NEVENKA GOšlć
PRILOG PROUCAVANJU STARIJE SRPSKOHRVATSKE GRAMATIČKE TERl\'IINOLOGIJE
Rišući o gramatičkoj terrminoilogijii. u lati.nskillrn gr.amatikiaima Tome Babićo. i Lovre šitorvića LjuhuišaJka.1, Dragutin Raig1už je, s pmvorm, [ptim:iljetho da su u dosadašnjim istraživamj:ima i ipT()IU'čavainju is1xxrijsilrog mzivitika girarmatičke rterm:inolog]je u nas ~zaipootavljen:i. najsitariji :iizvor.i2 • To su, iprije svega, gr.amat.ike latimslkog jezika koj-e su u piojood:n.im našim srediinama, u srpecifič
n:iim ikulturnoiisrorijsk:im uslo'Vima, nastajale u ·vremenu od pooetika 18. do sreddine 19. vijekia.3
kuko su sve te g.ramatJ.ilke bile noorigim,a:lne4 , njihovi a'Ultolri su, u početkiu, bili i .tvorci rprrvih S['lpsikohTVatsikih gr.amatiOk:iih termina, ilmo što oo, kasruje, bili :istO'VT•eimeno i stvaraoci novih termina i nosioci ~zvjesm.•e tradi-
1 Prima grammaticae institutio pro tyronibus Illiricis accommodata a p. f. '.l'homa Babi.ch a Velim, Venetiis 1712 /drugo .izda111je 1745/; Grammatica Latino-Illyrico ex Emmanuelis, altorumque approbatorum grammaticorum libris juventuti Illyricae studiose wccommodata, a patre f. Laurentio de Gliubuschi, Venetiis 1713 /l()_["ug.o Jzdan.je 1742, a treće 1781/.
2 Dragutin Raguž, Hrvatska gramatička terminologija u dv jema preradbama Alvaresove latinske gramatike, Filologirja, knj. 10, str. 109.
3 Podaci o ovim gramatilkama, većinom obja"lčlje;n im, mogu se naći u više studija •i r&~prava. Među njih spada d pomenuti rad Dragiutina Ra.g:u@, a naveli bismo još i raspravu Vj.ekoslava štefenića Prilog za sudbinu Alvaresove lwtinske gramatike među Hrvatima, V['ela i prinosi br. 11, Smajevo, 1940, str. 12·-34, te studiju Vladoja Dukata Hrvatske preradbe Grigelyevih »Institutiones Gmmmaticae«, Rad JAZU, krnj . .172, Zag>J.·eb, 1908, s-tr. 1-100, i jedan noviji pregledni rnd sa isorp.nom bibliog•rafijom i podacima o izvorima pojedinih gramatika. To je članak fra Stjepan.a Pavića Pregled latinskih gramatika bosanskih fran,jevaca, objavl•jen u spomenici Franjevačka klasična gimnazija u Visokom 1882-1982, VisDiko, 1983.
4 Gramatike latd1!1sko1g jezi.ka u našoj su sredi1ni nasrtajale iz praktično-didaktičkih irazloga - da bi se njima mogli laikše i je.dnosfaovnije s1uždti đa0i i nasfavnici samostanskih i drugih katoHčkih škola u kojima je latinski jezik bio jedan od g.Iavnih pr·edmeta. Njlihovi autori, većdrr10m franjevci, u početku ug1edali sru se, u većoj ili manjoj mjeri, na š·kom Evrnpe poznato djelo Portugalca, isusovca Emma;nuela Alvairesa De institutione grammatica libri tres, koje je doživ:j·elo broj.na i'Zdanja i prerade u različ.i11Jim vidovima /ipr•vo izdanje je objavljeno u Lisaibolllu 1572. godi.ne/. Docnije, latinska gira;matika Jozefa Grig.elja /J6zsef Gtrigely/ Institutiones Grammaticae in usum scholarum grammaticarum regni Hungariae et adnexarum provinciarum /.objavlje;na 1809. godine/, takođe, doživ1java nfa prerada, rpisa;nih djelimično sr.pskDhrvatski. O tome se može više vidjeti u lirteraturi koja je pomenuta u prethodnoj bilješci.
163
Književni jezik 16/3-4 (1987) ---- - --··---------- ---- --- - - - - - -- ·-- -------------
cije u tam smislru, !koja 6e soovim nesfati tek u 1clrug.oj polovici 19. vjj.eika.5
Ne ulaz.eći ru rr.a:zloge '.ZJbog koj:i:h su po1menuti :i:zvori, prihikom 1proučav.anja smpsikohrv.atske ;g1ramatičke terminQk~gije, zaipastavljeni, i to, čini nam Ee,
neoipravrlano, u ovom rprilogu 6emo dati ip>0pis grramatičkih t·ermina :i:z jedne n~2'lllate ruikoipme grarrn.atike Jatinsikog jezika.6
Amalriza sadržaja OV•e gramatike pokazala je da ovo djel•o s!pada među 011e gramatiike la1tinsikog jeziika llroj·e s>u nastale kao pr.eraide .pozna.t·e Grig·eljew~ /Grigelyeve/ gramat:ik.e lati111sikog jeziika.7 Naime. faiko je naša graimatika po mrogo ča-mu originalno pfaana, i fo samo .sr.pis.kohrv.ats1ki /izuzevši :prim-je!'e na l a tir1skomJ , poj.edina .njen.a p ::iglavlja su, iaik:.o dTugačije rasipor.eđ•eTua,
idenitiična sa poglavljima u Gr.i!geljevoj gr.arrnatici.s
U spisku gr.amat:iičkih term:iin.a koji slijed.i nav-eli l'Smo kompiLetmu g.rađu eksceTp.irr.a:rn1 iz gramatike, i to ne s.arrno s:rpSkohrvatsk·e nego i .adaiptir.ame latin1ske temni111e, jer ih a.utor upotrebljava ravnopravno sa domaćim. U nelkim su s]Jučajevima taikivi rtemmini frelkventniji od dom.a:ć-Lh.
Sv.i term.imi u s;pil'Siku porredani su .abeoednillm rredom, bez obzira- na kategori\jru rrij·eči kojoj pripadaju i na to da li sru .pTosti terrmmi Hi su cl·ementi s·loženog termi111.=i. U:z pTosti /nesloženi termin/ da.to je i njego:vo obja.š.nj.enj.e, odnos1110 navedeno j.e njegovo l'3a'Vr€ITTlieThO ::zm.ačenje, na prfanj.er: beside f. -
5 O održa,van.ju ove tradicije govori i Dragutin Raguš u već citi:ranom cr:'adu iv. bilj.ešku br. 2, str. 121-122{ Konač1no će ta :tradicija bitii napuštena u vrijeme formi1ranja zajed1t1ičJmg k!njiževnog jezika Srba i Hrva.ta, kada su i u pogledu sitandardizicr:'anja gramatičkih termina pcr:'ihvaćena .rješenja Vukovih sljedbenika.
6 Gramatika se nalazi u knjižnica Franje•vačkog samosita:na u Fojn.ici. U bibliotečkom katalogu (Sigin. 45/111 - rulm;pisina zbi:l'ka) zav·edena je pod neadek:va;tnim naslo:v·om Latinsko-hrvatski _ rječnik s gramatičkim osvrtom. Opis knj·ige ·i se;drfaj dali smo u olanlm Jedan nepoznat izvor starije leksičke građe, koj1i će biti objavJjen u zbo:rniku Lel~sikografija i leksikologija, u ediciji Pocs·ebna izdamja ANUBiH.
1 V. bilješku br. 3. s Jedna od otriginalnih cr.ta ove gramatike jeste boga:ts.tvo leksičlwg matc
rjjala, k·ojega nema, koliko na;m je poznato, ni jedna slična latinska gr.am3Jtika. Podaci o tome mogu se naći u članku ci1tinmom u bi,lješci br. 5.
Da j.e ova g.r.am.a1tika nas.tala, prije svega, kao prerada Grigeljeve grama1ike la1liiI1JSkog j,ezika, iailm se i ugledanja na uzore nastale prema Alvarresorv:0j gramatici ne mogu isključiti, ,zaiključilii smo upoređuduć·i .an.a:l.izu sadržaja G1riigeljeve g,ramatike /v. Vladoije Dukat, Hrvatske preradbe Grigelyevih »Institutiones gramaticae•<. Rad JAZU, knj. 172, Zag:reb 1908, s.tr. 1-100./ s.a tekstom naše gramatiike. Za r.arz-liku od d:rugih gr.amat:iika nastalih prema Girigeljevoj gramatici kao u:w.r1U, na!Ša gr.amatika ima neka pogJavlj.a, sad:r.žajno i po redu i'Zllaganj.a identična sa G'figeljevom gram.aitikom. Taikrvo je, ria primjer, pogilavlje iz sintakse <;etarnaest Naredba svarh:t slagagna, lmje kod Giri,gel;ja nosi naslov Quatuordecim Pra.ecepta. De Constructionc, koje u drugim gramatikama latinskog jezik.a pokazuje veća ili ma1nj.a ·od:stiup.an:j.a i neslaig.an1j.a sa originalom /v. Vl.adoje Dukat, n. d., str. 23-24/. Da teksit ne bismo optereći·v.a:l.i, druge pa:1imj.ere ne6eano navoditi.
Pošto nema nik.a:l.mrih pod.a.taka na osnovu lmj·ih bi se moglo izvršiti daitkanje naše gr.amatike, činjeniica koju smo .utvrdiH važna je i u tom smislu. Nai1me, pošto je Gdgeljeiva gr.ama;tika oihjavlje:n.a 1809. godrl.111e, naša gramatika je mogla nastati poslije te godi•ne, a pošto j·e pisama ner.eformisanfan l.atin.ičikim pi,smom, znači da je mogla nastati, najkasni:je, tridesetih godinia prošJoig vijeka.
164
N. Goš'ić: Pmlog proručaivainju srt:ianije sh. .gromaitič~e te.rmiinologi:je (163-171)
n]'ec; adjektiv m. - pridjev; aktiv adj. - aiktivain itd. CLamovi složeniih termina, koje obično čine spojevi rp;ridjeva i :imemioe,
povezani su 1:1iputaima, .i to ov.ako: pr.irlJevi kao s:poredmi dijelovi u sintaigmatskar:n adm1osu uipućuju se TI<'! imen1cu. U neklim slučajevim.a. da'ho je Z!načen:je pridjeva i /u zagr.adi/ UiP'uta na imenicu s kojom čini siloženi termlin. Ako je samootalrno :zn.a,OOn.je :pridjeva nedovo1jno jasno, dat.a je samo uiputa n.a imen:1ou, gdje je onda dato i objašnjenj-e termina. Tako je, na primjer, priid.jev česteći objašnjen sa učestali, :irteraitivan, uz u:prutu !Ila rič, a pridijev brojlj·iv j·e samo UJYu6ern na ime, gdje je pooehno dato objašnjenje sintagme brojLjivn ime adjektiva . Sarmo u dva-tri s1učiaja odstupili smo od nav·erde!Ilih prind;pa, što se vidii i i•z samoga spillsrka temmina.
Dwblet.ni ter:rnilThi. su pojedinačno objašnjeni na njj,hovom mjestu po abeoodinOIJ:Il redu, bez 1uputa.
U neikoliko slučajeva pojavili su s-e termini u viidu grafijsikih ili fonetskih vall'.".ijanata. Za razliku o0d diubleta, koji su u spisaik: uners.sni na Oldg;orv.air.ajuOOm. aibeced<nOIJ:Il mjestu, njih smo dali samo n•a jeq:nom mjestu, preima abeoednom :r„edu fn~ikventn.ijeg liika, za kojim slijed.i onaj koji je manje frekve:nrt.an.
Odmedlilice su date u .sawemenom lat:in.irčikom pismu i p-raVl()jpisu, ali u ii:iwornarn glasovnom likru. Međutim, svi :primjeri iz teksta ipisani siu u or1g.rnarLnoj grarfiji Pravqpis u p!I'imjer.ima takođe je izvoran. Neka mamj.a •odstupanja SrU, zbog jasnoće teksrta, učinjena kod Uipotrebe :pravorpisnrilh znakova, naro·čito zareza. Iz istog razla.ga su rr.a:mvojene, prema savrerrnenim krit.r:~rr-.iju
mima, sastavljen.o p-isanie riječi. Da me bisrmo nepotrebno oipterećivali teik:st, za primjere smo uizimfil'i,
česro, samo si:ntagime, nekad samo zavisnu rečien:iou, jer je i ona d10volj:na da s,e značenje termina poikia:žie, a 1I1€ikad su isipu:šrten.i pojedini, za značenje t ermina nebitni dijelovi dužih rečenica, što je i označie<no <na odgovarrajućim mjestima.
Abecedni spisak gramatičkih termina
ablativ m. - abll'ltiv /Imadu dativ i ahlatirv brnja vechiostriukoga ina abus ova imeina :/
adjektiv m. - pridjev /Adj,ectivd jednogh dovatnshegina/
adiektiv adj. - v. ime a-dverbio n. ili m. - p-r.ilog, adrverb
/Pnidpostarvgolia se adverbio magis, i maxime; PozLtiv adverbfa dovacrshuje se na e i na ter/
aktiv adj . - ak,Uvan /Fu t;uJ:' I:nfiniita activo.ga; obratit ac:t'ivu constructiru/
akužativ /akuzativ / m. - akuziativ /sta;vgliaju se u A.kuxativ, ol u AbJ;ait·irv: al c;eshe u Akruxaibiv ; Zabi-
lixe.gine I. svarhu Accusa tiva/ besida f. - :rioječ
/~.i bes.ide z besidarrna . . . . . vexe i sastavgliia/
brezredan adj. - ineprarvdlan /Brre2lredna (imena) ne naslidruju nilmje regule/
broi m. - gramatički broj, jedin.ina množj:na - broj .i ednostrruki - •jednrina - broj vechfosrbruiki - množiina
/Brojeva jesu dva Singularis jednosrt:iruki, kad j,e stvar jedna: i plural.is voechios.truk:i, ikad je veche sitvari./
brojljiv adj. v . irme česteći aidj. - uče.stali, iterativan (v.
riči
165
Književni jezik 16/3-4 (1987)
čineći adj. - aktivan /v. r.ič/ članak m. - gramatički član
/Po:z;naju s·e po latinSlkim c;<lanczim hic, haec, hoc!
da·jući m . - dat'i>v D.aJti'V1us - Dajuohi/
dativ m. - datirv /Koja imena dvorashuju se na ma !imadu Daitiv i Abla1tiv na ati'bus, illiiti atis/
delclinacion m. - deklinacija /DJ'ughi DekHillartiiOn gargki; Vocabule paT:Vogh Dek1inationa/
delclinati -miijenjati po padežima, deklini['ati /kad je :ime sastavgleno 'iz dva Nominativa, tada se oba KlekHnajru/
deponent adj. - deponentan /V.ocabule ric;i DepeinelllU/
dio m . dio govorenja - Vln'lta riječi
/Peti Dio govorregna, illit.i P1ri1s:ta:vaki dionstvo n. - particip
/Part1Nci.pium, iilli·ti Dionstvo/ dornorodslci adj. v. ime došast adj . ·-budući /v wime/ dovr§enje n. -111aJsrtavak; za'VII'šetak
/Svi Adjecti:vi jesu triru davarshegna/
dovršivanje n. - nastavak; zarv.rš,etak /DOJV.amshilvagne kax·ova · pert Detklinationa/
futur m: - buduće vrijeme, furtul!' /Go: adi se futur Optathra; F'utur is;togh nac;ina ukawjuchegh/
genitiv m. - geniirtiv /iz•vode se iz poolidgne Shilabe rec;enog Geniitiva/
gerundio n . - gerundi.j /imamo se s1ux!i•t z Gerruindiom; Ima se stav.i,t u rec;ena Gerundia./
glws m. - oblik, forma /Ko:d Ric;i pita se koga je Co:rnjugafaona, kog" je glasa, :i1Uiti lwje je varste; Stavglia se u Infinirt u isto vri!Ille, i glas, u kome je 12rie bila/
glasovit a:dj. - v. slo'VI() govorenje n. - je:z;i>k, gorvor /v. dio/
- rečenica /Kad dojdu u govo:regnu dva .imena Substaintiva, koja na .jednu Sitvar ne gledaju, •ni.t se s Con•juctirvom ve:i.:u ... ./
graditi - grnd1ti, t'Vimi<ti oblike rideči /Gradi se F.uitur Optati•va, i Sadagne v;rime Co1J1Jjuct:iva; Gradd se Parr.tic.irpio Sadagnegh vrimena/
166 I ~ :
ime n. - 1) Termin dosta škokog značenja. Pod tim naziv•om podrazumijevajru se imendce, pr:idj.evri, v1se V['Sta zamjenica, brnjervi i glagolske 1i1menice, zapravo srve v:risrte riječi koje imaju nominaln:u fleksirjru /Kad ime poc;ima od ,sliova glasovitoga; Imeilla koja u Pozirtilv:u dorvarshu:j:u se na usi a) ime supstantivo - imenica /KoHrlm je vlastirtos·ti imena S:ubstantiv.ogh ?/ b) ime adjektiva - prtlddev /Ime Adijectivo, illirti prilagajuche; Od lrol.ilro varsti jesu imena Adjectirva?; drt1uge varnte i nazva:gna imena Adijectivi/ - Interrogatiiva, illiti pitaj.uchia /dmena adjektiva/ - upi1ine zamjenice - Reddirtiva, ill1Lti odgorv&ajruchia - u orvru grupu spad:aj:u posesri:vne, pokazne i od111osne zamdenice - Pofs.esivrum illfiti pofsidujruche /ime adjektivo./ --! :p:risrvojni pridjev
Patrium, illiti DO!Illorodsko - ktetik - Gentile, illiti nawdogrliiV'o - et-nirk - Partitivum, illi.ti razlruggilivo ru ovru grupu su svrrsrtane neke neodr,eđ·ene zamjenice zamjeničik'i prirljev.i. c) Nrumerale Brojlivo /iime adjektiv.a/ - broj kao v:•rste •riječi
- Ordinalia, illiti b.rnjlirva uredna /imena adj ekilirvai - redni bJ'ojervi - Dirsrtriib:utirva, iiHiti .ra:zdirg.Lirva -diij elni brnjoevi - Mulrtirplicativa, Hliti uzmnoxyjuchia - množni brojevi 2) imenica /Imad:u nika imena, kojim od starina daj.e se samo m:usdlw p·Leme ; Ova i!mena Arcus, artus, partus, lacus, specus... imadu Dativ, i Ablatirv broja 'Vechiositrrukoga na ubus/. - Ime zbirajuche - zbia:ma imenica
Ime zazvajuche - orpća imenica Ime vlastirtJo - vlasrtita imenica Ime muscko - i•meni·ca m. roda Ime xensko - imenica ž. 1roda Ime neut'ro - i•menica s. rod.a Ime pr.ipros.tito - prosta, neslo-
Žeilla imenica
- Ime sastavgleno - slo.:žena ime-nica - Dimi.nutiva, illi1ti smainlkaiju chia /imena;/ - dmenka demiallllti'vnog značenja, demiinutiv 3) zaij·edničko Hi opiće ime, apelati:v /Imena misec2ii; Imena poskNa mJUseiki glava; Imena X'ivina; Sva imena czab la/ 4) vlasti.to ime /Imena giradova i k,rag1ev.i111a; Imena naclivena lagiama/
imenujući m. - nominativ /Nomirnativus - Imenijuchi/
impemtiv m. - zaipovjedni 111ačirn, imperatilv /Sadagne vrime Imperativa; lrnk::iv je Infinit activ•i, onaki je Imperatliiv paf sivi/
imperfekt m. - imperfekat /Imperfect istogh na~ina Ukazuj.uchegh/
impersonal adj. - bezličan /rv . .riči indikativ m . - iincli.k:at-i'v
fiu Futum Indikativa/ infinit m. -111esvdeni nač.i:n
/Ri~ sv.anlhenogh na~ina stav.glia se u I111fin1t/
inhoativ, inkoativ aclj. - poč·et111i, inhoativni /v. riči
i.zgovor m . - rečenica
/Sasrtavak jest oni dio gorv.oll'e@na, koi izgoivore s izgo:vorima i beside
z besidam vexe, i sasrtav,glia/ izveden adj. - i1zveden, docivil!'ain
/Pronomina derivata, il'li1td Zaimencz1 i12:1vedeni/
izvođenje n. - tvoriba riječi
/lzvogegne Substanrt;.iva iz imena Aldjeotiv.i/
izvoditi - tvoriti rii.j eči /Imena, lmja se izvode iz ric;i/
iednostruki adj. - v . broj jezik m.9 - jezik
/Vocabule ga1r<;:ke ,uzete u jezik lati111sk1i; imena kQja su latinczi uzel,1 iz gargkogh je2iikaJ
kazati - upućivati na nekJU @ram. osob:inru /hic kaxe pleme musoko; haec pleme ženslko; hoc neutr.o/
kaž. m. - padež
(163-171)
/ostali svi Caxovi osim vokativa; i ova tri Kaxa u broju vechiiasitrukom/
kip m. - lice kao glag,olslk.a kategorija /ima se g1ledat na dovarshegne p:osliidgne shi.labe parvogh krlipa sadagnegh v1rime/
kipljiv adj. - lični glagolislk.i oblilik, glaigolslk.i oblik koji posjediuje katego:ri'jJU lica /Poglavi;te varste .ric;i kipg'1tvi; Ima josc razluc;egna Tlic;i kdpgli,vii/
komparanje n . - :poređenje, stepenOiVanj.e /prid:j.eva i priloga/, kOlffi[laracija /Scto je Comparagne? Od Compara1gna Imena Adjectivi/
komparl1!tiv m. - driugi poredbeni stepen, koonpairativ; pridjev ili pd1og u komparati:Vlu /Osim imana Ad:j1ec;tirvli niikoja druga ne mogu imat Comipairativ; biche Comparati<v musoki, i xens1Jd/
kompozit m. - sfož.ena rigeč, s~oženica !Ovi pak compozilt Elfcio ima P. eHoui, S. elicituml
kompozit adj . - složen /rici kompozite, Hliiti sastav1gil.ene/
kompozito n. - složena dj1eč, sfožend.ca /Rir; fero i sva @negho;va con111Jo12:irta/
konjugacion - konjugacija, pairaidigma glago1sikih ob'lika /Ri~ sum ima svoj osoblirbi C0a1jugatiion; naci@naju se vrimena ~eti-r1i1u Conj1ugatio111a/ ·
konjuganje n. - kon,j.ugaic:i:ja, pll'Omjena g.}a.go~s1Jdh .obl:ilka /nilk.oliko se razliuguje u lmrujugagnu, zato ima baiscka svoj C0111jugation/
konjukcija f. - veznik /Oonjuotia jesu ~etiri varste; Conjunio1Jie v·exuche i sastarv.ghlajuche imadu ovu osobitosrt;/ - Adversativae, illiltti pro;Uiv,eche /konj:ukcije/ - suprotni veznici - Causales, illiiti U2irO:l~gHve - uz-·ročni veznici - CoJJleotiivae, miti sikuip.gliaj.uche -
zaildjučnd vemici - Conjuntivae, vexuche - sastavni veznici
9 Naš nar.oqni jezik autor nd1kada ne određuje odrednicom lllOija znaci nacicnaln.u pripadnost. Najčešće uporbr~bljava prjlog naški, što se može vi1djeti i 1z p~·imjera: i tada se nascki tomar;i ko mfinit. J ·ezik se p0111elk.ald označava i pdrdj.evom naški, kao u primjeriu :. kad na nascki participiO proshastog vrimena dada se
·:ri9 Deponenta . .. i dr .. 167
Književnli jezik 16/3-4 (1987)
- Djsjillnctivae ,illiti rasta:v.gliajuche - .rastav1ni vezn.1c1 - Pos.1Jpozi~1vae, iHHi zapostavgliaj uohe - p ostpozitLvni vezn'ici
konjuktiv m . - k01IJJj1ukt iv /Imperfeikat Qp.tativa i ConđruoUva; Gradi se Futur Ocmjuotiva/
konstrukcija f. - s1in tak1S.i1aka konstrukcija /Na<;·iin za o:braitit aoti v·u Con.sbructiu u PaJ shriu /
korak m . - poredbeni stepen /promiinawagne imena Ard1jectivogh po Ska1i•na m, illiti koraczima /
medumetak m . - .uz·v•iik /.Interject:Lo, illiiti megitUmetak/
misleći adj. - .v. rič muški adj. o-v. pl-eme način m. - 1način, glagolska kategori•ja
/Modus illJti na<;in / Indica:tivus utkazujuchi - ind ikativ Iimperat:i•vus Zapovid.ajuchi - imperat1v OiptaU.vius Xelechi - optaitirv Conjuoti:vus Sastavgliađuch!i - konju:kt<iv Infi111iitivu.s Nes•varshe111i - infirni frv ,
oblik koji nema. oznake lica Modi fi.niti na9ini sva['sheni - određeni obl'ki, oblici koji imaju m::naku lica
načinanje .n. - tvo.rba oblika, tvorba ri:ječi
iNa <;linagn e Oomparativa i Su.perlatirva/
načinati - g,rndi1ti , tvoriti ri:j eči i o bli-ke ri:j .eči
/Kako se n.a9i.gn.a Cororr>arnti:v Superlativ? Na9ignagna ju se ovako; Na9i111at •takva imena up.rav.a .i naredba stanovita dat se ne moxe/
nadvisujući' m. - .superlativ /Superlatiivus nadvfaujuchi./
naredba f. - pravilo /<;etamnaest narndba svairhu &laga•gna/
narodljiv adlj. - v. ime neglasovit adj . - v. s1ov·o nesvršen adj . - v. način, v1r'ime neutri adj. - v. ime, pleme nijedan ni drugi - v. rič nominativ m. - nominativ
/Ka kav je Nominativ, taki ima bit voc.a.Uv u oba dva b.roija; Nominativ neutri broja vecMootrukoga/
odgovarajući adj. - v. ime odnoseći m. - abla·tii.v
168
I Ablait'ivu s - Odnosechi/ Jptativ. m. - .optativ
/Perfect Optativa i Conj1Uctiva/ o svađajući _ m. - akuzativ
/Accuzati·vus - Osvagiajuohi/ participio m. i n. - particip
.1Svaki pair·Uicipiu dekilina se kako ime adjectivo; Svako pimicipio ima SV{)lj·e razli9iito vrime/ -- p.ar•tici1pio v.rimena sadagnegh -pa['ticip pcr-ezenta - pa1rtici1pio prnshasogh v•rimena -perfeilma .par.tici.p pasivnog - participi.o d01shas1Jogh vrimena -paritid,p futura a l{Jtiivnog
pasi'v m . - /.ove ric;·i . . . ne p['omig.nuju se u pafsiv/
pasiv adj. - .pasivan /ni C<i p.afsive; imperativ pafsivil
perfekt m. - prošlo vrijeme, per fekt /P ea:f.ec1t Optativa i ConjtUcitiva; P erfect .nac;i111a ukazujuchegh/
pijatući adj. - v. ime pleme n. ~ giram. rod
pl.erne musdm - muški rod p1eme xeinsko - ženski rod p.leme n eutro - srednji rod
pl1lskvamperfekt m. - rpluskvamperfek;t dawnoprošlo vrij.erne, /G:radi s-e Perfect PLus quamper-fect Infinita/
počim.a1ući adj. v. r!. č poman1ka· iući adj. v. "i č porađajući m . - genitiv
/Geni.tiv.us - Poragia juoM/ poradati - derivfa-ati, izvoditi nove ri
ječi
/Zaimenczi izvedeni, kojd ste poragia1ju od parvostojni/
posidajući - adj. v. ime postavljajući m. - p rvi stepen po.ređe
·~1.ja /pd:dj·ev.a i p r iloga/ PozHi·vous pos.tavgliajuchi
pozitiv m. - pozitiv /P01zitiv j es t ime Adjec·tirvio, koje nit stva[' uzdixe, nit snizuj.e/
prigibanje n. - deklinacija /Dekli1n.aiti0111a illiti prighibagna ima pet /
prigibati - miljernjati riječi po padeži-m a, de kli!Ilkati
prilagajući ardj. v. ime prinoseći adj. - zaimenak priprostit adj. - ;jedn.os;!;avan, prost,.
n esJ.ožen /.ri<;: priprostita, im e pri.pro.stito/
priričak m. - prilog, adverb
N. Goš'ić: PniJog pr01učaiva1njru srbarrii>je sh. gramaUčke terminoiogi;je (163-171)
I Adverbium, illiti Prkic;ak/ pri.stavak m. - p.rijedlog
/P1raepositio. illiti Pdstavak; Pr:is tav,ozi, koj.i slrux-e Akuxatuvu/
procinjajući adj . v. ri:č prominjati-mi•jenjati riječ po oblici
ma (piromi@Il'Uju se po na~inJim, i vrimenim, .i kipov.im/
prominavanje n. - pr-omjena /Comparagne jest piromimavaigine imena Adject:iv-ogh po slaklinam. illiti karaczima/
pronomin m. ·- zamjenica /osim pronomina ipse, koi ima Superlativ irpf si:r11Ues/
prošast adj. - prošli /v. vrJme/ protiveći .aidj. - 1suprofa1n
/v. komjunJ{cija/ prvostojni adj. - korjen1i,t
/v. zaimenak/ rastavljajući - adj. rasta van (v. ko-
niunkcija/ mzdiljiv - a dj . v. ime razlučljiv - add. v. ime regula f. - pravilo
/Regule opchene/ relativ m. -relait-i<vna zamjenica
/Relati•v qui, qua, quod jisipuschia S€
samo kada sto.ii u Nominativu/ rič f. - glagol
/Verbum, illiti Ric;: Ric; jest oni dio govmegna, s k{iim s·e kazuje i govori, a n 'iscto ·ne i·men1uje/ Vembrum achv·um, ric; c;J.nech-i:a; Ri<; activa, illirtJi c;inechia Verbum pass.ivum, ri<; pafsiiva ilHti Tairrpechia Verbum personale, ri<; kirpgliiva
Verbum impersvnale, ric; nekirpgliva Verbum n eutrium, riic; niijedna ni dr,uga, tj. ni c;inechia ni tar1pechia Verbum depo·nens, Ric; Depo;r1Emta Verbum simplex, ·ric; p1irprostilta Venbum c-ompozitum, Ric; saisrtaivglena Venbum inhoativ·um, Ric; poc;hn.ajuchia; Ric;i Incoaiti•ve, Inchoaitive Veirbum medi1t.aiti;vu1m, Ric; mislechia; Ric;i Medi.dative Verbum f.r·equentativ.um, ric; c;estechia
sadanji adj. sadašnji /v. virime/ sastavak m. - vez,niik
/C<Yl1jrtmotio, illitti sastavak{ sastavljajući adj. v. način sa·stavljanje n. - konjugadja
/COIIl jugatio sas>tavgliagne/ skraćenje n . - sinrkopa
/Sinikapa Uli.ti sikrache.@Ile/ ska!in m. - pocedbeni stepen, g>radus
/koga je ska'llina ·i,st·i adjectiv/ skupljajući - zaključan /v. k0il1junk
cij.a/ slaganje n . -- kong.ruencija
/c;etaPnaest Naredba svarhu sJ.agagna/
slovo n. - glas /ako se poshdgne slovo r di@Ile/ slOIV·O gLaisovi.to - samoglasnik, vokal slov·o neg.las-ovito - suglasniJk, kon-
sonant /Kad ~me po~ima od s1ova glasovitoga u ablativu ·StaVlglia se ab .. „ a kad poc;.ima od slova neglaiso1Vitoga staivglia se a .. ./
smanjkajući adj. - demin.u1Ji1van /v. .ime/
superlativ m. - treći po,redb.eni stepen, superlativ; pridjev ili prilog u superlativu /Set o je SUJPeir lativ?; bii1li che Superlati1v i musoki, i xenski/
supin m. - supin /Imaidu . . . . . tri supiina; Od sup ina na umi
supstantiv m. - imeni'ca /Imena koja od Adljecti1va postala su Subs>tantivi; P,rimloghi SUJbstantivi izv,ode se iz nic;i/
supstantiv adij. v . ime svršen ad1j. - v . način, vrime šilaba f. - slog
/po21narju se po dovarrshegn,u poslidnge Shifabe; dovarsrhuje se na Shilabu ori
trpeći adj. - pasivan (v. glas, rrič/ ukazujući adj . - v. načiin upitajući ad.j. - v. ime um.nožava1uci adj. - v . i,me u zrokljiv adj. - uzročain /v. konjunk-
cija/ veće nego svršeno - v. vrime većestruki adj. -v. broj upadak m. - padež
/Caxorva iUiti U1Padaika ima shest u obadva broja/
uredan adj. - .red:n1i /v. ime/ verš m. - sitih; r 0ed, kolol!1a
/Vo.cabule Imena, lm:ja se u ovim vershim U·zdarxe; Vershi ·od Perifecta i Surpima/
169
Knjiiževrui jreik 16/3-4 (1987)
vežući a;dj. -· sastam:i.1 iv. ko1njunkcija vlastit adj. - v. ime vlastitost f. - obilježje, osobhna, svojst
vo /Vla&ti tos,ti Imena Substaniti.vogh ; VlasfiJtosti Rici/
vokabula f. - riječ s:trnnog jezika s prevodOllTI na matermji /Vocabu1'e drugogh DekiinaJtiona; Vocaibule gar9ke uzete u jezik latinski/
vokativ m. - vok.artliv ./Sivi Caxovi osim Vocati,va i:z,vode se iz .. . .!
vrime n. - Vl'i1jeme, glagolsika kategorija Tempus ill'iti vrime Praesens sadagne -- prezen:t P1rneteritum imperfeotum p['oshasto nesvarsheno - ,imperfekat p.raeteriitum perfec,1mm pros has.to svarsheno - perfekt Piraeteritum psrulqu1am pe1'fec.bum proshas,to veche nego svarsheno - pluskvamperfekt
Futu'l"um do1shasrt:o - futur zaimenak m. - za;mje1111ica
/Od koHko su varsti zaimenczi ?/ Pronornina primiti,va illirti zaimencz'i pa;rvostojni PronomiJ1a derivata illirt;i Zaiimenczi iz,vedeni Prnnomen relativum, illiti zaimenczi pir:itnosechi
zaime ,n. - zamjenica /Dnugi dio. Pr.onomen Zaime/
zanikanje n. - negacija, negi1ranje !N egandi zaniikagna/
zbirwjući adj. - v. ime zapostavljajući adj. - pos11ipozith11an
Iv. ko11junkcija/ zapovidajući adj. - v . način zazvajiići adj. - apel.ativan /v. ime/ zlamenovati - znači1ti
/Di, Dis zlamenuje raz;dilivagne/ zlamenje n. - značenje
/'!mi nadostavljaj1u se ostalim dilima za gniovo zlarnegne bogle iztoma-9it/
že/.eći adj. - v . nač-in ženski adj. - v. pleme
Os;novna kaT.aikte:rhstika predia6e:ne građe jesrte naiponedno funikciiomisainj.e nia1nodmih i adaiptLra:niih st:ra1r1iJh t1ermi1na: dionstvo i particip, prigibanje i deklinacion, ukazujući način i indikativ, dofosto vrime i filtur itd.
Narodni ·tarm:im:i su n.aj 16eš,će stvarani ka11kira:nYm1, 0to se n :o ž·; >: 1~i.i·e
niU i iz same građe, rpa :ne6elffil0 1prns0ebno :navo1d:i;ti ta:kve pr:Jmj,ere. Drug u grupu '11„.a1no1dnih termiJna čiJne već gafove l·eklSi:čke jediIT'1ioe nelŠ:eg jezika koj~ma j 1e dato novo, temn:imološko zna6emjoe: brezredan, glas, izgovor, graditi, zlamenovati itd.
Strani ternndmi SJU u stvari rpreu:zeti i 1u irazliči:t.oj mjeri i n.a ra:z;liJčite na-čin.e aidaiptirani rtemn:ini iz graima:tičike temninologij•e latirusk>0g j.ezilka. Nielkad se u njiilhovom glasovDJOm ili marfološlkom abliiku vidi i p01Sreds1tvo talij.anslkag jezika /.akufativ, vierš, kiOIITllpaziJto i d:r./. Za1nfanljivo je da među stranim termi-1ni1ma ima i obHka k.aikvi se i danas, u s,aivr,ememoj našoj termimologiiji uipotrebljav.aj1u : aktiv, pasiv, imperativ, imperfekt, perfekt i dr . Tu .s1pooaj1U i nazivi za padeže, osim za lokartiv, jer ,fog oblilka nema latimski j,ezik, :pa nije hifo potrelbno stva:ratJ ni tenmin.
Naša građa, kao i sliičn:a gr.ađa ±z d:n:ugih gramatika ovoga rtiipa, pok,a-1zujoe da .se ne IIl!OŽie govoriiiti o niekoj sistematski izgrađenoj gr.alffiait'iiokoj t•erminolo;giji, ali se :iQJalk mo~e gorvo1ri:ti o jednoj traiCLiciji koja je p<0srb01jak1. gotovo vijek i po, te izbog toga :za1Služuje veću pažnju .stručnih k11ugova od one
170
N. Goši.ć: Pnilag p:roučavainjru stan.ii•j.e sh. graimamičl\Je terminologi1je (Hi2-171) - ---- - ·- - - - - ·------ - ---
ikoja joj se dosad (p0ikil.ainja1a,10 a ovaj ,prilog treba i shvatiti ik.ao mali doprim100 n.aišoj obavezi da se .is.c~pnije i sisitemaiti:čm:i:je prouči jedan manje pozil'1at i :zaipoot.avljen s~ent našeg kultUirnog nasljeđa.
A CONTRIBUTION TO THE STUDY OF OLDER SERBO-CROAT GRAMMAR TERMINOLOGY
Summary
In this paper, by listing of g•rammar terms f.r.om a n u111kown Latin Grammar .manusc·ript, which has been made after .the model of the famous Giri1gel's Laitin Graimm:ar, a contrirb:ution is gi'Ven ~ the study of our older termino1ogy.
10 Mislimo da je i u j ednom od najnovijih radova o srpslmhr-vatskoj gramatičkoj terminologiji /Mevlida Ka<rcl!dža, Izvori srpskohrvatslce gramatičke terminologije - uloga i mjesto Vuka Karadžića u njenom formiranju i standardizaciji, Sarajevo 1984/ propuštena lijepa p!l·ilika da se detaljnije obradi gra:mati·čka termiine>logija latinskih gramatika 18. i prve polovice 19. vi>jeka, jer se autor pome1I1ute monografi1je zadržava samo na već izučenoj građi iz gramatika Tome Babića i Lovre $}i1:ovdća Ljrubušaka.
4 - Knjliržervni jeziik 171