POVIJEST KNJIŽEVNOSTI
dio znanosti o književnosti koji proučava povijesni razvoj književnosti i uspostavlja književne epohe (razdoblja)
Priredila: Tanja Španjić, prof.
•proučava sva važnija književna djela u povijesnom slijedu
OPĆA
•uspoređuje književnosti u povijesnom i društvenom kontekstu, istražujući veze i odnose između dviju ili više različitih književnosti
KOMPARATIVNA / POREDBENA
•proučava povijest jedne nacionalne književnosti (npr. hrvatska, engleska, talijanska itd.)
NACIONALNA
Temeljna civilizacijska
djela
Civilizacija• riječ dolazi od lat. civilis – građanin, stanovnik
grada, lat. civitusa• preduvjeti za osnivanje prvih gradova bili su
sposobnost obrade zemlje, proizvodnje hrane• tako su od nomadskih naroda postali sjedilački• stvoreni su u plodnim ravnicama uz velike
rijeke u pojasu tople klime• to su prve civilizacije
PRVE CIVILIZACIJE
sumerska kineskaindijskaegipatska
dolina Eufrata i Tigrisa –
Mezopotamija, oko 4000. pr. Kr.
doline Jang-cea i Hoang-hoa,
oko 1800. pr. Kr.
doline Gangesa i Inda,
oko 2500. pr. Kr.
dolina Nila, oko 3500. pr. Kr.
Svaka je od ovih civilizacija razvila:• vlastito pismo • društvenu organizaciju • sistem proizvodnje
Uspostavom kalendara prešle su iz mitskoga doba u razdoblje civilizacije.
Na književnom planu, ulazak u civilizaciju podrazumijeva:
• odbacivanje mitova• nastanak prvih temeljnih djela: knjiga koje određuju sav društveni život, od religije do gospodarstva
Mlađe civilizacije• kretsko – mikenska i fenička
kultura• temelje se na izmjeni roba –
trgovini na Sredozemlju• javljaju se u drugom tisućljeću pr.
Kr.
Mikenafenički alfabet
Europska/zapadna civilizacija
grčko-rimske (8. st. pr. Kr.)
hebrejsko-kršćanske (10. st. pr. Kr.)
nastala je miješanjem dviju kultura
Temeljna djela• Početke razvoja književnosti valja tražiti u davnoj prošlosti. • Ona je prvotno bila vezana uz potrebe svakodnevnoga
života, magiju i vjerovanja, a prenosila se usmenom predajom.
• Nakon izuma pisma, otpočeo je i razvoj pisane književnosti.
• Najstarija zapisana djela pripadaju staroegipatskoj, mezopotamijskoj (babilonsko-asirskoj), kineskoj, indijskoj, arapskoj i hebrejskoj književnosti.
• Ta su djela ishodište svjetskoj književnosti, stoga ih nazivamo temeljnim civilizacijskim djelima.
Egipatska književnostNajstariji zapisi egipatske civilizacije:• Tekstovi piramida• Knjiga mrtvih • Tekstovi sarkofaga (grobnica)Sačuvani pjesnički zapisi datiraju iz 3. tisućljeća pr. Kr.Egipćani su se još u 4. tisućljeću koristili hijeroglifskim pismom
o kojemu svjedoče natpisi iz piramida. Većina je zapisa nastala s religijskom svrhom, a govore o smrti,
odnosno odlasku u zagrobni svijet. Sačuvane su i zbirke pouka (Pouka mudrosti čije se autorstvo
pripisuje Ptahotepu), zbirke ljubavnih pjesama i pohvalnih pjesama posvećenih bogovima.
Piramide u Gizi
Knjiga mrtvih pisara Hunefera, vaganje srca, 19. dinastija
egipatski hijeroglifi
PtahotepTutankamonova maskaRatari
Babilonsko-asirska (mezopotamijska) književnost• Na području drevne Mezopotamije živjeli su Sumerani,
prvi kulturni narod kojemu se pripisuju mnogi izumi od kojih je najvažniji izum prvoga pisma – klinopisa.
• Njihova je bogata religijska predaja i mitologija sačuvana posredstvom Akađana, Asiraca i Babilonaca te Izraelaca.
• Najznačajnije djelo mezopotamijske književnosti, ujedno i najstariji ep u svjetskoj književnosti je Ep o Gilgamešu (oko 1700. g. pr. Kr.).
• Zapisan je na 12 glinenih ploča, na akadskom jeziku, klinastim pismom. Nije sačuvan u cijelosti.
Heroj drži lava ispod ruke (vjerojatno Gilgameš)
Gilgameš i Enkidu Humbaba
Gilgameš i mrtvi Enkidu Gilgameš i zmija
Kineska književnost• Starokineska je književnost
sačuvana u tzv. Klasicima za koje se pretpostavlja da ih je sakupio, zapisao i objavio filozof Konfucije (551. – 479.).
• Klasici se sastoje od pet knjiga koje sadrže magijske i obredne, proročke, povijesne, mudrosne i pjesničke tekstove.
• Jedan od Klasika je Knjiga pjesama (Ši-king) koja je nastala u razdoblju od 13. do 4. st. pr. Kr., a sadrži tristotinjak tematski raznovrsnih narodnih pjesama.
Indijska književnost
• Najznačajnijim staroindijskim knjigama smatramo Vede (u prijevodu sa sanskrta -
znanje). Nastajale su u dugom vremenskom razdoblju (1500. – 500. g. pr. Kr.) i prenošene
su usmenom predajom.
Sastoje se od četiriju zbirki proznih tekstova obrednog, mitološkog i praktičnoga karaktera (Samaveda, Jayurveda i Atharvaveda) te zbirke pjesama (Rgveda - ). Staroindijskoj književnosti pripadaju i dva epa: Mahabharata i Ramajana te Pačatantra, zbirka poučnih priča i basni.
ऋग्वे�द
Arapska književnost
• Kur'an (u prijevodu s arapskoga što je za čitanje) sveta je islamska knjiga pisana arapskim jezikom.
• Muslimani vjeruju da je Kur’an objava Božjih (Alahovih) riječi i vrhunac Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika Muhameda.
• Prenošenje je trajalo od 611. do 633. godine, posredstvom anđela Džebraila (Gabrijel).
• Sastoji se od 114 sura (poglavlja) raspoređenih od duljih prema kraćima, ima ukupno 6220 ajeta (redaka, rečenica).
• Osim religijskih zakona Kur'an sadrži i pouke, opomene, moralne te zakonske odredbe na kojima počiva život islamske zajednice.
Najstariji Kur’an
Hebrejska književnost
• Najznačajnijim djelom hebrejske književnosti smatra se Biblija, sveta knjiga Židova i kršćana, koja je nastajala gotovo 14 stoljeća (otprilike od 1300. g. pr. Kr. do 100. g. po. Kr.).
• Dijeli se na Stari zavjet i Novi zavjet. • Biblija je riznica različitih književnih vrsta. • Oblikovana je trima jezicima: hebrejskim, aramejskim i grčkim. • Biblija je najprevođenija knjiga, a njezin je utjecaj na razvoj
književnosti uopće vrlo snažan.• Talmud (hebr. nauk) sveta je hebrejska knjiga koja sadrži
komentare i tumačenja SZ, a čuva sveukupnu duhovnu kulturu hebrejskoga naroda. Konačni je oblik dobio u 5. st. pr. Kr.
Mišna
Talmud
komentari
TORA
SEPTUAGINTA – najstariji prijevod Biblije s hebrejskoga na grčki jezik
VULGATA – najstariji prijevod Biblije na latinski jezik
TALMUD