PLIVA HRVATSKA d.o.o., Prilaz baruna Filipovića 25, 10000 Zagreb, OIB: 44205501677 Tel. + 385 1 372 0000, Faks: + 385 1 37 20 111, E-mail: [email protected]
TEHNIČKO-TEHNOLOŠKO RJEŠENJE
usklađenja postojećih postrojenja tvrtke
PLIVA Hrvatska d.o.o.
na lokaciji Savski Marof
Prilog Zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša u skladu s odredbama
Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08)
Zagreb, veljača 2015. Rev. 3
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 2/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o.
Prilaz baruna Filipovića 25, 10000 Zagreb
OIB: 44205501677
Narudžbenica: IO200495 (APO br. 10-12-411/44)
Broj dokumenta: 25-12-387/44
Vrsta dokumentacije: Tehničko-tehnološko rješenje postojećih postrojenja tvtke
PLIVA Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof
– Prilog Zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
Naziv projekta: Zahtjev za objedinjene uvjete zaštite okoliša za postojeća
postrojenja tvtke PLIVA Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski
Marof u skladu s odredbama Uredbe o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08)
Dokument broj: 25-12-288/44
Projekt izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša (član HEP grupe)
Savska 41/IV, Zagreb
OIB: 83995348543
Radni nalog: RN 002/11-44
Voditelj projekta: Mr.sc. Slavko Ferina __________________________________
Odobrila: Mirjana Čerškov-Klika, dipl.politolog _________________________
direktor
Kontrolirani primjerak 1 2 3 4 5 Revizija 3
Zagreb, veljača 2015.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 3/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
SADRŽAJ
0. Uvod .................................................................................................................................... 5 1. Opće tehničke, proizvodne i radne karakteristike postrojenja ..................................... 5
2. Opis postrojenja................................................................................................................. 6 2.1. Procesi koji se koriste u postrojenju, uključujući usluge (energija, obrada vode...) ........... 6
2.1.1. Pogoni VNS i Sinteza SM1 – kratki opis proizvodnog procesa ................................. 6
2.1.1.1. Pogon Sinteza SM 1 .......................................................................................................... 7
2.1.1.2. Višenamjenska sinteza (Pogon VNS) ............................................................................ 8
2.1.2. Održavanje i opskrba energijom (OiE) .......................................................................... 8
2.1.2.1. Proizvodnja bunarske vode ............................................................................................... 8
2.1.2.2. Proizvodnja pare ............................................................................................................... 9 2.1.2.3. Proizvodnja deionizirane vode, Objekt 38 ........................................................................ 9 2.1.2.4. Proizvodnja pročišćene vode, Objekt 55 ........................................................................... 9 2.1.2.5. Proizvodnja energije za pogon VNS ................................................................................. 9 2.1.2.6. Proizvodnja energije za SM1 .......................................................................................... 10
3. Plan s prikazom lokacije zahvata s obuhvatom cijelog postrojenja (situacija) ................. 11
4. Blok dijagram postrojenja prema posebnim tehnološkim dijelovima ............................... 12 5. Procesni dijagrami toka .......................................................................................................... 14 6. Procesna dokumentacija postrojenja .................................................................................... 17 7. Sva ostala dokumentacija koja je potrebna radi objašnjenja svih obilježja i uvjeta
provođenja predmetne djelatnosti koja se obavlja u postrojenju............................... 18 8. Kriteriji na temelju kojih su utvrđuju najbolje raspoložive tehnike za
usklađenje ......................................................................................................................... 19 8.1. Općenito o rezultatima Analize stanja postojećeg postrojenja .......................................... 19 8.2. Tehničko tehnološka analiza – tehnološko-sanitarne otpadne vode .................................. 20
8.2.1. Karakteristike tehnološko-sanitarne otpadne vode (sustav javne odvodnje) ....... 20
8.2.2. Analiza odabrane tehnologije bazirana na najboljim raspoloživim
tehnikama (NRT) u pročišćavanju otpadnih voda .................................................... 21
8.2.2.1. Općenite aktivnosti s otpadnim vodama prema dokumentu BREF Organic Fine
Chemicals ........................................................................................................................ 21 8.2.2.1.1. Pregled obrada tokova otpadnih voda ....................................................................... 21
8.2.2.2. Tokovi otpada iz proizvodnje aktivnih farmaceutskih supstanci u PLIVI Hrvatska
d.o.o. na lokaciji Savski Marof ....................................................................................... 22
8.2.3. Biološka obrada otpadnih voda .................................................................................... 23
8.2.3.1. Membranski biološki reaktor (MBR) za obradu tehnološko-sanitarnih voda ................. 23 Dizajn membranskog biološkog reaktora na lokaciji Savski Marof ............................................. 24 8.2.3.2. Sažeti opis tijeka procesa ................................................................................................ 24 8.2.3.3. Opis procesa .................................................................................................................... 25 8.2.3.3.1. Predobrada otpadnih voda i egalizacija ................................................................. 26
8.2.3.3.2. Rešetka ...................................................................................................................... 26 8.2.3.3.3. Biološki tretman ....................................................................................................... 26 8.2.3.3.4. Bioreaktori ................................................................................................................ 26 8.2.3.3.5. Prozračivanje i miješanje biološkog procesa ......................................................... 31
8.2.3.3.6. Membransko odvajanje mulja ................................................................................ 31 8.2.3.3.7. Membrane ................................................................................................................. 31 8.2.3.3.8. Membransko čišćenje povratnim pulsima (backpulsing) ..................................... 32
8.2.3.3.9. Otpadni mulj ............................................................................................................. 33 8.2.3.3.10. Emisije u zrak ........................................................................................................... 33 8.2.3.3.11. Popis tvari vezanih uz rad uređaja za obradu otpadnih voda ............................. 34
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 4/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
8.2.4. Praćenje emisija u vode iz postrojenja za biološku obradu otpadnih voda -
MBR .................................................................................................................................. 35
8.2.5. Usklađenost s najboljim raspoloživim tehnikama ..................................................... 37
8.3. Tehničko tehnološka analiza – procesnih plinova i ostalih fugitivnih emisija HOS ......... 38
8.3.1. Karakteristike emisija procesnih plinova i ostalih fugitivnih emisija hlapivih
organskih spojeva ........................................................................................................... 38
8.3.2. Analiza odabrane tehnologije bazirana na najboljim raspoloživim
tehnikama (NRT) ............................................................................................................ 38
8.3.2.1. Općenite aktivnosti s procesnim plinovima (HOS) prema BREF Organic Fine
Chemicals ........................................................................................................................ 38 8.3.2.1.1. Izbor tehnike obrade HOS i emisijske razine (BREF OFC 4.3.5.18) .................. 38
8.3.2.1.2. Smanjenje emisija HOS termičkom oksidacijom/spaljivanjem i
katalitičkom oksidacijom – temeljeno na NRT (BREF OFC 5.2.3.1.3) .................................. 38
8.3.3. Opis projektom planiranog postrojenja za regenerativnu termičku
oksidaciju (RTO) ............................................................................................................ 39
8.3.3.1. Opis procesa predobrade zraka ...................................................................................... 39 8.3.3.2. Regenerativna termička oksidacija – opis procesa ........................................................ 40
8.3.3.3. Kriteriji dizajniranja ....................................................................................................... 45 8.3.3.4. Praćenje emisija u zrak iz postrojenja regenerativne termičke oksidacije (RTO) ......... 47 8.3.3.5. Granične vrijednosti emisija iz postrojenja za termičku oksidaciju procesnih
plinova koji sadrže HOS ................................................................................................ 48
8.3.4. Usklađenost s najbolje raspoloživim tehnikama ....................................................... 49
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 5/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Uvod
Prema Prilogu I. Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) -
Popisu djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i
more, procesi koji se odvijaju u PLIVI Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof - Proizvodnja
aktivnih farmaceutskih spojeva (API) provodi se u pogonima Sinteze (SM1) i Višenamjenske
sinteze (VNS) spadaju u:
- 4.5. Postrojenja u kojima se za proizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda koriste
kemijski ili biološki procesi.
za koje je propisana obveza ishođenja rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.
U skladu s odredbama članka 82. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) izrađena je Analiza postojećeg stanja i
Elaborat o načinu usklađenja postojećeg postrojenja s odredbama Zakona te je navedena
dokumentacija dostavljena uz zahtjev za ocjenu i mišljenje Ministarstvu zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva
Dopisom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Klasa: 351-01/11-
02/587, Ur.br. 531-14-3-11-5 od 22. prosinca 2011. godine) obustavljen je postupak ocjene i
miš1jenja o Analizi stanja za predmetno postrojenje i obveza usklađivanja s najboljim
raspoloživim tehnikama prenesena na Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša.
Istovremeno s postupkom ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postojeća postrojenja
(Pogon SM1 i Pogon VNS) provodio se je postupak izrade Studije utjecaja na okoliš za zahvat
rekonstrukcije i dogradnje postrojenja Pliva Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof. MZOPU je
za taj zahvat izdao Rješenje o zahvatu rekonstrukcije povećanja kapaciteta, izgradnje MBR i
RTO, KLASA UP/I 351-03/11-02/25, URBROJ: 531-14-1-1-18-11-31 od 16. rujna 2011. g. U
nastavku provođenja ishođenja okolišne dokumentacije, MZOiP je donio i Riješenje o
objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za rekonstrukciju i izgradnju postrojenja SM2 izgradnje
MBR i RTO, KLASA UP/I 351-03/11-02/58, URBROJ: 517-12-35 od 12. ožujka 2012. g.
Tehničko-tehnološko rješenje, zajedno sa Zahtjevom za utvrđivanje objedinjenih uvjeta
zaštite okoliša postojećeg postrojenja, čiji je sadržaj propisan Uredbom o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08), podloge su Ministarstvu zaštite okoliša i prirode za
izdavanje Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (okolišne dozvole) u postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenja PLIVE Hrvatska d.o.o. na lokaciji
Savski Marof.
0. Opće tehničke, proizvodne i radne karakteristike postrojenja
Postojeća postrojenja za koja se izrađuje TTR:
a) Pogon Višenamjenska sinteza (VNS) pušten je u rad 1998. godine
b) Sinteza SM1 puštena je u rad 1976. godine
Kapaciteti postrojenja:
a) Pogon Višenamjenska sinteza (VNS): 220 t/god
b) Pogon Sinteza SM1: 64 t/god (Nakon rekonstukcije postrojenja SM1 76 t)
Iskazani su projektirani kapaciteti, dok stvarni ovise o proizvodima, budući da su postrojenja
višenamjenska i proizvodi se mijenjaju prema zahtjevima tržišta.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 6/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Pogon Sinteze SM1 se nalazi na sjeveroistočnom dijelu lokacije Savski Marof, a smješten je u
više objekata.
Proizvodna linija je sastavljena od reaktora, kristalizatora, centrifuge, sušnice ili filter sušnice,
filtera, crpki, mlina/ mikronizera i sistema za opremanje ili transport .
Oprema je izrađena od emajla ili nehrđajućeg čelika.
Uz proizvodni objekt su: radionica i kompresorska stanica za pripremu medija (komprimirani
zrak, rashladni medij, vakuum, omekšana voda); plinska stanica ; skladište za opremu i rezervne
dijelove; prostori za prihvat krutih i tekućih sirovina, spremnici tekućih sirovina i matičnih
lugova sa tankvanama, prostor privremenog sakupljanja otpada; objekt za predtretmane
otpadnih voda (neutralizacija i egalizacija).
Pogon VNS smješten je na sjeveroistočnom dijelu lokacije Savski Marof na kojem su prostori za:
prijem tekućih sirovina, glavna proizvodna zgrada s laboratorijem i uredima, postrojenja za
hidriranje, spremnički prostor sa tankvanama, priprema energenata, postrojenje regeneracije
otapala, predobrada otpadnih voda.
Proizvodna linija pogona VNS sastavljena je od reaktora, kristalizatora, centrifuge i vakuum
sušnice ili filter sušnice, pumpe, mlina i uređaja za opremanje.
Oprema je izrađena od emajla ili nehrđajućeg čelika.
Na lokaciji posluje više gospodarskih subjekata.
Osim Plive SM to su:
Adria servis d.o.o., tvrtka koja u prostorima u vlasništvu Plive obavlja usluge čišćenja
prostora i transporta,
Hospira Zagreb d.o.o. za proizvodnju aktivnih farmaceutskih proizvoda biološkim
procesima, koja je vlasnik dijela tvorničkog kruga te
Kvasac d.o.o. za proizvodnju svježeg i suhog kvasca i pekarskih dodataka, koja je
također vlasnik dijelova prostora lokacije.
Nakon potpunog odvajanja Hospire Zagreb d.o.o. (1.12.2013.) postrojenja Plive SM, Adria
servisa i Luxora na lokaciji Savski Marof imaju zajedničke infrastrukturne sustave vodoopskrbe
i odvodnje te se stoga i navode u Zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša,
dok Kvasac d.o.o. ima odvojenu infrastrukturu te podaci za ovu tvrtku nisu analizirani.
1. Opis postrojenja
1.1. Procesi koji se koriste u postrojenju, uključujući usluge (energija, obrada
vode...)
1.1.1. Pogoni VNS i Sinteza SM1 – kratki opis proizvodnog procesa
Pogon Sinteza SM1 je dizajniran za šaržnu i kampanjsku proizvodnju aktivnih farmaceutskih
spojeva kemijskim reakcijama: oksidacije, reduktivnog cijepanja, amidiranja, diazotacije,
substitucije, kopulacije, kloriranja, kondenzacije i Michelove adicije te fizikalnim operacijama
odvajanja, sušenja, mljevenja i mikronizacije. Slijedi kratak opis i blok dijagram procesa
proizvodnje farmaceutskih proizvoda u SM1, dok su sve tehnološke jedinice, objekti, skladišta i
ostali tehnološki povezane aktivnosti ukratko opisani u točci C.3 Zahtjeva za utvrđivanje
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Odvodnja i predobrada otpadnih voda, prihvat i pranje
procesnih plinova te skladištenje i zbrinjavanje otpada iz navedenih proizvodnih procesa u SM1
obrađeni su u poglavlju E (E.1.2, E.2.2. i E.4) Zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 7/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Proces proizvodnje može se općenito podijeliti na pripremu proizvodnje (sirovina), proizvodnju
(kemijske reakcije i kristalizacije), finalizaciju proizvoda (izolaciju, sušenje i opremanje), obradu
matičnih lugova i regeneraciju otapala, predobradu otpadnih voda i postupanje s otpadom.
Proizvodne linije su tipski sastavljene od reaktora, filtera, kristalizatora, centrifuge, sušnice ili
filter sušnice, mlina/mikronizera i opreme za opremanje proizvoda.
1.1.1.1. Pogon Sinteza SM 1
Proizvodnja API-a u pogonima VNS i SM1 je složen tehnološki proces sastavljen od više
međusobno povezanih tehnoloških operacija i tehnika:
- Prijema i pripreme sirovina i otapala
Prijem tekućih sirovina – tekuće sirovine se zaprimaju iz lokacijskih spremnika
putem distribucijskog cjevovoda u pogonske spremnike ili se dostavljaju u
originalnoj ambalaži proizvođača (bačve) ili u kontejnerima u pogon gdje će biti
korištene (u količini dnevne ili vikend potrebe).
Doziranje tekućih sirovina u reaktore se provodi putem cjevovoda iz pogonskih
spremnika ili transportom pomoću vakuuma ili pumpe iz bačvi u dozirnu
predlošku, od kuda se gravitacijski ispuštaju u reaktor.
Priprema krutih sirovina se provodi u čistim kabinama sa laminarnim strujanjem
zraka gdje se pripreme točne količine krutih sirovina potrebne za proces te se u
originalnom pakiranju od proizvođača postavljaju na mjesto korištenja tj šaržiranja.
Šaržiranje krutih sirovina se provodi kroz usipne koševe, pomoću uređaja za
šaržiranje krutina PTS (Powder Transfer System) ili pomoću lijevaka za šaržiranje uz
lokalnu ventilaciju i ispod mobilnih uređaja s laminarnim strujanjem zraka.
Prazna kontaktna ambalaža nakon šaržiranja se izdvaja i tretira kao opasni otpad.
- Reakcije
Pogon VNS: redukcija – reduktivno cijepanje, diazotacija supstitucija, kopulacija,
Friedel–Crafts reakcija, oksimacija, Beckmannova pregradnja, hidriranje Eschweiler-
Clark reakcija, oksidacija,
Pogon Sinteza SM1: redukcija – reduktivno cijepanje, amidacija, diazotacija
supstitucija, kopulacija, Michaelova adicija, kloriranje, kondenzacija, oksidacija
Tablica 1. Kratki opis važnijih reakcija
REAKCIJA KRATKI OPIS
Redukcija
(reduktivno
cijepanje)
Redukcija je bilo koji proces u kojem se elektronima dodaju atomu.
Oksidacijski broj se smanjuje, tj. postaje negativniji. Reduktivno cijepanje
znači pucanje lanca ili prstena uz izdvajanje molekula.
Oksidacija U kemijskom smislu oksidacijom naziva otpuštanje negativnog električnog naboja, što se ostvaruje prijelazom valentnih elektrona s
atoma, iona ili molekula druge tvari.
Diazotacija Diazotacija je reakcija primarnih arilamina s nitritima, po mogućnosti s
natrijevim nitritom, u vodeno kiseloj otopini.
Supstitucija Reakcija zamjena jednog atoma ili skupine drugim atomom ili skupinom.
Kopulacija Zamjena dušika nekim atomom ili skupinom pri čemu dušik ostaje u nastalom spoju.
Aminiranje To je elektrofilna aromatska supstitucija koja omogućava sintezu
monoaciliranih proizvoda iz reakcije arena i acil klorida ili anhidrida.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 8/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Za svaki API reakcije su određene proizvodnim postupkom ovisno o kemizmu nastanka
proizvoda:
- Kristalizacija. Postupak nastajanja kristala iz reakcijske otopine pod utjecajem
temperature, pH vrijednosti ili dodatka kristalizacijskog sredstva (kemikalije ili gotovog
proizvoda).
- Izolacija. Odvajanje nastalih kristala od matičnih lugova pomoću tlaka, vakuuma ili
centrifugalne sile.
- Regeneracija otapala iz procesa kristalizacije i izolacije. Proces destilacije ili ekstrakcije
pri čemu se odvajaju otapala iz matičnih lugova, radi ponovnog korištenja u procesu ili
zbrinjavanja
- Sušenje. Proces uklanjanja vlage iz kristala vakuumom ili propuhivanjem dušikom uz
grijanje.
- Mljevenje/mikronizacija. Proces dobivanja određene veličine kristala mehaničkom
promjenom fizikalnih karakteristika kristala
- Pakiranje. Proces razvagivanja dobivenih suhih kristala u PE vreće (koje se nalaze u
bubnjevima) provodi se u kabinama sa laminarnim strujanjem zraka ili u prostorijama s
kontroliranim uvjetima radi zaštite radnika i sprječavanja kontaminacije proizvoda.
1.1.1.2. Višenamjenska sinteza (Pogon VNS)
Pogon VNS je kao višenamjenska sinteza dizajnirano za šaržnu i kampanjsku proizvodnju
aktivnih farmaceutskih spojeva uobičajenim kemijskim reakcijama oksidacije, reduktivnog
cijepanja, supstitucije, kopulacije, oksimiranja i hidriranja te nekim specifičnim kao što su
Friedel-Craftova, Escheiler-Clark reakcija i Beckmannova pregradnja. Uz kemijske reakcije,
odvija se cijeli niz fizikalnih operacija kao što su odvajanja (odjeljivanje, dekantiranje, filtracija,
centrifugiranje), sušenje i mljevenje. Pogon je smješten u više objekata. Slijedi kratak opis i blok
dijagram procesa proizvodnje farmaceutski proizvoda u VNS, dok su sve tehnološke jedinice,
objekti, skladišta i ostali tehnološki povezane aktivnosti ukratko opisani u točci C.3 Zahtjeva za
utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša.
1.1.2. Održavanje i opskrba energijom (OiE)
U Pogonu OiE obavlja se više procesa koji omogućuju opskrbu električnom energijom vodom i
parom ostalih pogona Pliva Hrvatska d.o.o. SM, ali i drugih korisnika na lokaciji Savski Marof,
te distribuciju električnom energijom. Pogon je smješten u više objekata. Ovdje su opisani glavni
proizvodni procesi, dok su odvodnja, emisije u zrak i zbrinjavanje otpada navedene u sklopu
poglavlja E.
1.1.2.1. Proizvodnja bunarske vode
Na lokaciji Savski Marof postoji osam bunara iz kojih se dubinskim crpkama kapaciteta 25 l/s i
30 l/s crpi voda iz podzemlja. Iz bunara sistemom cjevovoda voda se distribuira do vodocrpne
stanice u sklopu koje se nalaze dvije crpke kapaciteta 130 l/s, dvije crpke kapaciteta 50 l/s
hidrofor i sistem za kloriranje. Putem distribucijskog cjevovoda iz vodocrpne stanice voda se
distribuira po cijeloj lokaciji.
Prije distribucije sirova voda se dezinficira pomoću uređaja Belo Zon Typ CDKa 420 putem klor
dioksida koji se dozira u granicama od 0,2 do 0,4 mg/l slobodnog klora.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 9/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Bello zon uređaj radi sa standardnim koncentriranim kemikalijama (kloridna kiselina EN 939,
33% i natrijev klorit EN 938, cca 25% iz kojeg proizvodi ClO2 (21- 420 g/h, zavisno o
potrebama). Bunarska voda poslije kloriranja je kvalitete vode za piće, a služi kao sanitarna
voda, kao tehnološka voda u raznim izmjenjivačima topline, kao ulazna voda u proizvodnji
deionizirane i purificirane vode te kao protupožarno sredstvo.
1.1.2.2. Proizvodnja pare
Kao gorivo za potrebe proizvodnje pare isključivo se koristi prirodni plin. U izvanrednim
prilikama kad to nije moguće koristi se ekstra lako loživo ulje iz autocisterne. Na lokaciji Pliva
SM nema spremnika za skladištenje ekstra lakog lož ulja (ELLU).
KOTLOVNICA, objekt 38
Novi kotao LUZI GE 120/12 (snage 8,164 MWt) za proizvodnju 8 barske pare
(proizvođača Luzi Impianti Termici, Via Bergamo 5 – 21047 Saronno, Italija); kapaciteta
12 tona pare/sat, a kao ulazni energent koristi zemni (prirodni) plin (u daljnjem tekstu
kotao Luzi).
Napomena: Prethodno je za proizvodnju suho zasićene 8 barske pare korišten kotao
BKG 80 (također na prirodni plin), koji je demontiran u listopadu 2009.
KOTAO BKG 100 (snage 8,154 MWt) za proizvodnju 8 barske pare, kao ulazni energent
koristi zemni plin i ima mogućnost korištenja ekstra lakog loživog ulja (iz autocisterni) u
slučaju smanjene isporuke ili prekida opskrbe plinom.
1.1.2.3. Proizvodnja deionizirane vode, Objekt 38
Proizvodnja deionizirane vode odvija se u pogonu sa reverzibilnom osmozom. Deionizirana
voda se koristi za potrebe proizvodnje pare u kotlovnici. Osnovna sirovina je bunarska voda, a
u procesu proizvodnje deionizirane vode koristi se sol (NaCl) za regeneraciju neutralnih
omekšivača i antiskalant za uklanjanje ostatnog klora. Sve sirovine u procesu proizvodnje
odnosno regeneracije neutralnih omekšivača doziraju se zatvorenim sistemom što osigurava
njihovu sigurnu manipulaciju.
1.1.2.4. Proizvodnja pročišćene vode, Objekt 55
Proizvodnja pročišćene vode odvija se u pogonu sa reverzibilnom osmozom. Osnovna sirovina
je bunarska voda kvalitete pitke vode, koja se nakon predfiltracije omekšava u automatskom
pogonu za neutralnu ionsku izmjenu koji se regenerira s NaCl. Nakon toga se prerađuje
reverzibilnom osmozom uz dodatak potrebnih aditiva (natrijevog bisulfita i natrijeve lužine).
Za dezinfekciju se koristi vodikov peroksid 30 % koji se ručno ulijeva u posudu.
Pročišćena voda koristi se u pogonu VNS te u pogonu Sinteza SM1.
1.1.2.5. Proizvodnja energije za pogon VNS
ENERGANA Pogona VNS, objekt 54 - E
U pogonu energane proizvode se komprimirani zrak, rekuperirana voda (RW), hlađena voda
(CW), dekarbonizirana voda i zagrijava ili hladi rashladno/ogrijevni medij (Terminol).
Pogonom rukuju za to educirani strojari energetskih postrojenja. Pogon je vlasništvo pogona
VNS.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 10/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
1.1.2.6. Proizvodnja energije za SM1
ENERGANA SM1, objekt 18a
U pogonu energane proizvode se komprimirani regulacijski zrak, vakuum, rashladni medij te
dekarbonizirana voda. Pogonom rukuju za to educirani strojari energetskih postrojenja. Pogon
je vlasništvo Sinteze SM1.
Napomena: Opis sustava odvodnje otpadnih voda i Uređaja za smanjenje emisija otpadnih
voda te postojeći Uređaji za smanjenje emisija u zrak i vode dani u točki E.1 i E.2 Zahtjeva za
utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postojeće postrojenje PLIVA Hrvatska d.o.o. –
Lokacija Savski Marof.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 11/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
2. Plan s prikazom lokacije zahvata s obuhvatom cijelog postrojenja (situacija)
Slika 1. Smještaj PLIVE Hrvatska d.o.o. u odnosu na okolna naselja
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 12/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
3. Blok dijagram postrojenja prema posebnim tehnološkim dijelovima
Slika 2. Smještaj objekata i opreme u krugu PLIVE Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 13/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Planirana lokacija uređaja za biološku
obradu otpadnih voda
Planirana lokacija SM2
Planirana lokacija RTO
Slika 3. Mikrolokacije zahvata unutar postojećeg tvorničkog kruga
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 14/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
4. Procesni dijagrami toka
Slika 4. Blok dijagram proizvodnog procesa Pogona SM1
na zbrinjavanje
O3-SKL
O1-SM
Obrada procesnih
plinova
Poglavlje E 1.2
Sredstvo za apsorpciju i
neutralizaciju
Z1-SM1
K1-KMO
K1-KMO
Z5-SM1
Šaržiranje sirovina i
otapala
Reakcija
Redukcija –
reduktivno cijepanje
Amidacija
Diazotacija
Substitucija
Kopulacija
Michaelova adicija
Kloriranje
Kondenzacija
Oksidacija
Izolacija
Kristalizacija
Mljevenje /
Mikronizacija
Pakiranje
Sirovine
Otapala
Matični
lugovi Regeneracija
Predobrada otpadnih
voda
Poglavlje E 2.2.2
Sušenje
Z3-SM1
Z4-SM1
Otprašivanje
Z6-SM1
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 15/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Slika 5. Blok dijagram proizvodnog procesa Pogona VNS
Šaržiranje sirovina i
otapala
Reakcija
Redukcija – reduktivno
cijepanje
Diazotacija
Substitucija
Kopulacija
Friedel –Crafts reakcija
Oksimacija
Beckmannova pregradnja
Hidriranje
Eschweiler-Clark reakcija
Oksidacija
Izolacija
Kristalizacija
Mljevenje
Pakiranje
Obrada procesnih
plinova
Poglavlje E 1.2.
Sirovine
Otapala
Regeneracija
Z1-VNS
K1-KMO
Sredstvo za apsorpciju
O1-VNS
O2-VNS
O3-SKL
O1-SM
NA
ZBRINJAVANJE
Matični
lugovi
Sušenje
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 16/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Slika 6. Blok dijagram proizvodnog procesa u Pogonu VNS (Objekt 4b) – Hidriranje
Sirovine
Otapala
Šaržiranje sirovina i
otapala
Reakcija:
Hidriranje
Pakiranje
(tekući intermedijer
u kontejner)
Obrada
procesnih
plinova
Poglavlje E 1.2.
Z2-O4B
Predobrada otpadnih
voda od pranja Poglavlje E 2.2.2
(samo egalizacija)
K1-KMO
K1-
KMO
Sredstvo za
apsorpciju
O1-VNS
O2-VNS O1-SM
NA ZBRINJAVANJE
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 17/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
5. Procesna dokumentacija postrojenja
Tablica 2. POPIS SOP TAPI SM kojima se dokazuje uključivanje aspekata okoliša u uobičajene
radne postupke
Oznaka SOP-a Naziv radnog postupka
SIN
TE
ZA
SM
1
SOP000873/2 Uputa za promjenu filtarskog sredstva na sušnici
TS000440/1 Uputa za čišćenje kritičnih i manje kritičnih proizvodnih prostora
SOP001839/2 Uputa za čišćenje i pranje ARA-e
TS000377/1 Uputa za promjenu filtarskih sredstava i temeljito pranje procesnih
filtera i centrifuga
SOP002118/1 Uputa za čišćenje sušnice iznutra
SOP002857/1 Uputa o kratkim uputama i oznakama u pogonu Sinteza SM1
TS000507/1 Zbrinjavanje svih vrsta tehnološkog otpada iz tehnoloških procesa i
otpadnog mulja iz procesa obrade otpadnih voda
TS000076/3 Uputa za kretanje materijala i osoblja
K-SM-017/UR-01/7 Uputa o radu i održavanju objekata za odvodnju i uređaja za obradu
otpadnih voda
K-SM-071/UR-01/1 Privremena uputa za rad sustava za egalizaciju otpadnih voda pogona
VNS i SM1
SOP001079/2 Rad s tekućim sirovinama
SK
LA
DIŠ
TE
SM
TS000369/4 Putovi kretanja otpada i rashod polaznih sirovina i pakirnog materijala
u skladištu
TS000236/2 Uputa za rad na skladištu zapaljivih materijala te rashladnog sustava i
tankvane u Savskom marof
TS000101/3 Skladištenje polaznih sirovina i pakirnog materijala
TS000023/3 Uputa o rasporedu uskladištenja polaznih materijala u skladištu SM
TS000190/2 Uputa za rad sa uređajima i strojevima u skladištu
TS000197/2 Uputa za rukovanje otrovima i korištenje zaštitnih sredstava i opreme
TS000235/2 Uputa za prijevoz opasnih tvari
Lipanj 2011 Plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja-lok.S.Marof
Lipanj 2011 Interni pravilnik o radu i održavanju objekata za odvodnju u TAPI
skladištu
Lipanj 2011 Operativni plan interventnih mjera u slučaju iznenadnog onečišćenja
voda-skladišta
VN
S
TS000502/1 Uputa za kretanje osoblja
TS000652/1 Uputa za skladištenje i zamjenu filtara u pogonu VNS
TS000457/2 Obrada otpadnih voda i sustavi kanalizacija pogona
TS000451/3 Putovi kretanja materijala i otpada
TW000456/1 Uputa za rad aparature – VNS – oprema u polju ADFG
TS000503/1 Postupak s polaznim i pakirnim materijalima, intermedijerima i gotovim
proizvodima u pogonu VNS
OiE
NABA-UE-UPU-
001/01
Nabava usluga za potrebe održavanja, investicija, zaštite okoliša,
zdravlja i sigurnosti
O-8232-01/1 Zaprimanje, skladištenje i izdavanje maziva
OU-4004-001/5 /
SOP003542/2 Uputa o gospodarenju s otpadom u Plivi
OZS-RP-U-009/2
...SOP003871/1 Uputa o postupanju s opasnim tvarima
SOP002126/2 Uputa za postupanje s otpadnim filtrima na KVG sustavima
TS000435/2 Rukovanje s otpadnim uljima
SOP002990/1 Uputa za proizvodnju i distribuciju vode na lokaciji Savski Marof
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 18/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Oznaka SOP-a Naziv radnog postupka
TS000002/1 Uputa za proizvodnju i distribuciju pare na lokaciji Savski Marof
TS000006/1 Uputa o postupku na precrpnoj stanici za otpadne vode kod visokih
voda Save
TS000025/2 Provedba preventivnih pregleda i podmazivanja
OU-4004-002/2
....SOP003721 Uputa o gospodarenju s otpadnim mazivim uljima
RU-4004-005/1 ...
SOP003689/1
Uputa o postupanju s neopasnim otpadima na lokaciji SM
RU-4004-003/2 ...
SOP003580/2
Uputa o zaprimanju otpada u skupljalište otpada (SO)
RU-4004-006/2 ...
SOP003635/1
Uputa o postupanju s neopasnim otpadom na lokaciji PbF
TS000370/1 Čišćenje u prostorima energetike TAPI
6. Sva ostala dokumentacija koja je potrebna radi objašnjenja svih obilježja i uvjeta
provođenja predmetne djelatnosti koja se obavlja u postrojenju
Popis dokumentacije sustava upravljanja okolišem za PLIVU HRVATSKA d.o.o., lokacija Savski
Marof.
Tablica 3. Dokumenti koji proizlaze iz zakonskih zahtjeva RH iz područja zaštite okoliša
NAZIV DOKUMENTA
1. Operativni plan interventnih mjera u slučaju iznenadnog i izvanrednog onečišćenja voda na
lokaciji Savski Marof:
2. Plan rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
za lokaciju Savski Marof
3. Pravilnik o zbrinjavanju svih vrsta otpada iz tehnološkog procesa i otpadnog mulja iz procesa
pročišćavanja otpadnih voda za lokaciju Savski Marof
4. Pravilnik o korištenju vode iz bunara kod raznih hidroloških stanja i u raznim vremenskim
razdobljima
5. Planovi gospodarenja otpadom
Tablica 4. Dokumenti koji proizlaze iz zakonskih zahtjeva RH iz područja zaštite na radu i
sigurnosti
Redni
broj Dodatni dokumenti
1. Plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja
2. Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije
3. Pravilnik o zaštiti od požara
4. Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija
5. Unutarnji plan zaštite i spašavanja
6. Obavijest o prisutnosti malih količina opasnih tvari u postrojenju (18.11.2010.)
7.
Rješenje Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Služba za društvene djelatnosti,
Ispostava Zaprešić, KLASA: UP/I -540-02/07-01/46; URBROJ: 238-05-10/1-07-2 od 20.3.2007.
godine u vezi ispunjavanja propisanih uvjeta glede prostora uposlenika i zaštite na radu za
korištenje opasnih kemikalija koji se koriste u proizvodnji farmaceutskih supstanci u
pogonu VNS, Sinteza SM1 i Skladištu sirovina za proizvodnju TAPI Hrvatska na lokaciji
Savski Marof, u Prigorje Brdovečko, Prudnička c. 98.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 19/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Redni
broj Dodatni dokumenti
8.
Rješenje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, KLASA: UP/I -543-04/07-10/01; URBROJ:
534-08-01/3-07-5 od 13.7.2007. godine za korištenje vrlo otrovnih kemikalija, osim opasnih
kemikalija u plinovitom stanju za lokaciju Savski Marof.
9. Rješenje kojim se Pliva Hrvatska d.o.o. ovlašćuje da može obavljati osposobljavanje vlastitih
radnika za rad na siguran način.
10. GMP
7. Kriteriji na temelju kojih su utvrđuju najbolje raspoložive tehnike za usklađenje
7.1. Općenito o rezultatima Analize stanja postojećeg postrojenja
Prethodno provedena Analiza stanja za postrojenja PLIVA Hrvatska d.o.o. – Lokacija Savski
Marof (APO dok. br. 25-10-1567/46) utvrdila je neusklađenosti s najboljim raspoloživim
tehnikama (NRT) u dijelu emisija hlapivih organskih spojeva (HOS) u zrak i kvalitete
tehnološko-sanitarnih otpadnih voda na izlaznom oknu lokacije u sustav javne odvodnje.
Na lokaciji u Savskom Marofu nalaze se dva pogona za proizvodnju osnovnih aktivnih
farmaceutskih spojeva i hlapivi organski spojevi su značajni dio njihovih emisija u okoliš, a u
uskoj su vezi s kvalitetom ispuštenih voda i količinom zbrinutog otpada.
Uređaji za smanjenje emisija u zrak u stvari su uređaji za pranje plinova (skruberi,
neoksidativne tehnike obrade plinova) koji uklanjaju HOS iz struje izlaznog plina premještajući
ih u otpadne vode (pri tome mijenjajući njihov sadržaj - TOC, KPK i BPK5). U konačnici su to
opet fugitivne emisije za koje su temeljem Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih
tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07), propisane granične vrijednosti za postrojenja koja
troše više od 50 t HOS godišnje.
Potencijalna neusklađenost s NRT javlja se također u slučajevima kad se koriste otapala koja su
slabo topiva u vodenim otopinama (koje koriste skruberi) i u slučajevima kad se koriste otapala
koja nose oznake iz Članka 77. stavka 1. alineje 2. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07) čije su granične vrijednosti 2 mg/m3 uz
protok od 10 g/h koje se teško postižu!
Neusklađenost kvalitete tehnološko-sanitarnih otpadnih voda na izlaznom oknu – ispustu
lokacije u sustav javne odvodnje, koja se prije svega očituje kroz visoke vrijednosti KPK i BPK5
dokazane provedenim bilanciranjem u Analizi stanja, dovedena je u vezu s uređajima za
obradu emisija u zrak – skruberima. Visoka opterećenja KPK i BPK5 uzrokovana su otapalima
koja se uklanjaju iz struje procesnog plina u količinama koje stvaraju znatno opterećenje u
vodama (i do 50%).
Obje neusklađenosti s najbolje raspoloživim tehnikama riješit će se primjenom tehnike
regenerativne termičke oksidacije (RTO) za obradu procesnih plinova i tehnikom obrade
otpadnih voda u membranskom biološkom reaktoru (MBR). Uz primjenu ostalih NRT kao što
su razdjeljivanje tokova, ponovno korištenje otapala i drugih, postižu se željene granične
vrijednosti.
Obje tehnike izabrane su kao najbolje raspoložive tehnike nakon analize prednosti i nedostataka
predloženih NRT i izrade bilanci emisija u okoliš (zrak, vode) za proizvode koji čine glavno
opterećenje te nakon sveobuhvatne analize provedivosti, fleksibilnosti i ekonomičnosti.
Tijekom trajanja ovog postupka izgrađeni su i pušteni u rad RTO postrojenje (listopad 2013.) i MBR
uređaj za biološku obradu otpadnih voda (srpanj 2014.g.).
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 20/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
7.2. Tehničko tehnološka analiza – tehnološko-sanitarne otpadne vode
7.2.1. Karakteristike tehnološko-sanitarne otpadne vode (sustav javne odvodnje)
Tehnološko-sanitarne otpadne vode PLIVE Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof ispuštaju se
razdjelnom kanalizacijom u sustav javne odvodnje (prvo preko ispusta KMO1 a od 6. kolovoza
2009. preko ispusta K1-KMO). Čiste oborinsko rashladne vode se ispuštaju u prirodni vodotok,
potok Gorjak kroz ispust V1-KO. Tehnološko-sanitarne otpadne vode se ispuštaju u sustav
javne odvodnje nakon predobrade koja se sastoji od egalizacije, taloženja i regulacije pH, te
obrade u MBR.
Otpadne vode se sastoje od sljedećih glavnih tokova:
- Matični lugovi (kao otpadne vode) iz proizvodnje prethodno se obrađuju u pogonu na
egalizaciji i neutralizaciji, po potrebi prolaze i proces regeneracije otapala, a
azitromicinske otpadne vode i proces oksidacije.
- Otpadne vode nakon odvajanja otapala iz otpadnih voda, što se postiže postupcima
regeneracije otapala (striperi i kolone), ostatak se ispušta u egalizaciju.
- Svi vodeni ostaci, vode pranja te ostale tehnološke otpadne vode nastale tijekom
proizvodnih operacija.
- Vode s povećanim udjelom suspendiranih čestica, nakon taloženja, tekući dio se dalje
transportira u lokacijske egalizacijske spremnike gdje se miješaju s ostalim pogonskim
otpadnim vodama raznih stupnjeva opterećenosti.
- Vode iz uređaja za pranje plinova (skrubera, samo u slučaju kvara RTO), koje nisu
prošle egalizaciju;
- Sanitarne otpadne vode koje se pridružuju prije ulaska na izlazno Kontrolno mjerno
okno K1-KMO, kako je navedeno i u Zahtjevu),
- Onečišćene rashladne vode iz rashladnih tornjeva.
Tablica 5. Karakteristični parametri onečišćenja vode i godišnje opterećenje (parametri prema
Vodopravnoj dozvoli) 2009., 2010. i 2011. s usrednjenim vrijednostima
Oznaka
mjesta
ispuštanja
Mjesta
nastanka
otpadnih voda
Ukupna dnevna
količina (m3/dan)
i protok (m3/h)
Vrste i
karakteristike
onečišćujućih tvari
Koncentracija
(mg/l)
Godišnje
emisije
(t)
K1- KMO
ispuštanje
u sustav
javne
odvodnje
VNS,
Sinteza SM1 i
ostali
Srednje vrijednosti
724 m3/dan
30,2 m3/h
pH 8,3 -
KPK (mg/l) 582 153,7
BPK5 (mg/l) 345 91,1
SO4 (mg/l) 74 19,5
NO2-N (mg/l) 0,28 0,1
Cl- (mg/l) 607 160,4
Fenoli (mg/l) 0,29 0,08
Ni (mg/l) <0,05 0,01
Naknadno ili konačno pročišćavanje takvih otpadnih voda svrstano je u tzv. «end of pipe»
tehnologije, odnosno u postupke kontrole onečišćenja. U slučaju PLIVE Hrvatska d.o.o., to
obuhvaća i prevenciju i kontrolu onečišćenja voda na mjestu nastanka, s obzirom da se prije
primjene pročišćavanja otpadnih voda primjenjuju procesne NRT koje utrošak i onečišćenje
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 21/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
otpadnih voda svode na minimum. Zbog toga je bilo moguće odabrati membranski biološki
reaktor (MBR) u pročišćavanju otpadnih voda kao odgovarajuću najbolju raspoloživu tehniku.
Za tretman otpadnih voda iz proizvodnje aktivnih farmaceutskih tvari, predviđeno je korištenje
odgovarajućih najboljih raspoloživih tehnika (NRT) ili njihovih kombinacija, u ovisnosti o
vrstama proizvodnje i karakteristikama otpadnih voda (BREF OFC, poglavlje 5.)
Interni sustav odvodnje (razdjelni sustav odvodnje) PLIVA Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski
Marof, predviđen je za prihvat onečišćenih tehnoloških i sanitarnih otpadnih voda zasebnim
odvodnim cjevovodima, obradu u membranskom biološkom reaktoru (MBR) te ispuštanje u
javni sustav odvodnje grada Zaprešića i preko gradskog uređaja za obradu otpadnih voda, (u
budućnosti preko gradskog uređaja za biološku obradu otpadnih voda) u prirodni prijemnik –
rijeku Savu. Čiste oborinsko-rashladne vode ispuštaju se u potok Gorjak i nastavno u rijeku
Savu.
Uređaj za biološko pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda (MBR) PLIVA Hrvatska d.o.o. na
lokaciji Prudnička cesta 54, 10291 Prigorje Brdovečko, predviđen je za biološko pročišćavanje
tehnološko-sanitarnih otpadnih voda, biološku obradu aktivnim muljem, uključujući
nitrifikaciju i denitrifikaciju, odnosno procese uklanjanja dušika i djelomičnu digestiju mulja, a
prije daljnje obrade mulja/odvodnjavanja.
MBR proces odvijat će se u dva stupnja pročišćavanja (mehanički – I. stupanj i biološko-kemijski
– II. stupanj). Pročišćavanje će se provesti do vrijednosti pokazatelja kvalitete otpadne vode za
ispuštanje u sustav javne odvodnje (definiranih Vodopravnom dozvolom Klasa: UP/I325-04/10-
04/399; Ur.broj: 374-25-4-11-9. od 18.05.2011.), kao KPK: 700 mg/l, BPK5: 250 mg/l).
Detaljnu analizu rada MBR uređaja sa svrhom optimiranja procesa biološkog pročišćavanja
provodi se testiranjem na Pilot postrojenju prije izgradnje i puštanja u upotrebu novog
postrojenja (pilotiranje započelo u studenom 2011.). Pilot postrojenje sastoji se od svih tehničko-
tehnoloških elemenata kao i realni (full scale) MBR uređaj.
Sukladno smjernicama IPPC dokumenata (BREF OFC , Reference Document on Best Available
Techniques for the Manufacturing, Organic Fine Chemistry, August 2006) provedena je usporedba
planirane tehnologije pročišćavanja otpadnih voda PLIVE Savski Marof s preporučenim NRT.
7.2.2. Analiza odabrane tehnologije bazirana na najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) u
pročišćavanju otpadnih voda
7.2.2.1. Općenite aktivnosti s otpadnim vodama prema dokumentu BREF Organic Fine
Chemicals
7.2.2.1.1. Pregled obrada tokova otpadnih voda
Analizom predložena najbolja raspoloživa tehnika - membranska biološka obrada (MBR)
otpadnih voda, namijenjena je obradi tokova otpadnih voda koje sadrže odgovarajuće organsko
opterećenje nastalo u procesima proizvodnje, pranja i čišćenja. Uzevši u obzir da su prethodno
razmotrene mogućnosti promjena u tijeku proizvodnje, minimalizacije i prevencije utjecaja,
zamjene otapala i ostale metode prevencije uvelike ograničene specifičnošću same proizvodnje
aktivnih farmaceutskih spojeva, razmatrane su tehnike vezane uz upravljanje emisijama,
razdvajanje tokova voda i predtretmana prije obrade vode na biološkom reaktoru.
Da bi se osigurali uvjeti stabilnog i efikasnog rada biološkog uređaja, tokovi otpadne vode
moraju se prethodno razdvojiti prema vrstama, predobraditi i ujednačiti (hidraulički i u
sastavu).
Posebni tokovi otpadnih voda koji nisu pogodni za biološko pročišćavanje izdvajaju se i
odvojeno obrađuju ili zbrinjavaju kao otpad (npr. spaljivanjem). Kako bi se osigurao stalni
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 22/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
ulazni nivo opterećenja neophodan za stabilnost biološkog pročišćavanja otpadnih voda (što je
više moguće), sva se voda prikuplja u tampon volumenu (egalizaciji). To može često učinkovito
smanjiti toksičnost na razinu na kojoj neće negativno utjecati na rad biološkog uređaja.
Spaljivanje
Ostale vode
Precipitacija
Kemijska oksidacija
Mokra oksidacija kod sniženog tlaka
Mokra oksidacija
Biološki uređaj
za obradu
otpadnih voda Egalizacija
Ionska izmjena
Ekstrakcija
Adsorpcija
Striping
De stilacija
Filtracija
Slabo biorazgradivo Teški metali
Toksično/inhibirajuće Izrazito visoki tereti
Emisije otpadnih voda
Slika 7. Primjena tehnika obrada otpadnih voda iz proizvodnje aktivnih farmaceutskih spojeva
7.2.2.2. Tokovi otpada iz proizvodnje aktivnih farmaceutskih supstanci u PLIVI Hrvatska
d.o.o. na lokaciji Savski Marof
Tablica 6. Tokovi otpada iz proizvodnje aktivnih farmaceutskih supstanci u PLIVI Hrvatska
do.o.o. na lokaciji Savski Marof
Sadašnje stanje Buduće stanje BREF
Tok otpadnih voda ovisno o vrsti
opterećenja, obrađuje se i
zbrinjava spaljivanjem ili se nakon
predobrade i egalizacije ispušta u
sustav javne odvodnje.
Tok otpadnih voda ovisno o vrsti opterećenja,
obrađuje se i zbrinjava spaljivanjem ili se nakon
predobrade i egalizacije vodi na biološki uređaj
za obradu otpadnih voda ako je teret po svojem
sadržaju pogodan za bioeliminaciju.
Tehnike 4.3.1.1,
4.3.1.2, 4.3.1.4,
4.3.1.5 i 4.3.1.6
u BREF OFC
dokumentu
Izlazni plinovi (anorganski i
organski) se zbog topivosti u vodi
peru u skruberima. Apsorbirani
organski teret miješa se s ostalim
vodama lokacije i ispušta u sustav
javne odvodnje.
Izlazni plinovi koji sadrže HOS tretiraju se
termičkom oksidacijom u odgovarajućem uređaju
(RTO). Anorganski plinovi peru se u postojećim
skruberima, nastale vode se po potrebi
neutraliziraju, egaliziraju i upućuju na uređaj za
biološku obradu.
Tehnike
4.3.1.7 i 4.3.5.7
u BREF OFC
dookumentu
Organski ostaci
Ako su pogodni za destilaciju
regeneriraju se i ponovno koriste
Organski ostaci, pogodni za destilaciju
regeneriraju se i ponovno koriste na lokaciji ili
izvan nje. Ostaci destilacije se nakon predobrade
Tehnike
4.3.3 i 4.3.4
u BREF OFC
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 23/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Sadašnje stanje Buduće stanje BREF
na lokaciji ili izvan nje. Ostaci
destilacije se spaljuju (jer sadrže
koncentrirane ostatke nečistoća iz
prijašnjih operacija) ili se ispuštaju
u interni sustav tehnološko-
sanitarne kanalizacije.
Kondenzacija HOS iz reaktora
provodi se indirektnim hlađenjem
nakon separacije. Kondenzat se
sprema za ponovno korištenje, a
ostatak se dalje obrađuje ili
spaljuje, zavisno o svojim
karakteristikama.
obrađuju u biološkom uređaju.
dookumentu
Tok otpadnih otapala
Glavnina tokova otpadnih otapala
(tekućeg otpada) sastavljena je od
smjese otapala i matičnica koje se
ne mogu razdvojiti, oporabiti i
ponovno upotrijebiti.
Upotrijebljena otapala koja se ne mogu ponovno
koristiti u procesu uputit će se na termičku
obradu – iskorištenje njihove na nekom drugom
mjestu.
Tehnika
4.3.5.7
u BREF OFC
dokumentu
7.2.3. Biološka obrada otpadnih voda
Poslije primjene odvajanja i obrade tokova koji sadrže halogenirana otapala, biološki aktivne
tvari te sulfatnih i nitratnih kiselinskih ostataka (NRT 5.2.4.1 u BREF OFC dokumentu) koji se
obrađuju izvan lokacije kao otpad (npr. spaljivanjem), za tako separirane vode, najbolje
raspoloživa tehnika je biološka obrada. Primjenjuje se za obradu voda koje sadrže uglavnom
biorazgradivo organsko opterećenje.
7.2.3.1. Membranski biološki reaktor (MBR) za obradu tehnološko-sanitarnih voda
Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda primjenom MBR (Membranski Bio Reaktor) tehnologije
je najsuvremenije rješenje sa sljedećim prednostima:
- visoka učinkovitost,
- znatno manji prostor za uređaj bez neugodnih mirisa,
- brza izgradnja uređaja zbog jednostavne konstrukcije,
- kapaciteti od 500 do 500.000 ES (i više).
MBR je tehnologija koja pripada grupi separacijskih procesa, biološkom obradom s aktivnim
muljem. Mehanička predobrada otpadnih voda prilagođena je zahtjevima bioloških procesa koji
se odvijaju unutar bio-reaktora.
Proračuni jedinice za obradu voda izrađuju se za određen broj reaktora uređaja uzevši u obzir
karakteristične oscilacije količina i kakvoće dotoka na uređaj, a kako bi parametri efluenta na
izlazu iz uređaja uvijek bili u granicama zadanih.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 24/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Dizajn membranskog biološkog reaktora na lokaciji Savski Marof
Dizajn postrojenja za pročišćavanje MBR temelji se na podacima koji se odnose na karakteristike
ulaznih voda i hidrauličke protoke te na zahtjevima za kvalitetu tretirane otpadne vode (Tablica
7.). Dizajn membranskog biološkog reaktora za PLIVU Hrvatska d.o.o. provodi se na temelju
aktualnih analiza ulaznih voda i aktualne proizvodnje i uzima u obzir planirano povećanje
proizvodnje nakon rekonstrukcije i dogradnje postojećih kapaciteta višenamjenske sinteze.
Konačni dizajn procesa bit će definiran nakon provedenih istraživanja na Pilot postrojenju, a
predloženi sustav tretmana je dizajniran da zadovolji zahtjeve krajnje kakvoće efluenta kako je
navedeno u Tablici 6. MBR sustav je dizajniran za tretman tokova otpadnih voda nakon
prethodne lokalne obrade, uključujući i jedinicu za egalizaciju.
Planirani/projektirani protok i kvalitetu kombinacije tokova otpadnih voda koje iz proizvodnih
pogona dolaze na MBR uređaj osiguravat će predtretmani koji se sastoje od razdvajanja tokova i
prikladne obrade (uglavnom fizikalno-kemijske) ovisno o rezultatima ispitivanja (destilacije,
neutralizacije, sedimentacije i na kraju egalizacije). MBR uređaj za obradu otpadnih voda
projektiran je za sadašnje potrebe obrade tehnološko-sanitarnih otpadnih voda i planirani
razvoj kapaciteta proizvodnje API na lokaciji, a sa svrhom postizanja GVE u izlaznoj vodi
prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10) za ispuštanje u
javni sustav odvodnje.
7.2.3.2. Sažeti opis tijeka procesa
Sustav membranskog biološkog reaktora je dizajniran za biološku obradu aktivnim muljem,
uključujući nitrifikaciju i denitrifikaciju kao procese uklanjanja dušika, suhe tvari/odvajanje
tekućina i djelomičnu digestiju mulja, a prije daljnje obrade mulja - odvodnjavanja.
Dizajniran je za otpadnu vodu koja je prethodno tretirana u postojećim objektima PLIVE
(postupci su opisani u poglavlju E.2.2.2 Zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša) i sastoji se od bioloških spremnika za uklanjanje organske tvari i
nitrifikacije/denitrifikacije, membranske zone uz korištenje membrana za tekuće/kruto
odvajanje i spremnika za digestiju (starenje) mulja. Zrak iz biološkog dijela se skuplja i prije
ispuštanja tretira u bio filtrima.
Blok dijagram procesa prikazana je na slici u nastavku.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 25/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
BioreactorTanksMembrane
Tanks
SludgeHolding
Tank
WastedSludge
RecirculatedMixedLiquor
PermeatetoDischarge
SpentCleaning
Chemicals
Pre-
treatment and EQ tanks
InfluentWastewater
SludgeDewatering
Digesting
DewateredSludgefor Disposal
Centrate
Air
Air Scour
NaOCl
CitricAcid
Air
Polymer
Screen
Screeningsfor Disposal
Screen
BackwashforDisposal
Antifoam
water
Off- gas to bio-filter
Odlaganje ostataka s
rešetke
Zrak
NaOCl
Filtrat
za ispust
Spremnici predtret. i egalizacije
Rešetka Spremnik bioreaktora
Recirkulacija miješane
tekućine
Biofiltar izlaznog plina
Sredstvo protiv
pjene
Limunska
kiselina Povratno
pranje
rešetke
Otpadni mulj
Zrak
Ulaz otpadne
vode
Centrifuga
Zrak
Polimer Spremnik za
mulj
Isušivanje mulja i
digestija
Isušeni mulj za odlaganje
Potrošene kemikalije
za
čišćenje
Voda
Membranski spremnik
Slika 8. Shematski blok dijagram procesa membranskog bioreaktora
Tokovi otpadnih voda će se sakupljati u egalizacijskom spremniku odakle će se kontinuirano
dozirati pumpanjem preko fine rešetke u sustav membranskog biološkog reaktora.
Otpadna voda će se pumpati u recirkulacijski kanal, gdje će ravnomjerno teći u dvije paralelne
linije bioreaktora. One se sastoje od pred anoksičnog, aerobnog i post anoksičnog reaktora. Iz
bioreaktora, smjesa će biti pumpana u membranske distribucijske kanale, gdje će protok biti
ravnomjerno raspoređen između tri membranska spremnika. Smjesa vode i mulja će od
membranskih spremnika teći gravitacijski u recirkulacijski kanal bioreaktora i natrag na pred
anoksični reaktor. Višak mulja, iz membranskih spremnika, bit će aerobno stabiliziran u
aerobnom digestoru mulja, prije nego što će biti poslan na objekt za isušivanje mulja. Mulj će se
isušiti na sadržaj oko 20 % suhe tvari i zbrinuti spaljivanjem. Uklonjena voda će se vratiti u
recirkulacijski kanal.
Svi spremnici i reaktori MBR uređaja će biti natkriveni i zatvoreni. Izlazni zrak iz natkrivenih i
zatvorenih prostora će se prikupljati putem zajedničke ventilacije i usmjeriti u bio filtere za
uklanjanje HOS koji su prisutni u vodi i izvor su neugodnih mirisa. Izlazni plin iz bio filtera
ispuštat će se u atmosferu kroz dimnjak, a njegov sastav s obzirom na HOS će biti u skladu s
GVE u zrak.
7.2.3.3. Opis procesa
Slijedi opis procesa obrade vode u sustavu membranskog biološkog reaktora.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 26/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
7.2.3.3.1. Predobrada otpadnih voda i egalizacija
Tokovi otpadnih voda najprije prolaze predtretman, koji uključuje destilaciju, neutralizaciju,
oksidaciju, sedimentaciju i egalizaciju. Nakon egalizacije otpadna voda će se pumpati u novo
postrojenje membranskog biološkog reaktora.
Egalizacijski spremnik na samom MBR postorjenju služit će za dodatno miješanje kako bi se
osigurala potpuna homogenost sastava otpadnih voda. Razina vode u tim spremnicima
održavat će se između maksimalnog i minimalnog nivoa. Egalizacijski spremnik će također biti
opremljen osjetilom razine, pH i temperature.
7.2.3.3.2. Rešetka
Nakon egalizacije, kombinirani tok otpadne vode će se pumpati u kontinuiranom protoku kroz
fino sito (0,8 mm automatski filtar) u MBR sustav. Nakupljeni otpadni materijal sa sita
periodički će se uklanjati ispiranjem i odvoditi u aerobni digestor mulja. Otpadna voda će se
gravitacijski uvoditi u recirkulacijski kanal iz kojeg će se jednoliko razdijeljivati na dvije
paralelne linije bioreaktora. Svaka linija će se sastojati od predanoksičnog, aerobnog i post-
anoksičnog reaktora.
7.2.3.3.3. Biološki tretman
U predanoksičnoj zoni odvija se djelomična denitrifikacija nitrata nastalih u aerobnoj zoni
(recirkulacija smjese vode i mulja iz aerobne zone – unutranja recirkulacija). Iz predanoksičnog
reaktora smjesa vode i mulja gravitacijski će otjecati u aerobnu zonu gdje će se odvijati
oksidacija amonijaka do nitrata. Iz aerobne zone tok će gravitacijski otjecati u postanoksičnu
zonu. Iz bioreaktora će se smjesa vode i mulja pumpati u distribucijski kanal membrana odakle
će se tok jednoliko raspodijeliti na tri membranska spremnika.
U slučaju protoka otpadne vode nižeg od 600 m3/dan, radit će samo jedna linija bioreaktora.
Aerobni reaktori opskrbljivat će se kisikom putem puhala zraka na temelju mjerenja količine
otopljenog kisika u vodi. Zrak će se putem difuzora raspršivati u obliku mjehurića kroz
reakcijsku smjesu u aerobnom bioreaktoru. U predanoksičnoj i postanoksičnoj zoni u
reaktorima odvijat će se miješanje mehaničkim mješalima bez aeracije. Radi nužnosti smanjenja
ukupnog dušika u efluentu, u postanoksičnoj zoni će se odvijati naknadna denitrifikacija uz
dodatak vanjskog izvora ugljika. U ovu svrhu koristit će se metanol. Ako će biti potrebno, u
recirkulacijski kanal će se dodavati sredstvo protiv pjenjenja.
7.2.3.3.4. Bioreaktori
Smjesa vode i mulja će iz membranskih spremnika gravitacijski otjecati u recirkulacijski kanal
nazad u predanoksičnu zonu/reaktore. Otpadni mulj iz membranskih spremnika će se aerobno
stabilizirati u aerobnom digestoru za mulj prije slanja na odvajanje vode u dekanteru. Mulj će se
sušiti do cca. 20% sadržaja suhe tvari te zbrinjavati spaljivanjem. Izdvojena voda iz mulja će se
vraćati u recirkulacijski kanal.
Biološki proces je projektiran na rad pri starosti mulja od približno 40 dana. Ova starost mulja je
utvrđena kao prikladna za predloženi sustav obrade otpadnih voda kojom bi se ostvarilo
zadovoljavajuće uklanjanje organskog ugljika i dušika pri razumnom volumenu bioreaktora i
koncentraciji aktivnog mulja (7.000 – 10.000 mg/l) koja neće uzrokovati ubrzano obraštanje
membrana (engl. membrane fouling). Ova koncentracija aktivnog mulja (MLSS) u reaktoru
održavat će se stalnim uklanjanjem suvišnog mulja u spremnik za aerobnu digestiju.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 27/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Svi spremnici i reaktori MBR sustava će biti zatvoreni, a procesni plinovi iz njih će se skupljati i
odvoditi na obradu na biofiltre kako bi se iz njih uklonili HOS spojevi i neugodni mirisi.
Obrađeni procesni plinovi iz biofiltara će se ispuštati u zrak kroz dimnjak. U Tablici 7. dani su
osnovni parametri MBR sustava.
Tablica 7. Osnovni parametri MBR sustava prema podacima proizvođača
PARAMETAR JEDINICA VRIJEDNOST
Broj linija 2
Ukupno hidrauličko vrijeme zadržavanja u reaktoru dan 6,25
BPK5 opterećenje kg BPK5/dan 3000
KPK opterećenje kg KPK/dan 6720
Koncentracija aktivnog mulja (suspendiranih tvari) u
smjesi vode i mulja (MLSS) mg/l 7.000-10.000
Koncentracija biomase (hlapive frakcije suspendirane tvari)
u smjesi vode i mulja (MLVSS) mg/l 5.000-8.000
F/M* - BPK g BOD/g-VSS/dan 0,05-0,1
F/M* - KPK g KPK/g-VSS/dan 0,1-0,2
Vrijeme zadržavanja mulja (SRT) Dan 30-50
Neto proizvodnja/prino biomase/mulja g-SS/g-BPK 0,34
Otpadni mulj/brzina prirasta mulja m3/dan (0,8% SS) 90-110
Radni volumen bioreaktora m3 7500
Aerobni volumen m3 5500
Volumen predanoksične zone m3 1500
Volumen postanoksične zone m3 500
Teoretska potreba za kisikom kg O2/h 350
Ukupni protok zraka Nm3/h 12.500
Snaga puhala kW 370
Radna razina vode u bioreaktoru(max) m 5,6
Minimalna razina vode m 0,5
AEROBNA DIGESTIJA
Volumen spremnika za aerobnu digestiju m3 500
Ukupni protok zraka Nm3/h 650
MEMBRANSKI SUSTAV
Radni volumen po spremniku m3 55
Minimalna radna razina vode m 3,5
Broj membranskih komora 3
Broj instaliranih kazeta u komori 2
Maksimalan broj modula po kazeti 48
Ukupna površina membrana m2 5.300
F/M – omjer količine „hrane“ (supstrat) koja ulazi u proces i mikroorganizama u aeracijskom spremniku
Na Slici 9. prikazana je dispozicija MBR sustava, a na Slici 10. njegov 3D prikaz.
Tokovi medija u MBR sustavu s uređajima i opremom prikazani su na Slici 11.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 28/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Slici 9. Dispozicija MBR postrojenja
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 29/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Slici 10. 3D prikaz MBR postrojenje
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 30/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Slici 11. Tokovi medija u MBR postrojenju
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 31/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
7.2.3.3.5. Prozračivanje i miješanje biološkog procesa
Biološka aeracija se temelji na potrebama za oksidaciju ugljika (BPK) i dušika pri zahtjevima za
maksimalno opterećenje. Spremnici bioreaktora su dizajnirani s 5,6 m dubine tekućine i svaki je
opremljen aeracijskim rešetkama s finim mjehurićima i navedena količina aeracije će
istovremeno pružiti potrebnu količinu miješanja kako bi se osigurala homogenost u aerobnim
bioreaktorima u svako doba.
Dva puhala zraka će osiguravati zrak iz rešetke difuzora finih mjehurića u aeracijskim
spremnicima pri čemu će svaki ventilator opskrbljivati 6.250 Nm3/h zraka za svaki od dva
biološka reaktora.
Pred- i post anoksične zone rade bez aeracije kako bi efikasno obavile denitrifikacijski proces pa
će miješanje tih zona osigurati mehaničke mješalice.
U cilju dobave dijela nitratnog opterećenja u pred anoksičnu zonu, smjesa otpadne vode i
aktivnog mulja se recirkulira iz aerobnih zona u pred anoksične zone (unutarnja recirkulacija).
7.2.3.3.6. Membransko odvajanje mulja
U Membranskom biološkom reaktoru se za odvajanje krutina (biomase, odn. aktivnog mulja) iz
tekuće otpadne vode, koristi membranska tehnologija odvajanja faza. Smjesa otpadne vode i
aktivnog mulja se pumpa iz svake post anoksične zone na membrane putem distribucijskih
kanala mješovite recirkulacije. Iz distribucijskih kanala smjesa otpadne vode i aktivnog mulja
teće gravitacijski na 3 paralelna membranska spremnika.
Ultra filtriracijske membrane koje se koriste za odvajanje biomase od pročišćene vode su
podijeljene u 3 spremnika/vodilice membrana. Membranski spremnici/vodilice će biti izgrađeni
od betona, uz odgovarajući epoksi premaz. Iz membranskih spremnika, mješovita tekućina će
biti recirkulirana natrag na biološki reaktor gravitacijom kroz recirkulacijski kanal.
Membranska jedinica sastoji se od više kazeta koje su vezane zajedno i spojene na zajedničko
zaglavlje i procesnu pumpu.
7.2.3.3.7. Membrane
Membranski dio MBR sustava sastojat će se od 3 membranska spremnika/komore koji će
sadržavati po 2 membranske kasete, a svaka kaseta može sadržavati maksimalno 48
membranskih modula. Smjesa vode i mulja protjecat će kroz membranske spremnike te će se
gravitacijski recirkulirati u recirkulacijski kanal gdje će se miješati sa sirovom otpadnom vodom
čime će se ostvariti značajno razrijeđenje ulaznog toka i time smanjiti koncentracija
potencijalnih inhibitora biološkog procesa.
Membrane se proizvode u diskretnim jedinicama pod nazivom "moduli". To su osnovni
gradivni blokovi od membranskih sustava koji se pakuju u višestrukim grupama kako bi se
osmislila „kazeta“. Takva kazeta za otpadne vode može sadržavati do 48 modula.
Kasete svake komore su povezane sa zaglavljem permeata (vode izdvojene iz smjese mulja i
vode) kojim se on odsisom pumpi odvodi iz sustava te se njime dovode kemikalije za čišćenje
membrana. Pumpe pemeata stvaraju vakuum koji izvlači permeat izvana prema unutra kroz
membransko vlakno, a na površini membrana se zadržavaju krute tvari. Kasete su također
spojene s cijevi za dovod zraka kojim se preko difuzora provodi čišćenje zrakom radi
sprečavanja akumulacije krutih tvari na membranama. Sustav je projektiran na dovođenje zraka
u ciklusima: 10 sekundi aeracije-10 sekundi bez aeracije.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 32/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Membranski sustav je projektiran tako da osigurava kontinuirani rad i onda kada je jedna
membranska komora podvrgnuta čišćenju ili redovnom ili izvanrednom održavanju/remontu.
7.2.3.3.8. Membransko čišćenje povratnim pulsima (backpulsing)
Svi nosači u pogonu rade u ponavljajućem ciklusu filtracije. On se sastoji od dvije faze: crpljenja
(filtriranja, isušivanja) vode kroz membrane nakon čega slijedi kratki period s protustrujnim
(backpulsing) povratnim pulsom. Samo jedan nosač u momentu biti će pod normalnim
uvjetima, a drugi u režimu povratnog pulsa.
Pod određenim uvjetima i karakteristikama mulja, povratni puls je bitna sposobnost za
održavanje membrane čistom. Ova značajka omogućuje fleksibilan, pouzdan sustav izvedbe
tijekom normalnog rada.
Povratno pranje se postiže reverzibilnim režimom rada pumpe – protok filtrata će kroz
membranu istjerati čestice koje su se nakupile na površini membrane ili unutar vlakana.
Tijekom ciklusa povratnog pulsa, membrane su isprane iznutra prema van za 30-60 sekundi
svakih 10-15 minuta.
Održavanje i čišćenje
Za vrijeme potpuno automatiziranog postupka čišćenja, dobava iz membranskih spremnika je
zaustavljena, zatvaranjem odgovarajućih vrata u membranski nosač za potrebe čišćenja.
Spremnik je dreniran, to je 60 m3/h namijenjenih za odvodnju – pumpanje otpadnog mulja
držanjem ispusnog ventila spremnika otvorenim u recirkulacijski kanal. Tijekom razdoblja od
manje od 1 sat, oko 500 mg/L natrijevog hipoklorita ili 2000 mg/L limunske kiseline se pumpa
kroz membrane u redovitim impulsima i zatim se na kraju ispere čistom vodom. To će se
provoditi automatski jednom svaki tjedan.
Kada je ciklus održavanja i čišćenja dovršen, mješovita tekućina se vraća ponovno u spremnik,
neutralizirajući preostali klor. Slično kao i postupak povratnog ispiranja, učestalost i trajanje
mogu biti optimizirani kao odgovor na radne uvjete i kvaliteta prinosa u spremnik.
Kemijsko čišćenje za oporavak
Čišćenjem za oporavak je potrebno vratiti propusnost membrane kada membrana postaje
prepreka , odn. kada se pore začepe krutim česticama. Oporavak čišćenjem treba započeti kada
se propusnost spusti na manje od 50 % početne stabilne propusnosti. Pretpostavlja se da će
oporavak čišćenjem biti potreban svakih šest (6) mjeseci.
Kemikalije za čišćenje koje se obično koriste za natapanje membrane su 1.000 mg/l natrijevog
hipoklorita (NaOCl) za uklanjanje organskih obrasta i 2.000 mg/l limunske kiseline za
uklanjanje anorganskih kontaminanata. Kazete se čiste in-situ, jedan po jedan nosač, dok ostali
rade. Za vrijeme čišćenja, nosač je izoliran od ostatka MBR sustava, koji radi normalno.
Spremnik membrane se crpi (odvodi) prenoseći miješanu tekućinu od membranskog spremnika
natrag na glavu postrojenja putem recirkulacije pomoću pumpe za odvod otpadnog mulja.
Membranski spremnik je ispunjen s filtratom i isušen za pranje preostalog mulja iz spremnika.
Kemikalije za čišćenje se pumpaju u spremnik kroz membrane slično kao kod održavanja
čišćenjem i konačno se filtrat koristi za potapanje membrana do vrha spremnika kako bi se u
potpunosti potopila membranska vlakna. Membrane su tada potopljene u otopinu za čišćenje
(1.000 mg/l natrijevog hipoklorita ili 2.000 mg/l limunske kiseline) na razdoblje od 6-12 sati.
Smjesa aktivnog mulja i vode se dodaje u spremnik na kraju razdoblja potapanja kako bi se
pomoglo u neutraliziranju preostalih kemikalija i sadržaj spremnika se pumpa natrag na
zaglavlje postrojenja, čime se eliminira potreba za kemijskom neutralizacijom.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 33/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Otpadni mulj
Višak mulja iz membranskih komora odvodi se u aerobni digestor mulja koji je projektiran na
uklanjanje oko 30% hlapive (organske) frakcije mulja (VSS) kako bi se mulj stabilizirao i izbjegli
neugodni mirisi. Zrak za aeraciju dovodit će se putem puhala. Spremnik će ujedno služiti i kao
izvor dodatne biomase za bioreaktor. Mulj će se u spremniku zadržavati 4-6 dana do provedbe
potpune aerobne digestije, a zatim će se odvoditi na odvodnjavanje/dehidraciju.
Odvodnjavanje mulja
Za odvodnjavanje mulja predviđena je centrifuga (dekanter) projektirana na 5 dana (10 sati
dnevno) tjednog pogona. Za sušenje mulja u dekanter će se dodavati otopina polimera. Mulj će
se sušiti do 15 - 20% sadržaja suhe tvari te će se zbrinjavati spaljivanjem. Muljevi iz biološke
obrade industrijskih otpadnih voda koji sadrže opasne tvari spadaju u opasni otpad (katal. br.
19 08 11*) i zbrinjavanje može biti fizikalno-kemijskom obradom (s ciljem mijenjanja njegovih
kemijsko-fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a mogu biti: neutralizacija, taloženje,
ekstrakcija, redukcija, oksidacija, dezinfekcija, centrifugiranje, filtracija, sedimentacija, reverzna
osmoza i derivatizacija, termičkom obradom ili kondicioniranjem i odlaganjem na odlagalište
opasnog otpada. Dnevna količina otpadnog mulja iznosit će maksimalno 5 – 7 tona. Odvojena
voda skupljat će se u spremniku volumena 2 m3 i iz njega vraćat u recirkulacijski kanal. Osušeni
mulj transportirat će se pužnim transporterom u zatvoreni kontejner volumena do 32 m3
(odnosno na način da ispiranjem isti ne može dospjeti u površinske ili podzemne vode)
Predviđena su 3 zatvorena metalna kontejnera (jedan za punjenje, jedan koji čeka odvoz mulja i
jedan rezervni). Otpadni mulj će se zbrinjavati putem osobe ovlaštene za zbrinjavanje ove vrste
otpada slanjem na spaljivanje, što je u skladu s propisima o gospodarenju otpadom (Uredba o
kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, NN
50/05, 39/09).
7.2.3.3.9. Emisije u zrak
Svi spremnici će biti betonske konstrukcije i premazani korištenjem FRP pokrova. Svi plinovi
koji izlaze iz sustava (uglavnom zrak, CO2 i neki hlapivi organski spojevi HOS) će se sakupljati
u zajednički sustav i tretirati u namjenskom biofilteru. Izlazni plin iz biofiltera će biti ispuštan u
atmosferu putem dimnjaka.
Procesni plinovi iz cijelog sustava obrađivat će se na biofiltrima (2 za bioreaktore i 1 za
membranske spremnike i aerobni digestor mulja). Biofiltri će biti punjeni plastičnim inertnim
punilom kako bi se pospješio biološki rast na njihovoj površini. Voda će recirkulirati odozgo
kroz filter kako bi se osigurali vlažni uvjeti. U recirkulacijski tok dodavat će se otopina
nutrijenata, dušika (urea) i fosfora (fosfatna kiselina) kako bi se osigurao optimalan biološki
rast. Povremeni ispusti (blowdovn) odvodit će se u recirkulacijski kanal i dalje u bioreaktore, a
dodatna voda (make-up) osiguravat će se iz vodovoda.
Tretirana struja plina će biti emitirana preko dimnjaka u zrak. Pojedinosti su opisane u Tablici 8.
Tablica 8. Parametri ispusta u zrak iz MBR procesa
Visina
(m)
Izlazni promjer
(m)
Ispušni plinovi
protok (Nm3/h)
Radno vrijeme
(h/god)
Ispušni plinovi -
Temperatura (°C) max.
12 0,7 8000 8760 25
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 34/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
7.2.3.3.10. Popis tvari vezanih uz rad uređaja za obradu otpadnih voda
Vrste tvari vezane uz rad uređaja za obradu otpadnih voda (ulaz u uređaj) mogu se podijeliti u
nekoliko skupina:
- influent odnosno otpadna voda koja ulazi u uređaj,
- sredstva za čišćenje membrana metodom povratnog ispiranja,
- sredstva za redovno čišćenje membrana (engl. maintence cleaning),
- sredstva za periodičko čišćenje membrana (engl. recovery cleaning),
- fosfatna kiselina nužna za odvijanje bioloških procesa u reaktoru,
- metanol kao izvor vanjskog ugljika u post-anoksičnoj zoni gdje se denitrificiraju ostatni
nitrati,
- sredstvo protiv pjenjenja,
- polimer za dehidraciju mulja.
Karakteristike influenta (projektni parametri postavljeni od stane nositelja zahvata ponuđaču
tehnologije) dane su Tablici 9. za dvije situacije:
- stanje postojećeg postrojenja spojenog na uređaj za obradu otpadnih voda i uređaj za
obradu procesnih plinova (regenerativni termički oksidator) uz maksimalnu proizvodnju,
- stanje nakon izgradnje novog pogona za proizvodnju aktivnih farmaceutskih pripravaka
SM2, a koji će biti spojen na uređaj za obradu otpadnih voda i uređaj za obradu procesnih
plinova (regenerativni termički oksidator) uz maksimalnu proizvodnju. (Riješenje o
objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za rekonstrukciju i izgradnju postrojenja SM2
izgradnje MBR i RTO, KLASA UP/I 351-03/11-02/58, URBROJ: 517-12-35 od 12. ožujka
2012. g.)
Tablica 9. Karakteristike influenta za uređaj za obradu otpadnih voda
PARAMETAR JEDINICA
KARAKTERISTIKA INFLUENTA
(prosječna vrijednost uz maksimalnu proizvodnju)
POSTOJEĆE POSTROJENJE POSTOJEĆE POSTROJENJE + SM2
Protok m3/dan 432 1.200
BPK mg/l 2.500 (1.080 kg/dan) 2.500 (3.000 kg/dan)
KPK mg/l 5.600 (2.419 kg/dan) 5.600 (6.720 kg/dan)
Ukupna taložna
tvar ml/lh 500 500
Ukupni dušik mg/l 800 800
NH4+ mg/l 550 550
Nitriti mg/l 2 3
Kloridi mg/l 3.000 3.000
Sulfati mg/l 800 800
pH 6-9 6-9
Temperatura °C 15-35 15-35
Napomena: Karakteristike influenta dane su dobavljaču tehnologije od strane stručnih službi Nositelja zahvata kao
ulazni parameter za projektiranje. Prema rezultatima monitoringa ispuštanja otpadnih voda iz postojećeg postrojenja
vrijednosti navedenih parametara su manje.
U prvoj fazi će u funkciji biti samo jedan bioreaktor koji će zadovoljiti potrebe postojećeg
postojenja i potvrditi projektne parametra, a nakon završetka izgradnje SM2 u funkciju će se
staviti i drugi reaktor.
Budući da će izgradnja MBR sustava teći paralelno s izgradnjom novog postrojenja SM2 te da će
se isti pustiti u pogon svega nekoliko mjeseci nakon izgradnje MBR sustava, očekivana
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 35/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
potrošnja kemikalija i pomoćnih medija dana u tablicama 10. i 11. iskazana je samo za konačno
stanje s SM2 pogonom.
Tablica 10. Kemijska sredstva potrebna za rad uređaja za obradu otpadnih voda uz
maksimalnu proizvodnju budućeg stanja pogona, bazirano na 365 radnih dana
uređaja godišnje
KEMIKALIJA NAMJENA
DINAMIKA
PRIMJENE I NAČIN
DOZIRANJA
GODIŠNJA
POTROŠNJA
Natrijev hipoklorit (NaOCl-
10,3% w/w, ST1,168)
sredstvo za redovno čišćenje
membrana 1 x tjedno, 500 mg/l
1.800 l sredstvo za periodičko
čišćenje membrana
1 x u 6 mjeseci, 1.000
mg/l
Limunska kiselina (C6H8O7,
50% w/w, ST 1,22)
sredstvo za redovno čišćenje
membrana 1 x tjedno, 2.000 mg/l
1.350 l sredstvo za periodičko
čišćenje membrana
1 x u 6 mjeseci, 2.000
mg/l
Fosfatna kiselina (75% w/w,
ST 1,675)
za odvijanje bioloških procesa
u reaktoru
Kontinuirano, 1,3 l/h -
75%-tna 13.870 kg
Metanol (100% w/w, ST 0,8) izvor vanjskog ugljika u post-
anoksičnoj zoni
Kontinuirano, 10,5 l/h -
100%-tni 67.000 kg
Sredstvo protiv pjenjenja,
(10% w/w, ST 0,93)
sredstvo protiv pjenjenja u
membranskim spremnicima i
biorektorima
Povremeno, 10 l/h -
10%-tni 3.400 kg
Polimer, (0,1% w/w, ST 1,0) sredstvo za dehidraciju mulja
u centrigufi/dekanteru Povremeno, 80 l/dan* 3.650 kg
ST= specifična težina
Tablica 11. Pomoćni mediji potrebni za rad uređaja za obradu otpadnih voda uz maksimalnu
proizvodnju budućih pogona na lokaciji
POMOĆNI MEDIJ POTROŠNJA
Električna energija 400 kW, 400 V, 3 ph, 50 Hz
Komprimirani zrak 2.000 l/min; 6 barg
Pitka voda 60 m3/h @ 5 bar; 10.000 m3/god
Rashladna voda N/P
Medij za grijanje* N/P
*U kasnijoj fazi projekta utvrđena vršna potreba od 1,5 t/h pare za potrebe grijanja
7.2.4. Praćenje emisija u vode iz postrojenja za biološku obradu otpadnih voda - MBR
Praćene kvalitete otpadnih voda na izlazu iz PLIVA Hrvatska, lokacija Savski Marof, za
postojeće stanje propisano je Vodopravnom dozvolom. U sklopu postupka utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša očekuje se novo obvezujuće vodopravno mišljenje Hrvatskih
voda koje će uvjete ispuštanja otpadnih voda odrediti u skladu s predloženim tehnikama i
graničkim vrijednostima navedenim u točki I. Zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta
zaštite okoliša.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 36/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Tablica 12. Pokazatelji, granične vrijednosti referentne metode za ispitivanje kakvoće otpadnih
voda
POKAZATELJI /MJERNE JEDINICE SUSTAV
JAVNE
ODVODNJE
REFERENTNE
METODE MJERENJA FIZIKALNIPOKAZATELJI
1. pH 6,5-9,5 HRN ISO 10523:1998
2. Temperatura oC 40 SM*
3. Boja - HRN EN ISO 7887:2001
4. Miris - HRN EN 1622:2002
5. Taložive tvari ml/lh 20 SM*
6. Suspendirana tvar mg/l - HRN ISO 11923:1998
7. Toksičnost(na dafnije) GD, - HRN EN ISO 6341:2000
8. BPK5 mgO2/l 250 HRN EN 1899-1:2004
9. KPKCr mgO2/l 700 HRN ISO 1660:2003
HRN ISO 15705:2003
10. UOU ukupni organski ugljik mgC/l - HRN EN 1484:2002
11. Teškohlapljivelipofilne tvari
(ukupna ulja i masti) mg/l 100 SM*
12. Mineralna ulja mg/l 30 HRN EN ISO 9377-2:2002
13. Lakohlapljivi aromatski ugljikovodici mg/l 1 SM*
14. Adsorbilni organski halogeni mgCl/l 0,5 HRN EN 1485:2002
15. Lakohlapivi klorirani ugljikovodici mgCl/l 0,5 HRN EN 10301:2002
16. Fenoli mg/l 10,00 HRN ISO 6439:1998
17. Detergenti, anionski mg/l 10,00 HRN EN 903:2002
18. Detergenti, neionski mg/l 10,00 HRN ISO 7875-2:1998
19. Bakar mg/l 0,5
HRN ISO 8288:1998
HRN ISO 15586:2003
ISO 17294-2:2003
20. Cink mg/l 2 HRN ISO 8288:1998
ISO 17294-2:2003
21. Nikal mg/l 0,5
HRN ISO 8288:1998
HRN ISO 15586:2003
ISO 17294-2:2003
22. Krom ukupni mg/l 0,5 HRN ISO 8288:1998
ISO 17294-2:2003
23. Sulfiti mg/l 10 SM*
24. Sulfidi otopljeni mg/l 1,0 HRN ISO 10530:1998
HRN ISO 13358:1998
25. Sulfati mg/l 200 HRN EN ISO10304-2:1998
26. Kloridi mg/l 1000 HRN ISO 9297:1998
HRN ISO 10304-2:1998
27. Fosfor ukupni mgP/l 10 HRN ISO 6878:2001
28. Dušik ukupni mgN/l 20
HRN ISO 5663:20001 + (NO2-N+NO3-N)
HRN EN ISO 11905-1:2001
HRN EN 12260:2003
29. Amonijak mgN/l 10 HRN ISO 5664:1998
HRN ISO 7150:1998
30. Nitrati mgN/l 10
HRN ISO 7890-1:1998
HRN ISO 7890-2:1998
HRN ISO 7890-3:1998
31. Nitriti mgN/l 10 HRN EN 26777:1998
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 37/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
32. Cijanidi ukupni mg/l 1,0 HRN ISO 6703-1:1998
33. Cijanidi slobodni mg/l 0,1 HRN ISO 6703-2:2001
* »Standardne metode« za ispitivanje otpadne vode, APHA, AWWA, WEF (1998) 20ed
7.2.5. Usklađenost s najboljim raspoloživim tehnikama
Predloženo tehničko rješenje obrade voda u membranskom biološkom reaktoru je u skladu s
preporukama European IPPC Bureau, koje su sadržane u dokumentu "Integrated Pollution
Prevention and Control" (IPPC direktiva), a koncepcijski poštuje principe primjene "Best
Available Techniques" (BAT) sukladno referentnom dokumentu BREF OFC, Reference Document
on Best Available Techniques for the Manufacture of Organic Fine Chemistry, August 2006.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 38/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
7.3. Tehničko tehnološka analiza – procesnih plinova i ostalih fugitivnih emisija
HOS
7.3.1. Karakteristike emisija procesnih plinova i ostalih fugitivnih emisija hlapivih
organskih spojeva
Hlapivi organski spojevi (HOS) su organski spojevi čiji tlak pare iznosi 0,01 kPa ili više kod
temperature od 293,15 K, ili spojevi koji imaju odgovarajuću hlapivost pod određenim uvjetima
upotrebe.
Upravo su HOS usko povezani s proizvodnjom aktivnih farmaceutskih spojeva u njihovoj
sintezi ili finalizaciji bilo kao sirovina ili pomoćna tvar. Granična vrijednost godišnje potrošnje
HOS od 50 t/god u PLIVA Hrvatska d.o.o. je višestruko premašena i temeljem toga potrebno je
povesti posebnu brigu o količinama koje izlaze u okoliš iz postrojenja.
Hlapivi organski spojevi (otapala) iz procesa izlaze kroz nekoliko glavnih izvora:
- organska otapala u procesnim plinovima
- organska otapala u otpadnim vodama
- fugitivne (difuzne, nepostojane) emisije su emisije hlapivih organskih spojeva u zrak, tlo
i vodu iz otapala sadržanih u bilo kojem proizvodu, a koje se ne oslobađaju u okoliš
kroz ispust, već kroz prozore, vrata, odzračne i slične otvore
- organska otapala u skupljenom otpadu
- organska otapala izgubljena uslijed fizikalnih ili kemijskih reakcija.
7.3.2. Analiza odabrane tehnologije bazirana na najboljim raspoloživim tehnikama (NRT)
7.3.2.1. Općenite aktivnosti s procesnim plinovima (HOS) prema BREF Organic Fine
Chemicals
7.3.2.1.1. Izbor tehnike obrade HOS i emisijske razine (BREF OFC 4.3.5.18)
Izbor tretmana HOS je krucijalna zadaća u višenamjenskoj proizvodnji. Postoji cijeli niz
procesnih kondenzatora za smanjenje ili uklanjanje HOS iz izlaznih plinova, svaki sa svojim
prednostima i nedostacima: (strelica pokazuje smjer poželjnosti primjene)
- pranje plinova (obično vodom)
- kriogena kondenzacija
- adsorpcija na aktivnom ugljiku
- katalitička oksidacija
- termička oksidacija
7.3.2.1.2. Smanjenje emisija HOS termičkom oksidacijom/spaljivanjem i katalitičkom
oksidacijom – temeljeno na NRT (BREF OFC 5.2.3.1.3)
Termička oksidacija/spaljivanje i katalitička oksidacija su dokazane tehnike razaranja HOSeva s
visokom efikasnosću, ali pokazuju priličan cross media efekt. U direktnoj usporedbi, katalitička
oksidacija troši manje energije i stvara manje NOx i ima prednost gdje je to tehnički moguće.
Termička oksidacija je u prednosti tamo gdje pomoćno gorivo može biti zamijenjeno s
organskim tekućim ostatkom (kao otpadna otapala koja su tehnički i/ekonomski dostupna na
lokaciji, a nisu oporabiva!) ili gdje se autotermička operacija može omogućiti stripiranjem
organskih spojeva iz toka otpadnih voda. (4.3.5.9 stripiranje i termička oksidacija metanola i
NRT 5.2.4.3. Uklanjanje HOS iz otpadnih voda). Također, gdje izlazni plinovi sadrže visoki teret
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 39/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
ostalih zagađivala osim HOS, termička oksidacija može omogućiti povrat HCl (4.3.5.2) ili ako je
termički oksidator opremljen s DeNOx jedinicom ili dizajniran za dvostupanjsko gorenje,
efikasno smanjuje NOx (4.3.5.7). Termička oksidacija/spaljivanje i katalitička oksidacija može
također biti efikasna tehnika i za uklanjanje emisije mirisa.
7.3.3. Opis projektom planiranog postrojenja za regenerativnu termičku oksidaciju (RTO)
Sustav regenerativne termičke oksidacije je dizajniran za obradu svih odabranih tokova
procesnih plinova koji sadrže HOS u zrak (bez obzira na intenzitet i količine) iz proizvodnih
pogona na lokaciji: VNS, SM1 i u budućnosti SM2. (Riješenje o objedinjenim uvjetima zaštite
okoliša za rekonstrukciju i izgradnju postrojenja SM2 izgradnje MBR i RTO, KLASA UP/I 351-
03/11-02/58, URBROJ: 517-12-35 od 12. ožujka 2012. g.)
Tablica 13. Projektni sastav plinova i ulazne vrijednosti za RTO, kao i vrijednosti pikova
emisija iz svih pogona koje će RTO morati moći tretirati
Otapalo Ukupna emisija za sadašnju
proizvodnju, kg/sat
Ukupna emisija za buduću
proizvodnju, kg/sat
Minimalni zahtjevi
za rad, kg/sat
Aceton 52,36 157 39
Metanol 7,96 24 6
Etanol 4.76 14 4
Metilen klorid 8,36 25 6
Ukupno 73,44 220 55
Ukupni protok
plina m3/sat 3.333 10.000 2.500
Ukupni protok
plina sa
razrijeđenjem m3/sat
4.193 12.581 4.000
Sva procesna oprema u postojećim postrojenjima (VNS i Sinteza SM1) koje sadrže hlapive
organske spojeve biti će spojena na RTO jedinicu, (tokovi anorganskih plinova prethodno će se
obrađivati u kiselo-baznim skruberima).
Regenerativna termička oksidacija će termički oksidirati sva organska otapala u struji zraka do
potrebne razine emisija. RTO će koristiti prirodni plin kako bi se održali uvjeti potrebni za
proces u komori za izgaranje. Količina prirodnog plina (NG) će biti pod automatskom
kontrolom prema sadržaju otapala u struji zraka.
7.3.3.1. Opis procesa predobrade zraka
Svi procesni plinovi proizvodnih postrojenja koji sadrže kiseline i lužine (kao što je HCl, NH3,
itd.) bit će prethodno pročišćeni apsorpcijom u kiselo-baznim skruberima prije ulaska u glavni
cjevovod do RTO. Predobrada kiselih i lužnatih procesnih plinova provodit će se u svakom
proizvodnom pogonu zasebno i samo za tokove plina koji ih sadrže. Za potrebe predobrade
kiselih i lužnatih procesnih plinova u VNS pogonu će biti instalirani novi kiseli i bazični skruber
(istog tipa kao skruberi u novom pogonu SM2) dok će postojeći skruber služiti kao „emergency
scruber“ u izvanrednim situacijama ispada RTO iz pogona. Buduća situacija sustava obrade
procesnih plinova postojećih pogona VNS i SM1 te novog pogona SM2 prikazana je shematski
na Slici 15.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 40/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Procesni plinovi će se razrijediti zrakom u proizvodnom pogonu kako bi se kontrolirala
koncentracija otapala ispod 25 % donje granice eksplozivnosti (DGE). Ovo razrjeđivanje je
potrebno kao mjera sigurnosti.
7.3.3.2. Regenerativna termička oksidacija – opis procesa
RTO – regenerativni termički oksidator sastoji se od tri odvojena tornja (A-B-C) ispunjena
keramičkim medijem za izmjenu topline. Tornjevi su spojeni komorom izgaranja.
Regenerativni termički oksidator se predgrijava do potrebne radne temperature (oko 850°C, ako
plin sadrži halogenirane spojeve - 1100°C) nakon čega ventilatori dovode procesne plinove u
prvi toranj (A) – slika 14.a). Unutar tornja procesni plinovi prolaze kroz već vrući keramički
medij za izmjenu topline uzrokujući njegovu oksidaciju. Oksidacijom se oslobađa toplina koja
prelazi na keramički medij. Poslije prolaza kroz keramički izmjenjivač topline, procesni plinovi
ulaze u komoru izgaranja. Temperatura u komori održava se na 850°C ili 1.100°C, uslijed čega
preostale onečišćujuće tvari u procesnim plinovima bivaju spaljene i izoksidirane. Nakon
oksidacijskog procesa u komori izgaranja, vrući procesni plinovi prolaze kroz drugi toranj za
izmjenu topline (B) i predaju toplinu keramičkom mediju kojim je ispunjen. Izlazna struja
plinova napušta jedinicu s temperaturom za oko 40 °C višom od ulazne. Za vrijeme procesa
prijenosa topline i oksidacije, treći toranj (C) se čisti od ostataka otapala. Pri niskim
koncentracijama otapala, često korištenje trećeg tornja nije potrebno za postizanje emisijskih
graničnih vrijednosti.
Za održavanje termičke ravnoteže unutar jedinice, ulazni, izlazni i toranj koji se čisti se ciklički
izmjenjuju. To se postiže preusmjeravanjem zraka u ostale tornjeve pokretanjem ulaznih i
izlaznih ventila smještenih na dnu tornjeva. Nakon pokretanja ventila, procesni zrak ulazi u
jedinicu kroz toranj za izmjenu topline (B) i apsorbira toplinu uskladištenu u prijašnjem ciklusu.
Onečišćujuće tvari se oksidiraju u tornju i u komori izgaranja te procesni plin izlazi kroz treći
toranj (C) prenoseći toplinu izgaranja na njegov keramički medij (slika 14.b). Za vrijeme ovog
ciklusa čisti se prvi toranj (A) kako bi mogao služiti kao izlazni toranj u sljedećem ciklusu.
Daljnja promjena rada ventila rezultira ulaskom procesnog zraka kroz treći toranj (C) i
napuštanje jedinice kroz prvi toranj (A), za vrijeme čega se drugi toranj (B) čisti (slika 14.c)).
Kontinuirano cikličko izmjenjivanje uloga tornjeva (A-B-C) provodi se u svrhu održavanja
termičke ravnoteže RTO jedinice.
U slučaju da je količina HOS u procesnom plinu viša od energije potrebne za održavanje
temperature u komori izgaranja potrebne za oksidaciju, bypass na vrućoj strani se otvara i dio
vrućih očišćenih procesnih plinova se direktno ispušta kroz dimnjak.
Proces u RTO jedinici rezultira niskim emisijama, stabilnim uvjetima tlaka u cijevi, vrlo dobrom
regeneracijom topline (94%-tna termička efikasnost), niskom potrošnjom energije, kompaktnim
dizajnom i pouzdanim radom. RTO može tretirati plinove sa sadržajem HOS do maksimalno 25
% Donje Granice Eksplozivnosti (DGE) – engl. Lower Explosion Limit (LEL).
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 41/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Na Slici 12. prikazan je vanjski izgled budućeg uređaja za regenerativnu termičku oksidaciju.
Slika 12. Vanjski izgled RTO
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 42/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Slika 13. Shema budućeg sustava obrade procesnih plinova (VNS, SM1 i SM2)
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 43/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Slika 14. Princip rada regenerativne termičke oksidacije - RTO
a) b)
c)
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 44/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Slika 15. Procesni dijagram regenerativne termičke oksidacije
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 45/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
7.3.3.3. Kriteriji dizajniranja
RTO – regenerativni termički oksidator koji će se ugraditi na lokaciji Pliva Savski Marof za
obradu procesnih plinova iz postojećih pogona (VNS i SM1) te novog planiranog pogona SM2
bit će projektiran za izgaranje nehalogeniranih otapala pri temperaturi izgaranja od 850 °C i
halogeniranih pri temperaturi od 1.100 °C uz vrijeme zadržavanja od 2 sekunde. Kako bi mogao
termički tretirati maksimalni protok plinova od 20.000 Nm3/h pri temperaturi od 1.100 °C
izabrana je veća jedinica. Dodatno, kako bi se omogućilo vrijeme zadržavanja od 2 sekunde u
komori izgaranja, RTO će biti 3,9 metara viši od standardne izvedbe. Dimenzije će mu biti:
8,3x3,3 m tlocrtne površine, te visine 8,8 metara; uzimajući u obzir dodatnu opremu, zauzimat
će povšinu od oko 200 m2.
Kako proizvodni pogoni rade sa šaržnim tipom procesa, očekuju se promjene u protoku otapala
i opterećenju. Sustav je stoga dizajniran na očekivana vršna opterećenja koja se mogu pojaviti
zbog promjena u procesima i vođena je briga o donjim vrijednostima protoka plina minimalno
potrebnim za rad uređaja. Parametri za projektiranje RTO jedinice dani su u tablici 14.
Tablica 14. Parametri za projektiranje RTO jedinice
Proces Procesni plinovi iz farmaceutske proizvodnje
Maksimalni protok procesnih plinova na ulazu u
RTO, Nm3/h 12500
Ulazna temperatura procesnih plinova, max.
Ulazna koncentracija otapala, max. *
Ulazno opterećenje otapalima, max.
Vrsta otapala Aceton, metanol, etanol, etil acetat, toluen,
t-butil metil eter, IPA, ksilen, metilen klorid.
Porast temperature izgaranja otapala Struja zraka 21°C/g (27,100 kJ / kg)
Koncentracija prašine, max. (izgoriva)
Koncentracija prašine, max. (neizgoriva) <1 mg/Nm3
Relativna vlažnost
Zahtjevana razina buke, max.
* Uvijek <25 % DGE ili <20 % DGE ako je prisutno više od 25 % od aromatskih otapala.
RTO će biti opremljen s automatskom kontrolom sastava ulaznog plina zbog potrebe
podešavanja koncentracije HOS u odnosu na donju granicu eksplozivnosti. Mjerenjem će se
odrediti dodatak zraka za razrjeđivanje da se smanji koncentracija na najviše 20-25 % DGE. U
slučaju da koncentracije otapala idu preko tog ograničenja, preklopnikom premosnice
preusmjerit će se ispušni plin procesa u atmosferu i isključiti preklopnik koji će izolirati RTO.
Procesni plinovi će nakon toga biti usmjereni na obradu na ekscesne skrubere pojedinog
pogona.
Dakle, u slučaju nužde, kad je DGE u ulaznom plinu iznad 25 % ili bilo kojeg drugog razloga
koji mogu dovesti do isključivanja RTO, ispušni ventili prema RTO će automatski biti zatvoreni
i ispušni plinovi privremeno usmjereni na ekscesne skrubere od svakog proizvodnog pogona.
Valja primijetiti da će skruberi biti u uporabi samo u slučaju nužde i neko kraće vrijeme, tako da
ih se ne treba smatrati redovitim točkama emisija. Karakteristike i pojedinosti uređaja za
ispiranje plina svakog od postrojenja su navedene u daljnjem tekstu.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 46/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
VNS postrojenje:
- Skruber za kapacitet do 7800 Nm3/h, promjera 1500 mm, punila - Tellerettes, ukupne
visine 10 m s vodom kao medijem za pranje. Opremljen pumpom za cirkulaciju vode i
dva puhala kapaciteta 7800 Nm3/h svaki, jedno radno i jedno rezervno.
Sinteza SM 1:
- Postojeći uređaj za pranje tehnoloških procesnih plinova "Fattinger" opremljen pumpom
za cirkulaciju vode do 80 m3/h, i dva puhala, jedno radno i jedno rezervno.
Sinteza SM 2:
- Isti tip skrubera kao što se koristi u VNS postrojenju za kapacitet do 8.500 Nm3/h,
promjera 1500 mm, punila - Tellerettes, ukupne visine do 10 metara s vodom kao medijem
za pranje. Bit će opremljen pumpom za cirkulaciju vode i dva puhala kapaciteta 8.500
Nm3/h svaki, jedno radno i jedno rezervno.
RTO će imati sustav dvostrukih plamenika koji će se koristiti za pokretanje jedinice i održavanje
temperature u komori izgaranja na potrebnoj razini kako bi se osiguralo optimalno izgaranje.
Kao gorivo za plamenike koristit će se prirodni plin (NG).
Za potrebe uklanjanja HCl-a (klorovodika) nastalog termičkom oksidacijom halogeniranih HOS
spojeva iz procesnih plinova, RTO će biti projektiran s HCl skruberom prije samog ispuštanja
kroz dimnjak, a kojem će prethoditi uređaj za direktno hlađenje vodom (tzv. quench jedinica).
Ovaj skruber se uglavnom sastoji od kolone s punilom za odvajanje HCl-a opremljenom s
dijelom za hlađenje direktnim kontaktom s vodom (tzv. quench) u kojem se odvija prethodno
hlađenje vrućeg procesnog plina iz komore izgaranja. Procesni plin se u quenchu hladi do
temperature zasićenja (cca. 53 °C) te se istovremeno s hlađenjem odvija i djelomično uklanjanje
HCl-a. Quench se sastoji od prstena za ispiranje i dva sprej nivoa za raspršivanje cirkulirajuće
vode za ispiranje i hlađenje vrućih plinova.
Na prvoj razini hlađenja postoje i odvojene mlaznice spojene na sustav za slučaj nužde
(emergency system). Nakon quencha ohlađeni i vlagom zasićeni plinovi uvode se na dnu
kolone s punilom te se ispiru otopinom za apsorpciju u protustrujnom toku (otopina cirkulira
pumpama s dna prema vrhu kolone gdje se uvodi). Punilo kolone omogućava bolji kontakt i
prijenos tvari iz plinske struje u tekuću. Iz sabirnog prostora na dnu kolone otopina za pranje se
pomoću pumpi odvodi na distributor skrubera te ujedno i u quench.
Za ostvarivanje učinkovite kemijske apsorpcije plinovitog klorovovodika, 50 %-tna otopina
natrijeve lužina (NaOH) će se dozirati u cirkulirajuću otopinu ovisno o izmjerenoj pH
vrijednosti. Dodavanje će se provoditi u usisnom dijelu pumpi. pH mjerilo je podešeno na
vrijednost od cca. 7. Otopina opterećena solima ispuštat će se iz procesa ovisno o izmjerenoj
provodljivosti putem ventila za regulaciju. Procjenjuje se ispuštanje oko 0,5 m3/h otpadne vode
koja će se odvoditi na obradu u MBR sustav. Voda izgubljena kroz zasićenje plina vlagom te
povremenim ispuštanjem solima zasićene otopine, nadoknađivat će se omekšanom vodom.
Pročišćeni plinovi nakon apsorpcije kroz punilo kolone prolaze kroz trostupanjski eliminator
magle na vrhu kolone. Pročišćeni plinovi ispuštat će se kroz dimnjak na vrhu skrubera ukupne
visine 12 metara.
Dimnjak je montiran na vrhu perača plina (skrubera), ukupne je visine od 12 m i promjera DN
710 mm. U njega je ugrađena mjerna mlaznica, ljestve i platforma za lakši pristup i rad. Jedna
ulazna prirubnica za izlazni zrak spojena je s ventilacijskim kanalom na dimnjak i bit će novi
izvor emisija. Detalji emisijskih parametara su opisani u sljedećoj tablici.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 47/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Tablica 15. Parametri ispusta u zrak iz uređaja za regenerativnu termičku oksidaciju – Z1-RTO
Visina dimnjaka
(m)
Izlazni promjer
(m)
Izlazni procesni plinovi,
standarni protok (m3/h)
Radni sati
(h)
Temperatura izlaznih
plinova °C (max)
12 0.71 20.000 8760 50
Za tretiranje 20.000 m3/h procesnih plinova sa sadržajem HCl-a od 25 kg/h sustav skruber +
quench trošit će:
- 3 m3/h svježe (omekšane) vode
- 55 kg/h 50 %-tne vodene otopine NaOH
- 5 m3/h vode za slučaj nužde (emergency water) – kratkotrajan rad u slučaju nužde
7.3.3.4. Praćenje emisija u zrak iz postrojenja regenerativne termičke oksidacije (RTO)
Prva mjerenja emisija u zrak, provesti će se kako definira članak 9. Uredbe o graničnim
vrijednostima emisije onečišćujućih tvari (NN 21/07) za slijedeće izvore:
- jedinicu regenerativnog termičkog oksidatora
- postrojenje za obradu otpadnih voda (ispust biofiltara)
Nakon provedenih prvih mjerenja, odrediti će se učestalost praćenja emisija za svaki od izvora,
a prema rezultatima mjerenja i u skladu s Uredbom o GVE:
- na ispustu regenerativnog termičkog oksidatora provesti će se mjerenje NOx
(kao NO2), CO, hlapivih organskih spojeva (kao ukupni C), HOS s oznakama
upozorenja: R45, R46, R49, R60 i R61 i HCl.
- na ispustu postrojenje za obradu otpadnih voda provesti će se mjerenje
hlapivih organskih spojeva (kao ukupni C).
Tablica 16. Metode mjerenja definirane prema HR normama
Oznaka
mjesta
emisije
Mjesto
emisije
Onečišćujuća
tvar
Frekvencija
mjerenja
Vrijeme
usrednjavanja Metoda mjerenja (1)
Z1 – SM
Dimnjak
RTO s HCl
skruberom
HOS
Povremena
mjerenja
provesti
najmanje
četiri puta
godišnje(a) ili
provoditi
kontinuirana
mjerenja
satno
Određivanje masene
koncentracije ukupnog
organskog ugljika u otpadnom
plinu male koncentracije –
referentna metoda: kontinuirana
plamena ionizacija (HRN EN
12619:2006) i određivanje
masene koncentracije ukupnog
organskog ugljika u otpadnom
plinu kod procesa koji koriste
otapala – referentna metoda:
kontinuirana plamena ionizacija
(HRN EN 13526:2006)
NOx polusatno
Mjerenje uređajem za
automatsko praćenje masenih
koncentracija onečišćujućih tvari
(HRN EN 14792:2007)
CO polusatno Mjerenje uređajem za
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 48/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
automatsko praćenje masenih
koncentracija onečišćujućih tvari
(HRN EN 15058:2008)
HCl
Povremeno,
samo kod
primjene
halogeniranih
otapala(b)
za vrijeme
trajanja emisije
(d)
Ručna metoda određivanja HCl
(uzorkovanje plinova
HRN EN 1911-1:2006, apsorpcija
plinovitih spojeva
HRN EN 1911-2: 2007, analiza
apsorpcijom i izračunavanje
HRN EN 1911-3:1998)
HOS s
oznakama
upozorenja:
R45, R46, R49,
R60 i R61
Povremeno,
samo kod
primjene
otapala tih
oznaka(c)
za vrijeme
trajanja emisije
(d)
Određivanje masene
koncentracije pojedinih
plinovitih organskih spojeva –
referentna metoda: aktivni ugljik
i desorpcija otapalom (HRN EN
13649:2006)
7.3.3.5. Granične vrijednosti emisija iz postrojenja za termičku oksidaciju procesnih
plinova koji sadrže HOS
Temeljem Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora
(NN 21/07) onečišćujućih tvari u otpadnom plinu kod uređaja za spaljivanje procesnih plinova
su vrijednosti onečišćujućih tvari u otpadnom plinu propisane prema srednjim vrijednostima
masenih koncentracija onečišćujućih tvari.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 49/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Tablica 17. Granične vrijednosti za uređaj za regenerativnu termičku oksidaciju, garantirane od
ponuđača opreme za regenerativnu termičku oksidaciju i propisani Uredbom o
graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN
21/07) i Direktivnom 2010/75/EC o industrijskim emisijama (TOC)
Onečišćujuća tvar Projektom definirane GVE za
RTO(mg/Nm3)
Članci Uredbe o GVE za
pojedine emisije
Ukupne praškaste tvari (krute čestice) -
Organske tvari u obliku plina i pare,
izražene kao ukupni organski ugljik (TOC) <20 za emisije HOS Članak 86.
Štetne tvari s oznakama upozorenja: R45,
R46, R49, R60 i R61 izražene kao ukupni
organski ugljik (TOC)
<2 za emisije HOS
Ugljični monoksid (CO) <100 Članak 111.
Klorovodik (HCl) <10
Sumporov dioksid (SO₂) -
Dušikovi spojevi izraženi kao NO2 <200 Članak 111.
Razine svih ostalih emisija trebaju biti u skladu s Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari
iz nepokretnih izvora u zrak, poglavlje VI što se primjenjuje za farmaceutsku industriju.
7.3.4. Usklađenost s najbolje raspoloživim tehnikama
Predloženo tehničko rješenje obrade procesnih plinova Regenerativnom termičkom oksidacijom
u skladu je s preporukama European IPPC Bureau, koje su sadržane u dokumentu "Integrated
Pollution Prevention and Control" (IPPC direktiva), a koncepcijski poštuje principe primjene
"Best Available Techniques" (BAT) sukladno referentnom dokumentu BREF OFC, Reference
Document on Best Available Techniques for the Manufacture of Organic Fine Chemistry, August 2006.
Naručitelj: PLIVA Hrvatska d.o.o. Dokument broj: 25-12-387/44
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša 50/50
APO dok. br. 25-12-387/44, RN: 002/12-44
Prilog 1. Popis slika
Slika 1. Smještaj PLIVE Hrvatska d.o.o. u odnosu na okolna naselja
Slika 2. Smještaj objekata i opreme u krugu PLIVE Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof
Slika 3. Varijantne mikrolokacija zahvata unutar postojećeg tvorničkog kruga
Slika 4. Blok dijagram proizvodnog procesa u Pogonu SM1
Slika 5. Blok dijagram proizvodnog procesa u Pogonu VNS
Slika 6. Blok dijagram proizvodnog procesa u Pogonu VNS (Objekt 4b) - Hidriranje
Slika 7. Primjena tehnika obrada otpadnih voda iz proizvodnje aktivnih farmaceutskih spojeva
Slika 8. Shematski blok dijagram procesa membranskog bioreaktora
Slika 9. Dispozicija MBR sustava
Slika 10. 3D prikaz MBR sustava za obradu otpadnih voda
Slika 11. Dijagram toka procesa u MBR sustavu
Slika 12. Vanjski izgled RTO
Slika 13. Shema budućeg sustava obrade procesnih plinova (VNS, SM1 i SM2)
Slika 14. Princip rada regenerativne termičke oksidacije - RTO
Slika 15. Procesni dijagram regenerativne termičke oksidacije
Prilog 2. Popis tablica
Tablica 1. Kratki opis reakcija u pogonu SM1
Tablica 2. POPIS SOP TAPI SM kojima se dokazuje uključivanje aspekata okoliša u uobičajene
radne postupke
Tablica 3. Dokumenti koji proizlaze iz zakonskih zahtjeva RH iz područja zaštite okoliša
Tablica 4. Dokumenti koji proizlaze iz zakonskih zahtjeva RH iz područja zaštite na radu i
sigurnosti
Tablica 5. Karakteristični parametri onečišćenja vode i godišnje opterećenje (parametri
prema Vodopravnoj dozvoli) 2009., 2010. i 2011. s usrednjenim vrijednostima
Tablica 6. Tokovi otpada iz proizvodnje aktivnih farmaceutskih supstanci u PLIVI Hrvatska d.o.o.
na lokaciji Savski Marof
Tablica 7. Osnovni parametri MBR sustava prema podacima proizvođača
Tablica 8. Parametri ispusta u zrak iz MBR procesa
Tablica 9. Karakteristike influenta za uređaj za obradu otpadnih voda
Tablica 10. Kemijska sredstva potrebna za rad uređaja za obradu otpadnih voda uz maksimalnu
proizvodnju budućeg stanja pogona, bazirano na 365 radnih dana uređaja godišnje
Tablica 11. Pomoćni mediji potrebni za rad uređaja za obradu otpadnih voda uz maksimalnu
proizvodnju budućih pogona na lokaciji
Tablica 12. Pokazatelji, granične vrijednosti referentne metode za ispitivanje kakvoće otpadnih
voda
Tablica 13. Projektni sastav plinova i ulazne vrijednosti za RTO, kao i vrijednosti pikova emisija iz
svih pogona koje će RTO morati moći tretirati
Tablica 14. Parametri za projektiranje RTO jedinice
Tablica 15. Parametri ispusta u zrak iz uređaja za regenerativnu termičku oksidaciju – Z1-RTO
Tablica 16. Metode mjerenja definirane prema HR normama
Tablica 17. Granične vrijednosti za uređaj za Regenerativnu termičku oksidaciju, garantirane od
ponuđača opreme za Regenerativnu termičku oksidaciju i propisani Uredbom o GVE