 +24,0 +121,0
801 6 489 610,310 4 896 620,060 444,326 / / 444,383 / +57,0 444,417 +34,0 +91,0
802 6 489 646,910 4 896 619,730 449,213 / / 447,110 / / 447,140 +30,0 /
431 6 489 674,890 4 896 619,520 454,552 / / 454,859 / / / / /
803 6 489 719,480 4 896 619,560 465,418 465,158 -260,0 465,213 +55,0 -205,0 465,282 +696,0 -136,0
804 6 489 749,660 4 896 619,160 471,196 -322,0 -322,0 471,221 +25,0 -297,0 471,285 +64,0 -233,0
805 6 489 778,790 4 896 619,140 477,785 / / 477,382 / / 477,429 +47,0 -356,0
806 6 489 812,450 4 896 618,620 479,368 478,956 -412,0 478,908 -48,0 -460,0 478,952 +44,0 -416,0
331 6 489 843,790 4 896 618,340 485,340 485,001 -339,0 484,968 -33,0 -372,0 485,008 +40, -332,0
807 6 489 881,750 4 896 618,180 492,843 492,480 -363,0 492,491 +11,0 -352,0 492,531 +40,0 -312,0
808 6 489 910,460 4 896 618,050 501,607 501,192 -415,0 501,194 +2,0 -413,0 501,225 +31,0 -382,0
809 6 489 939,480 4 896 617,990 510,655 509,984 -671,0 509,864 -120, -791,0 509,861 -3,0 -794,0
810 6 489 997,580 4 896 617,800 523,862 / / 522,431 -1431 522,380 -51,0 -1482,0
811 6 489 026,260 4 896 617,740 534,005 532,652 -1353,0 532,259 -393,0 -1746,0 532,200 -59,0 -1805,0
232 6 490 057,440 4,896 617,570 539,534 538,047 -1487,0 537,626 -421,0 -1908 537,579 -47,0 -1955,0
Tabela br 9: Obraĉun slijeganja taĉaka po profilu P-800
94
6.2. OTPADNE VODE
Shodno zakonskim obavezama u industrijskom krugu pogonu "Stara jama" RMU "Zenica",
vrše se ispitivanja otpadnih voda.Ova mjerenja u proteklom periodu izvršena su, kako slijedi:
-Septembar 2001, Metalurški institut "Kemal Kapetanović" Zenica,
-Avgust 2003, Zavod za javno zdravstvo kantona Sarajevo,
- Januar 2004, "Sodaso" Holding Tuzla,Institut za hemijsko inţinjerstvo Tuzla
Zadnja ispitivanja izvršena su od strane Metalurškog instituta "Kemal Kapetanović" Zenica,
u junu 2007 god.Obzirom da je kanalizaciona mreţa u industrijskom krugu pogona "Stara
jama" jedinstvena za sve objekte i postrojenja u industrijskom krugu pogona, rezultati
ispitivanja dostavljaju se za pogon "Separaciju". Rezultati ispitivanja i proraĉun EBS-a dati
su u narednom izvještaju:
95
Detaljna ispitivanja otpadnih voda prikazana su u Elaboratu o ispitivanju fiziĉko-hemijskih
karakteristika otpadnih voda – Monitoring RMU „Zenica“ doo, pogon „Stara jama-
Seperacija“ Zenica prilog broj 7 , a prilog broj 3 prikazano je mjesto uzrokovanja otpadne
vode. U narednom tekstu opisana je metoda uzorkovanja, mjesto uzrokovanje i zakljuĉak
analize. Analize obradio „Inspekt-RGH“ d.o.o.Sarajevo.
96
Slika br.41: Mjesto uzimanja uzoraka otpadne vode (kolektor E1)
6.3. ZAGAĐENJE ZRAKA
Emisija dimnih plinova
sa kotlovnica "Stare jame" (kotlovnica K-1) i direkcije RMU "Zenica" (kotlovnica K-2)
mjeri se shodno zakonskim obavezama jedan puta u toku godine.Zadnja ispitivanja izvršena
su u januaru 2008 god od strane Metalurškog instituta "Kemal Kapetanović" Zenica.
U narednim tabelama prikazani su rezultati ispitivanja u dimnim kanalima kotlovnica.
REZULTATI IZMJERENIH VRIJEDNOSTI KONCENTRACIJA ŠTETNIH MATERIJA U
DIMNOM KANALU KOTLA
Firma: Rudnik „Stara jama“-Zenica
Adresa: Zenica
Mjesto mjerenja : Kotlovnica K1 (00361)
Datum mjerenja: I, II i III 2008.godine
Mjesto mjerenja: Dimni kanal
Podaci o gorivu:
- Vrsta: ugalj
- CO2max 18,4 %
- O2 referentno 6 %
97
Rezultati mjerenja:
Rezultati izmjerenih vrijednosti na dimnom kanalu
Parametar 1. mjerenje 2. mjerenje 3. mjerenje j/m
O2 17,32 17,21 17,9 %
Temperatura
dimnog plina
147
151,6
152,3
o C
CO2 3,23 3,32 3,34 %
CO
821 780 739 ppm
1026,25 975,00 923,75 mg/Nm2
NOx
37 36 36 16
75,85 73,80 73,80 mg/Nm2
SO2
419 439 406 ppm
1198,34 1255,54 1161,16 mg/Nm2
Vrijednosti koncentracija preraĉunate na referentnu vrijednost kisika
Parametar 1. mjerenje 2. mjerenje 3. mjerenje norma j/m
Koeficijent
preraĉuna
4,08
3,96
3,94
-
-
CO
3346,47 3087,07 2909,45 - ppm
4183,08 3858,84 3636,81 1000 mg/Nm2
NOx
150,82 142,48 141,73 - ppm
309,17 292,08 290,55 400 mg/Nm2
SO2
1707,88 1737,47 1598,43 - ppm
4884,54 4969,16 4571,5 2000 mg/Nm2
Firma: Rudnik „Stara jama“-Zenica
Adresa: Zenica
Mjesto mjerenja : Kotlovnica K2 (FAMOK)
Datum mjerenja: I, II i III 2008.godine
Mjesto mjerenja: Dimni kanal
Podaci o gorivu:
- Vrsta: ugalj
- CO2max 18,4 %
- O2referentno 6 %
98
Rezultati mjerenja:
Rezultati izmjerenih vrijednosti na dimnom kanalu
Parametar 1. mjerenje 2. mjerenje 3. mjerenje j/m
O2 14,55 14,34 14,25 %
Temperatura
dimnog plina
207,9
212
218,4
o C
CO2 5,65 5,84 5,94 %
CO
4748 4773 4782 ppm
5935,00 5966,25 5977,5 mg/Nm2
NOx
0 29 31 16
0 59,45 63,55 mg/Nm2
SO2
732 724 721 ppm
2093,52 2070,64 2062,06 mg/Nm2
Vrijednosti koncentracija preraĉunate na referentnu vrijednost kisika
Parametar 1. mjerenje 2. mjerenje 3. mjerenje norma j/m
Koeficijent
preraĉuna
2,33
2,25
2,22
-
-
CO
11041,86 10750,00 10626,67 - ppm
13802,33 13437,50 13283,33 1000 mg/Nm2
NOx
0,00 65,32 68,89 - ppm
0,00 133,90 141,22 400 mg/Nm2
SO2
1702,33 1630,63 1602,22 - ppm
4868,65 4663,60 4582,36 2000 mg/Nm2
Mjerenja koncentracija stakleniĉkih plinova i emisije ĉvrstih ĉestica na dimnjaku kotlovnice
"Stare jame" (kotlovnica K-1), uradila je u septembru 2008 i laboratorija RMU "Zenica" doo
Zenica.Kotlovnica K-2 nije radila pa na istoj nisu izvršena snimanja. Rezultati snimanja
prikazani su u poglavlju 6.4.
Emisije dimnih plinova sa parne lokomotive nisu do sada redovno snimane.Mjerenja na
parnoj lokomotivi u oktobru 2008 god uradila je laboratorija RMU "Zenica", a ruzultati
ispitivanja prikazani su u poglavlju 6.5.
Emisije stakleniĉkih plinova:
metana (CH4), ugljendioksida (CO2) i ugljen monoksida (CO), izbacuju se u atmosferu u
izlaznom jamskom zraku, svakodnevno u tri smjene, tokom cijele godine, budući da se
ventilacija jame odvija neprekidno.Izlazni zrak se iz jame izbacuje (isisava) pod dejstvom
potpritiska (depresije) koju svojim radom ostvaruju glavni i pomoćni ventilator.Istrošeni zrak
se preko radnog kola ventilatora prebacuje na difuzore ventilatora, a iz difuzora izbacuje u
atmosferu.Radno kolo glavnog ventilatora na pogonski motor povezano je kardanskim
99
vratilom a kod pomoćnog ventilatora remenom, tako da se pogonski motori nalaze izvan
uticaja izlaznog zraka iz jame.
Bilansima plinova za jamu "Staru jamu" za 2007, na izlazu iz jame, utvrĊeni su slijedeći
prosjeĉni apsolutni dotoci stakleniĉkih plinova:
Prosjeĉni apsolutni dotok metana i ugljendioksida izlaznoim zraĉnim strujama "Stare jame"
za 2007 god.
Godina
Postrojenje
Prosjeĉni apsolutni dotok
metana
( CH4 m3/min)
Prosjeĉni apsolutni dotok
ugljendioksida
(CO2 m3/min)
2007
Glavni ventilator
4,50 1,84
Pomoćni ventilator
0,37 0,58
UKUPNO 4,87 2,42
Mjerenja koncentracija stakleniĉkih plinova, emisije ĉvrstih ĉestica (prašine) i buke na
glavnom i pomoćnom ventilatoru "Stare jame" izvšila je u septembru 2008, laboratorija
RMU "Zenica" doo Zenica.Rezultati ispitivanja prikazani su u poglavlju 6.4.
Emisije prašine-ĉestica
Najveći izvori prašine-ĉestica u i industrijskom krugu su:
-dimnjaci kotlovnica
-difuzori glavnog i pomoćnog ventilatora
-izvozno okno
-betonirane površine industrijskog kruga
-istresaĉi uglja -viperi
-utvaraĉ za utovar uglja i jalovine
-kamioni za prevoz uglja i jalovine
-drobilice za drobljenje uglja i jalovine
-sita za odsijavanje
Prašina koja se stvara u toku utovara, transporta i pripreme (usitnjavanje i separisanje) uglja,
te pri radu lokomotive na pogona „Separacija“, ugroţava i negativno utiĉe na okolinu, a
posebno prašina koja se izdvaja sa dimnim plinovima pri radu parne lokomotive (2044
mg/m3) i kotlovnica (K-1 i K-2).
Mjerenja emisije ĉvrstih ĉestica (prašine) u industrijskom krugu izvšila je u septembru 2008,
laboratorija RMU "Zenica" doo Zenica.Rezultati ispitivanja prikazani su u poglavljima 6.4.
(pogon "Stara jama") i 6.5. (pogon "Separacija")
6.4. IZVOD IZ ELABORATA O SNIMANJU NULTOG STANJA NA
POGONU "STARA JAMA" RMU "ZENICA" doo ZENICA
Elaborat o snimanju nultog stanja izradila je Suţba ventilacije-Tehniĉki sektor RMU Zenica.
6.4.1.UVOD
100
Pogon „Stara jama“ je duţan da tokom pripreme i rada ispuni opće obaveze zaštite okoliša
tako da:
ne ugroţava niti ometa zdravlje ljudi i ne predstavlja nesnosnu/pretjeranu smetnju za ljude
koji ţive na podruĉju uticaja postrojenja ili za okolinu zbog emisija supstanci, buke, mirisa,
vibracija ili toplote ili saobraćaja ili od postrojenja;
preduzme sve odgovarajuće preventivne mjere tako da se sprijeĉi zagaĊenje i da se ne
prouzrokuje znaĉajnije zagaĊenje;
izbjegava produkciju otpada, a ukoliko dolazi do stvaranja otpada koliĉina svede na najmanju
moguću mjeru ili izvrši reciklaţu ili ukoliko to nije tehniĉki ili ekonomski izvodljivo otpad
odlaţe, a da se pri tome izbjegne ili smanji bilo kakav negativan uticaj na okoliš;
efikasno koristi energetske i prirodne resurse;
preduzme neophodne mjere za sprjeĉavanje nesreća i ograniĉavanje njihovih posljedica;
ukoliko doĊe do znaĉajnih promjena u radu obavijesti Federalno ministarstvo prostornog
ureĊenja i okoliša.
Radnu sredinu u krugu pogona „Stara jama“ saĉinjavaju:
radni prostor, klimatski faktori i drugi uglavnom štetni uticaji kao što su gasovi, zaprašenost,
buka, ograniĉena vidljivost i sliĉno.
6.4.2. ZAKONSKE OSNOVE ISPITIVANJA ZAGAĐENOSTI ZRAKA,
ZAPRAŠENOSTI RADNE SREDINE I BUKE NA POGONU „STARA JAMA“ RMU
ZENICA
Ispitivanja zaprašenosti, plinskog stanja i buke na pogonu „Stara jama“ vršena su na osnovu
vaţećih propisa i normativa koji regulišu ovu materiju i to:
Zakon o zaštiti na radu (Sluţbeni list SR BiH, br. 22/90 )
Zakon o zaštiti od buke ZD kanton 02/08.godine
Pravilnik o opštim mjerama i normativima zaštite na radu za graĊevinske objekte (Sl.list SR
BiH, br. 5/88 )
Pravilnik o graniĉnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje („Sl.
Novine FbiH“br.12/05)
Pravilnik o tehniĉkim normativima za podzemnu eksploataciju uglja
Zakona o zaštiti okoliša (“Sluţbene novine Federacije BiH”, br. 33/03)
Pravilnik o graniĉnim vrijednostima kvaliteta zraka (“Sluţbene novine Federacije BiH”, br.
33/03)
Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (“Sluţbene novine Federacije BiH”, br. 33/03)
6.4.3. INSTRUMENTI I METODOLOGIJA ISPITIVANJA I MJERENJA NA
POGONU „STARA JAMA“
Ispitivanje temperature zraka
Ispitivanje temperature zraka na suhom i vlaţnom termometru vršili smo pomoću Asmanovog
aspiracionog psihrometra .
Taĉnost podjele na suhom i vlaţnom termometru iznosi 2/10 0C, a taĉnost oĉitanja 1/10
0C.
101
Ispitivanje relativne vlaţnosti
Rezultati ispitivanja relativne vlaţnosti dobiveni su oĉitanjem iz psihrometrijskih tablica
upotrijebljenog psihrometra.
Ispitivanje kretanja zraka
Za ispitivanje ovog faktora radnog komfora koristili smo termometar po profesoru Hill-u i iz
dobivenih vrijednosti diferencijalnog hlaĊenja , iz nomograma, odreĊivali smo vrijednosti
katastepeni.
Isto tako , vrijednosti brzine zraĉne struje preko katastepeni moţe se izraĉunati po formuli:
smtv
Kv
V /0,140,0
)20,05,36
(2
gdje je :
tv – temperatura vazduha ( oC )
V – brzina vazdušne struje ( m/s )
Kv – katastepeni
Kv= F/T
gdje je:
F – faktor katatermometra
T – vrijeme hlaĊenja
Za brzine veće od 1,0 m/s vaţi obrazac:
sm
k
V
v
/0,147,0
13,02
gdje je:
=36,5-t
temperatura vazduha
Ispitivanje hemijske štetnosti
Uzorci za hemijsku analizu vazduha su uzeti shodno vaţećim standardima «BAS»-a u
gumene dušice zapremine 2-3 litra .
Uzorci su obraĊeni u laboratoriji rudnika Zenica :
CO2 – odraĊen je na infracrvenom analizatoru «UNOR-6 N»
CO - odraĊen je na infracrvenom analizatoru «UNOR-6 N»
102
CH4 - odraĊen je na infracrvenom analizatoru «UNOR-6 N»
O2 - odraĊen je na infracrvenom analizatoru «UNOR-6 N»
Svi uzorci su odraĊeni standardnim postupkom.
Ispitivanje buke
Od mjeraĉa nivoa buke se zahtijeva da mjeri buku razliĉitog nivoa, spektra i oblika zvuĉnih
talasa u razliĉitim uslovima distribucije izvora zvuka i refleksije na granicama zvuĉnog polja.
Najĉešći cilj mjerenja je da se prikupe podaci koji će poboljšati naše razumijevanje problema
i pomoći u rješavanju ostvarenja boljih uslova rada.
Ispitivanje buke vršena su instrumentom za mjerenje ukupnog nivoa buke ameriĉkog
proizvoĊaĉa RCA-WE-130 A. Prilikom mjerenja mikrofon je okrenut prema izvoru buke u
visini uha radnika, kada se radnik nalazi u normalnom fiziološkom poloţaju.
Ispitivanje zaprašenosti
Za odreĊivanje zaprašenosti zraka u radnim i pomoćnim prostorijama korišten je konimetar
njemaĉke proizvodnje CARLZEISS –J ena 740327. Rad instrumenta se zasniva na usisavanju
odreĊene zapremine zraka. Prašina se naglim usisavanjem hvata na ploĉicu premazanu uljnom
emulzijom. Uzimanje uzoraka je trenutno. Instrumentom se lako i brzo rukuje a vrednovanje
rezultata se vrši brojanjem pomoću specijalnog projektora i izraţava se u ĉesticama po cm3 (
ĉ/cm3 ).
Za odreĊivanje zaprašenosti zraka na radnim mjestima postrojenja za usitnjavanje i
separisanje korištena je gravimetrijska metoda pomoću instrumenta "Barbare-3". Instrument
je konstruisan tako da oponaša mehanizam taloţenja prašine u respiratornim putevima
ĉovjeĉijeg organizma.
TakoĊe, uraĊena je granulometrijska metoda nataloţene prašine na vanjskim objektima prema
odredbama ĉlana 538. Pravilnika o tehniĉkim normativima za prašinu.
Uzorci nataloţene ugljene prašine su raĊeni po BHS B.Z. 1.063, a utvrĊivanje
granulometrijskog sastava prašine po BHS. LJ. 0.002.
6.4.4. REZULTATI MJERENJA
Mjerenja su izvršena 25.09.2008. godine, a rezultati mjerenja prikazani su narednim tabelama
(tabele od do 6.4.1. do 6.4.5 )
103
104
105
106
107
108
6.4.5. ANALIZA REZULTATA MJERENJA
Na osnovu rezultata pregleda, ispitivanja i mjerenja mikroklime, vlage, hemijskog sastava
zraka, zaprašenosti i buke na mjernim mjestima koja su prikazana u tabelama moţe se
zakljuĉiti sljedeće:
6.4.5.1.Mikroklimatski pokazatelji
Mikroklimatske uslove komfora radne sredine formira niz uticajnih parametara koji spadaju u
fiziĉke veliĉine kao što su:
- temperatura zraka na suhom i vlaţnom termometru,
- brzina strujanja vazduha,
- relativna vlaţnost i
- efektivna temperatura
Temperatura zraka
Temperatura zraka se kretala u itervalima od 13,0 (o C) do 21,6(
o C), primjetno je da se
temperatura vanjskog zraka razlikuje više od 9 o C od temperature zraka u zatvorenim
prostorijama.
Relativna vlaţnost
Relativna vlaţnost zraka u ispitanim mjernim mjestima kreće se u rasponu od 66 (%) do 100
(%).
Relativna vlaţnost zraka je u funkciji ukupne vlaţnosti i brzine strujanja zraka.
Sa aspekta relativne vlaţnosti moţe se reći da je na svim mjerenim mjestima u dozvoljenim
granicama sem izlaza na glavnom ventilatoru i pomoćnom ventilatoru.
Brzina strujanja vazduha
Brzine strujanja zraka kretale su se u rasponu od 0,2 do 5,5 ( m/s ).
Efektivna temperatura ( mikroklimatski uslovi )
Efektivna temperatura mjerenih mjesta se kretala od ( 2 ef. O
) do (19 ef. O
).
Temperature zraka vani su bile dosta niske za ovaj period godine, što se odrazilo i na
efektivnoj temperaturi.
109
Buka
Buka moţe djelovati vrlo ometajuće i odvlaĉiti pozornost od rada za koji je potrebna
povećana koncentracija. u ekstremnim sluĉajevima moţe rezultirati i fiziĉkim poremećajima.
Buka se moţe podijeliti na izravnu i neizravnu. Izravna ili direktna buka je odreĊena
intenzitetom izvora i njegovom udaljenošću. Neizravna buka ovisi o koeficijentima refleksije
poda, zidova, stropa itd. i o poziciji takvih objekata.
Razlika bi takoĊer, trebala biti napravljena izmeĊu buke proizvedene ureĊajima kojima radio i
pozadinske buke. buka moţe postati neugodna ako doĊe do neke nepravilnosti kao što je
naprimjer pokvareni ureĊaj ili motor u nekoj od mašina.
Zvuk je val koji prenosi energiju od toĉke do toĉke. Medij kroz koji se prostire moţe biti
plin, zrak ili tekućina. Mi ćemo ovdje pretpostaviti da se radi o zraku. sam val se sastoji od
malih promjena tlaka zraka oko atmosferskog tlaka. U nekim dijelovima val ima veći tlak od
atmosferskog, a u drugim manji. Ove razlike u tlaku generirane su izvorom zvuka, obiĉno
nekim vibrirajuĉim tijelom, membrana zvuĉnika ili motor u nekom ureĊaju. Kada val uĊe u
uho, bubnjić odgovara jednakim vibracijama i val se ĉuje kao zvuk.
Amplituda
vala (kolike su promjene tlaka u odnosu na atmosferski) odreĊuje koliko ćemo jako ĉuti
zvuk, dok frekvencija (koliko se brzo tlak mijenja od minimuma do maksimuma) odreĊuje
visinu zvuka.
Ljudsko uho je ĉudo prirodnog inţenjerstva. Njegova struktura je previše kompleksna da bi
ovdje išli u detalje, ali dati ćemo najvaţnija svojstva.
Dijagram praga ĉujnosti i praga bola
Zvuk ulazi u ušni kanal vanjskog uha i uzrokuje reakciju bubnjića tako da ovaj poĉne
vibrirati. Ove vibracije se prosljeĊuju preko tri sićušne kosti u srednjem uhu do glavnog
osjetilnog organa u unutarnjem uhu, puţnice. Dlaĉice u puţnici prenose ţivĉane impulse
preko ĉujnog ţivca u mozak gdje se pretvaraju u zvuk. iako postoji nekoliko tipova oštećenja
sluha, oštećenja u puţnici su obiĉno asocirana sa duţom izloţenošću jakom zvuku.
Ljusko oko ne reagira na tlak i frekvenciju zvuĉnog vala na jednak naĉin kao elektroniĉki
mjerni instrumenti. Mjeraĉ razine zvuka moţe reagirati na zvuĉni tlak frekvencije 60Hz kao
110
50dB, a nivo od 1000Hz kao 25dB, ipak slušatelju će ti zvukovi biti jednako glasni. Ovo se
dešava zbog nejednolike karakteristike osjetljivosti uha. ona varira s frekvencijom kao i s
jakošću zvuka. Na niskim tlakovima srednje frekvencije ĉujemo bolje nego više frekvencije i
mnogo bolje nego niţe frekvencije. Pri visokim tlakovima, ta varijacija nije tako naglašena i
ĉujemo sve frekvencije podjednako. Na dijagramu praga ĉujnosti i praga bola predstavljene su
reakcije uha na dva ekstrema, prag ĉujnosti i prag bola.
Postoji mnogo standarda koji propisuju mjerenje buke i to posebno za ureĊaje (npr. ANSI
S12.10. 1985.) i posebno za okolinu(npr. ANSI S1.13 1971.). s druge strane postoji samo
nekoliko standarda koji specificiraju granice dozvoljene buke. Posljednjih godina novi
zahtjevi teţe postizanju maksimalne buke oko vrijednosti navedenih u tablici:
Okolina Maksimalni nivo buke
Podruĉje tolerantno na buku 85 dB
Poslovno podruĉje 70 dB
Opće uredsko okruţenje 60 dB
Tiho uredsko okruţenje 50 dB
Prva kategorija moţe vrijediti za proizvodne okoline ili gradilišta. druga za prodavaonice i
hotelska predvorja. Treća za sobe gdje se primaju stranke ili podruĉja za konferencije, a u
ĉetvrtu grupu spadaju privatni uredi i znanstveni labopratoriji. Moramo naglasiti da su ove
veliĉine maksimalne i da bi prosjek trebao biti za nekoliko decibela manji.
Ispitivanje buke vršeno je sa aspekta njenog ukupnog tehniĉkog i humanog karaktera
posmatrajući njeno štetno djelovanje sa aspekta ne ometanja djelatnosti na radnom mjestu i
dozvoljenog vremena štetnog djelovanja buke u funkciji njenog intenziteta ( 85 Db ).
Štetno djelovanje buke moţe nastupiti na onim radnim mjestima na kojima nivo buke mjeren na
instrumentu prelazi 85 Db, pa se na ovim radnim mjestima, u zavisnosti od intenziteta buke vrši
ograniĉenje dozvoljenog vremena izlaganja štetnog djelovanja buke i predlaţe obavezna upotreba
liĉnih zaštitnih sredstava za zaštitu sluha.
Na svim ispitanim mjerenim mjestima nivo buke je u dozvoljenim granicama, misli se na
propisanoj udaljenosti, odnosno na kraju kruga pogona „Stara jama“, tako da buka
proizvedena radnim strojevima na pogonu nema negativan uticaj na okolinu, stim što se
preporuĉuje radnicima da nose sintetiĉke ĉepove za vrijeme rada na mjestima koji rade
direktno na izvoru buke
6.4.5.2. Zaprašenost
Prašinom se smatraju sve sitnodisperzne krute ĉestice koje mogu lebdjeti u zraku. Lebdeća
prašina ĉini sa zrakom disperzni sastav u kojem je zrak disperzna sredina, a prašina disperzna
faza. Štetna po zdravlje ljudi je prašina od 75 m do 0 m, a naroĉito prašina od 10 m do
2 m.
111
Na pogonu „Stara jama“ imamo tehnološke prašine. U tehnološke izvore spadaju svi radni
procesi na pogonu. Zaprašenost zraka na radnim mjestima uveliko zavisi od vlaţnosti samoga
uglja i relativne vlaţnosti zraka.
Najveći izvor prašine na pogonu „Stara jama“ su:
-na dimnjaku kotlovnice
-na izvoznom oknu
Prašina na izvoznom oknu zadrţava se u Krugu pogona „Stara jama“, i ne ugroţava okolinu,
dok emisije prašine-ĉestica koja se stvaraju na dimnjaku kotlovnice Stare jame negativno
utiĉe na okolinu
Od ukupno uzorkovane koliĉine prašine najsitnija frakcija od 75 m do 0 m se kretala
od 9,1 % od ukupno uzorkovane mase.
Zaprašenost prostora vani se kretala od 9,58 mg/m3 do 351,4 mg/m
3, a dozvoljena granica za
ugljenu prašinu je 10 mg/m3.
Kako bi došlo do smanjenja prašine na drobilici pogona „Seperacija“ potrebno je obezbijediti
prskalice duţ trakastih transportera vani. U tom sluĉaju prašina bi padala na tlo i ne bi
dolazilo do kovitlanja sitnih frakcija u okolini. TakoĊer je potreno fiziĉko ĉišćenje sitnog
materijala duţ trakastog transportera najmanje jednom u smjeni.
Na izvoznom oknu „Stare jame“ potrebno je jednom sedmiĉno vršiti fiziko odstranjivanje
prašine te sapiranje vodom okolnog prostora kako ne bi došlo do nagomilavanja iste.
6.4.5.3.Hemijski sastav zraka
Na mjerenim mjestima ne dolazi do zagaĊenja zraka u atmosferi, sem dimnjaka na
kotlovnici.Ispitivanjem je ustanovljeno da je sadrţaj kisika u zadovoljavajućim granicama, a sadrţaj
toksiĉnih plinova i metana se kreću u granicama MDK, prema odrebi vaţećeg BAS-a ZBO.001., sem
dimnjaka kotlovnice.
GLAVNI VENTILATOR
U periodu snimanja izmjerene su slijedeće osnovne veliĉine:
- Ukupna emisija izlazne zraĉne struje „Stare jame" na difuzoru glavnog ventilatora
(kapacitet glavnog ventilatora) : 1980 m3/min
- Depresija glavnog ventilatora : 2280 Pa
- Barometarski pritisak: 97,33 kPa
- Apsolutni pritok metana : 2,77 m3CH4/min
- Apsolutni pritok ugljendioksida: 7,05 m3CO2/min
POMOĆNI VENTILATOR
U periodu snimanja izmjerene su slijedeće osnovne veliĉine:
- Ukupna emisija izlazne zraĉne struje „Stare jame" na difuzoru pomoćnog ventilatora
(kapacitet pomoćnog ventilatora): 575 m3/min
- Depresija glavnog ventilatora: 270 Pa
- Barometarski pritisak: 97,33 kPa
- Apsolutni pritok metana: 0.12 m3CH4/min
112
- Apsolutni pritok ugljendioksida: 0,74 m3CO2/min
KOTLOVNICA
U periodu snimanja izmjerenie su slijedeće osnovne veliĉine:
- Ukupna emisija izlaznih-dimnih plinova (apsolutni dotok dimnih plinova): 38 m3/min
- Apsolutni pritok metana : 0,06 m3CH4/min
- Apsolutni pritok ugljendioksida: 1,41 m3CO2/min
- Apsolutni pritok ugljenmonoksida: 0,14 m3CO/min
Prilog broj 8. Izvještaj broj 06/11 –EKO o rezultatima mjerenja štetnih emisija u zrak iz kotlova
preduzeća ZD RMU „Zenica“ d.o.o Zenica.
6.5. IZVOD IZ ELABORATA O SNIMANJU NULTOG STANJA NA
POGONU "SEPARACIJA" RMU "ZENICA" doo ZENICA
Elaborat o snimanju nultog stanja izradila je Suţba ventilacije-Tehniĉki sektor RMU Zenica.
6.5.1. Uvod
Pogon „Separacija“ je duţan da tokom pripreme i rada ispuni opće obaveze zaštite okoliša
tako da:
-ne ugroţava niti ometa zdravlje ljudi i ne predstavlja nesnosnu/pretjeranu smetnju za ljude
koji ţive na podruĉju uticaja postrojenja ili za okolinu zbog emisija supstanci, buke, mirisa,
vibracija ili toplote ili saobraćaja ili od postrojenja;
-preduzme sve odgovarajuće preventivne mjere tako da se sprijeĉi zagaĊenje i da se ne
prouzrokuje znaĉajnije zagaĊenje;
-izbjegava produkciju otpada, a ukoliko dolazi do stvaranja otpada koliĉina svede na
najmanju moguću mjeru ili izvrši reciklaţu ili ukoliko to nije tehniĉki ili ekonomski
izvodljivo otpad odlaţe, a da se pri tome izbjegne ili smanji bilo kakav negativan uticaj na
okoliš;
-efikasno koristi energetske i prirodne resurse;
-preduzme neophodne mjere za sprjeĉavanje nesreća i ograniĉavanje njihovih posljedica;
-ukoliko doĊe do znaĉajnih promjena u radu obavijesti Federalno ministarstvo prostornog
ureĊenja i okoliša.
Radnu sredinu u krugu pogona „SEPARACIJA“ saĉinjavaju: radni prostor, klimatski faktori i
drugi uglavnom štetni uticaji kao što su gasovi, zaprašenost, buka, ograniĉena vidljivost i
sliĉno.
Mjerenja su provedena u skladu sa vaţećim zakonima, propisima i normama.
6.5.2. Rezultati mjerenja
Mjerenja su izvršena 03.10.2008. godine, a rezultati mjerenja prikazani su narednim tabelama
(tabele od 6.5.1. do 6.5.6 )
113
114
115
116
117
118
6.5.3. ANALIZA REZULTATA MJERENJA
Na osnovu rezultata pregleda, ispitivanja i mjerenja vlage, hemijskog sastava zraka,
zaprašenosti i buke na mjernim mjestima koja su prikazana u tabelama, moţe se zakljuĉiti
sljedeće:
Temperatura zraka
Temperatura zraka se kretala u itervalima od 15,0 (o C) do 16,6 (
o C).
Relativna vlaţnost
Relativna vlaţnost zraka u ispitanim mjernim mjestima kretala se u rasponu od 63 (%) do
73 (%).
Relativna vlaţnost zraka je u funkciji ukupne vlaţnosti i brzine strujanja zraka.
Sa aspekta relativne vlaţnosti moţe se reći da je na svim mjerenim mjestima u dozvoljenim
granicama .
Brzina strujanja vazduha
Brzine strujanja zraka kretale su se u rasponu od 0,35 do 0,80 ( m/s ).
Buka
Ispitivanje buke vršeno je sa aspekta njenog ukupnog tehniĉkog i humanog karaktera
posmatrajući njeno štetno djelovanje sa aspekta ne ometanja djelatnosti na radnom mjestu i
dozvoljenog vremena štetnog djelovanja buke u funkciji njenog intenziteta ( 85 Db ).
Štetno djelovanje buke moţe nastupiti na onim radnim mjestima na kojima nivo buke mjeren
na instrumentu prelazi 85 Db, pa se na ovim radnim mjestima, u zavisnosti od intenziteta
buke vrši ograniĉenje dozvoljenog vremena izlaganja štetnog djelovanja buke i predlaţe
obavezna upotreba liĉnih zaštitnih sredstava za zaštitu sluha.
Na svim ispitanim mjerenim mjestima nivo buke nije u dozvoljenim granicama, misli
se na propisanoj udaljenosti, odnosno na kraju kruga pogona „Separacije“, tako da
buka proizvedena radnim strojevima na pogonu ima negativan uticaj na okolinu, a
preporuĉuje se radnicima da nose sintetiĉke ĉepove za vrijeme rada na mjestima koji
rade direktno na izvoru buke.
Buka na pogonu „Separacije“ se kretala u rasponu od 70 Db do 112 Db, a rezultati buke
su prikazani u tabelama.
Zaprašenost
Prašinom se smatraju sve sitnodisperzne krute ĉestice koje mogu lebdjeti u zraku. Lebdeća
prašina ĉini sa zrakom disperzni sastav u kojem je zrak disperzna sredina, a prašina disperzna
faza.Štetna po zdravlje ljudi je prašina od 75 m do 0 m, a naroĉito prašina od 10 m do
2 m.
Na pogonu „Separacija“ imamo tehnološke prašine. U tehnološke izvore spadaju svi radni
procesi na pogonu.U toku utovara, transporta i pripreme (usitnjavanje i separisanje) uglja na
pogona „Separacija“ dolazi do stvaranja prašine. Zaprašenost zraka na ovim radnim mjestima
uveliko zavisi od vlaţnosti samoga uglja i relativne vlaţnosti zraka.
Najveći izvor prašine na pogonu „Separacija“ su:
- na istovaru uglja iz kamiona
119
- na utovaru uglja u kamione
- na drobilici
- na istresanju iz vagoneta
- na sitima
- pri utovaru u vagonete
- pri kretanju kamiona i utovarivaĉa
- u dimnim plinovima lokomotive
Prašina koja se stvara u toku utovara, transporta i pripreme (usitnjavanje i separisanje) uglja,
te pri radu lokomotive na pogona „Separacija“, ugroţava i negativno utiĉe na okolinu, a
posebno prašina koja se izdvaja sa dimnim plinovima pri radu lokomotive (2044 mg/m3).
Zaprašenost prostora vani se kretala od 17 mg/m3 do 2044 mg/m
3, a dozvoljena granica
za ugljenu prašinu je 10 mg/m3.
Štetna po zdravlje ljudi je prašina od 75 m do 0 m, a naroĉito prašina od 10 m do 2
m, a prašina koju smo mi uzorkovali na pogonu „Separacija“ je ispod 10 m, te prelazi
dozvoljenu granicu. Potrebno je na pogonu „Separacija“ izraditi tehniĉko rješenje
otprašivanja za cio pogon „Separacija“ kako bi bila eliminisana prašina ispod 75 m.Puteve
kojima se kreću kamioni i utovarivaĉi moraju se redovno ĉistiti i polijevati vodom.
Hemijski sastav zraka
Na mjerenim mjestima ne dolazi do zagaĊenja zraka u atmosferi, sem dimnjaka na
lokomotivi. Ispitivanjem je ustanovljeno da je u izduvnim plinovima lokomotive sadrţaj
kisika, sadrţaj toksiĉnih plinova i metana iznad granica MDK-a, po odrebi vaţećeg BAS-a
ZBO.001.
Potrebno je iznaći ekološki i ekonomski prihvatljivo rješenje za prevoz uglja od "Separacije"
do teretne ţeljezniĉke stanice Zenica, umjesto prevoza parnom lokomotivom.
STRUĈNI IZVJEŠTAJ snimanja buke na pogonu"Stara jama", "Separacija", RJ "Transport" i
RJ "Elektromašinski remont i odrţavanje" (RJ EMRiO)",a po dopuni Plana aktivnosti pogona
"Stara jama", "Separacija", RJ "Transport" i RJ "Elektromašinski remont i odrţavanje" (RJ
EMRiO)
Mjerenja su obavljena po dopuni " Plana aktivnosti pogona "Stara jama", "Separacija", RJ
"Transport" i RJ "Elektromašinski remont i odrţavanje" (RJ EMRiO)", a obraĊena u
laboratoriji sluţbe Ventilacije, te Vam dostavljam sljedeće rezultate – ponovljeno snimanje.
120
121
122
123
124
125
126
Zakonske osnoe
Ova ispitivanjem buke na pogonu „"Stara jama", "Separacija", RJ "Transport" i RJ
"Elektromašinski remont i odrţavanje" (RJ EMRiO)“ vršena su na osnovu vaţećih propisa i
normativa koji regulišu ovu materiju i to:
- Zakon o zaštiti na radu (Sluţbeni list SR BiH, br. 22/90 )
- Zakon o zaštiti od buke ZD kanton 02/08.godine
Ispitivanje buke
Od mjeraĉa nivoa buke se zahtijeva da mjeri buku razliĉitog nivoa, spektra i oblika zvuĉnih
talasa u razliĉitim uslovima distribucije izvora zvuka i refleksije na granicama zvuĉnog polja.
Najĉešći cilj mjerenja je da se prikupe podaci koji će poboljšati naše razumijevanje problema
i pomoći u rješavanju ostvarenja boljih uslova rada.
Ispitivanje buke vršena su instrumentom za mjerenje ukupnog nivoa buke VOLTCRAFT
PLUS , Digitales schallpegel-Messgerat SL-300. Prilikom mjerenja mikrofon je okrenut
prema izvoru buke u visini uha radnika, kada se radnik nalazi u normalnom fiziološkom
poloţaju.
Normativne vrijednosti za buku
- Ovim Zakonom (Zakon o zaštiti od buke ZD kanton 02/08.godine)
utvrĊuju se dozvoljeni nivoi buke, mjere zaštite od buke i naĉin mjerenja
buke; graniĉni nivoi buke usklaĊeni sa namjenom prostora i vremenom dana, tako da ne
ugroţavaju ţivot i rad ljudi, a posebno njihovo zdravlje; nadzor nad provoĊenjem ovog
zakona, kao i druga pitanja od znaĉaja za zaštitu od buke.
Okolina Maksimalni nivo buke
Podruĉje tolerantno na buku 85 dB
Poslovno podruĉje 70 dB
Opće uredsko okruţenje 60 dB
Tiho uredsko okruţenje 50 dB
Zaljuĉak:
Ispitivanje buke vršeno je sa aspekta njenog ukupnog tehniĉkog i humanog karaktera
posmatrajući njeno štetno djelovanje sa aspekta ne ometanja djelatnosti na radnom mjestu i
dozvoljenog vremena štetnog djelovanja buke u funkciji njenog intenziteta ( 85 Db ), te na
štetno djelovanje na okolinu.
Na svim ispitanim mjerenim mjestima nivo buke nije u dozvoljenim granicama, misli se na
radna mjesta pogona „"Stara jama", "Separacija", RJ "Transport" i RJ "Elektromašinski
remont i odrţavanje" (RJ EMRiO)“, tako da buka proizvedena radnim strojevima na pogonu
ima negativan uticaj na zdravlje radnika, a preporuĉuje se radnicima da nose sintetiĉke ĉepove
za vrijeme rada na mjestima koji rade direktno na izvoru buke, a na propisno udaljenim
mjestima od samog izvora nastajanja, taĉnije na kraju kruga Rudnika nivo buke takoĊer
127
nijedozvoljenim granicama pa buka proizvedena na radnim strojevima ima negativan uticaj na
okolinu.
Mjerenje emisije otpadnih dimnih plinova iz kotlovnica “Stara jama” i “Direkcija”
Zadnje mjerenje štetnih emisija u zrak izvršeno je u martu 2011.godine, o ĉemu postoji
Izvještaj broj 06/11-EKO iz aprila 2011.godine, uraĊen od strane Zavoda za zaštitu I
ekologiju Metalurškog instituta “Kemal Kapetanović” iz Zenice. U okviru ovog izvještaja dat
je opis metode mjerenja kao i vrste instrumenta kojim je vršeno mjerenje. Na osnovu
podataka iz ovog izvještaja uraĊen je od strane SZR-u Društva Plan za smanjenje štetnih
emisija u zrak SO2 I CO na kotlovnicama u krugu pogona “Stara jama” ZD RMU “Zenica”
broj 13174/11 od 01.08.2011.godine. Prilog broj. 8.
Mjerenje emisije otpadnih dimnih plinova iz dvije parne lokomotive i kotlovnice
hotel“Rudar”
Parne lokomotive su obraĊene u Izvještaju broj 06/11-EKO iz aprila 2011.godine, uraĊen od
strane Zavoda za zaštitu i ekologiju Metalurškog instituta “Kemal Kapetanović” iz Zenice, na
naĉin da je data procjena emisije štetnih plinova iz istih, te preporuka da se izvrši zamjena
parnih lokomotiva sa dizel lokomotivama.
Mjerenje emisije otpadnih dimnih plinova iz kotlovnice hotela “Rudar” nije vršeno, jer u
okviru narudţbe nije bilo predviĊeno ispitivanje iste lokacije.
1. Kotao za zagrijavanje objekta
- Tip kotla: FK-4250
- ProizvoĊaĉ: “Famok” Kostajnica
- Snaga kotla: 250 kW
6.6. PRIKAZ MJERENJA ZAGAĐENOSTI ZRAKA I EMISIJA ŠTETNIH ĈESTICA U
ATMOSFERU NA LOKACIJAMA U GRADU ZENICA ZA 2007 i 2008 GODINU
Prikaz rezultata mjerenja sa mjernih mjesta u gradu Zenica, korišten je da se prikaţe stanje
emisija zagaĊujućih materija u najbliţem okruţenju pogona Rudnika "Zenica".Pogoni
rudnika „Zenica“:
- pogon za proizvodnju uglja „Stara jama“ i pogon za preradu uglja „Separacija“ nalaze u
neposrednoj blizini mjernog mjesta „Institut“ - cca 100 m,
- u neposrednoj blizini pogona za proizvodnju uglja „Raspotoĉje“ je locirano mjerno mjesto
„Raspotoĉje“, a pogon za proizvodnju uglja "Stranjani" najbliţi je mjernom mjestu "Tetovo".
U narednim taĉkama su obraĊeni podaci zagaĊenosti zraka i mjerenje emisije štetnih ĉestica
u atmosferu na mjerenim mjestima u podruĉju gada Zenica.
Sluţba za komunalne poslove i ekologiju je na osnovu rezultata dvije vrste mjerenja:
- Mjerenje zagaĊenosti zraka i
- Mjerenje emisije štetnih ĉestica u atmosferu,
koje prema Ugovoru izvodi Metalurški institut «Kemal Kapetanović» Zenica, uradila
Informaciju o stanju zagaĊenosti zraka u Zenici za period mart-avgust 2007.god.
Mjerenje zagaĊenosti zraka, provodi se već treću godinu, a obuhvata:
128
- kontinuirano mjerenje koncetracije ukupnih lebdećih ĉestica (24 satni uzorci) na dva
mjerna mjesta (Institut i Tetovo ),
- kontinuirano mjerenje koliĉine taloţnog praha na 8 mjernih mjesta (Institut, Tetovo,
Centar, Kamberovića polje, Crkvice, Raspotoĉje, Lukovo polje, Perin Han),
- odreĊivanje sadrţaja olova i kadmija u odabranim uzorcima lebdećih ĉestica i taloţnog
praha.
6.6.1.Izvještaj o rezultataima mjerenja zagaĊenosti zraka u Zenici za period Mart-Avgust
2007
Metode mjerenja
Mjerenje koncentracijee sumpornog dioksida u zraku (24-satni uzorci) provedeno je u
skladu sa uslovima navedenim u Britanskom standardu br.1747.
Mjerenje koncentracije ukupnih lebdećih ĉestica (24-satni uzorci) vršeno je prema
njemaĉkim smjernicama VDI 2463, Blatt 4. Mjerenje koliĉine taloţnog praha (mjeseĉni
uzorci) obavljeno je po metodi Bergerhoff-a. Analize sastava lebdećih ĉestica i taloţnog
praha vršene su standardnim metodama u Hemijskom laboratoriju Metalurškog instituta.
Graniĉne vrijednosti zagaĊenosti zraka
U pristupu samoj analizi treba imati u vidu Pravilnik o graniĉnim vrijednostima
kvaliteta zraka ("Sl.novine FBiH",br.12/2005) u kojem su navedene graniĉne vrijednosti
zagaĊenosti zraka u urbanim sredinama:
- Prosjek koncentracije sumpornog dioksida u toku jedne godine ne smije biti veći
od 90 mikrograma po kubnom metru zraka, s tim da 7 dana koncentracija ne bude
veća od 240 mikrograma po kubnom metru (7 dana odgovara vrijednosti C98-
percentila svih vrijednosti u toku jedne godine),
- Prosjek koncentracija ukupnih lebdećih ĉestica u toku jedne godine ne smije biti
veći od 150 mikrograma po kubnom metru zraka, s tim da 7 dana koncentracija ne
bude veća od 350 mikrograma po kubnom metru zraka.
- Godišnji prosjek sadrţaja olova u ukupnim lebdećim ĉesticama ne smije biti veći od
2 mikrograma po kubnom metru zraka odnosno 40 nanograma kadmija po kubnom
metru zraka.
- Godišnji prosjek koliĉina taloţnog praha ne smije biti veći od 200 miligrama po
kvadratnom metru na dan, s tim da nijedan mjesec ne bude veća od 350 miligrama
po kvadratnom metru na dan.
- Godišnji prosjek sadrţaja olova u taloţnom prahu ne smije biti veći od
0,100 mg/m2.dan odnosno kadmija 0,002 mg/ m
2 na dan.
Rezultati mjerenja zagaĊenosti zraka u Zenici za periodu mart-avgust 2007.godine
U tabelama su dati obraĊeni rezultati mjerenja zagaĊenosti zraka u Zenici za
periodu mart-avgust 2007.godine
129
6.6.1: ZagaĊenost zraka sumpornim dioksidom (24-satni uzorci) u periodu
mart-avgust 2007.godine
Tabela 6.6..2: ZagaĊenost zraka lebdećim ĉesticama (24-satni uzorci)
u periodu mart-avgust 2007.godine
Mjerno mjesto
Mjesec
Prosjek Maksimum
g/m3 g/m
3
Institut, mjerno
mjesto u
neposrednoj blizini
Rudnika
mart 86 147
april 45 79
maj 39 61
juni 35 55
juli 37 54
avgust 37 75
Tetovo
mart 100 192
april 72 124
maj 54 94
juni 39 57
juli 46 86
avgust 57 85
Crkvice
mart 68 104
april 52 102
maj 47 83
juni 35 61
juli 41 77
avgust 47 86
Mjerno mjesto
Mjesec
Prosjek Maksimum
g/m3 g/m
3
Institut, mjerno
mjesto u
neposrednoj blizini
Rudnika
mart 69 117
april 55 112
maj 52 194
juni 33 46
juli 27 112
avgust 31 94
Tetovo
mart 85 202
april 74 243
maj 53 121
juni 46 128
juli 31 274
avgust 16 54
130
Tabela 6.6.3 : Sadrţaj olova, kadmija i ţeljeza u lebdećim ĉesticama
u periodu mart-avgust 2007.godine
Mjerno mjesto
Olovo
Kadmij
Ţeljezo
g/ m3 ng/m m
3 g/ m
3
Institut, mjerno
mjesto u
neposrednoj blizini
Rudnika
0,35
0,04
1,2
Tetovo
0,96
0,009
3,7
Tabela 6.6. 4: Koliĉine taloţnog praha za periodu mart-avgust 2007.godine
Mjerno mjesto
Taloţni prah
Prosjek Maksimum
mg/ m2.dan mg/ m
2.dan
Institut, mjerno
mjesto u
neposrednoj
blizini Rudnika
80
307
Tetovo
172
680
Centar
234
380
Kamberović
polje
91
281
Crkvice
99
297
Raspotoĉje
176
583
Lukovo polje
131
418
Perin Han
73
267
Nova norma
(period: godina)
200
350
131
Analiza rezultata praćenja kvaliteta zraka u Zenic za period mart-avgust 2007 god
U ovom periodu redovito dolazi do pada zagaĊenosti zraka zbog prestanka sezone
zagrijavanja objekata i poboljšanja prirodnih uslova disperzije polutanata u atmosferu. To se
najbolje moţe uoĉiti ako se uporede pokazatelji zagaĊenosti zraka mjerenih u zimskom i
ljetnom periodu. Tokom ovog perioda na mjernom mjestu "Tetovo" bilo je više dana sa
maksimalnom koncentracijom ukupnih lebdećih ĉestica i taloţnog praha.
R E Z I M E
Na temelju rezultata mjerenja i ispitivanja zagaĊenosti zraka u Zenici moţe se
zakljuĉiti:
- Prosjek koncentracija sumpornog dioksida na mjernom mjestu Institut, mjerno
mjesto u neposrednoj blizini Rudnika iznosio je 46 mikrograma po kubnom metru
zraka, na mjernom mjestu "Crkvice" iznosio 49 mikrograma po kubnom metru zraka, a
u "Tetovu" je iznosio 61 mikrogram po kubnom metru zraka. Graniĉna vrijednost je 90
mikrograma po kubnom metru zraka, s tim da najviše 7 dana koncentracija moţe biti
veća od 240 mikrograma po kubnom metru. MeĊutim, bilo je više dana sa maksimalnim
koncentracijama sumpornog dioksida, tako da su maksimalne koncentracije na mjernom
mjestu "Institut" iznosile: 147 mikrograma po kubnom metru zraka, na mjernom
mjestu "Crkvice" 104 mikrograma po kubnom metru zraka, i u "Tetovu" 192
mikrograma po kubnom metru zraka, što ne zadovoljava norme za kvalitet zraka.
- Prosjek koncentracija lebdećih ĉestica na mjernom mjestu "Institut" iznosio je 45
mikrograma po kubnom metru zraka, na mjernom mjestu "Tetovo" 53 mikrograma po
kubnom metru zraka. Graniĉna vrijednost je 150 mikrograma po kubnom metru zraka,
s tim da najviše 7 dana koncentracija moţe biti veća od 350 mikrograma po kubnom
metru. Maksimalna koncentracija lebdećih ĉestica na mjernom mjestu "Institut"
iznosila je 194 mikrograma po kubnom metru zraka, na mjernom mjestu "Tetovo"
iznosio 274 mikrograma po kubnom metru zraka, što ne zadovoljava norme za kvalitet
zraka.
- Na mjernom mjestu Institut, mjerno mjesto u neposrednoj blizini Rudnika prosjek
sadrţaja olova u lebdećim ĉesticama je iznosio 0,35 mikrograma po kubnom metru
zraka (norma je 2 mikrograma po kubnom metru zraka). Prosjek sadrţaja kadmija u
lebdećim ĉesticama iznosio je 0,04 nanograma po kubnom metru zraka a norma je
40 nanograma po kubnom metru zraka.
To znaĉi da je na mjernom mjestu Institut, mjerno mjesto u neposrednoj blizini
Rudnika zagaĊenost zraka olovom i kadmijem u granicama normi za urbane
sredine. Isto vrijedi i za naselje Tetovo.
132
6.6.3. Izvještaj o rezultatima mjerenja zagaĊenosti zraka u Zenici za period Septembar-
Oktobar 2007
Rezultati mjerenja zagaĊenosti zraka za mjesec septembar i oktobar 2007.godine prikazani
su u u narednim tabelama.
Tabela broj 6.6.9.: ZagaĊenost zraka sumpornim dioksidom (24-satni uzorci) u periodu
septembar – oktobar 2007.godine
Mjerno mjesto
Mjesec
Prosjek Maksimum
g/m3 g/m
3
Institut, mjerno
mjesto u
neposrednoj blizini
Rudnika
septembar 32 65
oktobar
91
190
Tetovo septembar 45 87
oktobar 103 229
Crkvice
septembar 49 84
oktobar 80 154
Tabela broj 6.6.10: ZagaĊenost zraka lebdećim ĉesticama (24-satni uzorci) u periodu
septembar – oktobar 2007.godine
Mjerno mjesto
Mjesec
Prosjek Maksimum
g/m3 g/m
3
Institut, mjerno
mjesto u
neposrednoj blizini
Rudnika
septembar 16 59
oktobar
84
158
Tetovo
septembar 10 32
oktobar 62 138
NAPOMENA : U periodu od 3. do 21.septembra na mjernom mjestu Institut, mjerno
mjesto u neposrednoj blizini Rudnika nije registrovano prisustvo lebdećih ĉestica.
Iz priloţenih tabela o mjerenju zagaĊenosti zraka sumpornim dioksidom (24 satni uzorci ) i
lebdećim ĉesticama za mjesece septembar i oktobar moţe se konstatovati slijedeće :
- Da su u septembru prosjeĉne koncentracije sumpornog dioksida na sva tri mjerna
mjesta bile niţe od propisanih ( 90 mikrograma po kubnom metru ), dok je u oktobru
došlo do poveĉanja tih koncentracija, ali su i one bile u granicama dozvoljenih.
- Prosjeĉne koncentracije lebdećih ĉestica u septembru su bile niske, dok su se u
oktobru povećale, ali i tada su bile u granicama dozvoljenih ( 150 mikrograma po
kubnom metru)
Ovakvi pokazatelji zagaĊenosti zraka sadrţajem sumpordioksida i lebdećih ĉestica u
dva posmatrana mjeseca mogu se objasniti ĉinjenicom da u septembru nije bilo
nikakvih, a u oktobru samo pojedinaĉnih loţenja, odnosno nije poĉela sezona
grijanja, pa je i zrak bio relativno ĉistiji.
133
6.6.4. Izvještaj o rezultatima mjerenja emisija štetnih ĉestica u atmosferu u Zenici za
period januar, februar, mart 2008, na mjernom mjestu "Stara jama"
Tabela br 6.6.12: Koliĉina taloţenog praha, sadrţaj olova, kadmijuma, ţeljeza i cinka u
taloţenom prahu za I, II i III mjesec 2008 godine
Mjerno mjesto
Taloţeni prah
Olovo
Kadmij
Ţeljezo
Cink
Prosjek Maksimum Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek
mg/m2.dan mg/m2.dan mg/m2.dan mg/m2.dan mg/m2.dan mg/m2.dan
Stara jama
96
118
0,025
0,0013
3,5
0,182
Norma (period:godina
200
350
0,1
0,002
-
0,4
7.0. LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA UKLJUĈUJUĆI HEMIJSKE
SUPSTANCE I GORIVO (NAZIV SIROVINE, GODIŠNJA POTROŠNJA ,
POTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA, UKUPNI GODIŠNJI TROŠAK, OPIS
KOMPONENTI ILI OSOBINA SA ZNAĈAJNIM EFEKTIMA PO OKOLIŠ, METODE
NABAVKE, SKLADIŠTENJA I TRANSFERA)
7.1. POGON "STARA JAMA"
U tehnološkom procesu proizvonje i prerade uglja u "Staroj jami" koristi se veliki broj
sirovina i materijala.U narednoj tabeli dati su osnovni materijali.
Tabela br10: Osnovni repromaterijali-ukupna i jediniĉna potrošnja u 2007 god
Naziv materijala (robe) Jediniĉna
mjera
Ukupna
potrošnja 2007
god
Potrošnja po
jedinuci
proizvoda
Drvena jamska graĊa-rudno drvo m3 826 0,00593 m
3/t
Metanski sigurnosni eksploziv kg 38 342 0,2754 kg/t
Eletriĉni detonatori (MMHED-Cu) kom 95 900 0,6889 kom/t
Ĉeliĉna podgrada kg 135361 0,9724 kg/t
Nafta lit. 1440 0,0103 l/t
Ulja lit. 5900 0,423 l/t
Maziva kg 2400 0,0172 kg/t
Filter pepeo TE t 962,6 0,0069 t/t
134
Tabela br.11: Osnovni repromaterijali-ukupna potrošnja u 2005 i 2006 god
Naziv materijala (robe) Jediniĉna
mjera
Ukupna potrošnja
2005 god
Ukupna potrošnja
2006 god
Drvena jamska graĊa-rudno drvo m3 789,66 1093,38
Metanski sigurnosni eksploziv kg 30 316 34 960
Eletriĉni detonatori (MMHED-Cu) kom 79 000 88 300
Ĉeliĉna podgrada kg 101377 104655
Nafta lit. 1200 1440
Ulja lit. 5540 5690
Maziva kg 2150 2100
Filter pepeo TE t 652,70 599,8
Manipulacija eksplozivnim sredstvima
(metanski sigurnosni eksploziv i elektriĉni detonatori) vrši se u skladu sa vaţećim zakonima a
na osnovu Tehniĉkog uputstvo za primanje, smještanje i ĉuvanje, izdavanje, transportovanje i
uništavanje eksplozivnih sredstava u magacinu eksplozivnih sredstava "Drivuša" (saglasnost
SZR-u i odobrenje Tehniĉkog direktora pod brojem 10591/08 od 05.08.2008.godine)
Upustva su uraĊena na osnovu Zakona o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih teĉnosti i
plinova /Sl.list SFRJ, br. 39/89 i 36/90), Zakona o prevozu opasnih materija (Sl.list SFRJ, br.
27/90 i 45/90) i Propisa o mjerama zaštite pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju
u rudarstvu (Sl.list SFRJ, br. 9/67)
Uputstvom se reguliše i odreĊuje naĉin primanja, istovara, prenosa, smještaja, ĉuvanja,
izdavanja, transporta eksplozivnih sredstava od magacina u Drivuši do jamskih pogona i
naĉin uništavanja eksplozivnih sredstava, kao i sve mjere zaštite predviĊene pri obavljanju
ovih poslova.
Eksploziv sa nabavlja (trenutno) od ovlaštenog proizvoĊaĉa "Vitezit" Vitez, preko ovlaštenog
nabavljaĉa "NN Company" Zenica .Elektriĉni upaljaĉi nabavljaju se od proizvoĊaĉa i ujedno i
nabavljaĉa, "Pobjeda" Goraţde.
Po isporuci od dobavljaĉa eksplozivnh sredstava, ista se skladište u Glavni magacin
eksplozivnih sredstava za RMU "Zenica", koji je smješten u "Drivuši" unutar
eksploatacionog polja "Raspotoĉje-Drivuša".
Eksplozivna sredstva iz magacina u Drivuši izdaje glavni skladištar, a preuzima ga ovlašteno
lice sa pogona "Stara jama". Izdavanje eksplozivnih sredstava iz magacina vrši se samo na
osnovu pismene doznake tehniĉkog direktora Društva ili njegovog zamjenika.
Eksplozivna sredstva prevoze se (dopremaju) od magacina u Drivuši do pogona "Stara jama"
motornim vozilom Društva. Prijevoz se smije obavljati samo danju. U krugu pogona
eksploziv se pretovara sa vozila u ispravne za to odreĊene jamske vagonete. Elektriĉni
upaljaĉi pretovaraju ju se u vagonete napravljene za te svrhe, i prevoze se odvojeno od
eksploziva. Eksplozivna sredstva u vagonetima prevoze se ruĉno do izvoznog okna i ubacuju
u izvozni koš, kojim se spuštaju na navozište okna, odakle se jamskom prugom u vagonetima
otpremaju GOP do kriţišta kod pumpne stanice.Na ovoj dionici jamske pruge vagoneti sa
eksplozivnim sredstvima se izdvajaju iz kompozicije i ruĉno odguravaju do uskopa koji spaja
hodnik sa magacinom eksplozivnih sredstava (MES) K-66,13 m. Vagoneti se ruĉno
135
odguravaju do MES-a, u koji se eksplozivna sredstva unose ruĉno i vrši njihovo
uskladištenje. Dopremljena eksplozivna sredstva uvode se u glavnu knjigu evidencije istih.Iz
MES-a izdaju se paliocima mina (lagumašima) koliĉine eksplozivnih sredstava koje mogu
zadovoljiti potrebe jedne smjene.
U magacinu eksplozivnih dozvoljeno je drţati do 4000 kg praškastih metanskih eksploziva i
do 10 000 komada elektriĉnih upaljaĉa.
Pogonskim uputstvom "Uputstvo za prevoz, uskladištenje, izdavanje, prenos,upotrebu i
uništavanje eksplozivnih sredstava" reguliše se i odreĊuje naĉin:
- transport i prenos eksplozivnih sredstava od pretovara u jamska kolica vani do jamskog
magacina u jami
- prenos eksplozivnih sredstava u jami
- uskladištenje eksplozivnih sredstava u magacinu eksplozivnih sredstava
- evidencija eksplozivnih sredstava
- izdavanje eksplozivnih sredstava iz jamskog magacina, prenos istih i uskladištenje u
priruĉnom spremištu u vidu sanduka
- upotreba eksploziva na radilištu i poništavanje zatajenih mina, kao i sve mjere zaštite
predviĊene propisima pri rukovanju sa eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu.
Jama "Stara jama" okarekterisana je kao metanska, sa zapaljivom i eksplozivnom ugljenom
prašinom, shodno ĉlanu 126. Pravilnika o tehniĉkim normativima pri rukovanju eksplozivnim
sredstvima i miniranju u rudarstvu (Sl. list SFRJ, br.26/88 i 63/88) za miniranje u jami koriste
se samo metanski sigurnosni eksplozivi prema odgovarajućim standardima, patronirani u
patrone preĉnika do 38 mm. Za iniciranje eksploziva upotrebljavaju se samo metanski
elektriĉni detonatori, trenutni ili milisekundni, sa nazivnim intervalom zakašnjenja od najviše
34 milisekunde.
Metanski sigurnosni eksplozivi
Metanski sigurnosni eksplozivi odlikuju se velikom sigurnošću pri upotrebi u rudnicima uglja
u kojima postoji ili moţe postojati opasnost od metana ili zapaljive i eksplozivne ugljene
prašine. Njihova povećana sigurnost zasniva se na prisustvu natrijum hlorida ili kalijum
hlorida, koji pri eksploziji prelaze u parno-plinovito stanje, te izazivaju sniţavanje
temperature i skraćuju duţinu i trajanje plamena. Sa druge strane sadrţaj natrijum hlorida ili
kalijum hlorida izaziva znatno smanjenje radne sposobnosti ovih eksploziva.
U jami "Raspotoĉje" upotrebljavaju se metanski amonijum nitratni praškasti eksplozivi.
Amonijum nitratni praškasti eksplozivi su eksplozivi sa pozitivnim bilansom kiseonika (u
produktima sagorijevanja nastalim nakon eksplozije ima i slobodnog kiseonika koji je
preostao poslije potpune oksidacije ugljenika u CO2 i vodonika u H2O).
Kod eksploziva sa pozitivnim bilansom kiseonika, ako se razlaganje vršilo pri normalnoj
eksploziji, plinovi koji nastaju su: azot, ugljendioksid, vodena para i kiseonik.MeĊutim, sastav
plinova poslije miniranja ne zavisi samo samo od hemijskog sastava eksploziva, već i od
obloge patrone eksploziva, uslova miniranja, fiziĉkog stanja eksploziva, karakteristika stijena,
zaĉepljenja i dr. Zbog toga se u produktima razlaganja eksploziva mogu pojaviti i drugi
plinovi: ugljenmonoksid (CO), oksidi azota (NOx), te sumporni plinovi (SOx)
U jami "Stara jama" prema odobrenoj projektnoj dokumentaciji, vrijeme provjetravanja nakon
miniranja radilišta uţe pripreme iznosi 15 minuta, a vrijeme provjetravanja radilišta otvaranja
i šire pripreme iznosi 30 minuta. Nakon tog vremena radilišta su provjetrena od zagušljivih i
otrovnih plinova nastalih miniranjem, pa radnici mogu nastaviti sa daljim radovima na
radilištu, uz predhodnu provjeru plinskog stanja na radilištu.
136
Trenutno u jami "Stara jama" upotrebljava se amonijum nitratni praškasti eksploziv
"Metanvitezit-1" (Vitez, BiH), a upotrebljavani su i amonijm nitratni praškasti eksplozivi
drugih proizvoĊaĉa sa podruĉja Ex Jugoslavije ("Metandetonit-1" Kruševac, Srbija).
Amonijum nitratni praškasti eksploziv "Metanvitezit-1", izraĊen je na bazi amonijum nitrata
uz dodatak TNT-a radi povećanja osjetljivosti.Sadrţi još aditive i gorive materije, kao i
natrijum hlorid, ĉija je osnovna uloga sniţavanje temperature eksplozije, a radi sigurnosti
upotrebe u metanskim jamama.
Minersko-tehniĉke osobine
- Gustoća eksploziva kg/1 1,10-1,21
- Brzina detonacije m/s 2.900-3.300
- Prijenos detonacije cm 4
- Radna sposobnost ( poTrauclu) cm3 175-195
- Toplinska energija KJ 2.412
- Dozvoljeno max. punjenje g/buš 800 g za patronu od 200 g
600g za patronu od 100 g
Za iniciranje (paljenje) eksploziva koriste se metanski milisekundni hemijski elektriĉni
detonatori sa bakarnom košuljicom, koji se proizvode u "Pobjedi" -Goraţde, slijedećih
oznaka: 34-MMHED-Cu (2x2m/Fe; 2x4/Fe; 2x6m/Fe; 2x8/Fe), sa intervalima paljenja :
0,1,2,3,4)
Ulja i maziva
Ulja i maziva se koriste u tehnološkom procesu proizvodnje za normalan i pouzdan rad
mašinskih postrojenja .
Sva ulja i maziva koja se koriste su na bazi mineralnih ulja .
Pregled potrošnje ulja i maziva po vrstama i koliĉinama na pogonu „Stara jama“ za period
2005 – 2007. godina dat je tabelarno kako slijedi :
Tabela br 12: Ukupna potrošnja ulja i maziva u periodu 2005-2007 god
2005. godina 2006. godina 2007. godina
Motorno ulje SAE
15W40
1450 ( L )
1450 ( L )
1450 ( L )
Reduktorska ulja
Reduktol 220 - 320
2100 ( L )
2100 ( L )
2300 ( L )
Hidrauliĉno ulje
HD - 46
1970 ( L )
2100 ( L )
2150 ( L )
Masti za
podmazivanje LIS
– 2 , 3
2150 ( kg )
2100 ( kg )
2400 ( kg )
Emulziono ulje
20 ( L )
40 ( L )
Antifriz 100 % 50 ( L ) 80 ( L ) 80 ( L )
137
Tabela br 13: Potrošnja ulja po jedinici proizvoda za period 2005 – 2007 . godina
2005. godina 2006. godina 2007. godina
Potrošnja po jedinici
proizvoda ( L / toni )
0,053 ( L / t )
0,044 ( L / t )
0,042 ( L / t )
Tabela br 14: Potrošnja masti po jedinici proizvoda za period 2005 – 2007. Godina
2005. godina 2006. godina 2007. godina
Potrošnja po jedinici
proizvoda ( L / toni )
0,02 ( kg/t )
0,016 ( kg/t )
0,017 ( kg/t )
Motorna ulja se koriste za podmazivanje i hlaĊenje motora viljuškara i klipnih kompresora.
Reduktorska ulja se koriste za podmazivanje zatvorenih zupĉastih prijenosnika postrojenja
(reduktora).
Hidrauliĉna ulja se koriste u zatvorenim hidrauliĉnim sistemima za podmazivanje i prijenos
snage.
Masti sluţe za podmazivanje leţajeva postrojenja.
Antifriz se koristi kao sredstvo za prenos toplote u rashladnim sistemima postrojenja , kao i
sredstvo protiv zamrzavanja kondezata u pneumatskim instalacijama.
Emulziono ulje se koristilo do 2007. godine za hlaĊenje pri obradi na tokarskom stroju.
Nabavka ulja i maziva se vrši mjeseĉno na nivou RMU Zenica za potrebe svih korisnika
(pogona i Radnih jedinica ).
Ulja i maziva se skladište u glavnom magacinu ulja i maziva koji je lociran na lokalitetu
pogona „ Stara jama „ a uraĊen je na osnovu projektnog rješenja datog u projektu pod
nazivom „ DRP ulja i maziva „ uraĊenog 1991 godine.
Nabavka ulja i maziva se vrši u originalnoj ambalaţi , limenim baĉvama, i u pakovanju od
200 - 205 litara (u zavisnosti od pakovanja dobavljaća).
Pogon „Stara jama“ za svoje potrebe vrši sedmiĉno izuzimanje potrebnih koliĉina ulja i
maziva , koje se u baĉvama odlaţe u sekundarni magacin ulja i maziva koji se nalazi u
pogonu „ Stara jama“.
Iz ovog magacina lica zaduţena za podmazivanje izuzimaju potrebne vrste ulja i maziva na
osnovu internih odobrenja ( doznaka) ovjerenih od strane rukovodioca pogona.
Lica zaduţena za podmazivanje vode knjigu utroška ulja i maziva u koju unose koliĉine
potrošenih ulja i maziva kao i mjesta podmazivanja odnosno dolijevanja ulja.
Ulja se u sisteme sipaju po sistemu doljevanja potrebnih koliĉina izuzev kod ugradnje novih
pogonskih jedinica kada se u iste stavlja komletna koliĉina novog ulja.
138
Stara i izraĊena ulja se odlaţu u baĉve i koriste za podmazivanje otvorenih lanĉanih
prijenosnika kao i podmazivanje kliznih staza odvozišta i navozišta u cilju smanjenja trenja
klizanja na mjestima kontakta metalnih površina.
Nafta
se od dobavljaĉa preuzima se, po potrebama-uglavnom jednom sedmiĉno, u cisternu koja je
vlasništvo RMU "Zenica". Pogon "Stara jama" preuzima dnevno potrebne koliĉine nafte, u
odgovarajuću amabalaţu. Nafta se koristi za rad viljuškara u mašinskoj radionici kao i
odmašćivanje mašinskih dijelova pri remontnim zahvatima.
Potrošnja nafte na pogonu „Stara jama“ u periodu 2005 – 2007.godina je :
2005. godina 2006. godina 2007. godina
Potrošnja nafte
( litara )
1200 ( L )
1440 ( L )
1440 ( L )
Potrošnja nafte po jedinici proizvoda za period 2005 – 2007. godina
2005. godina 2006. godina 2007. godina
Potrošnja nafte po
jedinici proizvoda
( L / toni )
0,011 ( L/ toni )
0,011 ( L/toni )
0,010 L/toni)
Drvena jamska graĊa-rudno drvo,
predstavlja oblo drvo srednjeg preĉnika ф=20 cm, duţine 3-5 m, pravo po uzduţnoj osi-bez
izraţenih ĉvorova, najĉešće jelovo, mada se mogu koristiti i druge vrste drveta koje
ispunjavaju propisane uvjete. Naruĉuje se prema potrebama i skladišti u industrijskom krugu
pogona "Stara jama" u prostoru škladišta jamske graĊe.Uglavnom se na skladištu nalaze
petnaestodnevne potebe pogona-do 50 m3 jamske graĊe.Manji dio jamske graĊe izreţe se na
pogonskoj pilani u dasku za zalaganje podgrade debljine d= 4 cm ili dasku za pregrade
standardne debljine 2,5 cm (1!) Drvena piljevina (pilota) koja nastaje kao sekundarni produkt
rezanja drvene graĊe prodaje se kupcima za dalju upotrebu ( briketiranje, sušnice i dr).
Ĉeliĉna luĉna podgrada
skladišti se u industrijskom krugu pogona, odakle se prema potrebama spušta u jamu.Ostaci
ĉeliĉne podgrade, ili povaĊena (izraubana) ĉeliĉna podgrada, koja se dalje ne moţe koristiti,
odlaţe se u odreĊenom dijelu industrijskog kruga za otpadno ţeljezo, odakle se povremeno, sa
ostalim otpadnim ţeljezom, putem licitacije prodaje.
Kvašeni pepeo TE,
doprema se iz Termoelektrane Kakanj do industrijskog kruga pogona kamionima sa
otvorenim sandukom.Iz kamiona pepeo se odlaţe na industrijski krug pored postrojenja za
muljanje, a po potrebi, se pomoću pumpe i mješaĉa ubacuje u jamski cjevovod za
muljanje.Pepeo se u muljnim ĉepovima, obzirom na vezivne osobine pepela termoelektrane,
po odvajanju-cijeĊenju vode vezuje u ĉvrsto stanje, solidnih nosivih osobina.Na ovaj naĉin
muljni ĉepovi preuzimaju dio jamskih pritisaka na mjestu ugradanje, a obzirom da se pod
139
dejstvom pritiska slijeţu (ne lome), skoro hermetiĉki zatvaraju prostore starih
radova.Upotreba pepela, obzirom na ispitana fiziĉko hemijaske osobine pepela, nije opasna za
uposlene radnike.
Za muljanje sa postrojenja iz jame pepeo se utovara u jamske vagonete kojima se doprema do
postrojenja.
Plin i kisik
nabavljaju se prema sedmiĉnim potrebama RMU "Zenica" i škladište u Centalni magacin koji
se nalazi u industrijskom krugu Stare jame.Za potebe pogona "Stara jama" plin i kisik
prevoze se vozilima RMU "Zenica", gdje se plin u elektromašinskoj radionici koristi za
poslove remonta opreme.Upoteba plina i kisika za radove u jami, odobrava se posebnim
odobrenjem koje na zahtjev upravnika pogona "Stara jama", uz saglasnost rukovodioca SZR-
u, odobrava tehniĉki direktorr RMU "Zenica".Po istom postupku (uz posebno odobrenje)
koriste se i elekroureĊaji (brusilica, autogeni aparat, i drugi ureĊaji kji nisu u "S" izvedbi) ako
se remonti i zahvati vrše u jamskim prostorijama
7.2. POGON "SEPARACIJA"
Na pogonu "Separacija" koristi se, obzirom na prinijenjeni naĉin prerade uglja, ograniĉeni
broj sirovina.U sistemu prerade i klasiranja uglja ne koriste se dodatni materijali (reagensi),
a za pranje uglja koristi se ĉista industrijska voda. Pogon „Separacija“ koristi slijedeća
goriva i sirovine :
- nafta ,
- ulja i maziva,
- ugalj.
Nafta se koristi za pranje i odmašćivanje mašinskih dijelova pri remontnim zahvatima.
Potrošnja nafte na pogonu „Separacija“ u periodu 2005 – 2007.godina je :
2005. godina 2006. godina 2007. godina
Potrošnja nafte
( litara )
250
250
250
Potrošnja nafte po jedinici proizvoda za period 2005 – 2007. godina
2005. godina 2006. godina 2007. godina
Potrošnja nafte po
jedinici proizvoda
( L / toni )
0,00086
0,00088
0,00077
Ulja i maziva
Ulja i maziva se koriste u tehnološkom procesu proizvodnje za normalan i pouzdan rad
mašinskih postrojenja .
Sva ulja i maziva koja se koriste su na bazi mineralnih ulja .
Tabela br 15: Pregled potrošnje ulja i maziva po vrstama i koliĉinama na pogonu „Separacija“
za period 2005 – 2007. godina dato je tabelarno kako slijedi :
140
2005. godina 2006. godina 2007. godina
Motorno ulje SAE
15W40
-
-
-
Reduktorska ulja
Reduktol 220 - 320
3200 ( L )
3900 ( L )
4320 ( L )
Hidrauliĉno ulje
HD - 46
30 ( L )
30 ( L )
50 ( L )
Cilindarsko ulje
720 ( L )
720 ( L )
1080 ( L )
Masti za
podmazivanje LIS
– 2 , 3
1430 ( kg )
1450 ( kg )
1450 ( kg )
Potrošnja ulja po jedinici proizvoda za period 2005 – 2007 . godina
2005. godina 2006. godina 2007. godina
Potrošnja po jedinici
proizvoda ( L / toni )
0,013
0,016
0,0169
Potrošnja masti po jedinici proizvoda za period 2005 – 2007. Godina
2005. godina 2006. godina 2007. godina
Potrošnja po jedinici
proizvoda ( L / toni )
0,0049 ( kg/t )
0,0051 ( kg/t )
0,0044 ( kg/t )
Ugalj za loţenje kotlova parnih lokomotiva
Za loţenje kotlova parnih lokomotiva kristi se ugalj iz vlastite proizvodnje asortimani Grah i
Orah, ĉije su imedijatne analize i hemijski sastav pepela dati u poglavlju br 3. Iz imedijatnih
analiza uglja vidi se da je ukupni sadrţaj sumpora ispod 5%, što je u skladu sa odredbom
"Pravilnika o monitoringu emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje", ĉlan 11, pod
taĉkom 2. Iz elementarnih analiza pepela vidimo da je prisustvo karbonta (MgO i CaO) 26%-
30%..
U poreĊenju sa lokomotivama sa naprednijim tehnologijama iste snage, naprimjer dizel
lokomotive, izostale bi gotovo u potpunosti emisije SOx , a drastiĉno bi se smanjile i emisije
drugih plinova.
Ipak, potrošnja uglja za loţenje na kotlu parne lokomotive od: 3,0 t/dan uz ukupnu aktivnu
snagu od 310 kW, svrstavaju kotlove parne lokomotive pogona "Separacija " u male
(taĉkaste) zagaĊivaĉe.Pravi problem u radu parne lokomotive pradstavlja zagaĊenje koje
lokomotiva emituje manipulacijama i kretanjem duţ trase od pogona "Separacija" do teretne
stanice "Zenica", zbog ĉinjenice da se duţ ove trase nalaze gradska naselja i pogoni "Ţeljezare
-Zenica".
141
7.3. RJ "TRANSPORT"
Obzirom na funkciju radne jedinice u istoj je izraţena potrošnja pogonskih goriva, ulja i
maziva.U narednim tabelama dat je pregled potrošnje pogonskih goriva ulja i maziva.
Tabela br 16: Potrošnja osnovnih repromaterijala RJ "Transport" u 2008 god
Nafta 4335 l
Tovatna mast 805 kg
Reduktorsko ulje 140 l
Hidrauliĉno ulje 340 l
Motorno ulje 307 l
Emulziono ulje 130 l
7.4. RJ "ELAKTROMAŠINSKI REMONT I ODRŢAVANJE"
Obzirom na podruĉje rada ove radne jedinice u istoj se u manjoj koliĉini koristi veliki broj
ulaznih repromaterijala.Navedeni repromaterijali uglavno nisu štetni ali se korištenjem istih
stvaraju odreĊene koliĉine otpada.Ovdje su štetni prvenstveno otpadni metal i istrošena ulja
koji se javaljaju kao otpad kod remonta postrojenja.
Od rapromaterijala koji se koriste u procesu rada u većim koliĉiama najvaţniji su: plin, kisik i
razne vreste elektrode za varenje ĉija potrošnja je data u narednoj tabeli.
Tabela br 17: Potrošnja osnovnih repromaterijala RJ "EMRiO" u 2008 god
Plin (boca) 197 kom
Kisik (boca) 516 kom
Elektroda Ø 2,5 mm 18,8 kg
Elektroda Ø 3,25 mm 972 kg
Elektroda Ø 4 mm 785 kg
8.0. IZVOR VODOSNADBIJEVANJA, UKUPNA POTROŠNJA VODE I POTROŠNJA
PO JEDINICI PROIZVODA, IZVORI ENERGIJE UKUPNA POTROŠNJA I
POTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA
8.1.NAPAJANJE ELEKTRIĈNOM ENERGIJOM
Elektroenergetska postrojenja i instalacije pogona “Stara jama” i "Separacija"RMU “Zenica”
Zenica se napajaju elektriĉnom energijom iz glavne trafostanice GTS “Rudnik” instalisane
snage energetskih transformatora 4 x 2.5 MVA,1x1,6 MVA i 1 x 400 kVA napona
35/5/0,5/0.4 kV.
Napajanje GTS "Rudnik" naponom 35 kV vrši se iz dva pravca i to:
142
1. Iz TS"Zenica 3" 110/35/20(10) kV- kablovskim vodom XHE 48 3x(1x95 mm2) -duţine
1,65 km do GTS „Raspotoĉje“ i dalje sa AlĈe vodićima 3x120 mm2- duţine 5,3 km do
GTS „Rudnik“ kao osnovno napajanje.
2. Iz TS"Zenica 1" 110/35(20)kV - dalekovodom sa AlĈe vodićima 3x95 mm2 + Cu 3x70
mm2 duţine 5 km do GTS Rudnik -kao rezervno napajanje
3. Status napajanja odreĊuje Elektrodistribucija Zenica i Elektro prenos Sarajevo
Dalekovod 35 kV GTS „Raspotoĉje -GTS „Rudnik“ –je izgraĊen sa rešetkastim ţeljeznim
stubovima sa Al-Ĉe vodićem presjeka 3 x 120 mm2 ukupne duţine 5,3 km je u vlasništvu
RMU Zenica kao i predmet odrţavanja elektro sluţbi RMU Zenica.
Sa sabirnica naponskog nivoa 35 kV se napajaju energetski transformatori 2,5 MVA; 35/5kV
kako je to dato u prilogu broj 20.5.3 ovog izvještaja. Sa istih energetskih transformatora
instalisano je napajanje 5 kV svih ostalih visokonaponskih postrojenja u pogonu Stara jama i
to:
- Energetski transformatori broj 5. snage 1600 kVA; 5/0,5 kV; 50 Hz sa kojih se
napajaju sva niskonaponska 0,5 kV postrojenja i objekti pogona Stara jama i
Separacija,
- Energetski transformatori broj 6. snage 400 kVA; 5/0,4 kV; 50 Hz sa kojih se
napajaju sva niskonaponska 0,4 kV postrojenja i objekti pogona Stara jama,
seperacija i zajedniĉke sluţbe RMU „Zenica“ d.o.o. Zenica
- Jama Stara jama i elektroenergetska postojenja jamskih trafostanica TS“Kota
275“; TS“Remiza“;TS“A“ i TS“B“ se napajaju preko dva paralelna
visokonaponska kabla 5 kV, tip PP 44 3X 70 mm2 duţine od 1700 m prikljuĉen u
ĉeliji broj 15 kao odvod za TS „Remiza“ , a drugi tip PP 44 3X 70 mm2 duţine 385
m je prikljuĉen u ĉeliji broj 1 kao odvod za okno Stara jama ( TS“Kota 275“) i
dalje preko VN razvoda na koti 275 spojen je na VN razvod u TS Remiza“. Oba
odvoda su paralelovana tako da isti mogu biti prikljuĉine na napon –istovremeno.
Kao glavno napajanje uzima se visokonaponski kabal koji direktno spaja GTS
“Rudnik “ sa visokonaponskom razvodom VN Remiza. Druga veza se smatara
rezervnom. Ovako napajanje zadovoljava potrebe elektriĉnom enegijom jame
“Stara jama”, za što postoji odobrena tehniĉka dokumentacija.( Dopunski rudarski
projekat visokonaponske mreţe jame »Stara jama« sa podacima o strujama i
snagama kratkih spojeva na 5 kV sabirnicama GTS »Rudnik« projektovanih na
osnovu podataka o strujama i snagama kratkih spojeva u elektrodistributivnoj
mreţi 35 kV Elektrodistribucije Zenica –elektro dio-odobren od strane Tehniĉkog
direktora RMU Zenica broj: 4029/05 od 24.05.2005. god.
- Sa dva visokonaponska kabla tip PP 44 3x 25 mm2 duţine 180 m se napaja elektro
postrojenje izvoznog stroja snage 650 kW.
- Sa dva viskonaponska kabla tip PHP 84 3x150 mm2 se napaja elektroenergetsko
postrojenje glavnog ventilatora snage 2x350 kW
- Sa viskonaponskim kablom tip PP 44 3x35 mm2 se napaja elektroenergetsko
postrojenje TS „Dom rudara“ snage 1x630 kW
- Sa dva viskonaponska kabla tip PHP 84 3x50 mm2 se napaja elektroenergetsko
postrojenje kompenzacije instalisano u GTS Rudnik instalisane snage
600+300+150 kVAr
143
Sa sabirnica naponskog nivoa 35 kV se napaja energetski transformator 2,5 MVA; 35/10kV
kako je to dato u prilogu broj 20.5.3 ovog izvještaja. Sa istog energetskog transformatora
instalisano je napajanje 10 kV iz kojeg se napaja pogon Stranjani kao osnovno napajanje i to:
- Dalekovod sa AlĈe vodićima 3x70 mm2 duţine 4,6 km i dalje kablom XHP 84 3x70
mm2
- duţine 80 m u BTS "Jagodići" kao osnovno napajanje
Energetski transformatori broj 6. snage 400 kVA; 5/0,4 napaja elektro energetska postrojenja
niskonaponske mreţe 0,4 kV preko svojih niskonaposkih kablova i to:
- Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 25 mm2 duţine 5 m napaja
elektropostrojenja razvoda istosmjernog napona u GTS Rudnik.
- Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 25 mm2 duţine 110 m napaja
elektropostrojenja razvoda u garaţi RJ vozni park.
- Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 16 mm2 duţine 400 m napaja
elektropostrojenja razvoda stolarije .
- Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 35 mm2 duţine 20 m napaja
elektropostrojenja razvoda stare radionice .
- Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 50 mm2 duţine 400 m napaja
elektropostrojenja razvoda stare komprese.
- Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 120 mm2 duţine 250 m napaja
elektropostrojenja razvoda dispeĉerskog centra .
- Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 25 mm2 duţine 120 m napaja
elektropostrojenja razvoda za izvozni stroj .
- Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 16 mm2 duţine 80 m napaja
elektropostrojenja razvoda nove komprese .
- Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 35 mm2 duţine 70 m napaja
elektropostrojenja razvoda kontejnerskog naselja .
- Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 25 mm2 duţine 120 m napaja se
elektro rasvjeta izvoznog stroja .
- Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 25 mm2 duţine 100 m napaja
elektropostrojenja dijela razvoda Seperacije .
- Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 35 mm2 duţine 80 m napaja se
rasvjeta pogona Seperacija .
- Energetski niskonaponski kabal tip PP41 4x 25 mm2 duţine 180 m napaja
elektropostrojenja razvoda vage.
Jednopolna šema napajanja elektroenergetskih postrojenja instalacija na naponskom nivou
0,4 kV data je u prilogu broj 20.5.6
Elektroenergetska postrojenja i instalacije pogona “Separacija” RMU “Zenica” Zenica se
napajaju elektriĉnom energijom sa energetskog transformatora br.5 instalisane snage 1600
kVA; prenosnog naponskog odnosa 5/0,5 kV a navedeni en. Transformator se napaja sa 5 kV
sabirnica iz glavne trafostanice GTS “Rudnik” instalisane snage energetskih transformatora 4
x 2.5 MVA,1x1,6 MVA i 1 x 400 kVA napona 35/5/0,5/0.4 kV. Jednopolna šema napajanja
elektroenergetskih postrojenja na naponskom nivou 5 kV data je u prilogu broj 20.5.4.
Energetski transformatori broj 5. snage 1600 kVA; 5/0,5 napaja elektro energetska postrojenja
niskonaponske mreţe 0,5 kV preko svojih niskonaposkih kablova i to:
- Energetski niskonaponski kabal tip PP41 4x 70 mm2 duţine 280 m napaja
elektropostrojenja razvoda gatera pogona Stara jama .
144
- Energetski niskonaponski kabal tip NKBA 3x 35 mm2 duţine 400 m napaja
elektropostrojenja razvoda pomoćnog ventilatora pogona Stara jama .
- Energetski niskonaponski kabal tip 2x (PP41 4x 120 mm2) duţine 80 m napaja
elektropostrojenja razvoda kompresorske stanice pogona Stara jama .
- Energetski niskonaponski kabal tip 2x (PP41 4x 150 mm2) duţine 120 m napaja
elektropostrojenja razvoda RO-2 pogona Seperacija .
- Energetski niskonaponski kabal tip PP41 4x 50 mm2 duţine 80 m napaja
elektropostrojenja razvoda RO-1 bunker pogona Seperacija .
- Energetski niskonaponski kabal tip PP41 4x 95 mm2) duţine 120 m napaja
elektropostrojenja razvoda RO-3 pogona Seperacija .
- Energetski niskonaponski kabal tip PP41 4x 35 mm2) duţine 70 m napaja
elektropostrojenja razvoda vitla za koš pogona Stara jama .
- Energetski niskonaponski kabal tip EpN 3x 50 mm2) duţine 140 m napaja
elektropostrojenja razvoda drobilice pogona Seperacija .
- Energetski niskonaponski kabal tip PP41 4x 70 mm2) duţine 280 m napaja
elektropostrojenja razvoda radionice „Pilana“ i pomoćni ventilator pogona Stara
jama .
Jednopolna šema napajanja elektroenergetskih postrojenja i instalacija na naponskom nivou
data je u prilogu broj 20.5.7.
Jama "Stara jama " je sa metanskim reţimom rada, sa velikom metanosti ugljenih
slojeva. Glavno provjetravanje jame se vrši pomoću glavnih ventilatora lociranih na
ventilacionom oknu i pomoćnih ventilatora. Za provjetravanje radilišta koriste se ventilatori
za kompresiono provjetravanje.
Odvoz uglja vrši se transporterima i to lanĉanim grabuljarima i transporterima sa
gumenom trakom.Izvoz rovnog uglja iz jame "Stara jama" vrši se pomoću transportera sa
gumenom trakom koji su instalisani u glavnom transportnom hodniku jame "Stara jama".
Transport opreme i repromaterijala u jami vrši se lokomotivski duţ prekopa a zatim
jednošinskom visećom ţiĉarom (JVŢ). Za vuĉu teţih tereta koriste se i spori vitlovi.
Za odvodnjavanje revira jame "Stara jama" koriste se centrifugalne pumpe sa pogonom
niskonaponskog motora i potopne pumpe koje izbacuju vodu u glavnu pumpnu stanicu na koti
400, a zatim se odvodnjavanje vrši viskonaponskim motorima 230 kW sa kote 275 - vani .
Prema jednopolnoj šemi isntalisane su ĉetri pumpe S1, S2,S3 i S4 snage 230kW, 5kV koje
izbacuju vodu vani.
Prerada uglja se vrši na pogonu Seperaciji RMU "Zenica",gdje se vrši drobljenje,
separisanje i klasiranje uglja.
Za normalan rad potrošaĉa u jami pogona "Stara jama", potrebno je imati kvalitetno
napajanje istih elektriĉnom energijom.
Karakteristike VN mreţe sa jamskim trafostanicama date su u jednopolnoj šemi VN
5kV mreţe jame „Stara jama“ prilog broj 20.5.5 a karakteristiĉne veliĉine VN 5 kV mreţe
jame „Stara jama“ se vode kroz tehniĉku dokumentaciju pogona i odobrenu projektnu
dokumentaciju.
Na temelju karakteristika instaliranih transformatora (snaga i napon kratkog spoja),
projektom je predviĊeno da transformatori mogu raditi pojedinaĉno i paralelno.
Sva elektroenergetska postrojenja posjeduju prekostrujnu zaštitu koja vrši isklop iste u
sluĉaju pojavljivanja struja izbad nazivne, tako da ista u sluĉaju registrovanja struje kratkog
spoja istu prekinu u vremenu manjem od 0,1 sec.
145
Mjerenje utroška elektriĉne energije za pogon Stara jama se mjeri multifunkcijskim
elektronskim brojilima aktivne, reaktivna elekektriĉne energije i snage sa ugraĊenim satom
realnog vremena tip MT 851 –T1A42R52 na naponskom nivou 35 kV, koja su instalisana
2008. godine. Mjerenje utroška elektriĉne energije funkcionira u sklopu centralnog sistema
mjerenja utroška elektriĉne energije na nivou RMU Zenica koji se nalazi u GTS Rudnik.
Centralni sistem mjerenja utroška elektriĉne energije i nadzora na utrošku elektriĉne energije
posjeduje programsku podrušku preko softver-a ISKRAMATC SEP 2W i SEP2 Lite odnosno
u istom se registruju podatci daljinskog oĉitavanja brojlia i obrada podataka sa programima i
parametrima.
U dispeĉerskom centru nadzorovanja utroška elektriĉne energije instalisana je oprema
sumiranja utroška elektriĉne energije i snage pomoću registratora podataka tip Poreg 2 na
lokaciji u GTS Rudnik.
U elektro sluţbi odrţavanja trafostanica svaki mjesec se vrši obraĉun elektriĉne energije
na nivou RMU Zenica sa raspodjelom utroška elektriĉne energije po pogonima i
karakteristikom elektriĉnih veliĉina mreţe. U prilogu br 9 ovog izvještaja dati su primjeri
obarĉuna elektriĉne energije za mjesec januar, juli i avgust 2008. godine. Po potrebi koriste se
dijagrami utroška aktivne i reaktivne elektriĉne energije i to skupe i jeftinije tarife, dijagrami
faktora snage, dijagrami optereĉenja i sl.Utrošak elektriĉne energije za RMU Zenica i pogona
Stara jama dat je u tabeli broj 18.
Tabela br 18: Ukupna potrošnja el. energije i cijene energije po jedinici proizvoda na pogonu
"Stara jama"
Za sva elektro postrojenja u pogonu Stara jama vrše se redovna periodiĉna mjerenja i revizije u
skladu sa odredbama:
PRAVILNIKA ZA POGON I ODRŢAVANJE ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA,
UREĐAJA, PROTUEKSPLOZIJSKI ZAŠTIĆENIH ELEKTRIĈNIH «Ex» UREĐAJA I
INSTALACIJA U JAMAMA I VAN JAMA RMU „ZENICA“ D.O.O ZENICA, TE
ODREDABA ZAKONA O RUDARSTVU I DRUGIH VAŢEĆIH PRAVILNIKA I
TEHNIĈKIH PROPISA.
Elektroenergetska postrojenja i instalacije pogona Separacija napajaju se iz razvodnih
ormara RO-1, RO-2, RO-3, RO-Drobilca i RO-Pakeraj i pripadajućih elektroenergetske
instalacije, a njihovo napajanje je izvedeno iz 0,5 kV razvoda u GTS «RUDNIK» kako je to
dato u jednpolnoj šemi. Jednopolne šeme navedenih razvodnih ormara se nalaze u tehniĉkoj
dokumentaciji pogona Separacija.
Red
ni b
r.
GO
DIN
A
AK
TIV
NA
EN
ER
GIJ
A
(kW
h)
RE
AK
TIV
NA
EN
ER
GIJ
A
(kW
h)
UK
UP
NA
EN
ER
GIJ
A
(kW
h)
RA
ĈU
N R
MU
ZA
ST
AR
U J
AM
U
(KM
)
PR
OIZ
VO
DN
JA
(TO
NA
)
kW
h/T
ON
A
KM
/ T
ON
A
1 2005 7613553 9851320 17464873 725154,60 105204,0 166,009 6,892842
2 2006 7182882 9650450 16833332 867501,20 128465,1 131,035 6,752916
3 2007 7248740 10014550 17263290 885184,05 139202,6 124,016 6,358962
146
Jednopolna šema napajanja elektroenergetskih postrojenja na naponskom nivou 0,5 kV
i instalacija data je u prilogu broj 20.5.7.
Seperacija Rudnika mrkog uglja „Zenica“ Zenica spada meĊu najstarije objekte
Rudnika.- Razvojem Rudnika, a i poboljšanjem tehnološkog procesa prerade uglja, te
proširenjem asortimana uglja u preradi konstantno se ukazivala potreba na doradi postojećih
dijelova postrojenja ili dogradnja novih priruĉnih ureĊaja.
Dobar dio postrojenja pokretao se putem transmisije koja se upotpunosti ukida, a elementi
tehnološkog procesa napajaju se elektriĉnom energijom i pripadajućim elektromotornim
pogonima.
Odvoz uglja vrši se lokomotivskim ţeljezniĉkim saobraćajem i drumskim saobraćajem a
prerada i drobljenje se vrši sa elektroeneretskom opremom kako je to dato u situacionom
planu na prilogu broj 20.50.8.
Za pripremu vode u tehnološkom procesu pogona Separacija koriste se centrifugalne
pumpe sa pogonom niskonaponskog motora i potopne pumpe koje izbacuju vodu u taloţnike.
Prema jednopolnoj šemi isntalisane su dvije pumpe S1, S2 snage 90kW, 0,5kV.
Karakteristike energetskog transformatora br.5 i mrţe 0,5 kV date su u jednopolnoj
šemi NN 0,5kV mreţe pogona „Seperacija“ prilog broj 20.5.7 a karakteristiĉne veliĉine VN
0,5 kV mreţe pogona „Separacija“ se vode kroz tehniĉku dokumentaciju pogona i odobrenu
projektnu dokumentaciju.
Sva elektroenergetska postrojenja posjeduju prekostrujnu zaštitu koja vrši isklop iste u
sluĉaju pojavljivanja struja izbad nazivne, tako da ista u sluĉaju registrovanja struje kratkog
spoja istu prekinu u vremenu manjem od 0,1 sec.Utrošak elektriĉne energije za RMU Zenica i
pogona Seperacija dat je u narednoj tabeli.
147
Tabela br 19: Prosjeĉni utrošak elektriĉne energije po jedinici preraĊene tone na pogonu
"Separacija"
(tona uglja/ KM/ kWh)
8.2. SNADBIJEVANJE VODOM
8.2.1. Snadbijevanje pitkom vodom
Industrijski krug pogon „Stara jama-Rudnik “ pitkom vodom se snabdijeva sa linije
magistralnog gradskog cjevovoda.
Prikljuĉak na magistralni cjevovod je izveden iz dva pravca.Prvi prikljuĉak pitkom vodom
snabdijeva Upravnu zgradu pogona sa kupatilima i izveden je livenim cijevima preĉnika fi 80
mm, a drugi prikljuĉak pitkom vodom snabdijeva potrošaĉe u jami i prateće objekte pogona
oko izvoznog postrojenja.Ovaj prikljuĉak je i alternativni za snabdijevanje vodom objekata i
zgrade u industrijkom krugu pogona u sluĉajevima prekida u snabdijevanju pitkom
vodom.Prikljuĉak je izveden sa pocinĉanim cijevima preĉnika 2“.Pitka voda se koristi za
sanitarne potrebe ( kupanje radnika , odrţavanje higijene radnog prostora ).Šematski prikaz
snadbijevanja pitkom vodom industrijskog kruga pogona prikazan je na slici br 8.
Potrošnja vode na pogonu „Stara jama“ za period 2005 – 2007. godina je :
2005. godina 2006. godina 2007. godina
Potrošnja vode
( m3
)
64449
40820
25174
Potrošnja vode po jedinici proizvoda je :
2005. godina 2006. godina 2007. godina
Potzrošnja vode po
jedinici proizvoda
( m3 / toni )
0,612
0,317
0,18
Potrošnja vode se vodi dnevno oĉitavanjem stanja na mjernom instrumentu ( vodomjeru ), a
na kraju svakog mjeseca se pravi izvještaj o mjeseĉnoj potrošnji. Mjerni insrumenti su u
nadleţnosti JP „ Vodovod i kanalizacija“ i podlijeţu redovnom atestiranju.
Mjeseĉni izvještaji o potrošnji vode se redovno dostavljaju i Agenciji za vodno podruĉje
rijeke Save u Sarajevu.
Rbr.
GO
DIN
A
AK
TIV
NA
EN
ER
GIJ
A
kW
h
RE
AK
TIV
NA
EN
ER
GIJ
A k
Wh
UK
UP
NA
EN
ER
GIJ
A
kW
h
RA
ĈU
N R
MU
(KM
)
PR
ER
AD
A
( T
ON
A)
kW
h/
TO
NA
KM
/ T
ON
A
1 2005 728965 - 728965 81452,3 289668,0 2,51655 0,2811919
2 2006 775430 - 775430 93546,2 280901,7 2,76051 0,3330211
3 2007 791420 - 791420 96515,7 322064,0 2,45733 0,2996786
148
Pored mjeseĉnih izvještaja redovno se rade i godišnji izvještaji ( zbirni za RMU Zenica ) koji
se takoĊer upuĉuju prema Agenciji za vodno podruĉje rijeke Save u Sarajevu.
149
Slika br 42: Šematski prikaz snadbijevanja pitkom vodom industrijskog kruga pogona "Stara
jama-Rudnik"
8.2.2. Snadbijevanje industrijskom vodom
Pogon „Stara jama“ za sanitarne potrebe koristi i jamsku vodu. Ova voda se pumpnim
postrojenjima sa kote 222,76 m pumpa u bazen zapremine 30 m3 na k 321,47m, odakle je
dalje cjevovodom povezana sa razvodom vode prema potrošnim mjestima pogona. Ova voda
se koristi samo za kupanje uposlenika.
Ispitivanje kvaliteta ove vode uraĊeno je u ovlaštenim institucijama pri ĉemu su dobijeni
pozitivni nalazi o kvalitetu vode i mogućnosti njene primjene za pomenute svrhe.
Pogon "Separacija" za potrebe "mokre" prerade uglja snadbijeva se industrijskom vodom iz
jame "Stara jama", sa jamskih vodosabirnika na kotama: 177,97 m i -45,0 m.Voda se iz
jamskih vodosabirnika prebacuje u sabirni bazen na "Separaciji", iz koga se pumpama
prebacuje na postrojenja "Separacije".Voda iz sabirnog bazena povremeno se koristi i za
snadbijevanje vanjskog postrojenja za muljenje u jami, koje se nalazi u zapadnom dijelu
industrijskog kruga u blizini tkz "Poljskog niskopa".I za ove potrebe voda se iz bazena
prebacuje instaliranim pumpama.
Na slici br.8 prikazano je šematski snadbijevanje pogona "Stara jama" vodom za kupanje i
pogona "Separacija" industrijskom vodom.
150
Slika br.43: Šematski prikaz snadbijevanja pogona "Stara jama" vodom za kupanje i pogona
"Separacija" industrijskom vodom.
9.0. MJERE ZA ODRŢAVANJE I ĈIŠĆENJE OPREME
9.1. ODRŢAVANJE ELEKTRO OPREME
Odrţavanje elektroenergetske opreme u pogonu Stara jama, jami Stara jama i pogonu
Separacija potrebno je sprovoditi redovno a u skladu sa : - Odredbama pravilnika za pogon i odrţavanje elektroenergetskih postrojenja,
ureĊaja, protueksplozijskih zaštićenih elektriĉnih Ex ureĊaja i instalacija u
jamama i van jama RMU »Zenica« d.o.o. Zenica
- Odredbama Pravilnika o tehniĉkim normativima za elektriĉna postrojenja ,
ureĊaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom ( Sl. List
broj 21/88 i dopuna broj 90/91),
- Odredbama Zakonom o rudarstvu (Sl.list broj 13/94),
Remont, odrţavanje i ĉišćenje elektro opreme se sprovodi u elektro radionic ovlaštenoj za
odrţavanje, remont, poravak ureĊaja koji su izgraĊeni u protueksplozijskim zaštitama zbog
metanskog reţima jame Stara jama. Remont, odrţavanje i ćišćenje elektro opreme se radi u
skladu sa Rješenjem Ministarstva rudarstva,energije i industrije Federacije Bosne i
Hercegovine broj: Up/I broj: 09-18-380/99 od 03.03.2000. godine i Rješenja broj Up/I
broj:07-18-380/99 od 24.12.2002. godine.
U ovlaštenoj radionici se vrši remont i odrţavanje:
- niskonaponskih motora do 55 kW izgraĊenih u protueksplozijskoj zaštiti »Neprodoran
oklop« ExdI. Veće snage elektro motora se remontuju u ovlaštenim radionicama van rudnika
na osnovu radova objavljenim po javnom oglasu ili konkuretskom zahtjevu.
- niskonaponske potapajuće muljne pumpe snage do 3,7 kW izgraĊenih u protueksplozijskoj
zaštiti »Neprodoran oklop« ExdI.
- niskonaponski sklopni ureĊaji svih karkteristika za instalisane elektromotorne pogone u jami
izgraĊenih u protueksplozijskoj zaštiti »Neprodoran oklop« ExdI.
- remont i odrţavanje se vrši po propisanoj tehnologiji remonta, a zamjena rezervnih dijelova
se moravršiti iskljuĉivo orginalnim rezervnim dijelovima. Svi remonti i odrţavanje se
evidentiraju u liĉni karton (Ex- karton) ureĊaja. Svaka promjena u tehniĉkim
karakteristikama koja odstupa od orginalnih tehniĉkih karakteristika zahtjeva ponovno
reatestiranje Ex ureĊaja. Svi instalisani ureĊaji u jami koja je karakterisana kao metanska
jama moraju posjedovati pojedinaĉni atest ovlaštene ustanove odnosno Ex komisije Bosne i
Hercegovine.
- Elektro ureĊaji i instalacije podlijeţu redovnom remontu, pregledu i ispitivanju po
odredbama navedene zakonske regulative i Pravilnika RMU »Zenica« d.o.o. Zenica.
- Za svako elektroenergetsko postrojenje ima odobreno tehniĉko uputstvo odrţavanja,
pregleda, remonta te svi uposlenici koji obavljaju te poslove moraju biti upoznati sa
uputstvima i moraju se pridrţavati navedenih odredbi izdatog uputstva.
Redovno ĉišćenje elektro opreme se sprovodi sredstvima za ĉišćenje u sprej ambalaţi i to WD
40 te kontakt sprej takoĊe u sprej ambaţi zapremine 100 ml, brusnim papirom,
bezkiselinskom masti - vazelin i otpadnim tekstilima ili industriskim tekstilnim pomoćnim
sredstvom(tkz »pucvala«). Odlaganje PET ambalaţe se vrši u kontejnere koji se nalazi u
krugu »Stare jame«. Odlaganje nabavljenih sredstava se vrši u priruĉno skaldište a odlaganje
se vrši u odreĊene police – stalke namjenjene za tu namjenu.
Proceduru nabavke razliĉitih vrsta repromaterijala pokreću Rukovodioci sluţbi a na
odreĊenim obrascima, popunjeni obrasci dostavljaju se Glavnom inţenjeru za strukovnu
151
djelatnost( elektro, mašinski , rudarski ) koji nakon evidencije predlaţe tehniĉkom direktoru
na saglasnost predmetnu nabavku . Nakon ovjere, obrasci se prosljeĊuju nabavnoj sluţbi, koja
ih dostavlja sektoru ekonomsko - finansijskih poslova Rudnika „Zenica“. Obrasci se sortiraju
po potrebama i pogonima. Sektor ekonomsko-finansijskih poslova na osnovu dostavljenih
obrazaca izraĊuje narudţbenice koje ovjerava Rukovodilac pomenutog sektora, narudţbenice
se zatim šalju poslovnim partnerima.
Nakon nabavke, kupljena roba se skladišti u centralnom skladištu odakle se distribuira
na pogone / radne jedinice i sektore Rudnika „Zenica “.
Potrebna koliĉina je odreĊena planom nabvake za svaku godinu i ista iznosi 24 sprej boce na
godinu, 30 komada A4 formata brusnog papira i 4 kg bezkiselinske masti – vazelin.
9.2.ODRŢAVANJE MAŠINSKE OPREME
9.2.1 Pogon "Stara jama"
U mašinskoj radionici pogona „Stara jama“ obavljaju se slijedeći poslovi :
- Remont svih grupa zupĉastih prijenosnika ,
- Remont hidrodinamiĉkih spojnica,
- Izrada novih konstrukcija dijelova grabuljastih i traĉnih transportera,
- Remont postojećih dijelova grabuljastih i traćnih transprtera( pogonske
jedinice,povratne stanice,valjci za grabuljare, bubnjevi za pogone svih klasa
traĉnih transportera itd,
- Remont centrigugalnih pumpi,
- Remont jamskih vagoneta,
- Oštrenje i pokivanje alata,
U sklopu aktivnosti u mašinskoj radionici pogona pri zahvatima na remontima mašinskih
postrojenja i ureĊaja iz pogonskih ureĊaja vade se stara ulja i maziva,a u iste se sipaju nova
ulja.Stara ulja i maziva se odlaţu u baĉve i kasnije koriste za podmazivanje otvorenih
lanĉanih prijenosnika i kliznih staza.
Odrţavanje vodoinstalacione instalacije pogona vrše uposlenici iz Radne jedinice Elektro
mašinskog remonta i odrţavanja ( "EMRIO " ) u sklopu koje se nalazi odjeljenje
vodoinstalacija i grijanja.U sklopu ovog odjeljenja nalaze se kvalifikovana lica za ovu vrstu
posla.
Zadatak ove sluţbe je stalni nadzor nad vodoinstalacionom mreţom od cjevovoda do
potrošnih mjesta i blagovremeno djelovanje u sluĉaju neracionalne potrošnje.
Pored gore navedenog ova sluţba vrši redovna dnevna oĉitavanja potrošnje, a na kraju svakog
mjeseca se prave mjeseĉni izvještaji.
9.2. Pogon "Separacija"
U mašinskoj radionici pogona „Separacija “ obavljaju se, kao i u radionici pogona "Stara
jama", slijedeći poslovi :
- Remont svih grupa zupĉastih prijenosnika ,
- Remont hidrodinamiĉkih spojnica,
- Izrada novih konstrukcija dijelova grabuljastih i traĉnih transportera,
- Remont postojećih dijelova grabuljastih i traćnih transprtera( pogonske
jedinice,povratne stanice,valjci za grabuljare, bubnjevi za pogone svih klasa
traĉnih transportera itd,
152
- Remont centrigugalnih pumpi,
- Remont mašina taloţnica,
- Remont elevatorskih postrojenja,
- Manji zahvati na parnim lokomotivama.
9.2.3. RJ "Transport"
U mašinskoj radionici RJ „Transport“ obavljaju se slijedeći poslovi :
- redovni pregledi transportne opreme i opreme za opreme za pravoz ljudi
-odrţavanje transportne opreme i opreme za opreme za pravoz ljudi
Kanali za pregled i odrţavanje vozila redovno se ĉiste od manjih koliĉina rasutih ulja.
9.2.4. RJ "EMRiO"
U mašinskoj radionici RJ „EMRiO“, kako je već reĉeno obavljaju se poslovi remonta i
odrţavanja opreme RMU "Zenica". Oprema se u pripremi ĉisti ĉetkanjem ili pranjem
vodom.Otpadne vode slijevaju se u kanalizacioni sistem industrijskog kruga.
Redovno odrţavanje opreme po upustvu proizvoĊaĉa je jedan od preduvjeta za siguran
rad i za spremnost opreme za obezbjeĊenje proizvodnje. TakoĊer, redovno ĉišćenje je i faktor za
mobilnost opreme. Iskorištenost opreme i njena dugotrajnost i pouzdanost provodi se mjerama
preventivnog odrţavanja koje su propisane godišnjim i mjeseĉnim planovima.
U rudniku “Zenica“, pogon „Stara jama“,“Seperacija“,R.J.“transport“ i R.J.“EMRIO“
odrţavanje je podijeljeno na rudarski dio, mašinsko i elektro odrţavanje. Navedene
organizacione jedinice su glavna podrška procesu dobivanja uglja.
Redovno odrţavanje mašinske opreme i ureĊaja podrazumjeva:
- redovan vizualni pregled opreme,
- pregled nivoa ulja (reduktori),
- pregled zaptivenosti,
- pregled zaštitne opreme,
- zamjena dotrajalih rotirajućih dijelova.
Kljuĉna oprema kao što je: kompresorska stanica, dizel-hidrauliĉna lokomotiva, jamske
trafostanice i pumpna postrojenja podlijeţu redovnom (svakodnevnom odrţavanju u
eksploataciji), šestomjeseĉnom i godišnjem pregledu. U sluĉaju kvara na motorima, reduktorima,
trafostanicama itd. isti se šalju na popravak ovlaštenim organizacijama van kruga rudnika.
Kotlovska postrojenja se ĉiste po potrebi (vodena strana) od ovlaštenih institucija koja
upotrijebljena sredstva za ĉišćenje prije ispusta u kanalizacioni sistem moraju neutralizirati.
Ukoliko doĊe do kvara na opremi, radnik isti prijavljuje glavnom majstoru i ako su u
mogućnosti vrše popravku, ako je kvar većeg obima obavještava se nadzornik smjene i
poslovoĊa odrţavanja koji preduzimaju dalje korake. Opisani postupak odnosi se za eventualne
kvarove u I smjeni, za II i III smjenu postupak je sliĉan s tim što glavni majstor obavještava
umjesto poslovoĊe odrţavanja deţurnog Rudnika a on ako je potrebno poslovoĊu pogona. U
sluĉaju da je kvar većeg obima oprema se izvlaĉi vani do vanjskih radionica.
153
Radionice na prostoru rudnika namijenjene su za opsluţivanje postrojenja u jami i na
površini. Radionice za mašinsko odrţavanje imaju prostore namijenjene prvenstveno za obavljanje
bravarsko – zavarivaĉkih radova. Pri ovim radovima se koristi acetilen i kisik te potrošni
materijali kao što su elektrode kod elektroluĉnog ili autogenog zavarivanja. U sklopu mašinske
radionice se vrši mašinska obrada za izradu dijelova, a otpadni materijal (špena, strugotina i sitni
komadi) se odlaţu na posebnom mjestu i povremeno odvozi kao sekundarna sirovina.
Odrţavanje ĉistoće objekata i opreme svodi se na:
- ĉišćenje i pranje sanitarnih ĉvorova i kupatila,
- redovno ĉišćenje površina unutar objekata-radne površine (suho ĉišćenje). U
radionicama vrši se redovno ĉišćenje prostora od metalnih otpada (strugotina-špena
odnosno metalnih opiljaka, te drugih ostataka od metala),
- ĉišćenje i pranje upravne zgrade-kancelarijskih prostora i restorana,
- odrţavanje opreme (suho ĉišćenje).
Od sredstava za ĉišćenje na mjeseĉnom nivou potroši se 20 kg deterdţenta za pranje
veša, 6 l sone kiseline, 3 l teĉnog sapuna, 500 komada sapuna, ostalih teĉnih i praškastih
sredstava za ĉišćenje oko 6 kg. Ĉišćenje radnih mjesta u radionicama vrše uposlenici na kraju
radne smjene po usmenim uputama rukovodioca. Na prilogu broj 3 prikazano je mjesto
izgradnje seperatora za otpadne ulja i masti.
10.0 OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA
Cilj monitoringa je mjerenje ekoloških parametara koji mogu imati negativan utjecaj na
okolinu, biljni i ţivotinjski svijet kao i zdravlje okolnog stanovništa, ukoliko bi došlo do
zagaĊenja zraka, vode i tla ili prekoraĉenja dozvoljenog nivoa buke.
Dosadašnji monitorig emisija štetnih materija provoĊen je u skladu sa zakonom o rudarstvu i
pratećim propisima i normama i drugim zakonima i normama vezanim za rudarsku
djelatnost.
Monitoring emisija zagaĊujućih materija provoĊen je kako slijedi:
- Monitoring emisije stakleniĉkih plinova
Emisija stakleniĉkih plinova vezana je za glavni i pomoćni ventilator na pogonu "Stara
jama", odnosno emisiju plinova u izlaznom zraku kojim se provjetrava jama, te za emisiju
dimnih plinova iz dimnjaka kotlovnica "Stara jama"( kotlovnice K-1) direkcija RMU
"Zenica" (kotlovnica K.2) i parne lokomotive na pogonu "Separacija". Emisiju stakleniĉkih
plinova iz dimnjaka kotlovnica, kako je već reĉeno, snima Metalurški Institut "Kemal
Kapetanović"-Zenica, emisiju stakleniĉkih plinova na glavnom i pomoćnom ventilatoru
sluţba ventilacije pogona "Stara jama" a snimanja na parnim lokomotivama nisu do sada
raĊena.
Po propisima za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina, predviĊena su slijedeća
mjerenja:
-Svakodneva operativana mjerenja koliĉina i temeperature zraka, sadrţaja štetnih plinova u
jamskom zraku (u svim jamskim prostorijama i radilištima) i stanja na izolacionim objektima
(muljnim ĉepovima).
154
Za ova mjerenja na pogonu je formirana je Sluţba ventilacije, sa vjetrenim nadzornicima koji
"pokrivaju"-rade sve smjene u toku godine (non stop).Za mjerenja parametara koriste se
prenosni ruĉni instrumenti a redovno se uzimaju i uzorci za hemijsku analizu zraka.Rezultati
mjerenja unose se u Glavnu knigu ventilacije pogona "Stara jama".
-Mjerenja koliĉina, kvalteta i temperature jamskog zraka te sadrţaja štetnih plinova u
jamskom zraku po vjetrenim stanicama u jami (granama jamske mreţe za razvoĊenje zraka) -
najmanje 1 x mjeseĉno.
Ova mjerenja u jami "Stara jama" provode se 2x mjeseĉno.Mjerenja koliĉina zraka,
temperature zraka i sadrţaja štetnih plinova u jamskom zraku provodi se ruĉnim prenosnim
instrumentima a sadrţaj štetnih plinova i kiseonika u jamskom zraka paralelno se odreĊuje
hemijskom analizom na uzorcima zraka koji se uzimaju tokom mjerenja.U laboratoriji
rudnika "Zenica" na infracrvenom analizatoru plinova UNOR 6N, radi se hemijska analiza
uzoraka zraka na ĉetiri plina: kiseonik (O2), ugljen dioksid (CO2), metan (CH4) i ugljen
monoksid (CO).Rezultati mjerenja unose se u Glavnu knjigu vjetrenih stanica, a hemijske
analize pohranjuju u knjigu hemijskih analiza.
-Mjerenja koliĉina, kvaliteta i temperture zraka te sadrţaja štetnih plinova u separatno
provjetravanim prostorijama-1 x sedmiĉno.
Mjerenja se provode redovno 1x sedmiĉno, prenosnim ruĉnim instrumentima a sadrţaj
jamskih plinova paralelno se odreĊuje i hemijskom analizom.Rezultati mjerenja i analiza
unose se u Knjigu separatno provjetravanih prostorija.
-Mjerenja plinskog stanja iza izolacionih objekata (muljnih ĉepova)-1x mjeseĉno
Mjerenja se provode redovno a rezultati pohranjuju u Knjigu hemijskih analiza iza izolacionih
objekata(muljnih ĉepova).
-Snimanja mikroklimatskih uvjeta rada u jamskim prostorijama -1x u tri mjeseca.
Ova snimanja provode se redovno 1x mjeseĉno od strana Sluţbe ventilacije RMU "Zenica",
koja pogonu dostavlja Izvještaje o snimanju mikroklimatskih uvjeta rada u jami "Stara jama".
Izvještajem su obuhvaćena mjerenja temperature, vlaţnosti i brzina (koliĉina zraka) na radnim
mjestima u jami, preko kojih se odreĊuje efektivana tempertura, kojom se definiše kvalitet
uslova na radnom mjestu.
Konstantno snimanje plinsko ventilacionih parametara u jami vrši se i Sistemom daljinske
kontrole i nadzora plinskih i ventilacionih parametara u jami, koji je opisan u poglavlju 4.
U jami je za mjerenje koncentracija plinova instaliarano ukupno 23 (dvadest tri) davaĉa, od
ĉega su: 15 (petnaest) davaĉa za CH4 (metan), 2(dva) davaĉa za CO (ugljenmoksid) , 2(dva)
davaĉa brzine (koliĉine) jamskog zraka i 2 (dva) davaĉa temerature jamskog traka.
Koristeći rezultate snimanja tokom godine, pogon je po zakonu duţan, za svaku godinu, a
najkasnije do 31 januara, saĉiniti bilans metana jame za prethodnu godinu.Bilansi metana
izraĊeni su za sve prethodne godine.Rezultati mjerenja mogu se koristiti i za pravljenje
bilansa, odnosno ukupnih emisija CO i CO2, što se u prethodnom periodu nije radilo.
-Monitoring emisije kiselih plinova
Emisija kiselih plinova na pogonu "Stara jama" vezana je za dimne plinove sa dimnjaka
kotlovnica "Stara jama"( kotlovnica K-1) i direkcija RMU "Zenica" (kotlovnica K-2) i parnih
lokomotiva pogona "Separacija". Dosadašnji monitoring na kotlovnicama provoĊen je u
skladu sa zakonom, snimanjima emisije dimnih plinova od strane Metelurškog instituta
"Kemal Kapetanović" Zenica, 1 x godišnje.Ovim mjerenjima obuhvaćena je i emisija
155
stakleniĉkih plinova.Monitoring emisije kiselih plinova sa parnih lokomotiva nije do sada
redovno raĊen.
-Monitoring zaprašenosti zraka
Dosadašnjim monitoringom obuhvaćeana su snimanja zaprašenosti jamskog zraka u jami
"Stara jama" i povremana snimanja osobina nataloţene ugljene prašine u objektima pogona
"Separacija".
-Snimanje zaprašenosti jamskog zraka nataloţenom ugljenom prašinom, shodno zakonskim
odredbama, vrši se 1x sedmiĉno.
Mjerenja se vrše redovno 1 x sedmiĉno od strana Sluţbe ventilacije RMU "Zenica", koja
pogonu "Stara jama" dostavlja Izvještaj o mjerenjima nataloţene ugljene prašine.Po potrebi
sluţba vrši i snimanja lebdeće ugljene prašine u jamskom zraku, o ĉemu se pogonu isto tako
dostavljaju Izvještaji u pisanoj formi.Mjerenjima je obuhvaćeno 15-20 karakteristiĉnih
mjernih mjesta u jami, koja se odreĊuju na osnovu odgovarajućeg pravilnika.Ovi izvještaji
nisu obuhvatali snimanja na glavnom ventilatoru, odnosno emisiju prašine u atmosferu.
Elaborat o osobinama ugljene prašine (eksplozivnost, zapaljivost i agresivnost), prema
odredbama zakona, radi se se svake dvije godine od strane ovlaštenih institucije (RGGE-et
Tuzla, RI Tuzla).Elaboratom se utvrĊuju osobine ugljene prašine, vrši kategorizacija jamskih
prostorija po stepenu opasnosti od opasne ugljene prašine, te propisuju mjere zaštite od
opasne ugljene prašine.Na pogonu "Stara jama", obzirom da se otkopavanje vrši u dijelu jame
koji je otvoren 1989 god , koristi se elaborat koji je za ovaj dio jame izradio RI "Beograd"
1990 god.
Poslednji elaborat o osbinama ugljene prašine na pogonu "Separacija", uradio je RGGF-et
Tuzla u septembru 2008 god, a isti je u postupku odobrenja od strane . FMERiI-e.Nalazima u
elaboratu konstatovano je slijedeće:
-prašina je eksplozivno opasna sa donjom granicom eksplozivnosti (DGE) u sistemu prašina
vazduh od 70 gr/m3,
-prašina je zapaljiva sa utvrĊenom temperaturom upale sloja ugljene prašine debljine 5 mm od
T5min=280 0C
-prašina je agresivno opasna sa sadrţajem slobodnog SiO2 od 1,20%.Maksimalno dozvoljena
koncentracija (MDK) ukupne lebdeće prašine iznosi: 9,38 mg/m3 a maksimalno dozvoljena
koncentracija respirabilne prašine iznosi: 3,13 mg/m3.
-Monitoring otpadnih voda
Shodno zakonskim obavezama u industrijskom krugu "Stara jama-Rudnik" RMU "Zenica",
vršena su ispitivanja otpadnih voda.Obzirom da kanalizacioni sistemi pogona "Stara jama-
Rudnik " obuhvata i pogon "Sepracija" , isprave o ispitivanju izdaju se za pogon "Separacija".
Ova mjerenja u proteklom periodu izvršena su od strane ovlaštenih ustanova svake dvije
godine.
-Monitorig buke
Snimanja buke u industrijskom krugu pogona "Stara jama-Rudnik" vršena su povremeno,
odnosno nije postojao monitoring buke.Snimanje buke po krakteristiĉnim lokacijama-
postrojemjima u pogonu "Stara jama" i pogonu "Separacija" uradila je u septembru 2008 god
Sluţba ventilacije RMU "Zenica". Rezultati snimanja buke obraĊeni su taĉkama 6.4. i 6.5.
156
-Monitorig slijeganja površine terena
Vršena su povremena snimanja površine terena u podruĉjima eksploatacionog polja
zahvaćenih eksploatacijom.Ova snimanja vrše se shodno potrebama i prema projektnim
rješenjima, a vezana su za dijelove eksploatacionog polja u kome se nalaze izgraĊeni
industrijski ili stambeni objekti, infrastrukturni objekti, groblja i drugo.Opširniji opis
dosadašnjeg monitoringa dat je u poglavlju 6.1.
-Monitorning otpada
U pogonu „Stara jama“,“Seperacija“,“R.J.“transport“ i RJ.“EMRIO“ prikupljanje otpada vrši
se prema kategoriji otpada na mjestima odraĊenim za prikupljanje i pripremu otpada unutar
industrijskog kruga pogona, a odvoz otpada (odlaganje ili prodaja) vrši se centralizovano
preko odgovarajućih sluţbi Društva. Prikupljanje otpada vrši se svakodnevno. Prikupljanje i
odvoz otpada vrši se prema planu upravljanja otpada na industrijskim krugovima pogona ZD
RMU „Zenica“ doo Zenica-industrijski krug „Stara jama“,“Seperacija“,“R.J.“transport“ i
RJ.“EMRIO“ . Na pogonu je otvorena knjiga evidencije koliĉina otpada po vrstama otpada u
koju se upisuju podaci o koliĉinama otpada u krugu pogonu svaka tri mjeseca.
-Monitoring tla
Pošto u okviru samog industrijskog kruga pogona „Stara jama“,“Seperacija“,“R.J.“transport“
i RJ.“EMRIO“ , kao niti u neposrednom okruţenju, nisu vršena ispitivanja kvaliteta tla, u
narednom periodu uzeti će se uzorci i izvršiti laboratorijska ispitivanja svih potrebnih
parametara kvalitativnih svojstava tla, te u zavisnosti od rezultata periodiĉno će se ta
ispitivanja ponavljati i narednih godina.
Prilog broj 8. Izvještaj broj 06/11 –EKO o rezultatima mjerenja štetnih emisija u zrak iz
kotlova preduzeća ZD RMU „Zenica“ d.o.o. Zenica.
11.0. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA,
POSTOJEĆIH MJERA ZA SVOĐENJE UPOTREBE SIROVINA, VODE I ENERGIJE
NA MINIMUM, OPIS KONAĈNOG TRETMANA OTPADNIH TOKOVA
(PREĈIŠĆAVANJE I KONAĈNO ZBRINJAVANJE) I NJIHOVA USPOREDBA SA
ONIM DATIM U NAJBOLJOJ RASPOLOŢIVOJ TEHNOLOGIJI
11.1. Emisija stakleniĉkih plinova
Mjere za smanjenje emisije stakleniĉkih plinova iz jame veoma su sloţene i ograĉene su
primjenom propisa za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina.Stakleniĉki plinovi (CH4 i
CO2) redovni su pratioci kako radova na eksploataciji uglja tako i radova na istraţivanju
leţišta uglja.Obzirom na raznovrsnu prirodu pojava ovih plinova u leţištima uglja, ekstremni
sluĉajevi se dešavaju kada se jamskim radovima ili sa radovima istraţivanja otvore
akumulacije slobodnih plinova.Ovi izvori (puhaĉi) ne smiju se zatvarati (odredba propisa), te
se ukupna emisija plinova odvodi u atmosferu.
U zadnje vrijeme u svijetu se metan iz ovakvih akumulacija kontrolisano spaljuje i koristi za
proizvodnu toplotne energije.U jami"Stara jama" u periodu 1989-1992 god, u saradnji sa
specijalizovanim preduzećima iz Poljske, projektovan je i zapoĉeta je izgradnja sistema za
degazaciju jame.Ovim sistemom bilo je predviĊeno kontrolisano prikupljanje i izvoĊenje
dijela slobodnog metana iz jame preko mreţe ĉeliĉnih cjevovoda.Prikupljeni metan bi se dalje
vodio na loţišta za spaljivanje, odnosno dobijanje toplotne energije.Radovi su prekinuti
ratnim dejstvima, a poslije rata nikada nisu završeni.
157
Emisija stakleniĉkih plinova u atmosferu u znaĉajnoj mjeri spreĉava se i pravilnim
provoĊenjem radova na eksploataciji uglja, odnosno kvalitetnim i pravovreminim zatvaranjem
starih radova (otkopanih prostora). Zatvaranje starih radova u jami "Stara jama" se obavlja
uredno, izradom muljnih ĉepova od kvašenog pepela TE standardne duţine 5-8 m, koji
gotovo hermetiĉki zatvaraju stare radove. Pravovremenim i kvalitetnim zatvaranjem starih
radova spreĉavaju se i na najmanju mjeru svode pojave oksidacionih procesa, koji su takoĊe
znaĉajan izvor emisije stakleniĉkih plinova i kiselih plinova.
11.2. Emisije prašine
Ugljena prašina u jami "Stara jama", na osnovu niza elaborata o osobinama prašine uraĊenih
od strane ovlaštenih institucija, spada u: eksplozivno opasne, zapaljive i blago agresive
prašine.
U jami su prema "Tehniĉkom projekatu mjera zaštite protiv ugljene prašine" propisane mjere
za smanjenje zaprašenosti nataloţenom i lebećom prašinom.
Duţ transportnog sistema poloţen je protivpoţarni cjevovod na kome se, shodno propisima,
instalirani hidranti za protivpoţarnu zaštitu i prskalice za obaranje ugljene prašine na
presipnim mjestima.Na radilištima pripreme i otkopu flaksibilnim cjevovodima razavedena je
voda kojom se vrši vlaţenje i natapanje materijala prije i poslije miniranja.Pored vlaţenja na
radilištima i otkopima kod miniranja koriste se i vodene patrone-ĉepovi, koji smanjuju emisije
prašine.Obaranje prašine u prostorijama izlazne zraĉne struje obavlja se preko fleksibilnih
cjevovoda koji se vodom snadbijevaju sa cjevovoda pitke vode, sa cjevovoda za
odvodnjavanje ili cjevovoda za zamuljivanje.
Nataloţena prašina sa elektroureĊaja u jami (trafoi, kablovi, sklopke, motori i dr) redovno se
ĉisti, kako bi se sprijeĉile upale prašine.
Doslijednim sprovoĊenjem navedenih mjera otklanja se mogućnost upale, eksplozije i
agresivnog djelovanja ugljene prašine u jami.Isto tako, provoĊenjem navedenih mjera,
smanjuje se emisija prašine preko glavnog ventilatora u atmosferu.
Emisija prašine na vanjskim postrojenjima pogona "Stara jama" smanjuje se prskanjem i
vlaţenjem uglja preko instaliranog sistema protivpoţarnih cjevovoda. Nataloţena prašina sa
betoniranih površina i puteva u industrijskom krugu pogona "Stara jama-Rudnik" povremeno
se ĉisti-pere od strane vanjskih radnika sluţbe vjetrenja i odrţavanja ili vatrogasnog odjeljenja
pogona "Stara jama" i "Separacija", u sklopu redovnih vjeţbi.
Emisije prašine na objektima pogona "Separacija", su veoma ĉeste i obimne, i prema
snimanjima koje je u septembru 2008 god uradila Sluţba ventilacije RMU "Zenica", ĉesto
prelaze dozvoljene koncentacije.Ovo ukazuje da postojeći sistem za obaranje ugljene prašine
nije funkcionalan.Obzirom na utvrĊene osobine ugljene prašine (eksplozivno opasna,
zapaljiva i agresivna) traba raditi na rekonstrukciji i dogradnji sistema za obaranje ugljene
prašine.
11.3. Otpadne vode
Kako je već raĉeno emisije u vodu u opisanim tehnološkim sitemima emituju se iz:
-sistem jamskih otpadnih voda jame "Stara jama",
-kanalizacioni sistem fekalnih otpadnih voda sa industrijskog kruga "Stara jama-Rudnik" i
-sistem industrijskih otpadnih voda pogona "Separacija"
Jamske otpadne vode u jami prikupljaju se u jamskim vodosabirnicima, koji s obzirom na
izmjereni pritok voda, prema pravilniku za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina,
158
moraju imati zapreminu da prihvate 24 ĉasovni dotok vode.Ispred vodosabirnika na ulaznoj
strani postavljaju se pregrade za filtriranje vode, na kojima se odvajaju grube ĉvrste ĉestice
(talog), a na izlaznoj strani vodosabirnika postavlja se pumpa za pumpanje vode.Naneseni
talog sa filtera se redovno ĉisti i transportnim sistemom odvozi.Taloţenje finih ĉestica odvija
se u vodosabirnicima, te se isti povremeno moraju ĉistiti, a nataloţeni materijal transportovati
vani.Pored fiziĉkih oneĉišćenja vode u jami se provode i mjere zaštite od hemijskih
oneĉišćenja vode.Potrošena ulja i maziva iz ureĊaja prilikom izmjene iznose se van jame u
odgovarajućoj amabalaţi i dalje koriste.
Industrijska opadna voda sa pogona "Separacija" se preko sistema primarnih i sekundarnih
taloţnika ĉisti od ĉestica uglja i jalovinskog materijala i preko preliva ispušta u kanalizacioni
sistem.Sistem preĉišćavanja idustrijske otpadne vode detaljnije je opisan u poglavlju 4.2.2.3.
11.4. Otpadne materije
Otpadne materije koje se javljaju u procesu proizvodnje: drvena piljevina (pilota) kod rezanja
drvene jamske graĊe, otpadna ulja iz reduktora transporetera i drugih ureĊaja, otpadno ţeljezo
i otpadni obojeni metali (bakar, olovo), odlaţu se na posebno mjesto unutar industrijskog
kruga pogona-na suterenu ispred RJ elektromašinski remont i odrţavanje (objekat "Pilana") ,
pakuju u dogovarajuću amabalaţu i prodaju ili dalje koriste u tehnološkim procesima na
nivou RMU "Zenica".
11.5. Degradacija površine terena prouzrokovane podzemnim radovima
Do sada provoĊene mjere prevencije odnose se na izradu studija uticaja za zaštitu objekata
koji se nalaze u eksploatacionom polju (industrijski ili stambeni objekti, infrastrukturni
objekti, groblja i drugo), te mjerenja slijeganja terena (provjeru raĉunskih rezultata) i
oštećemja objekata na površini.
11.6. Mjere za smanjenje utroška elektriĉne energije
Mjerenje utroška elektriĉne energije za pogon Stara jama se vrši multifunkcijskim
elektronskim brojilima aktivne, reaktivna elekektriĉne energije i snage sa ugraĊenim satom
realnog vremena tip MT 851 –T1A42R52 na naponskom nivou 35 kV, koja su instalisana
2008. godine. Mjerenje utroška elektriĉne energije funkcionira u sklopu centralnog sistema
mjerenja utroška elektriĉne energije na nivou RMU Zenica koji se nalazi u GTS Rudnik.
Centralni sistem mjerenja utroška elektriĉne energije i nadzora na utrošku elektriĉne energije
posjeduje programsku podrušku preko softver-a ISKRAMATC SEP 2W i SEP2 Lite odnosno
u istom se registruju podatci daljinskog oĉitavanja brojlia i obrada podataka sa programima i
parametrima.
U dispeĉerskom centru nadzorovanja utroška elektriĉne energije instalisana je oprema
sumiranja utroška elektriĉne energije i snage pomoću registratora podataka tip Poreg 2 na
lokaciji u GTS Rudnik.
Nakon ugraĊenog postrojenja za kompenzaciju reaktivne elektriĉne energije i popravka
faktora snage na naponskom nivou 5 kV u postrojenju GTS Rudnik i analiza strukture
utroška elektriĉne energije za sve pogone RMU Zenica i pogona Stara jama, evidento je:
- da pogon Stara jama utroši aktivna elektriĉna energija cca 33-38 % od ukupno
utrošene elektriĉne energije na nivou RMU Zenica
- da pogon Stara jama utroši reaktivna elektriĉna energija cca 25-30 % od ukupno
utrošene elektriĉne energije na nivou RMU Zenica
159
- da pogon Stara jama koristi cca 35-42 % od ukupno korištene snage vršnog
opterećenja na nivou RMU zenica
- da je proscjećni faktor snage na nivou pogona Stara jama iznosi 0,92-095.
Navedeni parametri se mogu evidentirati iz priloga obraĉuna elektriĉne energije za
mjesec januar, juli, avgust datih u ovoj analizi. Iz istih izvještaja se moţe evidentirati cijena
koštanja elektriĉne energije po jednici proizvoda za taj mjesec, prilog broj 9.
Povećanje faktora snage odnosno smanjenje utroška reaktivne elektriĉne energije u
industrijskom krugu "Stara jama-Rudnik" obezbjeĊuje se postrojenjem za kompenzaciju koji
se reguliše u GTS Rudnik.
11.7. Mjere za smanjenje potrošnje vode
Industrijski krug „Stara jama-Rudnik“ je u periodu 1997 – 2000 godina bio veliki potrošaĉ
pitke vode. Razlozi takve potrošnje su bili :
- Ĉesta pucanja cjevovoda usljed dotrajalosti vodovodne mreţe
- Pucanje cjevovoda usljed površinskih deformacija terena izazvanih odlaganjem
teških tereta iznad vodovodne mreţe
- Veliki broj potrošnih mjesta
- Velika neispravnost vodovodnih instalacija u objektima ( ĉesme, tuš
baterije,vodokotlići itd.)
- Neracionalna potrošnja vode u jami
U ovom periodu u cilju smanjenja potrošnje pitke vode sprovedene su slijedeće
aktivnosti :
- Sa mreţe su izolirani svi objekti koji nisu u funkciji
- Izvršena je racionalizacija potrošnjih mjesta
- Izvršena je zamjena dijela neispravnih ventila na liniji glavnog voda u krugu
pogona
- Izvršena je sanacija i zamjena ošteĉenih dijelova sanitarne instalacije
- Uvedena je stalna kontrola i evidencija potrošnje pitke vode u jami i vani
- Povećan je udio potrošnje jamske vode ( vodosabirnk k 222,97 m) za sanitarne
potrebe.
Navedene mjere rezultirale su drastiĉnim smanjenjem utroška pitke vode u poslednje
tri godine.
11.8.Smanjenje emisija u zrak
- korištenje goriva (teĉno diesel, i kruto ugalj) sa što manjim sadrţajem sumpora,
- odrţavanjem optimalnog reţima sagorjevanja u kotlovima i njihovim redovnim
odrţavanjem (ĉišćenje vodene strane kotla),
- ograniĉenjem brzine kretanja transportnih sredstava u krugu rudnika,
- redovnim ĉišćenjem objekata separacije od ostataka ugljene prašine.
11.9.Smanjenje emisija u vode
- periodiĉno ĉišćenje septiĉke jame i odvodnih kanala oborinskih voda,
- redovno odrţavanje pumpnih stanica.
160
11.10.Smanjenje emisija u tlo
- rabljeno ulje se sakuplja u metalne baĉve postavljene u radionicama i dalje koristi
u tehnološkom procesu na nivou RMU Zenica,
- vrši se redovno ĉišćenje i odrţavanje površina i saobraćajnica unutar kruga
rudnika,
- otpadno ţeljezo se prikuplja dio koristi za internu upotrebu, ostatak se prodaje
zaintereovanim firmama,
- popravak vozila, zamjena ulja, filtera i akumulatora vrši se eksterno,
- jalovina koja nastaje tijekom procesa separacije uglja se odvozi na odlagalište
gdje se odlaţe šljaka i pepeo nastali u procesu sagorjevanja uglja u kotlovima.
Navedene aktivnosti direktno ili indirektno utjeĉu na smanjenje emisija u zrak, vodi i
tlo, korištenje energenata opštu ĉistoću pogona i zato ih je potrebno navesti i provoditi.
11.11.Postojeće aktivnosti za smanjenje upotrebe sirovina, vode i energije na minimum
Smanjenje upotrebe sirovina vrši se kroz kontinuiranu kontrolu ulaznih sirovina, na
ovaj je naĉin moguće utjecati na koliĉinu sirovina, njihovo povećanje ili smanjenje.
Aktivnosti koje se odnose na smanjenje upotrebe vode ogledaju se prije svega na
preventivnom odrţavanju cijele vodovodne instalacije (zamjena ĉesmi, ventila, dihtunga i
cjevovoda).
Racionalna potrošnja sirovina i energenata postiţe se praćenjem slijedećih parametara.
- potrošnja energije po fazama procesa,
- vrijeme rada kljuĉne opreme,
- broj zastoja kljuĉne opreme,
- obim proizvodnje, prijem sirovina, dodataka i energenata,
- potrošnja maziva,
- vrijeme efektivnog rada proizvodnje,
- vrijeme utrošeno za remont i
- troškovi materijala za odrţavanje.
Osim gore navedenih mjera, trenutno se ne primjenjuju druge mjere za sprjeĉavanje
emisija ili smanjenja potrošnje sirovina, vode i energije.
11.12. Opis konaĉnog tretmana otpadnih tokova
Proces podzemne eksploatacije uglja prati nastajanje razliĉitih vrsta otpada.
Naĉin konaĉnog zbrinjavanja otpada dat je u slijedećoj tabeli.
161
Tabela - Naĉin konaĉnog zbrinjavanja otpada
Vrsta otpada
Klasifikacija otpada Naĉin konaĉnog zbrinjavanja
Jalovina sa separacije
01 OTPAD KOJI NASTAJE KOD ISTRAŢIVANJA I KOPANJA UGLJA, OD ISKOPAVANJA I DROBLJENJA KAMENJA
01 01 Otpad od iskopavanja uglja 01 04 otpad od fiziĉke prerade uglja 10 OTPAD IZ TERMIĈKIH PROCESA 10 01 01 šljaka sa rešetki loţišta,
šljaka i prašina iz kotlova (osim prašine iz kotlova navedene pod 10 01 04)
10 01 02 leteći pepeo od izgaranja uglja
Odvoz na postojeće odlagalište
Otpadna ulja, masne i zauljene krpe
13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05,12 i 19) 13 01 otpadna hidrauliĉna ulja 13 01 11* sintetska hidrauliĉna ulja 13 02 otpadna ulja za motore, pogonske ureĊaje i podmazivanje 13 02 06* sintetska ulja za motore, pogonske ureĊaje i podmazivanje 15 OTPADNA AMBALAŢA; APSORBENSI, MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTERSKI MATERIJAL I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAĈIN 15 02 apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća 15 02 02* apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća oneĉišćena opasnim tvarima
Skupljanje u namjenske posude - burad
Otpadno ţeljezo
12 OTPAD OD MEHANIĈKOG OBLIKOVANJA I FIZIĈKE I MEHANIĈKE POVRŠINSKE OBRADE
Metalni otpad se sakuplja u namjenske posude – kontejnere, veći dio se koristi za internu upotrebu, ostatak se prodaje firmama na osnovu ugovora o
162
METALA I PLASTIKE 12 01 otpad od oblikovanja fiziĉke i mehaniĉke obrade metala i plastike 12 01 01 strugotine i opiljci koji sadrţe ţeljezo
kupoprodaji sekundarnih sirovina i otpadnog materijala
Muljevi iz septiĉkih jama, komunalni i drveni otpad
20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIĈNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA UKLJUĈUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE)
20 01 01 papir i karton 20 01 38 drvo koje nije navedeno pod 20 01 37 20 01 39 plastika 20 03 ostali komunalni otpad 20 03 01 miješani komunalni otpad 20 03 04 muljevi iz septiĉkih jama 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi naĉin
Muljevi iz septiĉkih jama odvozi Alba „Zenica“ na osnovu usmenog poziva. Miješani komunalni otpad odvozi Alba „Zenica“ Otpadno drvo se spaljuje u kotlovnici ili prodaje zainteresovanim licima
Šljaka i pepeo su ĉvrsti otpad koji nastaje u procesu sagorijevanja ugljeva i,
prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama, svrstani su u neopasan otpad.
Orijentacione osobine šljake i pepela su slijedeće:
- gustoća 2.300 kg/m3 - nasipna masa 586 kg/m3 - gubitak ţarenjem 10 % - CaO 10 % - MgO 2 % - SO3 1% - SiO2+Al2O3+ Fe2O3 74 %
Oĉekivani sadrţaj SiO2+Al2O3+Fe2O3 iznosi preko 70 %, a to su komponente inertne na djelovanje vode.
Najbolje raspoloţive tehnike koje se mogu primjeniti za podzemnu eksploataciju uglja preuzete su iz Best available techniques for the management of tailings and waste-rock in mining activities, iako se dokument izmeĊu ostalih odnosi samo na kameni i mrki ugalja ipak on sadrţi nekoliko slijedećih općih mjera koje se mogu primjeniti na podzemnu eksploataciju uglja.
163
- minimiziranje volumena jalovine izborom odgovarajuće metode miniranja, - maksimiziranje mogućnosti korištenja jalovine, - kondicioniranje jalovine u cilju smanjenja rizika po okoliš, i - aktivnosti nakona prestanka eksploatacije uglja.
TakoĊe, pomenutim BAT dokumentom se preporuĉuje zapunjavanje napuštenih
hodnika i drugih podzemnih prostorija ĉime se postiţe slijedeće: - smanjenje površinske destrukcije zemljišta, - smanjenje koliĉine jalovine koja se odlaţe na vanjskim jalovištima, - manje koliĉine jalovine smanjuju troškove manipuliranja jalovinom, - poboljšanje u radu ventilacionog sistema, i - pod odreĊenim uvjetima smanjuju otjecanje podzemnih voda. Zapunjavanje se izvodi samo u ovisnosti od geoloških i tehniĉkih zahtjeva koja
moraju biti usklaĊena sa ekonomskom opravdanošću jer proces zapunjavanja zahtjeva velika ulaganja, dakle, mjera zapunjavanja se moţe izvoditi jedino ako je ona ekonomski isplativa. Dodatne mjere i aktivnosti koje je potrebno sprovesti odnosile bi se prije svega na: zbrinjavanje komunalnog otpada, reguliranje odvodnje oborinskih otpadnih voda i zbrinjavanje otpada kao što su zamašćene krpe i otpadna maziva.
12.0. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA U SKLADU
SA GRANIĈNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJA I PREPORUKAMA DATIM U
DOKUMENTU NAJBOLJOJ RASPOLOŢIVOJ TEHNOLOGIJI
12.1. STARA JAMA
Osnovne i pomoćne sirovine koje se koriste u tehnološkom procesu proizvodnje uglja i
pratećim procesima, izuzev nekoliko sirovina, nisu štetne po uposlene u pogonima a njihov
uticaj na okolinu je ograniĉen.
Sirovine ĉija upotreba moţe biti štetna po zdravlje uposlenih i koje proizvode štetne emisije
koje zagaĊuju okolinu su slijedeće:
-eksplozivna sredstva (metanski sigurnosni eksploziv i detonatori)
-ulja i maziva,
-nafta i
-ugalj za loţenje u kotlovnici,
-plin i kisik (varanje i rezanje)
-elektroda za varenje
Kod ostalih korištenih sirovina kao što su: rudno drvo, ĉeliĉna luĉna podgrada, obojeni metali,
cement, hidratisani kreć, termoelektranski filter pepeo, mineralna vuna i drugi materijali,
pojavljuje se sekundarni otpad.
Eksplozivna sredstva
Iako je tehnologija dobijanja (proizvodnje) uglja u jami "Stara jama" zasnovana na miniranju,
ukupan utrošak eksplozivnih sredstava je relativno mali. Ukupna godišnja potrošnja
eksploziva za 2007 god iznosi 38 342 kg, a prosjeĉna mjeseĉna potrošnja eksploziva od
164
3195 kg, manja je od potrošnje eksploziva za 1 (jedno ) miniranje na površinskom
kopu.Maksimalna koliĉina eksploziva za jedno miniranje u jami, nizom sigurnosnih uslova,
ograniĉana je na 30 kg eksploziva na komornom otkopu a 15 kg na radilištima za izradu
prostorija, tako da se smjenska potrošnja eksploziva od 30-40 kg utroši na 5-6 odvojenih i
vremenski usklaĊenih miniranja.Miniranjem sa smanjenim koliĉinama eksploziva te
korištenjem milisekundnih elektiĉnih detonatora za miniranje, višestruko se umanjuju efekti
miniranja, a pogotovo seizmiĉki efekti miniranja, što smanjuje potrese na površini terena.
Obzirom na ukupnu koliĉinu zraka kojom se provjetrava jama od Q=2100 m3/min, te ukupno
osloboĊene koliĉine plinova kod miniranja, ovi plinovi ne utiĉu zanaĉajnije na izmjene
plinskog stanja u jamskom zraku.Opasnost za uposlene moţe predstavljati pojava kiselih
plinova (NOx i SOx) kod nepravilnog miniranja i izrazito lošeg provjetravanja radilišta na
kome se vrši miniranje, obzirom da su i minimalne koncentracije ovih plinova u jamskom
zraku štetne po ljudsko zdravlje (dozvoljene koncentacije: SO2 =0,0007 % V/V a
NOx=0,0005 % V/V).MeĊutim pravilnim radom ova mogućnost svedena je na minimum,
obzirom da se prije miniranja obavezno vrši povlaĉenje zaposlenika u ulaznu zraĉnu struju a
povratak na radilište uslovljen je vremenski, uz obaveznu provjeru koncentacije plinova
prilikom povrataka na radilište od strane odgovornh lica.
Emisije plinova od miniranja koje se jamskim zrakom preko glavnog ventilatora iznose u
atmosferu su neznatne, a njihove koncentracije ne mogu se praktiĉno izmjeriti.
Najveći problem kod upotrebe eksploziva jesu moguće eksplozije u skladištima eksploziva.U
jami "Stara jama" u priruĉnom spremište eksplozivnih sredstava (PSES), kao što je već
reĉeno, skaladišti se maksimalno 4 000 kg metanskog sigurnosnog eksploziva i do 10 000
komada elektriĉnih upaljaĉa.
Spremište je smješteno u odvojenom ogranku zraĉne struje, tako da se u sluĉaju havarije
plinovi eksplozije izvode direktno u izlaznu zraĉnu struju jame na pomoćni ventilator,
odnosno sprijeĉena je mogućnost da se plinovi eksplozije glavnom ulaznom zraĉnom strujom
prenesu u aktivni dio jame.Potencijalna eksplozija eksploziva u PSES obraĊena je kao jedna
od potencijalnih opasnosti u Planu odbrane i spasavanja od skupnih udesa u jami "Stara
jama".
Nafta
Nafta se koristi za rad viljuškara u mašinskoj radionici kao i odmašćivanje mašinskih
dijelova pri remontnim zahvatima.Obzirom na ograniĉene koliĉine potrošnje nafte (godišnja
potrošnja od cca 1400 l), te na redovna preuzimanja manjih koliĉina nafte od strane pogona i
redovnu potrošnju, ne postoji realna opasnost od zapaljenja, eksplozija ili drugih havarnih
situacija kod upotrebe nafte.
Ulja i maziva
U odrţavanju postrojenja i ureĊaja u pogonu "Stara jama" koriste se maziva i ulja.Rasipanje
preraĊenih maziva i ulja osim negativnih uticaja na okolinu, u jamskim uslovima moţe biti
vrlo opasno.Upala rasutog ulja u jamskim uslovima, obzirom na ograniĉene koliĉine zraka i
izraţenu mogućnost brzog širenja poţara u jamskim uslovima (ugalj, drvo, velike brzine
zraĉne struje), moţe prouzrokovati katastrofalne poslijedice.Zbog toga se velika paţnja
posvećuje pravilnim zamjenama maziva i goriva u jamskim uslovima, te zamjenu vrše
iskljuĉivo štruĉna i obuĉena lica zaduţena za ove poslove.IzraĊena ulja pretaĉu se u
odgovarajuću amabalaţu i transportuju van jame, gdje se dalje koriste.
Ugalj za loţenje u kotlovnici
165
Za loţenje u kotlovnici kristi se ugalj iz vlastite proizvodnje asortimani Grah i Orah, ĉije su
imedijatne analize i hemijski sastav pepela dati u poglavlju br 3. Rezultati mjerenja emisija
dimnih plinova i ĉestica sa dimnjaka kotlovnica "Stare jame" dati su u poglavlju br 6.
Iz imedijatnih analiza uglja vidi se da je ukupni sadrţaj sumpora ispod 5%, što je u skladu sa
odredbom "Pravilnika o monitoringu emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje", ĉlan 11,
pod taĉkom 2.
Iz elementarnih analiza pepela vidimo da je prisustvo karbonta (MgO i CaO) 26%- 30%.
Rezultatati mjerenja štetnih materija u dimnim kanalu kotla pokazuju da su emisije NOx u
dozvoljenim granicama a emisije SOx i CO daleko iznad dozvoljenih granica.Ovako velike
emisije SOx poslijedica su sadrţaja sumpora u uglju za loţenje a CO nepravilnog loţenja
kotla-sagorijevanja u kotlu.
U poreĊenju sa kotlovima sa naprednijim tehnologijama za zagrijavanje vode iste snage,
naprimjer kotlovi na zemni plin, izostale bi gotovo u potpunosti emisije SOx , a drastiĉno bi se
smanjile i emisije drugih plinova.
Ipak, potrošnja uglja za loţenje: na kotlovnici K-1 od 0.35 t/dan u ljetnom periodu i 0,75
t/dan u zimskom periodu uz aktivna snagu od 2x140 kW, te potrošnja od 1 t/dan i ukupnu
aktivnu snagu od 2x250 kW na kotlovnici K-2 (samo u zimskom periodu), bez obzira na
izmjerene emisije štetnih plinova, svrstavaju kotlovnice "Stare jame" u male (taĉkaste)
zagaĊivaĉe. Prilog broj 8. Izvještaj broj 06/11-EKO.
12.2. POGON "SEPARACIJA"
U pogonu "Separacija", kako je veće reĉeno, troši se vrlo mali broj materija od kojih su
najvţniji: nafta, ulja, maziva i ugalj za loţenje parnih lkomotiva.Uticaj navedenih materijala
opisan je u prethodnom poglavlju.
U procesu prerade uglja koristi se ĉista industrijska (jamska voda) bez posebnih dodataka
(aditiva).
12.3. RJ"TRANSPORT"
U ovoj radnoj jedinici najveći je utrošak nafte te ulja i maziva.Uticaj navedenih materija
opisan je u prethodnim poglavljima.
12.4. RJ "EMRIO"
U RJ "EMRiO" najveći su urošci plina, kisika te raznih vrsta elektroda.Kod upotebe plina i
kisika u radnim operacijama rezanja i varenja mora se voditi raĉuna na provoĊenje propisanih
mjera zaštite, kao bi se sprijeĉile evantalne eksplozije plina.
Isto tako kod upotebe elektode za varenje mora se voditi raĉuna o provoĊenju propisanih
mjera zaštite kako bi se izbjegle moguće havarije.
12.5. Analiza emisija u zrak
Mjerenje emisije u zrak izvršeno je u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka (“Sluţbene novine F BiH“, br. 33/03), Pravilnikom o graniĉnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje ("Sluţbene novine F BiH", br. 12/05), Pravilnikom o graniĉnim vrijednostima emisije zagaĊujućih materija u zrak (“Sluţbene novine F BiH“, br. 33/03), te Pravilnikom o graniĉnim vrijednostima kvalitete zraka (“Sluţbene novine F BiH “, br. 12/05). Uvidom u objavljeni BAT dokument (Best available techniques for the management of tailings and waste-rock in mining activities) nisu pronaĊene graniĉne vrijednosti emisija u zrak te je usporedba izvršena sa graniĉnim
166
vrijednostima emisija datim u Pravilniku o graniĉnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje ("Sluţbene novine F BiH", br. 12/05) i Pravilnikom o graniĉnim vrijednostima kvalitete zraka (“Sluţbene novine F BiH “, br. 12/05). Prilog broj 8. izvještaj broj 06/11 EKO. Emisije u zrak u opisanim tehnološkim sitemima emituju se iz: -dimjaka kotlovnice na Staroj jami, kotlovnica K-1 (kiseli plinovi, stakleniĉki plinovi i
ĉestice),
-dimjaka kotlovnice u zgradi direkcije RMU "Zenica", kotlovnica K-2 (kiseli plinovi,
stakleniĉki plinovi i ĉestice),
-parne lokomotive "Separacija" (kiseli plinovi, stakleniĉki plinovi, ĉestice ),
-difuzora glavnog ventilatora i difuzora pomoćnog ventilatora (stakleniĉki plinovi i prašina),
-sa betoniranih površina industrijskog kruga (prašina)
-istresaĉa uglja -vipera ( prašina)
-utovaraĉa za utovar uglja i jalovine (prašina)
-kamiona za prevoz uglja i jalovine (prašina)
-drobilice za drobljenje uglja i jalovine (prašina)
-sita za odsijavanje (prašina)
12.6. Analiza emisije u vodu
Emisije u vodu u opisanim tehnološkim sitemima emituju se iz:
-kanalizacioni sistem jamskih otpadnih voda jame "Stara jama " i tehnoloških otpadnih voda
pogona "Sepracija"
-kanalizacioni sistem fekalnih otpadnih voda sa industrijskog kruga "Stara jama" (zgrade
direkcije RMU "Zenica", zgrade i objekti pogona "Stara jama", zgrade i objekti pogona
"Separacija", objekti RJ "Transport" i objekat RJ "EMRiO").
12.7. Analiza emisije buke
U opisanom sitemu izvori buke su:
-rad postrojenja izvoznog okna,
-rad glavnog ventilatora i pomoćnog ventilatora,
-rad kompresora u kompresorskoj stanici,
-rad parne lokomotive,
-rad utovaraĉa,
-rad kamiona,
-rad drobilice za drobljenje uglja i
-rad sita za odsijavanje uglja
12.8. Analiza emisije na tlo
Pošto u okviru samog industrijskog kruga pogona „Stara jama“, kao niti u neposrednom
okruţenju, nisu vršena ispitivanja kvaliteta tla, u narednom periodu uzeti će se uzorci i izvršiti
laboratorijska ispitivanja svih potrebnih parametara kvalitativnih svojstava tla, te u zavisnosti
od rezultata periodiĉno će se ta ispitivanja ponavljati i narednih godina.
167
13.0. SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJA EMISIJA IZ POGONA I
POSTROJENJA I RACIONALIZACIJU POTROŠNJE SIROVINA I PRIRODNIH
RESURSA (VODE I ENERGIJE) U SKLADU SA NAJBOLJOM RASPOLOŢIVOM
TEHNOLOGIJOM I ROKOVE ZA PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I
MJERA
Aktivnosti i mjere za smanjenje emisije iz pogona i postrojenja usmjerene su na smanjenje ili,
ukoliko je to moguće, potpunu eliminaciju opisanih izvora zagaĊenja.
Najbolje raspoloţive tehnike koje se mogu primjeniti za podzemnu eksploataciju uglja
preuzete su iz Best available techniques for the management of tailings and waste-rock in mining
activities, iako se dokument izmeĊu ostalih odnosi samo na kameni i mrki ugalja ipak on sadrţi
nekoliko slijedećih općih mjera koje se mogu primjeniti na podzemnu eksploataciju uglja.
- minimiziranje volumena jalovine izborom odgovarajuće metode miniranja,
- maksimiziranje mogućnosti korištenja jalovine,
- kondicioniranje jalovine u cilju smanjenja rizika po okoliš, i
- aktivnosti nakona prestanka eksploatacije uglja.
TakoĊe, pomenutim BAT dokumentom se preporuĉuje zapunjavanje napuštenih hodnika
i drugih podzemnih prostorija ĉime se postiţe slijedeće:
- smanjenje površinske destrukcije zemljišta,
- smanjenje koliĉine jalovine koja se odlaţe na vanjskim jalovištima,
- manje koliĉine jalovine smanjuju troškove manipuliranja jalovinom,
- poboljšanje u radu ventilacionog sistema, i
- pod odreĊenim uvjetima smanjuju otjecanje podzemnih voda.
Zapunjavanje se izvodi samo u ovisnosti od geoloških i tehniĉkih zahtjeva koja moraju
biti usklaĊena sa ekonomskom opravdanošću jer proces zapunjavanja zahtjeva velika ulaganja,
dakle, mjera zapunjavanja se moţe izvoditi jedino ako je ona ekonomski isplativa. Dodatne
mjere i aktivnosti koje je potrebno sprovesti odnosile bi se prije svega na: zbrinjavanje
komunalnog otpada, reguliranje odvodnje oborinskih otpadnih voda i zbrinjavanje otpada kao što
su zamašćene krpe i otpadna maziva. PredviĊena izgradnja seperatora ulja i maziva, Prilog br.3.
13.1. AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE METANA
Emisija stakleniĉkog plina metana iz jame "Stara jama", koja se odvija kontinuirano, je po
veliĉini i štetnosti najveći izvor zagaĊeja okoline (prosjeĉno izdvajane CH4 = 4,87 m3 /min ili
7012,8 m3/ dan ili 2 559672 m
3/god).Smatra se da je emisija metana preko 20 puta štetnija od
emisije ugljendioksida.Pokušaj smanjenja emisije metana preko sistema za degazaciju, kako
je reĉeno, zaustavljen je ratnim dejstvima a poslije rata nikada nije zvrvršen do
kraja.Degazacijom je bilo predviĊeno prikupljanje slobodnog metana visokih koncentacija
(iznad 30% V/V) sa minimalnom koliĉinom od 10 m3CH4/min, koja je bila preduvjet za
normalno funkcionisanje sistema degazacije.
U meĊuvremenu u svijetu se pojavila tehnologija koje je zasnovana na spaljivanju metana na
niskim koncentracijama od 0,2% do 1,2 % V/V, tkz VAM tehnologija.
Upotrebom VAM tehnologije moguće je spaliti ukupne emisije metana iz jame sa
koncentracijama od 0,2-1,2 %V/V, dobijenu energiju pretvoriti u toplotnu a zatim u druge
vidove energije, pri ĉemu se spaljivanje metana u sistemima sa koncentacijom većom od 0,5
% V/V, smatra isplativim.Obzirom na izmjerene koncentracije i apsolutni dotok metana u
168
jami "Stara jama" opravdana je i potrebna upotreba VAM tehnologije za spaljivanje ukupnih
emisija metana iz jame.
Po protokolu iz Kjota ustanovljeni su tkz CDM projekti, po kojima bogate zemlje pomaţu
realizaciju projekata za smanjenje emisija štetnih materija u siromašnim zemljama a zasluge
u smanjenju emisija pripisuju sebi.Na ovaj naĉin potencijalno uspješni ekološki projekti u
potpunosti se finansiraju iz inostranstva a ostvareni prihodi u realizaciji projekta dijele se sa
investitorom (prema ugovoru).
Sredinom 2007 god RMU "Zenica" obavila je preliminarne razgovore o ugradnji i korištenju
VAM tehnologije na jamama RMU "Zenica" i potpisala ugovore o saradnji sa konsultanskim
firmama "Ceteor" Sarajevo i "Petrolinvest" Sarajevo. Ove firme u saradnjim sa struĉnim
osobljem RMU "Zenica" rade na izradi Studija izvodljivosti primjene VAM tehnologije na
jamama RMU "Zenica".
Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj – CETEOR d.o.o Sarajevo Put ţivota bb
Sarajevo uz investiciju Tvrtke „One Carbone“ Njemaĉka su izradilki studiju pod nazivom
„Korištenje metana u ventilacionom zraku u Rudniku mrkog uglja Zenica“ ( januar –februar
2009. godine) gdje preliminarni rezultati ukazuju na mogućnost primjene navedene
tehnologije uz proizvodnju odreĊene koliĉine toplotne energije, koja bie se u prvom redu
mogla koristiti za grijanje vode za potrebe pogona (kupanje radnika i druge potrebe). U
navedenoj studiji dati su svi tehniĉki podaci i investiciona sredstva za primjenu navedene
tehnologije. Po planovima investitora „One carbone“ svaki kg spaljenog metana bi se
finansirao iz Evropskih i svjetskih fondova za smanjivanje emisije stakleniĉkih plinova u
atmosferu.
Na ovaj naĉin mogle bi se paralelno prestanku emisija metana eliminisati i emisije plinova i
ĉestica sa kotlovnica "Stare jame", koje bi se realizacijom projekta spaljivanja metana,
iskljuĉile iz rada.
U realizaciju projekta RMU "Zenica" ne bi ulagala vlastita sredstva, a ugovorno bi ustupila na
korištenje zemljište i postojeću infrastrukturu za realizaciju projekta.
Obzirom na poĉetnu fazu u ralizaciji projekta, procjena je da bi se projekat u potpunosti
mogao realizovati u narednih ĉetiri godine, odnosno krajem 2012 god.
13.2.AKTIVNOSTI I MJERE ZA RACIONALIZACIJU POTROŠNJE
ELEKTRIĈNE ENERGIJE
13.2.1 Pogon "Stara jama"
Mjerenje utroška elektriĉne energije U industrijskom krugu Stara jama-Rudnik se mjeri
multifunkcijskim elektronskim brojilima aktivne, reaktivna elekektriĉne energije i snage sa
ugraĊenim satom realnog vremena tip MT 851 –T1A42R52 na naponskom nivou 35 kV, koja
su instalisana 2008. godin. Mjerenje utroška elektriĉne energije funkcionira u sklopu
centralnog sistema mjerenja utroška elektriĉne energije na nivou RMU Zenica koji se nalazi
u GTS Rudnik. Centralni sistem mjerenja utroška elektriĉne energije i nadzora na utrošku
elektriĉne energije posjeduje programsku podrušku preko softver-a ISKRAMATIC SEP 2W i
SEP2 Lite odnosno u istom se registruju podatci daljinskog oĉitavanja brojlia i obrada
podataka sa programima i parametrima.
U dispeĉerskom centru nadzorovanja utroška elektriĉne energije instalisana je oprema
sumiranja utroška elektriĉne energije i snage pomoću registratora podataka tip Poreg 2 na
lokaciji u GTS Rudnik.
169
Na osnovu mjerenja i mjeseĉnih analiza strukture utroška elektriĉne energije za pogon
Stara jama izgleda ovako:
- da pogon Stara jama utroši aktivna elektriĉna energija cca 33-38 % od ukupno
utrošene elektriĉne energije na nivou RMU Zenica
- da pogon Stara jama utroši reaktivna elektriĉna energija cca 25-30 % od ukupno
utrošene elektriĉne energije na nivou RMU Zenica
- da pogon Stara jama koristi cca 35-42 % od ukupno korištene snage vršnog
opterećenja na nivou RMU zenica
- da je proscjećni faktor snage na nivou pogona Stara jama iznosi 0,92-095.
U narednom periodu potrebno je sprovoditi aktivnosti na smanjenju utroška aktivne elektriĉne
energije, posebno reaktivne elektriĉne energije i smanjenje vršnog opterećenja na nivou
pogona Stara jama. Spisak aktivnosti se odnosi na:
1. Smanjenje utroška aktivne i reaktivne energije te vršnog opterećenja
- Prije svega neophodno je izvršiti mjerenja parametara niskonaponske mreţe od
ovlaštene ustanove( koja posjeduje instrumentarij i struĉno osoblje, te registrovana
od Ministarstva energije, rudarstva i industrije za te poslove) na sabirnicama 0,5
kV u GTS Rudnik u trajanju od 48 sati. Mjerenja će se koristiti u svrhu odabira
tehniĉkih i elektriĉnih karakteristika opreme u svrhu smanjenja reaktivne
elektriĉne energije i vršnog opterećenja. Cilj i instaliranja opreme za kompenzaciju
reaktivne elektriĉne energije je povećanje faktora snage na zakonski prihvatljivi
nivo od 0,95-1. Trenutnom opremom i velikim uticajem ljudskog faktora to nije
moguće uradit. Ugradnjom opreme za kompenzaciju reaktivne elektriĉne energije
za potrošaĉe koji rade na naponskom nivou 0,5 kV i kontrole vršnog opterećenja
smanjio bi se utrošak reaktivne elektriĉne enenergije, odnosno i utrošak aktivne
elektriĉne energije.
- Analizom strukture potrošaĉa u jami i vani uraditi interna upustva za radom istih,
u periodima tkz. jeftine tarife kada se vršno opterećenje ne uzima kao faktor
plaćanja a to je period od 0100
-0400
i od 2200
-0700
. U sluĉajevim potreba
ukljuĉivanja istih potrebno je definisati i pridrţavati se takvih upustava za
redosljedom ukljuĉivanja. Na taj naĉin bi se smanjilo vršno opterećenje, odnosno
maksimalna registrovana snaga koja po vrijednosti u KM iznosi cca 50 % ukupnog
raĉuna.
- Smanjenje uticaja vršnog opterećenja se moţe postići i ugradnjom opreme
automatizacije ukljuĉivanja elektro energetskih potrošaĉa veće snage kao što su
pumpne stanice koje imaju instalisane elektro motore 230 kW na naponskom nivou
5 kV i 120 kW na niskonaponskom nivou 0,5 kV.
a. Rok za aktivnosti smanjenja vršnog oterećenja internim upustvima na osnovu postupka o
redosljedu ukljuĉivanja većih potrošaĉa je 04.2009. godine.
b. Rok za aktivnosti za mjerenja i izradu projektne dokumentacije u svrhu smanjenja vršnog
oterećenja i utroška reaktivne energije je 07.2009. godine.
c. Rok za aktivnosti za ugradnju opreme za kompenzaciju reaktivne elektriĉne energije i
smanjenje vršnog opterećenja je 08.2009. godine.
d. Rok za aktivnosti za ugradnju opreme automatizacije rada i kontrole ukljuĉivanja
potrošaća većih snaga za vršnog opterećenja je 12.2009. godine.
170
13.2.2. Pogon "Separacija"
Mjerenje utroška elektriĉne energije za pogon Seperacija se mjeri elektronskim
brojilima aktivne, reaktivna elekektriĉne energije na naponskom nivou 0,5 kV, koja su
instalisana u proteklom periodu na tri mjerna mijesta. Mjerenje utroška elektriĉne energije ne
funkcionira u sklopu centralnog sistema mjerenja utroška elektriĉne energije na nivou RMU
Zenica koji se nalazi u GTS Rudnik. U GTS Rudnik vodi se raĉuna o utrošku elektriĉne
energije te se svaki mjesec vrši sumiranje utroška elektriĉne energije i snage.
Na osnovu mjerenja i mjeseĉnih analiza strukture utroška elektriĉne energije za pogon
Stara jama izgleda ovako:
- da pogon Separacija utroši aktivna elektriĉna energija cca 05-10 % od ukupno
utrošene elektriĉne energije na nivou RMU Zenica
- da je proscjećni faktor snage na nivou pogona Seperacija iznosi 0,8-091.
U narednom periodu potrebno je sprovoditi aktivnosti na smanjenju utroška aktivne elektriĉne
energije, posebno reaktivne elektriĉne energije i smanjenje vršnog opterećenja na nivou
pogona Seperacija pošto je rad postrojenja pogona Seperacija organiziran jednolinijski
odnosno sva postrojenja rade ili ne rade, a rad se dešava u vrijeme više tarife elektriĉne
energije. Spisak aktivnosti se odnosi na:
1. Smanjenje utroška aktivne i reaktivne energije te vršnog opterećenja
- Prije svega neophodno je izvršiti mjerenja parametara niskonaponske mreţe od
ovlaštene ustanove( koja posjeduje instrumentarij i struĉno osoblje, te registrovana
od Ministarstva energije, rudarstva i industrije za te poslove) na sabirnicama 0,5
kV u GTS Rudnik u trajanju od 48 sati. Mjerenja će se koristiti u svrhu odabira
tehniĉkih i elektriĉnih karakteristika opreme u svrhu smanjenja reaktivne
elektriĉne energije i vršnog opterećenja. Cilj i instaliranja opreme za kompenzaciju
reaktivne elektriĉne energije je povećanje faktora snage na zakonski prihvatljivi
nivo od 0,95-1. Trenutnom opremom i velikim uticajem ljudskog faktora to nije
moguće uradit. Ugradnjom opreme za kompenzaciju reaktivne elektriĉne energije
za potrošaĉe koji rade na naponskom nivou 0,5 kV i kontrole vršnog opterećenja
smanjio bi se utrošak reaktivne elektriĉne enenergije, odnosno i utrošak aktivne
elektriĉne energije.
a. Rok za aktivnosti smanjenja vršnog oterećenja internim upustvima na osnovu postupka o
redosljedu ukljuĉivanja većih potrošaĉa je 08.2009. godine.
b. Rok za aktivnosti za ugradnju opreme za kompenzaciju reaktivne elektriĉne energije i
smanjenje vršnog opterećenja je 09.2009. godine.
13.3.AKTIVNOSTI I MJERE ZA RACIONALIZACIJU POTROŠNJE VODE
U cilju daljeg smanjenja potrošnje pitke vode potrebno je provesti slijedeće aktivnosti :
- Izvršiti rekonstrukciju glavnog voda od prikljuĉka magistralnog voda do
portošaĉa Rok za izvršenje sanacije decembar 2010. godine.
- Izvršiti ĉišćenje i sanaciju bazena zapremine 30 m3 u cilju smanjenja gubitaka
kroz zidove bazena Rok za izvršenje posla 2010. godina.
- Izvršiti dezinfekciju i dezinsekciju rezervoara jamske vode.
- Izvršiti racionalizaciju potrošnih mjesta
- Uraditi rekonstrukciju razvoda pitke vode u radniĉkim kupatilima. Rok za
izvršenje posla decembar 2010. godine .
171
13.4.AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE OTPADNIH VODA
Obzirom na utvrĊeni stepen zagaĊenja otpadnih voda sa industrijkog kruga "Stara jama-
Rudnik" i utvrĊeni zagaĊenje od cca 20 000 EBS-a, potrebno je uraditi dodatne radnje na
smanjenju izdvajanja organskih materija (ugljenog taloga) u otpadnim industrijsim
vodama.Ovo se moţe postiĉi izgradnjom trećeg bazena za tercijarno taloţenje. Rok za
realizaciju projekta je decembar 2009 god.
Pored navedenog na zagaĊenje otpanih i fekalnih voda zanaĉajan uticaj imaju i koliĉine
fakalnih voda koje se u kanalizacioni sistem industrijskog kruga slijevaju iz objekta gradskog
naselja "Brist", a koje do sada nisu bile predmet mjerenja (nisu mjerene i izbijane iz ukupnog
rezultata zagaĊenja). Prilog broj 7. Elaborat o ispitivanju fiziĉko-hemijskih karakteristika.
13.5.AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE PRAŠINE U JAMI "STARA
JAMA"
Obzirom na elaboratom utvrĊene osobine ugljene prašine u jami (zapaljiva i eksplozivno
opasana) za zaštitu od pojava opasne ugljene prašine potrebno je izraditi projekat zaštite od
opasne ugljene prašine. Rok za izredu projekta je juli 2009 godine.
13.6.AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE PRAŠINE NA POGONU
"SEPARACIJA"
Elaboratom o osobinama nataloţene ugljene prašine koji je uraĊen na RGGF-u u septembru
2008 godine utvrĊeno je da je ugljena prašina pogona "Separacija" eksplozivna, zapaljiva i
agrsivna.
Mjerenjima je utvrĊeno da je koliĉina lebdeće prašine, koja se oslobaĊa radom postrojenja
"Separacija", iznad dozvoljene granica, odnosno da se postojećim sistemo obaranja prašine,
emisije prašine ne mogu dovesti u dozvoljene granice.
Gore navedeni razlozi uslovljavaju izradu "Projekta zaštite od opasne ugljene prašine na
pogonu "Separacija".Po izradi projekta potrebno je instalirati i pustiti u funkciju projektovani
sistem zaštite.Rok za realizaciju projekta je decembar 2009 god.
13.7.AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE IZDUVNIH PLINOVA SA
PARNIH LOKOMOTIVA
Obzirom na izmjerene emisije izduvnih plinova sa parne lokomotive kod snimanja nultog
stanja te ĉinjenicu da parna lokomotiva vrši prevoz uglja po trasi koja prolazi pored gradskih
naselja i pogona "Ţeljezare -Zenica", potrebno je obustaviti rad parne lokomotive a prevoz
uglja riješiti na ekološki prihvatljiv naĉin. U ovom smislu razmatrane su dvije mogućnosti:
angaţovanje vanjskog izvoĊaĉa za prevoz uglja dizel-lokomotivom ("MITAL STEEL" ili
"Ţelezara-Zenica") ili nabavka dizel lokotive.Rok za realizaciju je decembar 2012. Prilog br
8. Izvještaj broj 06/11-EKO.
172
13.8.AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA OTKOPAVANJA NA
POVRŠINU TERENA
Aktivni rudarski radovi u narednom periodu, poĉev od 2011 godine, planirani su u tektonskim
blokovima TB-3 i TB-4.Najveći dio ugljenih rezervi u TB-4 nalazi se u zaštitnim stubu za
naselja koja se nalaze na površini terena.Za postavljanje konaĉnih zaštitnih granica
otkopavanja u jami i granica dozvoljene gradnje na površini terena, potrebno je izraditi
Studiju uticaja otkopavanja rezervi glavnog ugljenog sloja u TB-3 i TB-4 na površinu terena i
objekte na površini terena..Rok za izradu studije je decembar 2010
Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisije
Vrsta
mjere
Spisak aktivnosti Rok provedbe
Opće
mjere
- uvesti radno mjesto referenta za zaštitu okoliša ili
odrediti tim za praćenje i provoĊenje obaveza iz
okolinske dozvole
- organizirati program obuke uposlenih o naĉinima
smanjenja zagaĊivanja i naĉinima uštede sirovina
- organizirati vršenje monitoring plana, analizirati
podatke dobivene monitoringom, redovno izvještavati
nadleţne organe o izvršenom monitoringu.
2012
Mjere
zaštite
zraka
- vršiti monitoring emisije dimnih plinova
svake godine u
vrijeme vaţenja
okolinske dozvole
- vršiti monitoring ukupnih lebdećih ĉestica
i taloţnog praha
svake druge
godine u vrijeme
vaţenja okolinske
dozvole
- izvršiti podešavanje dotoka zraka u loţište kotlova
kako bi se osigurala optimalna koliĉina zraka za
sagorijevanje. 2012
Mjere za
zaštitu
voda
sklopiti ugovor sa ovlaštenom
institucijom za
zbrinjavanje rabljenih ulja i maziva
2012
Sklopiti ugovor sa ovlaštenom
institucijom za zbrinjavanje piljevine
nastale u procesu obrade drvene graĊe.
173
BAT preporuke:
- izgradnja taloţnih bazena za otpadne
vode iz jame,
- monitoring kvalitete otpadne vode
- oborinske vode sa :
- radnih platoa ispred mašinskih
radionica
- parking prostora
- manipulativnim saobraćajnica unutar
kruga rudnika idr .
Usmijeriti odvodnim kanalima ka
seperatorima ulja i masti koje je
potrebno ugraditi za tretman ove vrste
otpadnih voda.
- u jamskim prostorijama postoje
izgraĊeni taloţni bazeni, uraĊena je
projektna dokumentacija na nivou
dopunskog rudarskog projekta na
izgradnji predtaloţnika i taloţnika
na površini, izgradnju navedenih
objekata uraditi do kraja vaţenja
okolinske dozvole 2014.
- monitoring otpadnih voda vršiti
kontinuirano prema planu
monitoringa u roku vaţenja
okolinske dozvole.
Projektinu dokumentaciju odvodnje
i tretmana oborinskih zagaĊenih
voda sa navedenih površina izraditi
u toku 2012.god., a odvodne kanale
i seperatore ugraditi do
2013.godine.
Mjere za
zaštitu
tla
BAT preporuka:
- odlaganje otkrivke (jalovine) vršiti u
otvorene prostore koji se više ne
koriste.
Odlaganje se vrši kontinuirano na
vanjsko odlagalište.
- izvršiti sklapanje ugovora za
zbrinjavanje nastalog opasnog otpada
(zamašćene krpe i radna odijela),
- sklopiti ugovor za odvoz
komunalnog otpada.
2012.
14.0. PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKLADU SA PROPISIMA I ROKOVI ZA
PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA
Monitorig emisije zagaĊujućih materija na pogonima: "Stara jama" i "Separacija" i radnim
jedinicama: "Transport i "EMRiO" u narednom periodu, provoditi će se u skladu sa vaţećim
zakonskim normama.Rezultati mjerenja prezentirati će se kroz "Godišnji izvještaj o
rezultatima izvršenja mjera prema Planu aktivnosti za pogone. "Stara jama" i "Separacija" i
radne jedinice: "Transport i "EMRiO" RMU "Zenica" doo Zenica".
174
Tabela - Prijedlog monitoring plana
MEDIJ U
KOJI SE
ISPUŠT
A
PARAMETAR MJERNO
MJESTO
UĈESTALOST
MJERENJA
Zrak
- lebdeće ĉestice (LĈ (10)) µg/m3
- taloţni prah mg/m2d
Na rubnim
dijelovima
klasirnice
i ispred
najbliţeg
stambenog
objekta
Jednom
godišnje, sedam
dana u
kontinuitetu
- ugljik (IV) oksid, (CO2)
- ugljik (II) oksid, (CO)
- sumpor (IV) oksid, (SO2)
- azot (IV) oksid, (NO2)
- ĉvrste ĉestice
mg/m3
mg/m3
mg/m3
mg/m3
mg/m3
Kotlovnic
a u
objektu
upravne
zgrade i
objektu
prozivaon
e
Jednom
godišnje, u toku
grejne sezone
- - buka, Leq dB(A)
Na rubnim
dijelovima
rudniĉkog
kruga i
oko
klasirnice
kao i
ispred
najbliţeg
stambenog
objekta
Jednom
godišnje u
dnevnom
periodu
Medij u
koji se
ispušta
Parametar Mjerno
mjesto
Uĉestalost
mjerenja
Voda
Temperatura vode
0C
pH vrijednost
P-alkalitet (utrošak ml 0,1 NHCl /l
uzorka)
M-alkalitet (utrošak ml 0,1 NHCl /l
uzorka)
Ukupni alkalitet mg/l CaCO3
Elektrovodljivost μS/cm
Ukupno suspendirane materije mg/l
Ukupni isparni ostatak mg/l
Gubitak ţarenjem mg/l
Hemijska potrošnja kisika, (HPK)
(bihromatna metoda) mgO2/l
Biološka potrošnja kisika, (BPK5) mgO2/l
Na
mjernom
mjestu E1
Minimalan broj
potrebnog
godišnjeg
uzorkovanja
tehnološke
otpadne vode,
prema protoku,
na
mjernom
mjestu E1, je
12 (dvanaest)
puta u toku
godine.
175
Amonijum jon (NH4+) mg/l
Nitriti (NO2) mg/l
Nitrati (NO3) mg/l
Ukupni azot (N) mg/l
Ukupni fosfor (P) mg/l
Ukupna ulja i masti
(Ekstrak. u petroleteru) mg/l
Toksikološki bioogled Daphnia magna
Straus,48hLC50 (% otpadne vode u
razblaţenju) %
Protok, (Q) m3/dan
Tlo (kruti
otpad)
Pratiti koliĉine nastajanja komunalnog
krutog otpada, otpadnog ţeljeza i jalovine
Mjesta
odlaganja
krutog
otpada
Voditi
sedmiĉne
izvještaje koji
su osnova
godišnjeg
izvještaja
Operator je duţan bez odlaganja prijaviti svaku vanrednu situaciju koja znaĉajno utjeĉe na
okoliš. Lokacije mjernih mjesta date su u (Prilogu br. 3). Monitoring vrši za to ovlaštena
institucija na osnovu zakonske regulative.
14.1.Monitoring emisije kiselih plinova sa dimnjaka kotlovnica "Stara jama-Rudnik"
Shodno zakonskim normama, ova mjerenja obavljati će se 1x godišnje. Ovim mjerenjima
obuhavatiti će se i emisije stalkeniĉkih plinova sa dimjaka kotlovnica.
Mjerenja dimnih plinova sa dimnjaka, toplana i kotlovnica organizovana su i sprovode se od
strane nadleţnih sluţbi općine "Zenica". Za izvoĊenje mjerenja angaţovan je Metelurški
instititut "Kemal Kapetanović" Zenica, koji je registrovan i posjeduje opremu za provoĊenje
propisanih mjerenja.
14.2. Monitoring emisije kiselih plinova sa parnih lokomotiva pogona "Separacija"
Monitoring emisije kiselih i stakleniĉkih plinova raditi će se 1x godišnje. Za izvoĊeje
mjerenja angaţovati će se ovlaštena institucija.
14.3.Monitorig emisije ĉestica sa dimnjaka kotlovnica"Stare jame"
Monitoring emisija u zrak vršiti u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka - "Sluţbene
novine F BiH", br. 33/03, Pravilnikom o graniĉnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja
za sagorijevanje "Sluţbene novine F BiH", br. 12/05), Pravilnikom o graniĉnim
vrijednostima kvalitete zraka (“Sluţbene novine F BiH “, br. 12/05) i Pravilnikom o
monitoringu emisija zagaĊujućih materija u zrak ("Sluţbene novine F BiH", br. 12/05). U
tabeli 14.2. date su graniĉne vrijednosti pojedinih polutanata iz navedenog Pravilnika. Broj
mjerenja emisija, za ispust iz stacionarnog izvora, odreĊuje se na osnovu odnosa izmeĊu
176
emitiranog masenog protoka ( Qemitirani) i graniĉnog masenog protoka ( Qgraniĉni): Uĉestalost
mjerenja = Qemitirani/Qgraniĉni, ako je:
`1 –nema zahtjeva za mjerenjem,
>1-2-povremena mjerenja, najmanje jednom u tri godine,
>2-5 –povremena mjerenja, najmanje jedanput godišnje,
>5-kontinuirano mjerenje.
Mjerenja emisije ĉestica iz dimnih plinova sa dimnjaka, toplana i kotlovnica organizovana su
i sprovode se od strane nadleţnih sluţbi općine "Zenica".Za izvoĊenje mjerenja angaţovan je
Metelurški instititut "Kemal Kapetanović" Zenica, koji je registrovan i posjeduje opremu za
provoĊenje propisanih mjerenja.
Shodno zakonskim normama, ova mjerenja obavljati će se 1x u dvije godine. Mjerenja
emisije ĉestica iz dimnih plinova sa dimnjaka, toplana i kotlovnica organizovana su i
sprovode se od strane nadleţnih sluţbi općine "Zenica".Za izvoĊenje mjerenja angaţovan je
Metelurški instititut "Kemal Kapetanović" Zenica, koji je registrovan i posjeduje opremu za
provoĊenje propisanih mjerenja.
Tabela – Graniĉne vrijednosti NOx, ĉvrstih ĉestica i CO
Granične vrijednosti emisije NOx, (mg/m3)
kategorija izvora vrsta goriva
ĉvrsta goriva tekuća goriva prirodni plin
> 0,35 - 10 MW 10 - 50 MW
400 350
150 - 450 150 - 350
100 - 125 100
Granične vrijednosti emisije čvrstih čestica, (mg/m3)
kategorija izvora vrsta goriva
ĉvrsta goriva tekuća goriva, EL
tekuća goriva, L
tekuća goriva, S,T
> 2 - 50 MW 0,35 - 2 MW 30 - 50 MW 2 – 30 MW
50 150
- -
30 - - -
- -
35 50
- -
50 60
Granične vrijednosti emisije CO, (mg/m3)
kategorija izvora vrsta goriva
ĉvrsta fosilna goriva tekuća goriva
> 1 - 50 MW 0,35 - 1 MW 10 - 50 MW
150 1000
-
- -
1700
14.4.Monitorig emisije ĉestica sa parnih lokomotiva pogona "Separacija"
Shodno zakonskim normama, ova mjerenja obavljati će se 1x u dvije godine. Za mjerenja
emisije ĉestica iz dimnih plinova angaţovati će se ovlaštena institucija. Prilog broj 8. Izvještaj
br:06/11-EKO.
177
14.5. Montoring emisije stakleniĉkih plinova iz jame "Stare jame" (glavnog i pomoćnog
ventilatora)
Mjerenja koncentacija i koliĉina (apsolutnih dotoka) stakleniĉkih plinova iz jame "Stara
jama", provoditi će sluţba ventilacije pogona "Stara jama" i sluţba ventilacije RMU "Zenica".
Shodno zakonskim normama za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina, mjerenja
koliĉina i kvaliteta jamskog zraka obavljaju se 1x mjeseĉno.Iz dobijenih rezultata (koliĉina
zraka i hemijskih analiza zraka) na glavnom izlazu iz jame-glavnom ventilatoru, raditi će se
mjeseĉni i godišnji bilansi emisije stakleniĉkih plinova (CH4 i CO2).
Pored radovne kontrole plinskog stanja u jami od strane odgovornih lica sluţbe ventilacije,
kontrola plinskog stanja provoditi će se i preko Sistema daljinske kontrole i nadzora plinskih i
ventilacionih parametara u jami, gdje se preko centrale vrši unošenje rezultata mjerenja na
kompjuter. Unošenje rezultata je konstantno a ispisi rezultata mjerenja pohranjuju se u sluţbi
ventilacije pogona.
14.6.Monitoring zaprašenosti jame "Stara jama"
Shodno propisima za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina, mjerenja zaprašenosti po
karakteristiĉnim mjernim mjestima u jami vršiti će se 1x sedmiĉno.O izvršenim mjerenjima
sluţba ventilacije RMU "Zenica" dostavlja izvještaje u pisanoj formi pogonu "Stara
jama".Koristeći rezultate mjerenja, sluţba ventilacije RMU "Zenica", raditi će Analizu
pojava ugljene prašine u jami"Stara jama" na godišnjem nivou.
Mjerenje zaprašenosti u industrijskom krugu pogona "Stara jama" vršiti će se u skladu sa
"Pravilnikom o obaveznim periodiĉnim pregledimaa radnih mjesta i prostorija" SL SRBiH
2/91.
14.7. Monitoring zaprašenosti pogona "Separacija"
Mjerenje zaprašenosti u na pogonu "Separacija" vršiti će se 1x mjeseĉno od strane sluţbe
ventilacije RMU "Zenica". Izvještaji o rezultatima mjerenja dostavljati će se pogonu
"Separacija" u pisanoj formi.
14.8.Monitoring buke
Mjerenje ekvivalentnog nivoa buke vrši se na osnovu Zakona o zaštiti od buke,
navedena lokacija se svrstava u VI zonu (Industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno
podruĉje bez stanova) za koju najviši dopušteni nivo buke iznosi Leq=70 dB (A) danju i
Leq=70 dB (A) noću. U smislu navedenog Zakona dan je od 06:00 do 22:00 sata, a noć od
22:00 do 06:00 sati. Nivo buke se izraţava ekvivalentnim nivoom buke (Leq) i vršnim
vrijednostima (L1) kao ilustraciji kritiĉnih promjenjivih nivoa. To znaĉi da dopuštena vanjska
buka od izvora buke moţe 1 % od ukupnog vremena trajanja buke tijekom dana odnosno noći
biti prekoraĉena. U ovom sluĉaju za zonu VI. to je L1 = 85 dB (A). Ukupan broj mjernih
mjesta definirati tokom izvoĊenja mjerenja, obzirom na eventualne promjene na terenu
(izgradnja novih ili uklanjanje postojećih objekata kao i pojavu novih izvora buke).
Mjeremja monitoringa buke na karakteristiĉnim lokacijama u industrijskom krugu pogona
„Stara jama“,“Seperacija“,R.J.“transport“ i R.J.“EMRIO“ vršiti će se u skladu sa
178
"Pravilnikom o obaveznim periodiĉnim pregledima radnih mjesta i prostorija" SL SRBiH
2/91.
Mjerenja monitoringa buke na karakteristiĉnim lokacijama u industrijskom krugu
"Stara jama-Rudnik" vršiti će se u skladu sa "Pravilnikom o obaveznim periodiĉnim
pregledima radnih mjesta i prostorija" SL SRBiH 2/91.
14.9. Monitoring otpadnih voda
Proces monitoringa tehnoloških otpadnih voda koje nastaju pri proizvodnom procesu
dobivanja uglja u rudniku “Zenica“, pogon „Stara jama“,“Seperacija“,R.J.“transport“ i
R.J.“EMRIO“ treba provoditi u skladu sa odredbama Pravilnika o graniĉnim vrijednostima
opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode prije njihovog upuštanja u sistem javne
kanalizacije odnosno u drugi prijemnik “Sluţbene novine F BiH“, br. 50/07), a u laboratoriji
ovlaštenoj od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. U
prilogu 7 (Elaborat o ispitivanju fiziĉko-hemijskih karakteritika otpadnih voda-Monitornig
RMU „ZENICA“ d.o.o. pogon „Stara jama“,“Seperacija“,R.J.“transport“ i R.J.“EMRIO“
Zenica) , date su graniĉne vrijednosti opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode
prije njihovog ispuštanja u površinski vodotok. U prilogu broj 7, dostavljamo Vam
„ELABORAT O ISPITIVANJU FIZIĈKO-HEMIJSKIH KARAKTERISTIKA OTPADNIH
VODA-MONITORING RMU „ZENICA“ D.O.O. POGON „STARA
JAMA“,“SEPERACIJA“,R.J.“TRANSPORT“ I R.J.“EMRIO“ ZENICA.
Tabela – Graniĉne vrijednosti emisije opasnih štetnih materija za tehnološke otpadne vode
prije njihovog u taloţne bazene.
Parametar Mjerna jedinica Graniĉna vrijednost
Temperatura vode 0C 30
pH vrijednost 6,0-9,0
P-alkalitet utrošak ml 0,1 NHCl /l uzorka -
M-alkalitet utrošak ml 0,1 NHCl /l uzorka -
Ukupni alkalitet mg/l CaCO3 -
Elektrovodljivost μS/cm -
Ukupno suspendirane materije mg/l 35
Ukupni isparni ostatak mg/l -
Gubitak ţarenjem mg/l -
Hemijska potrošnja kisika,
(HPK) (bihromatna metoda)
mgO2/l 125
Biološka potrošnja kisika,
(BPK5)
mgO2/l 25
Amonijum jon (NH4+) mg/l 10
Nitriti (NO2) mg/l 0,5
Nitrati (NO3) mg/l 10
Ukupni azot (N) mg/l 10
Ukupni fosfor (P) mg/l 1,0
Ukupna ulja i masti (Ekstrak.
u petroleteru)
mg/l 20
Toksikološki bioogled
Daphnia magna
Straus,48hLC50 (% otpadne
vode u razblaţenju)
%
> 50
Protok, (Q) m3/dan -
179
Tabela – Broj ispitivanja tehnoloških otpadnih voda u ovisnosti od protoka
14.10. Monitorig slijeganja površine terena
U skladu sa projektnim rješenjima, Sluţba mjerništva RMU "Zenica", najmanje 2x
godišnje vršiti će snimanja terena, po projektovanim profilnim linijama.Interpretaciju
dobivenih rezultata raditi će ovlaštene ustanove angaţovane od strane RMU "Zenica", svake
tri godine. Pored sluţbe mjerništva na ovim poslovima anagaţovana je i Komisija za ocjenu
šteta nastalih radovima podzemene eksploatacije, formirana na nivou RMU "Zenica".Zadatak
komisije je redovan obilazak ugroţenih dijelova eksploatacionih polja i snimanja stanja
površine, graĊevinskih objekata i infrastrukture o ĉemu komisija podnosi pisane periodiĉne
izvještaje menaĊmentu preduzeća.
14.11.Monitoring tla
Pošto u okviru samog industrijskog kruga pogona „Stara
jama“,“Seperacija“,“RJ.“transport“,RJ.“EMRIO“, kao niti u neposrednom okruţenju, nisu
vršena ispitivanja kvaliteta tla, u narednom periodu uzeti će se uzorci i izvršiti laboratorijska
ispitivanja svih potrebnih parametara kvalitativnih svojstava tla, te u zavisnosti od rezultata
periodiĉno će se ta ispitivanja ponavljati i narednih godina
15.0. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, NASTANKA
OTPADA I EMISIJA
U poglavlju br 4, detaljno je opisan tehnološki proces priozvodnje po pogonima i radnim
jedinicama unutar industrijskog kruga "Stara jama-Rudnik" Kako je već reĉeno tehnološki
procesi su sloţeni a sastoje se iz niza meĊusobno povezanih i zavisnih sistema.
Monitoring proizvodnje podrazumijeva niz mjera po sistemima kojima se obezbjeĊuje
odrţanje fiziĉkog obima proizvodnje, kontinuiteta proizvodnje, sigurnosti zaposlenika,
objekata i opreme te odrţanje emisije štetnih materija u granicama dozvoljenih vrijednosti.
Mjere za monitoring proizvodnje mogu se podijeliti na opće (strateške) i operativne.
Stateške mjere monitoringa podrazumjevaju:
-izrada srednjoroĉnih i dugoroĉnih planova razvoja,
-izrada trogodišnjih planova poslovanja,
-izrada godišnjih planova poslovanja,
-pravovremena izrada izvedbene projektne dokumentacije,
-izrada studija, elaborata i izvještaja prema vaţećoj zakonskoj regulativi.
Protok otpadne vode, m3/dan Broj ispitivanja u toku godine
0-50 4
50-100 6
100-500 8
>500 12
180
-izrada godišnjeg izvještaja o rezultatima izvršenja mjera prema Planu aktivnosti za pogone
"Stara jama" i "Separacija" i RJ "Transport" i " EMRiO" RMU "Zenica" doo Zenica".
Osnovne operativne mjere za monitoring proizvodnje su slijedeće:
-redovno provoĊenje mjerenja emisija zagaĊujućph materija prema zakonskim normama,
-konstantno provjetravanje svih aktivnih dijelova jame dovoljnim-projektovanim koliĉinama
zraka,
-stalna kontrola koliĉina i kvaliteta jamskog zraka provoĊenjem propisanih mjerenja
(smjenska, dnevna, semiĉna, mjeseĉna, polugodišnja, godišnja) i kvalitetno odrţavanje
ureĊaja za daljinsku kontrolu,
-uredno otpumpavanje jamskih voda,
-kvalitetno odrţavanje transportnog sistema i sistema za dopremu repromaterijala,
-pravovremeno i kvalitetno zatvaranje starih radova (poţarnih prostora).
-pravovremena i kvalitetna izrada izrada jamskih prostorija,
-uredno i kvalitetno otkopavanje komornih otkopa,
-uredno i kvalitetno odrţavanje elektroenergtske mreţe i elektriĉnih ureĊaja,
-uredno i kvalitetno odrţavanje sistema za snadbijevanje vodom,
-uredno i kvalitetno odrţavanje ostalih sistema koji se koriste u pogonu jami i druge mjere
-uredno odrţavanje sistema za preradu uglja pogona Separacija"
-redovan pregled i odrţavanje tehniĉke ispravnosti vozila u RJ"Transport"
-redovan pregled i odrţavanje opreme i alata u RJ "EMRiO"
Prema Reference Document on the General Principles of Monitoring, July 2003.
osnovni tipovi industrijskog monitoringa su:
- monitoring emisije, (monitoring emisija u okoliš),
- procesni monitoring, monitoring fiziĉkih i hemijskih parametara (npr. pritisak,
temperatura, itd), koristeći se kontrolom procesa i optimiziranjem procesne tehnike,
postrojenje smanjuju svoj negativni utjecaj na okoliš, i
- monitoring utjecaja, (monitoring nivoa polutanata koji zahvat emitira u okoliš i njihov
utjecaj na lokalni ekosistem).
Uvidom u objavljeni BAT dokument Best available techniques for the management of
tailings and waste-rock in mining activities, July 2004. nisu date mjere za monitoring
proizvodnje. Sa aspekta zaštite okoliša ne postoje posebne mjere monitoringa procesa
proizvodnje, obzirom da se vodi uredna evidencija potrošnje: energenata, ulja i maziva,
eksplozivnih sredstava, drvene graĊe i ĉeliĉnih podgrada itd. U cilju smanjenja svog utjecaja na
okoliš potrebno je poduzeti slijedeće dodatne mjere:
- na mjestima gdje se vrši remont odreĊenih sklopova osigurati dovoljnu koliĉinu
upijajućeg materijala koje će apsorbirati eventualno prosuto ulje, upijajući materijal
obezbjediti i za sve radionice u kojima se manipulira razliĉitim vrstama ulja i maziva,
organizirano prikupljati iskorišteno ulje,
- sa ovlaštenom institucijom sklopiti ugovor o zbrinjavanju prikupljenog komunalnog
otpada, starog ţeljeza, zamašćenih krpa, iskorištenog ulja,
- otpadno drvo i piljevinu sakupljati i koristiti kao gorivo u vlastitim kotlovnicama ĉime bi
se smanjila upotreba uglja, poboljšalo sagorijevanje i smanjila koliĉina šljake,
- proširiti sistem oborinske odvodnje na ona podruĉja koja istom nisu pokrivena,
181
- otpadne vode iz radionica ukoliko sadrţa ulja i masti trebaju se tretirati u separatoru ulja i
masti u koji bi trebalo usmjeriti i oborinske vode sa parkinga i saobraćajnica ukoliko je to
tehniĉki izvodivo,
- osigurati da prilikom hemijskog ĉišćenja vodene strane kotlova, ispuštena voda mora biti
pH neutralna.
Mjere koje se provode za monitoring procesa proizvodnje vidljive su iz Smjenskog
izvještaja I,II i III smjene gdje se upisaju podaci koji su neophodni za normalno
funkcioniranje proizvodnje. Na otkopnim radilištima upisuju se slijedeći podaci: broj radilišta,
broj radnika, broj miniranja. prisutnost plinova (CO2, CO i CH4). Na pripremnim radilištima
upisuju se: broj radilišta, broj radnika, broj miniranja, obavljeni radovi na koritu grabuljastog
transportera, postavljenim okvirima i postavljenim segmentima okvira kao što su greda,
stupac i zalog. TakoĊe, prati se rad glavnih jamskih ventilatora, barometarski pritisak i
temperatura.
15.1 MJERE ZA MONITORING KVALITETA UGLJA
Pred navedenih mjera monitoringa za proizvodnju, veoma su znaĉajne mjere monitoringa nad
kvalitetom proizvoda-uglja.Ove mjere provode se u tri nivoa:
-monitoring na prizvodnji rovnog uglja
-monitoring na preradi uglja i
-kontrola kvaliteta rovnog i preraĊenog uglja
Na kvalitet rovnog uglja,
pored prirodnih uslova u leţištu, utiĉe i niz tehniĉko tehnoloških faktora.Veliki uticaj na
kvalitet rovnog uglja ima odabrana metoda otkopavanja, odnosno doslijednost u pridrţavanju
projektovanog naĉina otkopavanja.Za odrţanje kvaliteta uglja u primijenjenoj komornoj
otkopnoj Mostarskoj metodi, mora se voditi raĉuna da se podna otkopna prostorija izradi na
projektom predviĊenoj mikrolokaciji unutar ugljenog glavnog sloja-pri neposrednoj podini a
krovna otkopna prostorija-ispod nreposredne krovine sloja.Na ovaj naĉin otkopava se
maksimalno krovna ugljena ploĉa (obzirom da se kod utovara koristi gravitaciona sila), koja
je najkvalitetniji dio glavnog ugljenog sloja u jami "Stara jama".Veoma se negativno odraţava
na kvalitet i istakanje na transporter zarušenih krovnih naslaga kod zarušavanja otkopa, te je u
ovim sitacijama nuţno skraćivanje transporetera i pononovno formiranje otkopa.
Pored uticaja metode otkopavanja na kvalitet uglja zanaĉajno utiĉe i broj i razmještaj radilišta
na izradi jamskih prostorija te intezitet radova sanacije i ĉišćenja prostorija.Izradu radilišta na
izradi prostorija potrebno je uskladiti tako da se istovremeno pojavljuje što manji broj
radilišta u jalovini, obzirom da se najćešće ne vrši odvajanje, odnosno poseban transport,
materijala sa ovih radilišta.Ukoliko je na pojedinim radilištima moguće odvajanje materijala-
iskopine, onda se obvezno vrši odvajanje-poseban transport materijala sa radilišta.Na isti
naĉin postupa se i sa radovima na sanaciji i ĉišćenju jamskih prostorija.
Prerada uglja
Izvozno okno pogona "Stara jama", povezano je pruţnim kolosijekom sa istresaĉem uglja
(viperom) preko koga se ugalj istovara u bunkere za preradu uglja, koji su uvezani na linije
za preredu uglja pogona "Separacija", gdje se ugalj preraĊuje. Kod prerade uglja na
"Separaciji" ugljevi sa jama RMU "Zenica" se miješaju u odreĊenom omjeru, koji odgovara
ţeljenom izlaznom kvalitetu uglja (prema zahtjevima kupaca).
182
Kontrola kvaliteta uglja
Uzorkovanje uglja, te odreĊivanje kvaliteta na RMU „Zenica“ vrši se u više faza, tako da su
analizama obuhvaćene ukupno proizvedene koliĉine rovnog uglja na pogonima i preraĊene
koliĉine uglja na pogonu „Separacija“.Konkretno, odreĊivanje kvaliteta uglja na pogonu
„Stara jama" vrši se u više faza, a to su:
- konstantno uzorkovanje rovnog uglja
- uzorkovanje asortimana uglja pogona, samo kada se iskaţe potreba Rudnika
- uzorkovanje asortimana preraĊenog uglja u mješavini sa drugim pogonima
- uzorkovanje uglja kako je to predviĊeno u Ugovorima sa našim kupcima
Kvalitet uglja na pogonu „Stara jama“ prikazan je u priloţenim certifikatima o kvalitetu uglja,
kako u asortimanima pogona „Strara jama“ tako i u mješavini sa drugim pogonima. Redovno
se vrši Imedijatna analiza uglja i to:
- gruba vlaga
- higro vlaga
- ukupna vlaga
- sadrţaj pepela
- sadrţaj sagorivih materija
- sadrţaj nesagorivih materija
- sadrţaj hlapljivih materija
- GTV (kJ/kg)
- DTV (kJ/kg)
A po potrebi kupca vrši se odreĊivanje i
- sagorivog sumpora
- sumpora u pepelu i
- ukupnog sumpora
Sadrţaj vodonika i azota u uglju vrši se jednom godišnje, a skupa sa našim najvećim kupcima
Analiza pepela u uglju se vrši povremeno i po potrebi, obavezno kod znaĉajnije promjene
lokacije otkopavanja u jamama (otkopavanja uglja u jami u novom tektonskom bloku ili u
drugom ugljenom sloju) i drugih zanĉajnih promjena u otkopavanju koje mogu uticati na
promjenu kvaliteta uglja.
Imedijatna analiza uglja se radi po ISO standardima već duţi vremenski period (cca pet
godina), što se moţe potvrditi u sklopljenim ugovorima sa našim najvećim kupcem TE
„Ćatići“.
RMU „Zenica“ vrši prodaju uglja raznim kupcima, a najveći kupci našeg uglja su:
- TE „Ćatići“,
- „Acelor steel“ Zenica
- JP „Grijanje“ Zenica
- Kanton Zenica i dr.
Najveći dio proizvodnje se prodaje po certifikatima o kvaliteti uglja, koji se rade u laboratoriji
RMU Zenica, a manje koliĉine proizvedenog uglja plasiraju se kroz maloprodaju, po fiksnim
cijenama Rudnika.
U narednom tekstu prilaţemo plan aktivnosti mjera planirane za monitoringe emisija i svih
otpadnih tokova.
183
16.0. PLAN ZA SPREĈAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA ROKOVI ZA
PODUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA, ODGOVORNE OSOBE U
SKLADU SA PRAVILNIKOM O SADRŢAJU IZVJEŠTAJA O STANJU SIGURNOSTI,
SADRŢAJU INFORMACIJA O SUGURNOSNIM MJERAMA I SADRŢAJU
UNUTRAŠNJIH I SPOLJNJIH PLANOVA INTERVENCIJE
Oblast nesreća velikih razmjera definisana je ĉlanovima 75-85 "Zakona o ţaštiti okoliša".
Prema ĉlanu 75, operator pogona i postrojenja duţan je preduzeti preventivne mjere
neophodne za spreĉavanje nesreća velikih razmjera i ograniĉiti niihov utiaj na ljude i okoliš,
a prema ĉlanu 77 operator je duţan da izradi Plan spreĉavanja nesreća velikih razmjera.
Materija je bliţe definisana Pravilnikom o sadrţaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadrţaju
informacija o sigurnosnim mjerama i sadrţaju unutarnjih i spoljnjih planova intervencije.Na
sliĉan naĉin ova materija obraĊena je propisima i pravilnicima i u oblasti rudarstva, te je u
nastavku teksta dat izvod iz odobrenih planova koji tertiraju ovu oblast, za pogone "Stara
jama" i "Separacija" RMU "Zenica"
16.1.PLAN ODBRANE I SPASAVANJE OD SKUPNIH OPASNOSTI I UDESA U JAMI
"STARA JAMA" RMU "ZENICA" -Izvod iz plana
Na osnovu ĉlana 14. Propisa o tehniĉkim mjerama i zaštiti na radu pri rudarskim
podzemnim radovima (Sl. list SFRJ, br. 11/67) izraĊen je Plan odbrane i spasavanja od
skupnih opasnosti i udesa koje mogu nastati u jami "Stara jama".
Planom odbrane obraĊeno je:
- potencijalne opasnosti koje mogu nastati u jami "Stara jama",
- mjere koje su poduzete u vezi zaštite od poţara od potencijalnih opasnosti,
- zaštitne mjere koje treba poduzeti,
- postupak u sluĉaju pojave opasnosti,
- plan akcije povlaĉenja radnika,
- plan akcije spasavanja u sluĉaju udesa,
- plan rada pojedinih ekipa za spasavanje i intrvenciju po nareĊenju rukovodioca akcije,
- duţnosti pojedinih lica u sluĉaju nastanka opasnosti,
- plan zaštite od poţara, raspored protupoţarnih aparata i hidrantska mreţa.
Potencijalne opasnosti koje mogu nastati u jami "Stara jama" su:
I Poţar oko ulaza izvoznog okna i u oknu,
II Poţar oko ulaza izvoznog niskopa i u niskopu
III Eksplozija eksplozivnih sredstava u glavnom magacinu eksplozivnih sredstava
IV a, b, c, d, e Poţar na gumenim transporterima u tektonskom bloku TB-1
(GT-1, GT-2, GT-3, GT-4 i GT-5)
Va Eksplozija metana i ugljene prašine na komornom otkopu i radilištima uţe pripreme i
sanacionih
radova u TB-1
184
Vb Eksplozija metana i ugljene prašine na radilište pripreme i sanacionih radova u TB-3
VI Jamski poţar u starim radovima zapadnog dijela TB-1 i TB-2 (zatvorena poţarna
podruĉja)
Lica koja imaju zaduţenja po planu odbrane u sluĉaju nastanka opasnosti su: upravnik
pogona, rokovodilac sluţbe rudarskih radova, rukovodilac sluţbe ViO, rukovodilac
mašinske sluţbe, rukovodilac elektro sluţbe; poslovoĊa jame, poslovoĊe na ViO,elektro i
mašinski; glavni nadzornici proizvodnje, ViO, elektro i mašinski; smjenski nadzornici
proizvodnje; ViO, elektro i mašinski; deţurni na metanometriji;rukovaoci glavnog i
pomoćnog ventilatora; signalista na odvozištu i navozištu; rukovalac glavnog pumpnog
postrojenja na K-400;uklopniĉari u GTS; rukovaoci transportnih signala
Nakon svake bitne izmjene jamskih radova, šeme provjetravanja i izlaznih puteva, Plan
odbrane se odmah aţurira sa novim stanjem.
Dva puta godišnje i nakon svake znaĉajne promjene puteva povlaĉenja odrţe se u jami
odgovarajuće vjeţbe sa osobljem koji imaju duţnosti prema Planu odbrane a koji su duţni
upoznati sve radnike sa putevima povlaĉenja.
16.2.PLAN ZAŠTITE OD POŢARA ZA POGONE "STARA JAMA" i "SEPARACIJA"
RMU "ZENICA"-Izvod iz plana
Na osnovu ĉlana 446 Tehniĉkih propisa iz oblasti rudarstva, Zakona zaštie od poţara
(Sl. list SR-BiH, br. 20/95) te Pravilnika zaštite od poţara RMU "Zenica" d.o.o. Zenica
izraĊen je plan zaštite od poţara pogona "Stara jama" i "Separacija"
Plan zaštite od poţara pogona "Stara jama" i "Separacija" uraĊeni su u novembru 1999.
godine, kao i saglasnost Sluţbe zaštite na radu na primjenu istog pod brojem 9090/99. od
17.11.1999. godine.
Planom ZOP-a obuhvaćeno je sljedeće:
- organizacija zaštite od poţara,
- procjena ugroţenosti od poţara,
- poţarno opterećenje,
- uzroci nastanka poţara,
- izgraĊenost, vatrootpornost i vrste objekata,
- naĉin gašenja poţara,
- mjere zaštite i postupak poslije gašenja poţara.
Generalno zaštita od poţara na pogonu "Stara jama" i "Separacija" zasniva se na
sprovoĊenju preventivnih mjera zaštite od poţara. Jedna od mjera je raspored aparata za
poĉetno gašenje poţara po objektima, prostorijama i prostorima a prema poţarnoj
optereĉenosti.
Objekti pogona "Stara jama" locirani su neposredno u gradu Zenica u ulici Stjepana Radića
br. 1, odnosno lokacijski se veţe za Ţeljezaru "Zenica".
Svi objekti pogona povezani su sa hidrantskom mreţom u reţimu gradskog vodovoda. Na
osnovu procjene poţarne optereĉenosti za svaki objekat otvoren je broj aparata za gašenje
poţara te su postavljeni na predviĊena mjesta.
U neposrednoj blizini upravne zgrade pogona stacionirao je vatrogasno spremište tj.
Industrijsko vatrogasno društvo koje broji 22 ĉlana i u sluĉaju poţara na objektima pogona
"Stara jama" svakodnevnim preventivnim djelovanjem spreĉava se mogućnost nastanka upale
i pojave poţara.
185
17.0. NAĈIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA MJERA
U tabeli 17.1.dat je naĉin izvještavanja o rezultatima izvršenja mjera
Naziv izvještaja Kome se dostavlja Rok za dostavljanje izvještaja
Izvještaj o mjerenju
emisije dimnih plinova
Federalno
Ministarstvo okoliša
i turizma
Operator je duţan dostaviti izvještaj o
rezultatima mjerenje emisije nadleţnom
ministarstvu u roku od 30 dana
od dana izvršenja mjerenja.
Elaborat o ispitivanju
kvalitativnih i
kvantitativnih
karakteristika efluenta sa
programom praćenja
stanja voda (monitoring)
i rezultatima monitoringa
JP “Vodno podruĉje
slivova rijeke Save“
Izvještaj o ispitivanju i ocjeni kvaliteta
otpadnih voda potrebno je dostaviti do 15 u
mjesecu za prethodni mjesec.
Izvještaj o mjerenju
ekvivalentnog nivoa
vanjske buke
Ministarstvo
prostornog ureĊenja
i zaštite okoliša ZE-
DO kantona
Operator je duţan dostaviti izvještaj o
rezultatima mjerenje emisije nadleţnom
ministarstvu u roku od 30 dana
od dana izvršenja mjerenja.
Izvještaj o mjerenju
ukupnih lebdećih ĉestica
i taloţnog praha
Ministarstvo
prostornog ureĊenja
i zaštite okoliša ZE-
DO kantona
Operator je duţan dostaviti izvještaj o
rezultatima mjerenje emisije nadleţnom
ministarstvu u roku od 30 dana
od dana izvršenja mjerenja.
Mjerenje emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje je potrebno vršiti za polutante
koji su obavezni prema Zakonu o zaštiti zraka ( “Sluţbeni list F BiH“ br. 33/03), a prema
poglavlju IV evidentiranje i i dostava podataka, ĉlan 24. Pravilnika o monitoringu emisija
zagadujućih materija u zrak (“Sluţbeni list F BiH“ br. 12/05), izvodaĉ mjerenja je duţan
izraditi izvještaj o mjerenju. Izvještaj mora sadrţavati podatke o:
- izvodaĉu mjerenja,
- obvezniku i njegovoj djelatnosti,
- glavnim tehniĉkim karakteristikama procesa i izvora zagaĊivanja,
- namjeni i vrsti mjerenja, te o naĉinu nastanka emisija koje se mjere,
- mjestu i vremenu uzorkovanja i mjerenja,
- upotrebljenim mjernim postupcima i mjernim ureĊajima,
- izvoĊenju pojedinaĉnih mjerenja, uslovima rada i drugim posebnostima,
- rezultate svakog pojedinaĉnog mjerenja,
- vrjednovanje izmjerene emisije sa propisanim graniĉnim vrijednostima,
- ocjeni godišnjeg opterecenja okoliša zbog ispuštanja ispusnih plinova, izraţeno u
masi emitovanih zagaĊujućih materija,
Izvještaj treba da sadrţi i podatke o vrsti upotrijebljenog goriva i sirovine. Podatke o
izvršenim mjerenjima izvoĊaĉ mjerenja je duţan ĉuvati u svojoj arhivi najmanje pet godina.
TakoĊe, na temelju ĉlana 8. Pravilnika o monitoringu emisija zagaĊujućih materija u zrak
("Sluţbene novine F BiH", br. 12/05) operator je duţan da vrši periodiĉna mjerenja emisija i
to: jednom godišnje za loţište snage preko 50 kW.
186
Prema odredbama Pravilnika o graniĉnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za
tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u
drugi prijemnik (“Sluţbeni list F BiH“ br. 12/05) ĉlan 9. stav 1. minimalan broj godišnjih
uzorkovanja zavisi od proticaja (koliĉine tehnološke otpadne vode) i iznosi:
Prema ĉlanu 12 citiranog pravilnika, Izvještaj o ispitivanju i ocjeni kvaliteta otpadnih
voda dostavlja se mjerodavnom javnom poduzeću za vodno podruĉje u ovom sluĉaju Agenciji
za vodno podruĉje rijeke Save. TakoĊe, operator je duţan bez odlaganja prijaviti svaku
vanrednu situaciju koja znaĉajno utjeĉe na okoliš.
Prema Zakonu o zaštiti okoliša, operator je duţan redovno saĉinjavati izvještaje o preduzetim
mjerama po pitanju zaštite okoliša te iste publikovati, kako bi se o njima mogla informisati
zainteresovana javnost (graĊani i organizacije), ali isto tako duţan je izvještaje periodiĉno
dostavljeti odgovarajućim ministarstvima.
Informisanje javnosti moţe se vršiti na slijedeće naĉine:
-posredstvom elektronskih i štampanih medija na loalnom, kantonalnom ili federalnom nivou,
-posredstvom internog obavještavanje oglasnim ploĉama.
O provoĊenju mjera predviĊenih "Planom aktivnosti sa mjerama i rokovima za potpuno
smanjenje emisija, odnosno zagaĊenja i za usaglašavanje sa najboljom raspoloţivom
tehnikom na pogona "Stara jama" i "Separacija" te radnih jedinica "Treansport" i "EMRiO"
RMU "Zenica" doo Zenica", RMU "Zenica" će izvještavati nadleţna ministarstva (Federalno
ministarstvo za zaštitu okoliša i turizma i Federalno minisarstvo za energiju , rudarstvo i
industriju) u formi izvještaja pod nazivom "Godišnji izvještaj o rezultatima izvršenja mjera
prema Planu aktivnosti za pogone "Stara jama" i "Separacija" i radne jedinice "Treansport" i
"EMRiO" RMU "Zenica" doo Zenica".Godišnji izvještaj će sadrţavati rezultate mjerenja
emisija zagaĊujućih materija i rezultate realizacije predviĊenih aktivnosti i mjera.
Pored slanja godišnjeg izvještaja Federalnim Ministarstvima nastaviti će se sa redovnim
slanjem Mjeseĉnih i Godišnih izvještaja o potrošnji vode Agenciji za vodno podruĉje rijeke
Save u Sarajevu.
U okviru društva analizirati će se periodiĉno rezultati izvršenja mjera, kroz slijedeće
aktivnosti:
-mjeseĉnim, kvartalnim, plugodišnjim i godišnjim Izvještajima o poslovanju koji se podnose
Nadzornom odboru rudnika Zenica i skupštini društva.
- polugodišnjim i godišnjim izvještajima Izvještajima o stanju zaštite na radu, koji se podnose
upravi društava a usvajaju na nadzornom odboru rudnika Zenica
Na nivou RMU "Zenica" formirana je Sluţba zaštite na radu (SZR-u), koja sprovodi kontrolu
provoĊenja mjera zaštite po svim segmentima tehnološkog procesa. SZR-u za svoje poslove
odgovorna je direktoru društva.Pored kontrole provoĊenja propisanih mjera zaštite prema
sijedećim zakonima:
Zakonom o rudarstvu,
Protok otpadne vode, m3/dan Broj ispitivanja u toku godine
0-50 4
50-100 6
100-500 8
>500 12
187
Zakonom zaštite na radu,
Zakonom zaštite od poţara i drugih normativnih akata iz oblasti rudarstva,
duţna je pratiti i kontrolisati provoĊenje propisanih mjera iz oblasti zaštite ĉovjekove okoline.
Inspektori SZR-u vrše redovnu kontrolu (najmanje tri puta sedmiĉno) obavljanja poslova po
svim fazama rada u objektima, postrojenjima i ureĊajima i o tom podnose izvještaj nadleţnim
licima. Poslije svakog obilaska pogona, podnose se kroz knigu izvještaja-pisani izvještaji koji
potpisuju upravnik pogona ili radne jedinice, koji je predmet pragleda i rukovodilac SZR-a.
U sluĉaju neţeljenog incidenta-kolektivnih udesa ili smrtne povrede zaposlenika, obavještava
se inspekcija Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije a Federalni inspektori
dolaze na lice mjesta i vrše uviĊaj. Federalni inspektori vrše i neposredni nadzor nad
rudarskim objektima u RMU "Zenica" (jamskih pogona svakih 6 mjeseci, a vanjskih 1 x
godišnje), o ĉemu se saĉinjavaju izvještaj koji dostavljaju: RMU "Zenica", nadleţnom
ministarstvu ZE-DO kantona i FMREI-e.
Inspektor protivpoţarne zaštite polugodišnje vrši inspekcijski pregled, te izvještaj dostavlja
nadleţnom Ministarstvu ZE-DO Kantona i RMU "Zenica".
18.0. FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA NA GODIŠNJEM NIVOU
Za realizaciju predviĊenih aktivnosti i mjera za smanjenje emisije iz pogona i postrojenja i
racionalizaciju potrošnje sirovina i energije, potrebno je u narednim godinama izdvojiti
ukupno 2 158 000,00 KM.
U narednim tabelama prikazani su troškovi na godišnjem nivou.
Za 2009 god
Red
br Naziv aktivnosti
Porebna sredstva
(KM)
1 . AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE
METANA
Finansiranje iz
inostranstva (CDM-
projekat)
2 AKTIVNOSTI I MJERE ZA RACIONALIZACIJU
POTROŠNJE ELEKTRIĈNE ENERGIJE 28 000,00
3 AKTIVNOSTI I MJERE ZA RACIONALIZACIJU
POTROŠNJE VODE -
4 AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE
OTPADNIH VODA
20 000,00
5 AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE
DIMNIH PLINOVA SA IZDUVNIH PLINOVA SA
PARNIH LOKOMOTIVA -
6
AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE
PRAŠINE
(IZRADA ELABORATA ZA POGONE "STARA JAMA" I
"SEPARACIJA")
30 000,00
7 AKTIVNOSTI I MJERE ZA MONITRORING SLIJEGANJA
POVRŠINE TERENA ZAHVAĆENIH EKSPLOATACIJOM
(IZRADA STUDIJE) -
Ukupno za 2009 god: 78 000,00 KM
188
Za 2010 god
Red
br Naziv aktivnosti
Porebna sredstva
(KM)
1 . AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE
METANA
Finansiranje iz
inostranstva (CDM-
projekat)
2 AKTIVNOSTI I MJERE ZA RACIONALIZACIJU
POTROŠNJE ELEKTRIĈNE ENERGIJE -
3 AKTIVNOSTI I MJERE ZA RACIONALIZACIJU
POTROŠNJE VODE 20 000,00
4 AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE
OTPADNIH VODA
-
5 AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE
DIMNIH PLINOVA SA IZDUVNIH PLINOVA SA
PARNIH LOKOMOTIVA -
6
AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE
PRAŠINE
(IZRADA ELABORATA ZA POGONE "STARA JAMA" I
"SEPARACIJA")
10 000,00
7 AKTIVNOSTI I MJERE ZA MONITRORING SLIJEGANJA
POVRŠINE TERENA ZAHVAĆENIH EKSPLOATACIJOM
(IZRADA STUDIJE) 20 000,00
Ukupno za 2010 god: 50 000,00 KM
Za 2011 god
Red
br Naziv aktivnosti
Porebna sredstva
(KM)
1 . AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE
METANA
Finansiranje iz
inostranstva (CDM-
projekat)
2 AKTIVNOSTI I MJERE ZA RACIONALIZACIJU
POTROŠNJE ELEKTRIĈNE ENERGIJE -
3 AKTIVNOSTI I MJERE ZA RACIONALIZACIJU
POTROŠNJE VODE -
4 AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE
OTPADNIH VODA
-
5 AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE
DIMNIH PLINOVA SA IZDUVNIH PLINOVA SA
PARNIH LOKOMOTIVA 30 000,00
6
AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE
PRAŠINE
(IZRADA ELABORATA ZA POGONE "STARA JAMA" I
"SEPARACIJA")
-
7 AKTIVNOSTI I MJERE ZA MONITRORING SLIJEGANJA
POVRŠINE TERENA ZAHVAĆENIH EKSPLOATACIJOM
(IZRADA STUDIJE)
Ukupno za 2011 god: 30 000,00 KM
189
Planirano Vrijeme izvršenja Potrebna sredstva (KM)
Sklapanje ugovora za zbrinjavanje komunalnog otpada i otpadnog ţeljeza
2010. oko 3500
Monitoring buke u indusrijskom krugu
Monitoring buke u zatvorenom prostoru
2012. i 2014. godine u vrijeme intezivne proizvodnje i u ljetnom periodu
oko 900
Monitoring emisije dimnih plinova sa kotlovnica K1 i K2
svake godine u vrijeme vaţenja okolinske dozvole
oko 8000
Monitoring ukupnih lebdećih ĉestica i taloţnog praha
svake druge godine u vrijeme vaţenja okolinske dozvole
oko 5000
Izvršiti podešavanje dotoka zraka u loţište kotlova kako bi se osigurala optimalna koliĉina zraka za sagorijevanje
2012. oko 3000
Monitoring emisije u vodu 2014
oko 10000
Ugradnja separatora ulja i masti sa pripadajućom odvodnim i dovodnim kanalima
do 2013. oko 25000
Proširiti sistem oborinske odvodnje na podruĉja koja istom nisu pokrivena
do 2014. oko 10000
Sklopiti ugovor sa ovlaštenom institucijom za zbrinjavanje rabljenih ulja i maziva kao i mulja iz septiĉkih jama
2012. oko 3000
Monitoring slijeganja površine terena zahvaćenim eksploataciom
2012. oko 5000
Aktivnosti i mjere za smanjenje emisije izduvnih plinova sa parnih lokomotiva
2012 oko 3000
Monitoring emisije stakleniĉkih plinova iz
„Stara jama“ (glavnog ventilatora) 2012. oko 5000
Monitoring zaprašenosti jame „Stara
jama“ i industrijskog kruga pogona „Stara
jama“ i pogona „Seperacija“
2012. oko 5000
Elaborat o ispitivanju eksplozivnih, zapaljivih i agresivnih osobina ugljene prašine za pogone
„Stara jama“ i „Seperacija“ RMU Zenica uradio RGGF Tuzla u 2009.godini.
U vrijeme izrade plana aktivnosti 2008.godine u toku su bile aktivnosti za mogućnost
primjene CDM-projekta. Aktivnosti ako mogućnosti primjene vodile su se u koordinaciji sa
projektnom kućom CTEOR-Sarajevo i firmom „One Carbone“. Nakon elaboriranja
mogućnosti primjene CDM –projekta u zakljuĉku studije navedena su opravdanosti primjene
190
navedenog projekta u pogonu „Stara jama“. I pored navedene konstatacije zainteresovana
strana „One Carbone“ odustala je od realizacija CDM-projekta.
19.0. PLAN ZA PRESTANAK RADA UKOLIKO POSTROJENJE ODNOSNO POGON
PRESTAJE SA RADOM PRIJE 31.12.2007 GODINE
U narednom petogodišnjem razdoblju nije planiran prestanak rada jednog od pogona ili
radnih jedinica. Od ureĊaja i postrojenja planirana je jedino zamjena parnih lokomotiva dizel
lokomotivom, polovinom 2012 god.
20.0.PRILOG-IZVOD IZ PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE, PRIJEPIS
SVIH DOZVOLA, PRIJEPIS POSTOJEĆIH ELABORATA (ZAŠTITA OKOLIŠA,
PROTIVPOŢARNA ZAŠTITA, SIGURNOST NA RADU)
20.1.SPISAK RJEŠENJA
U prilogu spiska priloţena su slijedeća rješenja:
1. Rješenje o upisu RMU"Zenica"d.o.o.Zenica u sudski registar broj: U/I-294/04 od
10.10.2005.godine
2. Rješenje o upisu lica ovlaštenog za zastupanje RMU"Zenica"d.o.o.Zenica u sudski
registar broj:043-0-Reg-07-002114 od 17.10.2007.godine
3. Rješenje Federalnog ministarstva energije rudarstva i industrije- Mostar pod
brojemUp/I 09-18-380/99 od 03.03.2000.godine, kojim se RMU"Zenica" u Zenici
odobrava obavljanje registriranih djelatnosti u oblasti rudarstva, geologije, energetike i
industrije
4. Dopunsko Rješenje Federalnog ministarstva energije rudarstva i industrije- Mostar pod
brojemUp/I 07-18-380/99 od 24.12.2002.godine, na Rješenje Federalnog ministarstva
energije rudarstva i industrije- Mostar pod brojemUp/I 09-18-380/99 od
03.03.2000.godine, kojim se RMU"Zenica" u Zenici odobrava obavljanje registriranih
djelatnosti u oblasti rudarstva, geologije, energetike i industrije, koje se
dopunjuje:odobrava se obavljanje novih registriranih djelatnosti
5 Rješenje za eksploataciju na eksploatacionom polju "Stara jama-SiĊe", broj
16-4714-1/62 od 29.12.1962 god, izdato je od SEKRETERIJATA ZA INDUSTRIJU
I GRAĐEVINARSTVO IZVRŠNOG VIJEĆA NR BiH, Narodna republika Bosna i
Hercegovina
6. Rješenje Republiĉkog sekreterijata za industriju i trgovinu, Sarajevo pod brojem 14-
2018-1/68 od 24.08.1968.godine kojim se RMU Zenica u Zenici odobrava upotreba
jamskog magazina eksplozivnih sredstava u Staroj jami, za uskladištenje do 4000 kg
praškastih metanskih eksploziva i do 10 000 kom elektriĉnih upaljaĉa sa kapislama
7. Rješenje FMERiI Mostar pod brojem Up/I 06-18-137/2008 od 23.09.2008.godine,
kojim se RMU"Zenica"d.o.o.Zenica odobrava upotreba sistema daljinskog praćenja i
nadzora ventilaciono-gasnih parametara, opremom proizvoĊaĉa Carboautomatyka
Poljska u pogonu "Stara jama"
191
20.2.SPISAK PROJEKTNO-TEHNIĈKE DOKUMENTACIJE
20.2.1. Pogon "Stara jama"
1. DRP pripreme i otkopavanja komornom otkopnom metodom glavnog ugljenog sloja u
otkopnom polju OP-1 centralnog dijela tektonskog bloka TB-1 u jami "Stara jama" RMU
"Zenica" d.o.o. Zenica, rudarsko-mašinski dio (Zenica, mart 2007. godine)
2. DRP pripreme i otkopavanja komornom otkopnom metodom glavnog ugljenog sloja u
otkopnim poljima OP-2 i OP-3 centralnog dijela tektonskog bloka TB-1 u jami "Stara
jama" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica, rudaesko-mašinski dio (Tuzla, 2008. godine)
3. DRP istraţnih rudarskih radova na otvaranju glavnog ugljenog sloja u tektonskim
blokovima TB-III i TB-IV U "Staroj jami" RMU "Zenica" (Zenica, 2005. godine)
4. DRP ventilacije "Stare jame" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica (Tuzla, juni 2006. godine)
5. DRP sistema daljinskog praćenja i nadzora ventilaciono- gasnih parametara opremom
proizvoĊaĉa "Carboautomatyka"-Poljska u jami "Stara jama" RMU "Zenica" Zenica
6. Elaborat o ispitivanju agresivnih, zapaljivih i eksplozivnih osobina ugljene prašine,
kategorizacija jame i klasifikacija jamskih prostorija po stepenu opasnosti od opasne
ugljene prašine u jami "Stara jama" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica (RI Tuzla maj 2004.
godine)
7. Tehniĉki projekatmjera zaštite od ugljene prašine u jami "Stara jama" RMU "Zenica"
(Zenica, mart 2008. godine)
8. Elaborat o klasifikaciji i kategorizaciji jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od
metana u jami "Stara jama" RMU "Zenica" (Zenica, april 2008. godine)
9. Bilans metana u vazdušnim strujama ventilacionog sistema u jami "Stara jama" RMU
"Zenica" Zenica (Zenica mart 2008. godine)
10. Plan odbrane od potencijalnih opasnosti koje bi mogle nastupiti prilikom izvoĊenja
rudarskih radova u jami "Stara jama" RMU "Zenica" (septembar, 2008. godine)
11. Plan protivpoţarne zaštite (Zenica 1999.godine)
12. Upotrebne dozvole o pregledu i ispitivanju sredstava rada i opreme i sredstava liĉne
zaštite u jami i vani u pogonu "Stara jama" RMU"Zenica"d.o.o.Zenica (Zenica, juli
2007.godine)
13. DRP sistema iskrosigurne telefonije i alarmiranja tip LST-A proizvoĊaĉa "TELVIS"
Katovice u pogonu "Stara jama" RMU "Zenica d.o.o. Zenica, elektro dio, Zenica august
2008. godine odobren od Tehniĉkog direktora Rj. br. 13443/08 od 23.09.2008. god.
14. DRP niskonaponske mreţe "Stara jama" RMU "Zenica" sa podacima o strujama i
snagama kratkih spojeva na sabirnicama GTS "Rudnik" projektovanih na osnovu
podataka o strujama i snagama kratkih spojeva u elektrodistributivnoj mreţi 35 kV
192
elektrodistribucije Zenica, Zenica, mart 2005. god. odobren od Teh. direktora RJ. br.
4029/05 od 20.05.2005. godine.
15. DRP pripreme i otkopavanja komornom otkopnom metodom glavnog ugljenog sloja u
otkopnom polju OP-1 centralnog dijela tektonskog bloka TB-1 "Stara jama" RMU
"Zenica" d.o.o. Zenica -elektro dio, Zenica juni 2007. god. odobren od Teh. direktora Rj.
br. 5531/07 od 19.06.2007. god.
16. DRP sistema daljinskog praćenja i nadzora ventilaciono-gasnih parametara opremom
proizvoĊaća CARBOAUTOMATYKA-Poljska u jami "Stara jama" RMU "Zenica" d.o.o.
Zenica, Zenica, mart 2008. g. odobren od FMERI Rj. Up/I br: 06-18-127/08 od
09.05.2008. g.
17. DRP glavnog transportnog sistema za dopremu repromaterijala iz tektonskog bloka TB- II
na otpremni prekop u "Staroj jami" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica -elektro dio, Zenica, maj
200. godine odobren od strane Teh. direktora Rj. br. 5408/00, od 11.07.2000. god.
18. DRP pripreme otkopnog polja u preostalim rezervama glavnog ugljenog sloja u
jugozapadnom dijelu tektonskog bloka TB-1 u jami "Stara jama" RMU "Zenica" d.o.o.
Zenica -elektro dio, Tuzla, oktobar 2006. god. odobrena od Teh. direktora Rj. br.
362/07od 16.01.2007. g.
19. DRP istraţnih rudarskih radova na otvaranju glavnog ugljenog sloja u tektonskim
blokovima TB-III i TB-IV u "Staroj jami" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica, knjiga I-elektro
dio, Tuzla august 2006. g. odobren od Teh. direktora rj. br. 7760/06 od 10.10.20006. g.
20. Tehniĉki projekat gatera za pripremu i obradu drveta za jamu "Stara jama" RMU "Zenica"
d.o.o. Zenica, Zenica-septembar 2006.g.
21. Tehniĉki projekat kotlovnica u pogonu "Stara jama" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica- maš.i
elektro dio, Zenica juli 2008.g.
20.2.2. Pogon "Separacija"
1. DRP pogonskog dijela navoznog mosta sa lanĉanikom ( juni1982.god.),
2. DRP ugradnje izbirnog gumenog transportera (februar, 1984 god.)
3. DRP ugradnje izbirnog gumenog transportera -nuţna odstupanja br.1 (februar,1986.g.)
4. Rekonstrukcija transportera uhlja br.8 (februar 1985.god.)
5. DRP rekonstrukcije i dogradnje postojećih otvorenih bunkera za rovni ugalj (juli
1985)
6. Pojednostavljeni rudarski projekat rekonstrukcije glavnog pogona transmisije
plakaonica Separacija (oktobar 1980. god.)
7. PRP rekonstrukcije transporta i drobljenja jalovine i sraslaca u Separaciji (mart
1979.god.)
8. DRP transporta jalovine u Separaciji (april 1980.god.)
9. DRP drobljenja i transporta dijelova rovnog uglja "Stare jame" u Separaciji
(1982.god.)
10. DRP transporta i drobljenja mokre jalovine u Separaciji (mart 1983.god.)
11. DRP drobljenja i transporta rovnog uglja Stara jama (januar 1984.god.)
193
12. DRP drobljenja i transporta rovnog uglja -nuţna odstupanja br.1 (mart 1988.god.)
13. DRP dodajnog elevatora za rovni ugalj (juli 1983.god.)
14. DRP dodajnog elevatora za rovni ugalj -maš.dio (januar 1982.god.)
15. DRP dodajnog elevatora za rovni ugalj-graĊ.dio (mart 1988.god.)
16. DRP rekonstrukcija dodajnog elevatora za rovni ugalj-maš.dio (januar 1982.god.)
17. PRP transporta i drobljenja rovnog uglja na Separaciji (mart 1988.god.)
18. PRP unutrašnjeg transporta na Separaciji RMU "Zenica" Rekonstrukcija elevatora za
komercijalne ugljeve meĊuprodukt I i elevatora za jalovinu I i IV (mart 1988.)
19. Projekat platforme za motor elevatora (decembar 1985.)
20. GP produţnica utovarnog kolosijeka pod bunkerom za komercijalni ugalj
21. GP-prilazni put i most do bunkera "Stare jame"
22. Projekat bušenja tla za izgradnju opitnog postrojenja za separisanje uglja(mart 1986.)
23. TP skladišta teĉnih goriva, ulja i maziva u krugu PDS "Separacija"(april 1992)
24. Projekat "Nastrešnica navoznog mosta NA Separaciji rudnika (februar 1984)
25. Projekat -T.D.- demontaţa i montaţa "Navoznog mosta" Rudnika "Zenica" (septembar
1982.)
26. Pojednostavljeni RP-Sanacija poţara na odlagalištu tehnološke jalovine "Bare" RMU
"Zenica"
27. Analiza projektne dokumentacije i izvedenog stanja na jalovištu "Bare" RMU
"Zenica" -aspekt protivpoţarne zaštite (septembar 1984)
28. GP rekonstrukcija i dogradnja postojećih -otvorenih bunkera RMU "Zenica" (maj
1980.)
29. DRP utovara sitnog uglja iz "Raspotoĉja" u ţeljezniĉke vagone u "Separaciji" (april
1982.)
30. Projekat-izrada novog AB stuba za oslanjanje transmisionog ureĊaja -graĊ. dio (juni
1984.)
31. Elaborat o geomehaniĉkim ispitivanjima temeljnog tla na lokaciji za izgradnju
Separacije RMU "Zenica" (mart 1989.)
32. TP-Informacionog sistema upravljanja proizvodnjom u PDS "Separacija"-
Zenica(februar 1982.)
33. DRP definitivne sanacije poţara na odlagalištu jalovine Rudnika
"Stranjani"(septembar 1984.)
34. Dopuna idejnog projekta industrijskog kolosijeka RMU "Zenica" u Zenici (1979.)
35. PRP-Dodajni elevator za rovni ugalj -graĊ. dio (april 1984.)
36. GP -Prilazni put za odlagalište "Bare" I dio
37. GP -Sanacija krova Separacije (februar 1995.)
38. Projekat-demontaţe i montaţe navoznog mosta RMU "Zenica" (april 1982.)
39. TP -Rekonstrukcije traĉnog transportera TR-6 u PDS "Separacija" Zenica (decembar
1991.)
40. GRP rekonstrukcije snabdijevanja elektriĉnom energijom elektromotornog pogona
Separacije RMU "Zenica" -izmjena i dopuna (februar 1974.)
41. GRP rekonstrukcije snabdijevanja elektriĉnom energijom elektromotornog pogona
Separacije Zenica -izmjene i dopune br.1 ( 1980.)
42. DRP rekonstrukcije i dogradnje postojećih otvorenih bunkera za rovni ugalj RMU
"Zenica", knjiga 4., elektro dio (juni 1985.)
43. GRP rekonstrukcije snabdijevanja elektriĉnom energijom elektromotornog pogona
Separacije Zenica (izmjene i dopune br. 3, juni 1987.)
44. PP rasvjete elektroinstalacije OOUR "Separacija" (juni 1987.)
45. DRP transporta i drobljenja rovnog uglja Stare jame-elektro dio (1988.god.)
46. DRP ugradnje mlina BL-5 trakastih transportera TT-13 i TT-14 u postojeći sistem
suhog drobljenja i klasiranja uglja na pogonu "Separacija" (decembar 2004.god.)
194
47. DRP izvedenog stanja elektroenergetskih instalacija i postrojenja niskonaponske
mreţe 0,5kV u pogonu "Separacija" RMU"Zenica"d.o.o. Zenica (Zenica, septembar
2008.godine )-Odobrenje Tehn.direktora br.14699/08 od 22.10.2008.godine
48. Elaborat o ispitivanju eksplozivnih, zapaljivih i agresivnih osobina ugljene prašine u
pogonu "Separacija" RMU Zenica (Tuzla, septembar 2008.godine)-Odobrenje
FMERiI Mostar Up/I br.06-18-282/2008 od 20.01.2009.godine
49. Zapisnik o struĉnom pregledu br. VTZ-I/09, RMU Zenica;
Periodiĉni pregledi i ispitivanja fiziĉkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime
za zimski period u radnim i pomoćnim prostorijama pogona "Separacija"
RMU"Zenica" d.o.o Zenica (Zenica, januar 2009.godine)
50. Zapisnik o struĉnom nalazu i upotrbne dozvole;
Periodiĉni pregled i ispitivanja sredstava rada i opreme i sredstava liĉne zaštite u
RMU"Zenica"d.o.o.Zenica, pogon "Separacija" (Zenica,juli 2008.godine)
20.2.3. RJ "Elektromašinski remont i odrţavanje"
1. Glavni projekat GTS "Rudnik" - opšti dio, knjiga I
2. Rješenje za upotrebu i korištenje GTS "Rudnik" od strane Rep.kom. za energ.i ind.
3. Rješenje za upotrebu i korištenje GTS "Rudnik" od strane Rep.sekret.za privredu
4. Glavni projekat TS "Raspotoĉje"
5. Glavni projekat dalekovoda 10(20) kV GTS "Rudnik"-TS "Stranjani"
6. Glavni projekat 35kV dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoĉje"
7. Glavni projekat 35kV dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoĉje"-odgovor na
primjedbe revizione komisije
8. Projekat rasvjetne instalacije i gromobrana TS "Raspotoĉje"
9. Izvještaj o stabilnosti, sastavu i nosivosti tla na lokacijama DV stubova 35 kV
dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoĉje"
10. Projekat o izmještanju linije DV GTS "Rudnik"-TS "Raspotoĉje" na prelazu preko
ulice M.Gupca (Travniĉka)
11. Glavni projekat rasvjete i uzemljenja TS "Raspotoĉje"-knjiga III
12. Glavni projekat TS "Novo Raspotoĉje"-Zenica 35/5; 5/0,5; 5/0,4 kV -knjiga I
13. Dopuna glavnog projekta DV-a 10(20) kV GTS "Rudnik"-TS "Stranjani"
14. Izmjena glavnog projekta 35kV dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoĉje"
15. Idejni projekat rekonstrukcije GTS "Rudnik"
16. Projekat rekonstrukcije GTS "Rudnik" 35/10/5 kV sa odobrenjem za izvoĊenje radova
17. Rješenje Rep.sekretarijata za industriju i trgovinu za odobrenje radova po glavnom
projektu rekonstrukcije GTS "Rudnik" 35/10/5 kV
18. Projekat 5 kV dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoĉje"sa odobrenjem za izgradnju
19. DRP BTS-R "Jagodići" sa odobrenjem za izvoĊenje radova
20. Elaborat prelaza NN vodova i DV-a GTS "Rudnik"-TS "Raspotoĉje"
21. Elaborat uzduţnih profila za DV GTS "Rudnik"-TS "Raspotoĉje"
22. Zapisnik o naknadnom pregledu elektroenergetskog objekta TS "Raspotoĉje"
23. Elaborat prelaza PTT linija i dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoĉje"
24. Elaborat prelaza VF linija i dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoĉje"
25. Elaborat prelaza PTT linija i dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoĉje"
26. Elaborat kriţanja puta I reda Zenica-Doboj i dalekovoda GTS "Rudnik"-TS
"Raspotoĉje"
27. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga I-opšti dio po zahtjevu komisije za tehniĉki
prijem
28. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga III-elektromontaţni dio
29. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga III-1-šeme djelovanja postrojenja 35kV i 10kV
195
30. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga III-2-šeme djelovanja postrojenja 6 i 5 kV
31. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga III-3-šeme djelovanja postrojenja 0,5 i 0,4 kV
32. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga IV-1-arhitektonski dio
33. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga IV-2-graĊevinski dio
34. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga IV-3-predmjer i predraĉun
35. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga IV-4-putevi i plato
36. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga IV-5-grijanje
37. Glavni projekat GTS "Rudnik"-šeme vezivanja i kablovske veze
38. Projekat rasvjete i gromobranske instalacijeGTS "Rudnik"
39. Projekat TS "Raspotoĉje"-graĊevinski dio
40. Odgovor na primjedbe revizione komisije na glavni projekat TS "Raspotoĉje"
41. Glavni projekat kotlovnice
196
20.3.SPISAK TEHNIĈKIH UPUSTAVA PO KOJIMA SE IZVODE RADOVI
20.3.1. Pogon "Stara jama"
1. Tehniĉko uputstvo za izvoĊenje rudarskih radova šire pripreme na otvaranju preostalih
rezervi glavnog ugljenog sloja OP-1 u centralnom dijelu TB-1 u "Staroj jami"
(Transportni niskop TN-1, K-116,8/-120,5 i transportni hodnik TH-1, K-120,5/-121,0
saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog direktora br. 2007/07 od 08.03.2007. godine.
2. Tehniĉko uputstvo za izvoĊenje rudarskih radova pripreme preostalih rezervi glavnog
ugljenog sloja OP-1 u centralnom dijelu TB-1 u "Staroj jami" saglasnost SZR-u i
odobrenje Tehniĉkog direktora br. 5169/07 od 07.06.2007. godine.
3. Tehniĉko uputstvo za izvoĊenje rudarskih radova na komornim otkopima KO-1 do KO-
15 u glavnom ugljenom sloju, otkopno polje OP-1 u centralnog dijela tektonskog bloka
TB-1 u "Staroj jami" saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog direktora br. 6578/07 od
23.07.2007. godine.
4. Tehniĉko uputstvo za izvoĊenje rudarskih radova uţe i šire pripreme u otkopnom polju
OP-1 u centralnog dijela tektonskog bloka TB-1 u "Staroj jami" saglasnost SZR-u i
odobrenje Tehniĉkog direktora br. 6734/07 od 27.07.2007. godine.
5. Tehniĉko uputstvo za izvoĊenje rudarskih radova šire pripreme na otvaranju tektonskih
blokova TB-III i TB-IV,prostorija kratki prekop (KP-III) -radilište br.301 u "Staroj jami"
saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog direktora br. 7151/07 od 13.08.2007. godine
6. Tehniĉko uputstvo za izvoĊenje rudarskih radova šire pripreme na otvaranju preostalih
rezervi glavnog ugljenog sloja OP-1 u centralnom dijelu TB-1 u "Staroj jami"
(Transportni hodnik TH-2, K-123,08/-115,5 i transportni niskop TN-2, K-115,5/-110,0)
saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog direktora br. 683/08 od 23.01.2008. godine
7. Tehniĉko uputstvo za ruĉnu kontrolu ventilacionih parametara u sluĉaju iskljuĉenja
elektriĉne energije i nepredviĊenih kvarova na metanometrijskom sistemu
"Carboautomatyka" Poljska, tip: KSP-2C jame "Stara jama"saglasnost SZR-u i odobrenje
Tehniĉkog direktora br. 9897/08 od 21.07.2008. godine
8. Uputstvo za izvoĊenje rudarskih radova na rekonstrukciji prostorije KP-III u TB-III u
Staroj jami radilište br.301saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog direktora br. 11133/08
od 18.08.2008. godine
9. Tehniĉko uputstvo za izvoĊenje rudarskih radova šire pripreme na otvaranju preostalih
rezervi glavnog ugljenog sloja OP-2 i OP-3 u centralnom dijelu TB-1 u "Staroj jami"
(Ventilacioni hodnik VH-2, K-119,o/-120,0 saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog
direktora br. 13722/08 od 29.09.2008. godine
10. Dopuna na tehniĉko uputstvo za izvoĊenje rudarskih radova šire pripreme na otvaranju
preostalih rezervi glavnog ugljenog sloja OP-2 i OP-3 u centralnom dijelu TB-1 u Staroj
jami- Ventilacioni hodnik VH-2, K-119,0/-120,0, saglasnost SZR-u i odobrenje tehniĉkog
direktora br.14257/08 od 13.10.2008.godine
11. Uputstva za prevoz, uskladištenje, izdavanje, prenos, upotrbu i uništavanje eksplozivnih
sredstava u jami "Stara jama" saglasnost SZR-u i odobrenje tehniĉkog direktora
br.1331/02 od 15.02.2002.godine
12. Uputstvo za rad i odrţavanje 5 kV razvodnog postrojenja "ENERGOINVEST" na
izvoznom stroju pogona "Stara jama" uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog
direktora br. 738/08 od 22.01.2008. godine.
13. Uputstvo za rad i odrţavanje 5 kV razvodnog postrojenja "ENERGOINVEST" na
središnjem niskopu pogona "Stara jama" uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog
direktora br. 739/08 od 22.01.2008. godine.
197
14. Uputstvo za manipulaciju, rad, odrţavanje i bezbjednost pri radu i odrţavanju postrojenja
u TS "Remiza" uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog direktora br. 740/08 od
22.01.2008. godine.
15. Uputstvo za manipulaciju, rad, odrţavanje i bezbjednost pri radu i odrţavanju postrojenja
u TS "Središnji niskop" uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog direktora br. 741/08
od 22.01.2008. godine.
16. Uputstvo za manipulaciju, rad, odrţavanje i bezbjednost pri radu i odrţavanju postrojenja
u TS "A" uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog direktora br. 742/08 od 22.01.2008.
godine.
17. Uputstvo za manipulaciju, rad, odrţavanje i bezbjednost pri radu i odrţavanju postrojenja
u TS "B" uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog direktora br. 685/08 od 22.01.2008.
godine.
18. Uputstvo za manipulaciju, rad, odrţavanje i bezbjednost pri radu i odrţavanju postrojenja
u TS "K-275" uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog direktora br. 680/08 od
22.01.2008. godine.
19. Uputstvo za rad, instaliranje, kalibriranje i odrţavanje metanometara Tip CPC (CH4)
proizvoĊaĉa "Caboautomatyka"-Poljska uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog
direktora br. 13259/08 od 16.09.2008. godine.
20. Uputstvo za rad i odrţavanje pretvaraĉa signala Kx-2A proizvoĊaĉa "Carboautomatyka"-
Poljska uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog direktora br. 13262/08 od 16.09.2008.
godine.
21. Uputstvo za rad, instaliranje, kalibriranje i odrţavanje detektora ugljiĉnog monoksida
CSTW-3/1000 proizvoĊaĉa "Carboautomatyka"-Poljska uz saglasnost SZR-u i odobrenje
Tehniĉkog direktora br. 13260/08 od 16.09.2008. godine.
22. Uputstvo za rad, instaliranje i odrţavanje indikatora temperature CTP-3/F proizvoĊaĉa
"Carboautomatyka"-Poljska uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog direktora br.
13261/08 od 16.09.2008. godine.
23. Uputstvo za rad, instaliranje, kalibriranje i odrţavanje mjeraĉa koncentracije ugljen-
dioksida MICO2 proizvoĊaĉa "Carboautomatyka"-Poljska uz saglasnost SZR-u i
odobrenje Tehniĉkog direktora br. 13263/08 od 16.09.2008. godine.
24. Uputatvo za rad, odrţavanje i baţdarenje PRx2 pomoćni ureĊaj za regulaciju uz
saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog direktora br. 13266/08 od 16.09.2008. godine.
25. Uputstvo za rad, instaliranje i odrţavanje turbinskog anemometra tip SAT-1 proizvoĊaĉa
"Carboautomatyka"-Poljska uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog direktora br.
13265/08 od 16.09.2008. godine.
26. Uputstvo za rad, instaliranje, kalibriranje i odrţavanje indikator koncentracije kiseonika
CST-3A proizvoĊaĉa "Carboautomatyka"-Poljska uz saglasnost SZR-u i odobrenje
Tehniĉkog direktora br. 13264/08 od 16.09.2008. godine.
198
27. Uputstvo za pokretanje, opsluţivanje i kontrolu kalibriranja ureĊaja uz saglasnost SZR-u i
odobrenje Tehniĉkog direktora br. 13267/08 od 16.09.2008. godine.
28. Uputstvo za rad deţurnog u jamskom dispeĉerskom centru pogona "Stara jama" RMU
"Zenica" d.o.o. Zenica uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehniĉkog direktora br. 11385/08
od 25.08.2008.g.
20.3.2. Pogon "Separacija"
1. Tehniĉko uputstvo za rukovanje i odrţavanje lanĉanom dizalicom (flašncug) 10kN,
25kN, 30kN i 50kN
2. Tehniĉko uputstvo za produţavanje i skraćivanje grabuljastog transportera
3. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rada na postrojenju "Kalibarsko
rešeto"
4. Tehniĉko uputstvo o postupku vaganja na drumskoj i ţeljezniĉkoj vagi
5. Uputstvo za rad na poslovima istovara uglja iz vozila, kamiona u bunker za rovni ugalj
Separacije
6. Uputstvo za rad na poslovima utovara komercijalnog uglja u kamione
7. Uputstvo za pregled mašinskih postrojenja Separacije
8. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenjima "Separacije"
9. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Veliki dodajni
elevator E1 (poz.11)
10. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Elevator za
jalovinu I i II meĊuprodukt E2, E3, E4" (poz.20, 21, 19)
11. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Elevator za
sedimentaciju E5" (poz.24)
12. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Elevator za
komercijalne ugljeve E6 i E7" (poz 22 i 23)
13. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Elevator za
kotlovac E8" (poz 15)
14. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Elevator na
bazenu taloţniku E9 i E10" (poz 5 i 26)
15. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Izbirni
transporter sa gumenom trakom" (Tr.C-poz 3)
16. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Transporter sa
gumenom trakom"
17. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Mašine taloţnice
(plakaonice) Pl.1, Pl.2, Pl.3 i Pl.4
18. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Centrifugalne
pumpe P1, P2" (poz 33, 34)
19. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Centrifuglne
pumpe P3, P4" (poz 35, 36)
20. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Vibraciono sito
za suho prosijavanje sitnog uglja S7" (poz 51)
21. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Glavni istresaĉ
V1" (poz 2)
22. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Istresaĉ za
bunker V2" (poz 1)
23. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Istresaĉ za
jalovinu V3" (poz 30)
199
24. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Lanĉanik L" (poz
3)
25. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "grabuljasti
transporter" (poz 47)
26. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Drobilica IZP
0708 S Dr.1
27. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Drobilica UGP
0910 Dr.2 (poz 46)
28. Uputstvo za rukovanje i odrţavanje brusilice
29. Uputstvo za rukovanje i odrţavanje bušilice
30. Uputstvo za transport, ĉuvanje i korištenje disuplinskih (acetilenskih) boca
31. Uputstvo za rukovanje elektriĉnim ureĊajem "Okretni abrazivni cirkular"
32. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju "Bunker za
komercijalni ugalj"
33. Uputstvo utovar uglja-ugljene prašine iz taloţnog bazena
34. Uputstvo za rad na poslovima utovara komercijalnog uglja u ţeljezniĉke vagone
35. Uputstvo za rad elektriĉarima za odrţavanje elektromotornog pogona "Separacija"
36. Uputstvo za rad nadzornika elektro odrţavanja elektromotornog pogona "Separacija"
37. Uputstvo za rukovanje i odrţavanje el. mot. razvoda RO-2 u Separaciji
38. Uputstvo za rukovanje i odrţavanje el. mot. razvoda RO-1 u Separaciji
39. Uputstvo za rukovanje i odrţavanje "Razvodnog ormara drobilice"
40. Uputstvo za rukovanje i odrţavanje el. mot. razvoda RO-3 u Separaciji
41. Uputstvo za rukovanje i odrţavanje vitla sa kratkospojenim motorom sa spojkom
(kuplungom)
42. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad postrojenja (MLIN BL-5)
43. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju -transportera sa
gumenom trakombr. 13
44. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju -transportera sa
gumenom trakom br. 14
45. Uputstvo za rukovanje, odrţavanje, mjere zaštite i rad na postrojenju -transportera sa
gumenom trakom br. A-1
20.3.3. RJ "Elektromašinski remont"
1. Tehniĉko uputstvo za rukovanje i odrţavanje tokarskog stroja
2. Tehniĉko uputstvo za rukovanje i odrţavanje stubne bušilice
3. Uputstva u sluĉaju poţara ne elektro energetskim postrojenjima GTS "Rudnik"
4. Uputstva u sluĉaju poţara ne elektro energetskim postrojenjima TS "Raspotoĉje"
5. Uputstvo za manipulacije u razvodnom postrojenju GTS "Rudnik"
6. Uputstvo za manipulacije u razvodnom postrojenju TS "Raspotoĉje"
7. Tehniĉko uputstvo za rad, rukovanje i odrţavanje kotlovnice "Direkcija"
8. Tehniĉko uputstvo za rukovanje i odrţavanje brusilice
20.3.4. RJ "Transport"
1. Tehniĉko uputstvo za rad i odrţavanje kamiona SCANIA G-94, DAEWOO 15 TON
DUMP i MERCEDES 813
2. Tehniĉko uputstvo za rad i odrţavanje buldozera TG-220 B
200
3. Tehniĉko uputstvo za rad, rukovanje i odrţavanje autocisternom 1213/36 KK
4. Tehniĉko uputstvo za rukovanje i odrţavanje utovarivaĉa ULT-160; 160 C i
DEAWOO MEGA 300/III
5. Tehniĉko uputstvo za rukovanje i odrţavanje grejdera MG-145
6. Tehniĉko uputstvo za rukovanje i odrţavanje bagera RD-G-1000
7. Tehniĉko uputstvo za rukovanje i odrţavanje traktora BNT-105
8. Uputstvo za rad i rukovanje autogenim aparatom
9. Uputstvo za rukovanje i odrţavanje brusilice
10. Uputstvo za rad, rukovanje i odrţavanje mobilnog kompresorskog agregata-Trudbenik
201
20.4.SPISAK ISPRAVA O ISPITIVANJU UREĐAJA
(pogoni "Stara jama " i "Separacija" i RJ "Transport" i "EMRiO")
Za protekli period vršena su periodiĉna mjerenja elektro postrojenja i instalacija od ovlaštene
ustanove Ministarstva F BiH , te izdate sljedeće isprave:
1. Izvještaj o struĉnom nalazu o izvršenom struĉnom nalazu broj 173-22/2007 od
januara 2008 godine za ispitivanje NN prekidaĉa u jami pogona Stara jama izvršen
od Multiteh Inţinjering d.o.o. Zenica
2. Izvještaj o struĉnom nalazu o izvršenom struĉnom nalazu broj 173-23/2007 od
januara 2008 godine za ispitivanje VN prekidaĉa u jami pogona Stara jama izvršen
od Multiteh Inţinjering d.o.o Zenica
3. Isprava –zapisnik o izvršenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-21/2007 od
januara 2008 godine za reviziju I ispitivanje jamskih energeskih transformatora u
jami Pogona Stara jama izvršen od Multiteh Inţinjering d.o.o. Zenica
4. Isprava –zapisnik o izvršenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-02/LS/2007
od januara 2008. godine za mjerenje intenziteta lutajućih struja u jami Pogona Stara
jama izvršen od Multiteh Inţinjering d.o.o. Zenica
5. Isprava –zapisnik o izvršenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-02-PM/2008
za ispitivanje elektriĉnih ureĊaja za aktiviranje mina pogona Stara jama izvršen od
Multiteh Inţinjering d.o.o. Zenica
6. Isprava –zapisnik o izvršenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-02-OM/2008
za ispitivanje elektriĉnih ureĊaja ommetara pogona Stara jama izvršen od Multiteh
Inţinjering d.o.o. Zenica
7. Isprava –zapisnik o izvršenom struĉnom pregledu broj 173-13/2007 za reviziju
kompresorske stanice Stara jama izvršen od Multiteh Inţinjering d.o.o. Zenica
8. Isprava –zapisnik o izvršenom struĉnom nalazu broj 173-09/2007 za reviziju TS“
Novi ventilator“ 5/0,4 kV i postrojenja novi ventilator u pogonu Stara jama izvršen
od Multiteh Inţinjering d.o.o. Zenica
9. Isprava –zapisnik o izvršenom struĉnom nalazu broj 173-10/2007 za reviziju TS“
Središnji niskop“ 5/0,4 kV; 2x400 kVA u pogonu Stara jama izvršen od Multiteh
Inţinjering d.o.o. Zenica
10. Isprava –zapisnik o izvršenom struĉnom nalazu broj 173-11/2007 za reviziju
postrojenja pomoćni ventilator u pogonu Stara jama izvršen od Multiteh Inţinjering
d.o.o. Zenica
11. Isprava –zapisnik o izvršenom struĉnom nalazu broj 173-12/2007 za reviziju
izvoznog postrojenja u pogonu Stara jama izvršen od Multiteh Inţinjering d.o.o.
Zenica
12. Isprava –zapisnik o izvršenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-10-
ZDN/TN/2008 za ispitivanje zaštite od indirektnog dodira na elektriĉnim instalacijam
TN mreţe u pogonu Stara jama izvršen od Multiteh Inţinjering d.o.o. Zenica
13. Isprava –zapisnik o izvršenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-16-
ZDN/IT/2008 za ispitivanje zaštitnog uzemljenja , galvanske povezanosti metalnih
masa i radnog i zaštitnog uzemljenja mreţe telefonije u jami Stara jama izvršen od
Multiteh Inţinjering d.o.o. Zenica
14. Isprava –zapisnik o izvršenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-06-
ZDN/IT/2008 za ispitivanje zaštitnog uzemljenja , galvanske povezanosti metalnih
masa i neperekidnost zaštitnog voda mreţe metanometrije u jami Stara jama izvršen
od Multiteh Inţinjering d.o.o. Zenica
15. Isprava –zapisnik o izvršenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-17-
ZDN/IT/2008 za ispitivanje zaštite od indirektnog dodira na elektriĉnim instalacija
202
aIT 0,5 kV i 5 kV mreţe u jami Stara jama izvršen od Multiteh Inţinjering d.o.o.
Zenica
16. Isprava –zapisnik o izvršenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-08-GR/2008
za ispitivanje gromobranske instalacije na objektima pogona Stara jama izvršen od
Multiteh Inţinjering d.o.o. Zenica
17. Izvještaji broj :672/08 i-706/ 08 o ispitivanju visokonaponske zaštitne opreme u
RMU Zenica izvršen od Multiteh Inţinjering d.o.o. Zenica
18. Izvještaji broj :605/08 i-661/ 08 o ispitivanju visokonaponske zaštitne opreme u
RMU Zenica izvršen od Multiteh Inţinjering d.o.o. Zenica
19. Isprava –zapisnik o izvršenom struĉnom nalazu broj 173-02/2007 za reviziju GTS
„Rudnik“ 35/10/5/0,5/0,4 kV 12 MVA u pogonu Stara jama izvršen od Multiteh
Inţinjering d.o.o. Zenica
203
20.5. GRAFIĈKI PRILOZI
20.5.1. Situacioni plan eksploatacionog polja "Stara jama-SiĊe"
20.5.2. Situacioni plann idustrijskog kruga "Stara jama-Rudnik"
20.5.3. Jednopolna šema VN mreţe 35 kV GTS
20.5.4. Jednopolna šema VN mreţe 5kV GTS
20.5.5. Jednopolna šema VN 5 kV mreţe jame "Stara jama"
20.5.6. Jednopolna šema NN mreţe 0,4 kV GTS "Rudnik"
20.5.7. Jednopolna šema NN mreţe 0,5 kV GTS "Rudnik"
20.5.8. Situacioni plan postrojenja i motornih pogona "Separacija"
Prilog br.1 Izvod iz prostornog plana ZE-DO kantona M 1:25000
Prilog br.2 Topografska karta rudnika „Stara jama“ i pratećih objakata M 1:2500
Prilog br.3 Plan industrijskog kruga sa oznaĉenim objektima M 1:500
Prilog br.4 Rješenje o registraciji
Prilog br.5 Imediatna analiza uglja
Prilog br.6 Koliĉina i kvalitet vode - „Stare jeme“-ispitivanje u toku
Prilog br.7 Elaborat o ispitivanju fiziĉko-hemijskih karakteristika otpadnih voda-
monitoring RMU „Zenica“ pogon „Stara jama-Seperacija“ Zenica
Prilog br.8 Izvještaj broj 06/11-EKO o rezultatima mjerenja štetnih emisija u zrak iz
kotlova preduzeća ZD RMU „Zenica“ d.o.o Zenica
Prilog br.9 Obraĉun elektriĉne energije, 01,06,08/2008.godine