5/24/2018 TrizIm KII
1/113
1
SVEUILITE U SPLITU
DIPLOMSKI RAD
DIPLOMSKI RAD
TURIZAM KAO GENERATOR RAZVOJA U
ZEMLJAMA U RAZVOJU
Mentor: Sudent:
prof. dr. sc. Lidija Petri Marina Bakovi
Split, rujan 2013.
5/24/2018 TrizIm KII
2/113
2
SADRAJ
1 UVOD .................................................................................................................... 4
2 SIROMATVO I RAZVOJ - TEORIJSKI PRISTUP ................................... 13
2.1 Pojam blagostanja i siromatva................................................................ 17
2.1.1 Indikatori blagostanja............................................................................... 18
2.1.2 Siromatvo i mjerenje siromatva............................................................ 24
2.1.2.1 Odreivanje linije siromatva.......................................................... 29
2.1.2.1.1 Relativno siromatvo................................................................... 36
2.1.2.1.2 Apsolutno siromatvo.................................................................. 36
2.1.2.2 Mjere siromatva.............................................................................. 38
2.1.2.2.1 Headcount index (HCI) ................................................................ 38
2.1.2.2.2 Poverty gap index (PGI) .............................................................. 39
2.1.3 Nejednakost i najee koritene mjere nejednakosti.............................. 41
2.1.3.1 Gini-jev koeficijent nejednakosti ..................................................... 44
2.1.3.2 Generalizirane mjere nejednakosti ................................................... 47
2.2 Pojmovno odreenje razvijenosti............................................................. 47
2.3 Odabrani teorijski pristupi objanjenju razvoja s posebnim osvrtom nazemlje u razvoju ..................................................................................................... 49
2.3.1 Teorija modernizacije .............................................................................. 49
2.3.2 Teorija ovisnosti....................................................................................... 51
2.3.3 Teorija ekonomskog neoliberalizma ........................................................ 52
2.3.4 Teorija alternativnog razvoja ................................................................... 54
2.4 Pozicija razvoja turizma u kontekstu odabranih teorijskih pristupa ... 55
2.4.1 Teorija modernizacije i turizam ............................................................... 552.4.2 Teorija ovisnosti i turizam ....................................................................... 56
2.4.3 Teorija ekonomskog neoliberalizma i turizam ........................................ 56
2.4.4 Teorija alternativnog razvoja i turizam .................................................... 57
3 ULOGA TURIZMA U RAZVOJU I REDUKCIJI SIROMATVA U
ZEMLJAMA U RAZVOJU ...................................................................................... 58
3.1 Opa obiljeja zemalja u razvoju............................................................. 58
3.2 Obiljeja razvoja turizma u zemljama u razvoju................................... 603.3 Prednosti odabira turizma kao razvojne strategije u ZuR .................... 65
5/24/2018 TrizIm KII
3/113
3
3.4 Prepreke razvoju turizma ......................................................................... 66
3.5 Mogunosti redukcije siromatva kroz turizam..................................... 68
3.5.1 Meunarodna podrka ulozi turizma u reduciranju siromatva............... 69
3.5.1.1 Pro-poor rast..................................................................................... 703.5.1.2 Milenijski razvojni ciljevi ................................................................ 72
3.5.1.3 Inicijative UNWTO-a usmjerene na redukciju siromatva kroz
turizam 74
3.5.1.3.1 Sustainable tourism for eliminating poverty programme (ST-EP)
75
3.5.1.3.2 UNWTO.Volunteers programme ................................................. 76
3.5.2 Primjer dobre prakse ................................................................................ 78
4 GLOBALIZACIJA I ODRIVI RAZVOJ TURIZMA U ZuR .................... 80
4.1 Teorijski pristup objanjenju pojma globalizacije i globalizacijskih
procesa .................................................................................................................... 80
4.2 Odrivi razvoj i turizam............................................................................ 82
4.3 Utjecaj procesa globalizacije na odrivost turizma u zemljama u
razvoju .................................................................................................................... 87
4.3.1 Multinacionalne korporacije kao nositelji globalizacijskih procesa iekonomska odrivost turizma u zemljama u razvoju........................................... 87
4.3.1.1 Komparativne vs. konkurentske prednosti u razvoju turizma u
zemljama u razvoju .......................................................................................... 91
4.3.1.2 Odljev zarade od turizma u zemljama u razvoju ............................. 93
4.3.2 Socio-kulturoloki uinci globalizacijskih procesa na odrivost turizma u
zemljama u razvoju .............................................................................................. 96
5 OSVRT NA HIPOTEZE U SVJETLU REZULTATA ISTRAIVANJA... 98
6 ZAKLJUAK.................................................................................................. 100
SAETAK................................................................................................................ 101
SUMMARY .............................................................................................................. 102
PRILOZI ................................................................................................................... 103
LITERATURA ......................................................................................................... 105
5/24/2018 TrizIm KII
4/113
4
1 UVOD
Prema definiciji Svjetske Banke, siromatvo je "nepostojanje blagostanja".Blagostanje se, pak, moze objasniti na dva naina.
Prvi od njih pod blagostanjem podrazumijeva posjedovanje roba i dobara i u ovom se
sluaju fokus prebacuje na pitanje imaju li pojedinci dovoljno sredstava da zadovolje
svoje potrebe. Siromatvo/blagostanje se tada mjeri usporeivanjem dohotka ili
potronje pojedinca s nekom linijom koja predstavlja granicu siromatva. Ovakvo
monetarno stajalite poetna je toka gotovo svih istraivanja i analiza siromatva.
Drugi nain polazi od istraivanja o tome moe li si pojedinac priutiti nekakvu
specifinu vrstu dobra: hranu, krov nad glavom, zdravstvenu skrb, obrazovanje, ...
Ovaj je pristup vie holistiki jer osim ekonomskih aspekata koristi i pokazatelje
poput razine pismenosti, najvieg stupnja obrazovanja pojedinca i sl.1
Iz oba aspekta, zajedno, proizlazi kako je siromatvo/bogatstvo (ne)sposobnost
pojedinca da funkcionira u drutvu koje ga okruuje. Ono se pojavljuje u sluajevima
kada ljudima nedostaju nekakve kljune sposobnosti, kada imaju neadekvatan
dohodak ili razinu obrazovanja, loe zdravlje, kada osjeaju nesigurnost, manjak
samopouzdanja, nemo ili kada nemaju prava kao to je sloboda govora. To je sloen
fenomen koji nema (jednostavno) rjeenje unato uvrijeenom miljenju kako ono
nestaje s poveanjem dohotka.
U vezi s tim, javljaju se dva pojma koja idu pod ruku sa siromatvom: nejednakost i
osjetljivost. Nejednakost se fokusira na distribuciju dobara, dohotka i potronje na
razini cijele populacije, a osjetljivost se definira kao rizik od nastupanja siromatva
iako ono u sadanjoj situaciji nije prisutno, primjerice, osjetljivost na nekakve okove,
neoekivane situacije kao to je sua za poljoprivrednika ili financijska kriza. Potonji
1Preuzeto sa:
http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTPOVERTY/EXTPA/0,,contentMDK:20202198~menuPK:435055~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:430367,00.html(pristupljeno25.2.2013.)
http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTPOVERTY/EXTPA/0,,contentMDK:20202198~menuPK:435055~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:430367,00.htmlhttp://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTPOVERTY/EXTPA/0,,contentMDK:20202198~menuPK:435055~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:430367,00.htmlhttp://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTPOVERTY/EXTPA/0,,contentMDK:20202198~menuPK:435055~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:430367,00.htmlhttp://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTPOVERTY/EXTPA/0,,contentMDK:20202198~menuPK:435055~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:430367,00.htmlhttp://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTPOVERTY/EXTPA/0,,contentMDK:20202198~menuPK:435055~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:430367,00.html5/24/2018 TrizIm KII
5/113
5
je pojam kljuna karika u lancu siromatva poto e percepcija o vlastitoj situaciji
utjecati na ponaanje pojedinca (na odluku o potronji, investicije, proizvodnju itd.).2
Jednako kao i blagostanje pojedinca, mjeri se blagostanje/siromatvo neke zemlje,regije, urbane/ruralne sredine itd. Iz mjerenja potom proizlazi profil siromatva kao
sveobuhvatna usporedba siromatva koja pokazuje kako ono varira od zemlje do
zemlje, od regije do regije, ..., a koristi se najvie u zemljama u razvoju i nerazvijenim
zemljama radi stvaranja to kompletnijih i uinkovitijih programa razvoja tih
podruja.
Kako se izvui iz siromatva globalni je problem broj 1. Podrazumijeva li ekonomski
rast smanjenje siromatva i kako to da se, unato svim naporima uloenima u
redukciju siromatva, jaz izmedu bogatih zemalja i zemalja u razvoju ili bogatih i
siromanih pojedinaca sve vie poveava? Utjeu li na njega procesi globalizacije i,
ako da, na koji nain?
2008. godine Svjetska Banka objavila je indikatore razvijenosti prema kojima3:
gotovo pola svjetske populacije, preko tri milijarde ljudi, preivljava s prihodommanjim od 2,5$ dnevno;
najmanje 80% populacije ivi od 10 i manje dolara dnevno; 40% najsiromanijih od svjetske populacije dijeli 5% svjetskog dohotka dok 20%
najbogatijih uiva 3/4 istog;
zbog posljedica siromatva svaki dan umre 22.000 djece; ulaskom u novo tisuljee, milijarda ljudi nije znala ni itati ni pisati; 1/4 svjetskog stanovnitva zivi bez elektrine energije;
... popis se nastavlja.
2000. godine odran je Milenijski Summit UN-a na kojem su 193 zemlje lanice i 23
internacionalne organizacije prihvatile Milenijsku Deklaraciju UN-a i sloile se kako
e uloiti sve napore da do 2015. godine ostvare njezinih 8 ciljeva na elu kojih je:
iskorijeniti ekstremno siromatvo i glad.
2Preuzeto sa:http://siteresources.worldbank.org/PGLP/Resources/PMch1.pdf(pristupljeno 25.2.2013.)
3Preuzeto sa:http://www.globalissues.org/issue/2/causes-of-poverty(pristupljeno 25.2.2013.)
http://siteresources.worldbank.org/PGLP/Resources/PMch1.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/PGLP/Resources/PMch1.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/PGLP/Resources/PMch1.pdfhttp://www.globalissues.org/issue/2/causes-of-povertyhttp://www.globalissues.org/issue/2/causes-of-povertyhttp://www.globalissues.org/issue/2/causes-of-povertyhttp://www.globalissues.org/issue/2/causes-of-povertyhttp://siteresources.worldbank.org/PGLP/Resources/PMch1.pdf5/24/2018 TrizIm KII
6/113
6
Napredak u ostvarivanju tih ciljeva bio je nejednak, a siromatvo je i dalje gorui
problem, osobito u manje razvijenim ili nerazvijenim zemljama svijeta. Stoga je
vano sistemski razmiljati o tome kako poboljati poloaj tih podruja i unaprijediti
ivot njihovih stanovnika.Svjetska Banka potie kreiranje Strategija za redukciju siromatva (Poverty Reduction
Strategy Paper - PRSP) na razini jedne zemlje. Openito, strategijski pristup razvoju
podrazumijeva proces koji se sastoji, prvo, od definiranja eljenog stanja, stanja
kojem zemlja tei, zatim naine na koji se definirani ciljevi mogu ostvariti i
vremenski period ostvarenja. Takav razvoj, dakle, daje odgovore na pitanja: Gdje smo
sada?, Gdje elimo biti u budunosti?, Kako da stignemo tamo gdje elimo? i Kako
emo znati da li stiemo tamo gdje elimo? Stoga je ovakav pristup razvoju
strukturiran, sustavan, usmjeren ka ciljevima, a utemeljen na pregovorima i
koordinaciji. Njegov cilj je organizirati budunost4. U kontekstu redukcije siromatva,
ovakav pristup razvoju polazi od ideje kako se siromatvo prvo treba identificirati,
zatim kreirati akcije i programe usmjerene na smjanjenje siromatva, identificirati
indikatore procesa i evaluirati rezultate.
U mnotvu stratekih pristupa razvoju, posebna se pozornost, za zemlje u razvoju,
pridaje turizmu. Od poetka novog tisuljea UNWTO, kao krovna turistika
organizacija, promovira odrivi razvoj turizma u funkciji smanjenja siromatva u
najmanje razvijenim podrujima.
Razlog tome jest taj sto se u posljednjih 50 godina ova "industrija" nevjerojatno
razvila, a s time i njezina uloga u zapoljavanju i generiranju prihoda. UNWTO
procjenjuje da e se do 2020. godine broj turista poveavati i dosei 1,6 milijardi.
Afrika i Azija, dvije regije s najveim brojem najmanje razvijenih zemalja, bit e
odredite 75 odnosno 416 milijuna turista.
Nastaju nove turistike destinacije i neke od najmanje razvijenih zemalja (Least
Developed Countries - LDCs) primjer su fenomenalnog rasta u broju i potronji
turista tako da turizam za ove zemlje predstavlja veliku priliku da diverzificiraju svoja
gospodarstva i implementiraju neku od strategija razvoja koje ce biti u funkciji
smanjenja siromatva (tzv. pro-poor strategije).
4Preuzeto sa:http://www.unist.hr/Portals/2/docs/II%20Uvod%20u%20stratesko%20planiranje%20i%20upravljanje.
pdf(pristupljeno 25.2.2013.)
http://www.unist.hr/Portals/2/docs/II%20Uvod%20u%20stratesko%20planiranje%20i%20upravljanje.pdfhttp://www.unist.hr/Portals/2/docs/II%20Uvod%20u%20stratesko%20planiranje%20i%20upravljanje.pdfhttp://www.unist.hr/Portals/2/docs/II%20Uvod%20u%20stratesko%20planiranje%20i%20upravljanje.pdfhttp://www.unist.hr/Portals/2/docs/II%20Uvod%20u%20stratesko%20planiranje%20i%20upravljanje.pdfhttp://www.unist.hr/Portals/2/docs/II%20Uvod%20u%20stratesko%20planiranje%20i%20upravljanje.pdf5/24/2018 TrizIm KII
7/113
7
Unutar glavnih teorijskih pristupa razvoju turizmu se pridaje nekada manja, a nekada
vea vanost5.
U okviru teorije modernizacije koja promovira tvrdnju da svaka zemlja mora proi
evolucijski proces od tradicionalnog do modernog drutva, sa poljoprivrede na
industriju i od ruralnog na urbano, turizam se promovira kao razvojna strategija koja
e sluiti prijenosu tehnologije, poveanju zaposlenosti, rastu BDP-a i privlaenju
kapitala. Drava, u ovom kontekstu, daje poetni poticaj razvoju jer je u zemljamau
razvoju privatni sektor slabiji - vlada postupa kao poduzetnik. Openito, teorija
modernizacije naglaava pozitivne (ekonomske) uinke turizma dok se na sami
turizam gleda kao na neto svojstveno modernom drutvu i na turistiki proizvod
jednostavno kao na potroako dobro.
Teorija ovisnosti polazi od stajalita kako se bogate zemlje razvijaju na raun
siromanih i njezina se polazita najee koriste onda kada se naglaavaju negativni
uinci turizma, obino zbog toga to razvoj turizma u zemljama u razvoju esto ovisi
o stranom kapitalu. Kritizira se i veliki uvoz poluproizvoda u svrhu stvaranja gotovog
turistikog proizvoda kao i manjak kontrole zemalja u razvoju nad vlastitom
turistikom industrijom zbog jakih multinacionalnih kompanija.
Za razliku od prethodne teorije, ekonomski liberalizampotie minimalno uplitanje
drave na svim podrujima, slobodno trite, privatizaciju javnih poduzea, a zemlje
u razvoju potie da prihvaaju strane investitore iz razvijenih zemalja. Turizam iz
ekonomskog liberalizma primjenjuje teoriju komparativnih prednosti i programe
financiranja SALP (Structural Adjustment Lending Programmes). U okviru potonjih,
samo je EU, u kontekstu razvoja turizma, uloila mnogo u infrastrukturu, ljudske
resurse, razvoj proizvoda i trita, ouvanje resursa i sl.
5Preuzeto sa:
http://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-
a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=false(pristupljeno 25.2.2013.)
http://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=false5/24/2018 TrizIm KII
8/113
8
Teorija alternativnog razvoja nastala je kao kritika prethodnih, a ona u centar
pozornosti postavlja ovjeka i okoli umjesto ekonomskih pokazatelja. Podrazumijeva
bottom-up pristup i koncentrira se na lokalne probleme. U kontekstu turizma
naglaava se koncept odrivosti, jaanje uloge pojedinca, jaanje uloge ene i lokalnirazvoj.
Glavne prednosti u razvoju turizma za ove zemlje proizlaze iz njegove karakteristike
kao radno-intenzivne djelatnosti koja prua brojne prilike zazapoljavanje na nain
da i nekvalificirani radnici mogu pronai radno mjesto, zatim u poboljanju stanja
platne bilance, multiplikativnim uincima na gospodarstvo i privlaenju stranih
sredstava privlaenja.
Pa ipak, turizam nije lijek za sve bolesti: procesi globalizacije, sloenost turistike
industrije koja uvijek zahtjeva inovativnost i koja je osjetljiva na neke okove, poput
ekonomskih preokreta, prirodnih katastrofa ili politike nestabilnosti tako tipine za
zemlje u razvoju, ini priliku za izlaz iz siromatva istovremeno i prijetnjom.
Razvoj turizma nekada nije izbor ve jedina prilika nerazvijenih zemalja. Za mnoge
od njih on podrazumijeva pretjerano iskoritavanje prirodnih i kulturnih resursa,
odljev sredstava ili laki nain vladajuih da bez nekog domaeg kapitala pridobiju
narod i postignu kakav-takav rast. Uz procese globalizacije ovi problemi postaju sve
vie naglaeni.
U tom sluaju, efikasno koritenje komparativnih prednosti i postizanje odrivosti
zahtjeva usku suradnju sudionika na svim razinama, integraciju u globalnu turistiku
mreu i praktine naine povezivanja turizma sa drugim sektorima gospodarstva kako
bi napori usmjereni ka redukciji siromatva dali to bolje rezultate.
Predmet istraivanja
Predmet ovog istraivanja je utvrditi moe li turizam u zemljama u razvoju imati
ulogu generatora razvoja i ako da, na koji nain.
5/24/2018 TrizIm KII
9/113
9
Posljednjih godina nastaje niz inicijativa i programa u kojima se promovira razvoj
turizma u funkciji ostvarenja prvog od osam Milenijskih Razvojnih Ciljeva kao sto su
ST-EP (Sustainable Tourism for Eliminating Poverty) i UNWTO.Volunteers
program.
Prvi je nastao 2002. godine, a promie odrivi turizam u funkciji smanjenja
siromatva (pro-poor tourism) i usmjeren je na najsiromanije zemlje svijeta, posebno
na afriki kontinent te podrazumijeva projekte na lokalnoj razini dok je
UNWTO.Volunteers usmjeren na poticanje obrazovanja.
Predmet rada je, takoer, definirati na koje sve naine turizam utjee na glavne
makroekonomske pokazatelje razvoja zemalja u razvoju te kako na taj razvoj utjeu
procesi globalizacije.
Istraivake hipoteze
Hipoteze na temelju kojih se donose zakljuci rada su:
H1... Turizam sluikao generator razvoja u manje razvijenim zemljama
H1.1. Turizam pozitivno utjee na razinu zaposlenosti u zemljama u razvoju
H1.2. Turizam pozitivno utjee na BDP zemalja u razvoju
H1.3. Turizam pozitivno utjee na platnu bilancu zemalja u razvoju
H2... Globalizacijski procesi preteito negativno utjeu na razvoj turizma u manje
razvijenim zemljama
H2.1. irenje multinacionalnih korporacija u zemljama u razvoju kao jedan
od globalizacijskih procesa, ini njihov turizam previe ovisnim o odlukama
donesenima u stranim sjeditima multinacionalnih korporacija
H2.2. Strane multinacionalne korporacije preteito su usmjerene na
valorizaciju komparativnih prednosti u razvoju turizma u zemljama u razvoju,
a ne na stvaranje konkurentskih prednosti
H2.2. Akulturacija, komodifikacija i standardizacija koje globalizacija
namee turizmu dovodi do negativnih sociokulturnih uinaka u njegovu
razvoju u zemljama u razvoju
5/24/2018 TrizIm KII
10/113
10
Ciljevi istraivanja
Najvaniji cilj istraivanja je utvrditi vezu izmeu razvoja turizma i gospodarskog
razvoja zemalja u razvoju kroz glavne makroekonomske pokazatelje razvoja. Ostaliciljevi rada su potvrditi ili opovrgnuti tezu da globalizacijski trendovi utjeu na razvoj
turizma u zemljama u razvoju; preciznije, kako irenje multinacionalnih kompanija u
zemljama u razvoju utjee na razvoj turizma u tim zemljama u pogledu donoenja
odluka o njegovu razvoju.
Osim glavnog, postavljeni su i posebni, izvedeni istraivaki ciljevi, npr:
teorijski objasniti pojam siromatva i naina praenja i mjerenja siromatva
teorijski istraiti razliite pristupe u objanjenju uloge turizma u poticanjurazvoja u nerazvijenim zemljama
analizirati ulogu razliitih meunarodnih institucija u poticanju razvoja turizmakao strategije u borbi protiv siromatva
uoiti, istraiti i pojasniti kako akulturacija, komodifikacija i standardizacijakoje globalizacija namee turizmu dovodi do negativnih sociokulturnih uinaka
u njegovu razvoju u zemljama u razvoju.
Metode istraivanja
Sukladno potrebama u pojedinim dijelovima rada, koriste se sljedee metode
istraivanja:
induktivna i deduktivna metoda (na temelju pojedinih ili posebnih injenicadolazi se do zakljuka o opem sudu odnosno, na temelju op ih postavki dolazi
se do konkretnih pojedinanih zakljuaka ili se iz jedne ili vise tvrdnji izvodi
nova tvrdnja koja proizlazi iz prethodnih tvrdnji),
metoda analize i sinteze (prva se odnosi na ralanjivanje sloenih pojmova nanjihove jednostavnije sastavne dijelove, a potonja predstavlja postupak
povezivanja izdvojenih elemenata i procesa u jedinstvene cjeline),
metoda apstrakcije i konkretizacije (misaoni postupak kojim se odvajaju nebitni,a istiu bitni elementi i osobine predmeta istraivanja i suprotno - odreivanje
apstraktnog, opeg u posebnom ili apstraktno-posebno u opem, pomou
opeg),
5/24/2018 TrizIm KII
11/113
11
metoda generalizacije i specijalizacije (misaoni postupak uopavanja kojim seod jednog posebnog pojma dolazi do openitijeg koji je po gradaciji vii od
ostalih pojedinanih tj. misaoni postupak kojim se od opeg pojma dolazi do
novog pojma, ueg po opsegu, a bogatijeg po sadraju), matoda dokazivanja i opovrgavanja (postupak utvrivanja istinitosti pojedinih
stavova na temelju znanstvenih injenica ili na temelju ranije utvrenih istinitih
stavova tj. postupak suprotan dokazivanju u kojem se umjesto dokazivanja teze,
ona odbacuje i pobija),
metoda klasifikacije i deskripcije (sistematska i potpuna podjela opeg pojma naposebne, odnosno postupak jednostavnog opisivanja injenica i procesa te
njihovih empirijskih potvrivanja odnosa i veza), metoda kompilacije (preuzimanje nekih tuih opaanja i zakljuaka) i komparativna metoda (postupak usporeivanja istih ili srodnih injenica,
utvrivanje njihovih slinosti ili razliitosti).
Doprinos istraivanja
Obzirom kako je siromatvo globalni problem broj 1 i kako je tom problemu danavanost od strane svih zemalja lanica UN-a, istraivanja prikazana u radu pomau
boljem shvaanju uloge turizma kao generatora razvoja u zemljama u razvoju i
sredstva za redukciju siromatva te sluiti kao pouka ili smjernice Hrvatskoj i ostalim
zemljama u razvoju o tome kako (ne) pristupati turizmu i maksimalno iskoristiti sve
mogunosti koje njegov razvoj nudi.
Sadraj diplomskog rada
Diplomski rad sastoji se od tri glavna dijela. U prvom dijelu rada definira se pojam
siromatva, njegova problematika i naini mjerenja. Takoer, objanjavaju se
pokazatelji siromatva i dva pojma koja se sa siromatvom pojavljuju, a to su
nejednakost i osjetljivost. Pokazuje se kako smanjenje siromatva najee znai
poveanje nejednakosti i kako bogate zemlje nisu zemlje bez siromatva.
U drugom dijelu objanjavaju se pojmovi razvijenost i nerazvijenost kako bi se
shvatila uloga turizma u zemljama u razvoju. Ovaj dio rada poblie objanjava ulogu
5/24/2018 TrizIm KII
12/113
12
turizma u funkciji Milenijskih Razvojnih Ciljeva u redukciji siromatva, daje uvid u
karakteristike razvoja turizma u zemljama u razvoju te se glavni makroekonomski
pokazatelji rasta dovode u vezu sa turistikim pokazateljima rasta. Na kraju ovog
dijela dan je i primjer dobre prakse.Posljednji, trei, dio rada bavi se utjecajem procesa globalizacije na razvoj turizma u
zemljama u razvoju s posebnim osvrtom na kontrolu koju zemlje u razvoju imaju nad
turistikom industrijom zbog ovisnosti o kapitalu multinacionalnih kompanija koje
dolaze iz razvijenih zemalja i na socio-kulturoloke promjene koje globalizacja
namee.
5/24/2018 TrizIm KII
13/113
13
2 SIROMATVO I RAZVOJ - TEORIJSKI PRISTUP"Siromatvo je majka kriminala, a blagostanje majka nemorala."
Aristotel
Zbog globalne ekonomske krize ljudi su danas vie nego ikada svjesni postojanja
siromatva. I, iako danas i mediji i teoretiari o tome neprestano govore, ono se
pojavljuje mnogo mnogo prije naeg modernog doba. Podjela drutva prema
hijerarhiji obzirom na bogatstvo, mo i status u drutvu karakteristika je i najstarijih
civilizacija - Egipana, Sumerana, Grka, Rimljana, ... Vladari u vrijeme tih
civilizacija siromane su stigmatizirali, tjerali ih na teak fiziki rad i prodavali u
roblje.
I babilonski Talmud i rani kranski spisi pozivaju bogate da pomognu siromanima i
da prema njima gaje suosjeanje. No uzalud i to jer su nakon nastanka "zapadnih
civilizacija" bogati i zakonom definirali odnos sa siromanima pa i danas u Kanadi i
Velikoj Britaniji zakonima za siromane (Poor Laws) nazivaju zakone koji definiraju
socijalnu zatitu.
Otkriem Amerikedolazi do stratifikacije nacija diljem svijeta. Mone i bogate nacije
poveavale su svoje bogatstvo i gradile carstva koristei resurse manje monih
zemalja. To je kulminiralo u razdoblju kolonijalizma u razdoblju od 15. pa sve do
sredine 20. stoljea jer su sve do tada SAD i Japan polagale prava na kolonije na
podruju Azije, Afrike i June Amerike. To su bila podruja na kojima su ljudi jo
uvijek ivjeli od zemlje i koja su obilovala prirodnim resursima.
Tijekom prvog perioda kolonijalizma od 15. do poetka 19. stoljea kolonijalne su
sile predvoene Portugalom, Nizozemskom, panjolskom, Francuskom i Velikom
Britanijom iskoritavale svoja kolonijalna podruja za opskrbu nekim proizvodima
kojima su kasnije trgovali. Krajem 18. stoljea mehanizacija proizvodnje odnosno
industrijska revolucija bila je uvod u novo razdoblje kolonijalnizma. Industrijalizacija
je poela u Velikoj Britaniji i ubrzo se proirila na sjeverni ameriki kontinent,Zapadnu Europu i Japan. Sada su te zemlje mogle proizvoditi mnogo vie dobara
5/24/2018 TrizIm KII
14/113
14
nego prije pri emu su se za nabavku sirovina oslanjale na svoje kolonije.
Stanovnitvo tih zemalja se obogatilo, a stanovnitvo kolonija postalo je ovisno o
njihovim gospodarstvima i bilo prodavano u roblje.
To se promijenilo tek sredinom 20. stoljea kada su zemlje dobile politikusamostalnost ali su i danas obiljeene nazivom "zemlje u razvoju" ili "zemlje Treeg
svijeta" dok se njihove kolonizatore naziva "razvijenima"6.
Nakon sredine 20. stoljea, u godinama nakon Drugog Svjetskog rata, siromatvo je
prestalo biti predmet zanimanja politiara; postalo je zaboravljeni problem. Tako je
bilo u gotovo svim industrijskim zemljama to se moe objasniti spletom razliitih
okolnosti:
1950-tih godina nezaposlenost je bila relativno niska, izdaci za drutvenepotrebe stanovnitva kontinuirano su rasli i posvuda se biljeio ekonomski
rast. Zbog ekonomskog i socijalnog napretka ljudi su vjerovali da su nestaice
i siromatvo stvar prolosti. To je jo vie potencirala usporedba s 1930 -tim i
ratnim godinama;
preuranjeni optimizam glede eliminacije siromatva zasnivao se na linijamasiromatva izvedenim iz prehrambenih normativa. Izgledalo je dovoljno
rijeiti problem gladi da bi se automatski rijeio i problem siromatva;
nekada veina, siromani su postali relativna manjina; i posljednje svim drutvima zajednika je osobina da ne vide ono to ne ele vidjeti.
Siromatvo su "ponovo otkrili" 60-tih godina. U to doba tradicionalni sociolozi i
ekonomisti esto su obrazlagali siromatvo "negativnim rizinim imbenicima" kao
to su niska razina obrazovanja, fiziki i duevni nedostatci, starost, slabo zdravstveno
stanje, velike i nestabilne obitelji itd. Te su imbenike povezivali s "negativnim
osobnim obiljejima": apatijom, beznaem, loim radnim navikama i kroninom
ovisnou. Neki su aludirali na to da najsiromanije stanovnitvo ini izrazitu
subkulturu, koja se sama obnavlja. To se nazivalo "kulturom siromatva", to je
navodilo na zakljuak da su uzroci siromatva u samim ljudima te da je problem
siromatva mogue rijeiti kolovanjem i ponudom razliitih socijalnih usluga, koje bi
tim ljudima olakale prilagoavanje zajednici u kojoj ive. Pri tome je vano istaknuti
da je veina kriterija za definiranje kulture siromatva bila utvrena sa stanovita
6http://fightpoverty.mmbrico.com/history/history.html(pristupljeno 21.8.2013.)
5/24/2018 TrizIm KII
15/113
15
vrijednosti srednje klase i da u mnogo suajeva nije imala osnove u stvarnim
karakteristikama siromaha. Oni su veinom marljivo radili, imali su vie aspiracije i
trpjeli su zbog stigme. Negativne osobne karakteristike rijetko proizvode siromatvo.
U pravilu se siromatvo samo reproducira, a novo siromatvo stvaraju neki dodatnivanjski imbenici (npr. pomanjkanje radnih mjesta, niske plae, prisilno umirovljenje,
posljedice nesree i sl.). Pravi razlog zbog kojeg ljudi ostaju siromani nije
nesposobnost siromanih da iskoriste postojee mogunosti, nego nedostatak
mogunosti.
U 7o-tim godinama prolog stoljea siromahe nisu optuivali samo zbog njihovih
problema, nego i za nacionalne probleme, prije svega za opadanje ekonomskog rasta.
U to su vrijeme na nezaposlene ljude i samohrane roditelje gledali s mnogo ma nje
simpatija nego na stare i nemone koji se nisu mogli sami uzdravati.
Tijekom zadnjeg desetljea znanstvenici su obnovili svoje zanimanje za problematiku
siromatva. U 8o-tim i poetkom 90-tih godina kvantitativno se i kvalitativno
promijenilo i samo siromatvo: kvantitativno zato to je zahvatilo mnogo vei dio
stanovnitva u smislu broja, dobnih skupina, spola, izobrazbe, socijalno-ekonomskih
grupa, klasa, etnikog porijekla i regija; a kvalitativno zato to je to novo siromatvo
(siromatvo novih kategorija stanovnitva) posljedica nekoliko meusobno vie ili
manje povezanih procesa: restrukturiranja gospodarstva i industrije, restrukturiranja i
suavanja drave blagostanja te politiih promjena i rata u Europi7.
Ekonomska kriza koja je zapoela 2007./2008. godine dovela je do promjena u visini
socijalnih davanja. Slika 1 pokazuje kako se socijalna davanja mijenjaju paralelno s
padom/rastom BDP-a. Pod utjecajem krize u Grkoj je dolo do smanjenja socijalnih
davanja zbog pada BDP-a, u Koreji do poveanja zbog rasta BDP-a, a u Nizozemskoj
su davanja rasla u skladu s prosjekom zemalja OECD-a. Kriza je u Grkoj
produbljena nekontroliranim javnim troenjem nakon ulaska u EU i promjene valute i
potencirana openito dogaajima na globalnoj razini - posljedica je drastian pad
BDP-a i zbog toga manja socijalna davanja; Juna Koreja je izvozno orijentirana
zemlja. Nakon financijske krize u Aziji 1990-tih godina biljei stalan rast BDP-a;
danas je broj 1 u proizvodnji monitora i poluvodia i druga brodograevna sila u
7Stropnik, N. (1993.)Linija siromatva - osnovni koncepti, Izlaganje sa znanstvenog skupa, pp. 25-36,
dostupno na http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/615/604
5/24/2018 TrizIm KII
16/113
16
svijetu; glavni problem joj je starenje populacije pa je i to jedan od razloga poveanja
socijalnih davanja.
Slika 1: Promjena u visini socijalnih davanja obzirom na rast/pad BDP-a
Izvor:http://www.npdata.be/BuG/175-Antwerpen-Districten/OECD-2012-Social-spending-after-the-
crisis.pdf
Zbog smanjenja socijalnih davanja u mnogim dravama ljudi, koji bi inae mogli
sami uzdravati sebe i svoje obitelji postali su nezaposleni i ive u slabim uvjetima ili
su bez doma. Zbog svega toga siromatvo se ne moe vie smatrati po opsegu i
prostorno ogranienim problemom socijalne zatite. Siromatvo je viedimenzionaIni
ekonomski i socijalni problem, koji ima posljedice na dohotku, zdravlju, obrazovanju,
uvjetima stanovanja, slobodnom vremenu -jednom rijeju na cjelokupnom ivotnom
standardu pojedinca i njegove obitelji.
Najee se smatra kako se siromatvo moe iskorijeniti rastom BDP-a i openito
ekonomskim rastom. Pritom se pojam rasta u svim teorijama razvoja - koje su se
mijenjale sa okolnostima u svijetu - i poistovjeivao s razvojem. Danasse zna kako je
ekonomski rast samo jedna komponenta razvoja i da ta dva pojma nikako nisu
sinonimi. U drugom dijelu ovog poglavlja objanjeno je kako se tek pojavom nekih
alternativnih teorija razvoja vie panje pridaje njegovim neekonomskim aspektima i
teoretiari shvaaju kakopostoje neki drugi imbenici siromatva/blagostanja ali njih
je poprilino teko mjeriti jer su specifini i svojstveni svakom pojedincu. Najvie se
tome pribliio Indeks ljudskog razvoja (Human Development Index) kao spoj
nekoliko razliith mjera i pokazatelja siromatva/blagostanja.
http://www.npdata.be/BuG/175-Antwerpen-Districten/OECD-2012-Social-spending-after-the-crisis.pdfhttp://www.npdata.be/BuG/175-Antwerpen-Districten/OECD-2012-Social-spending-after-the-crisis.pdfhttp://www.npdata.be/BuG/175-Antwerpen-Districten/OECD-2012-Social-spending-after-the-crisis.pdfhttp://www.npdata.be/BuG/175-Antwerpen-Districten/OECD-2012-Social-spending-after-the-crisis.pdfhttp://www.npdata.be/BuG/175-Antwerpen-Districten/OECD-2012-Social-spending-after-the-crisis.pdfhttp://www.npdata.be/BuG/175-Antwerpen-Districten/OECD-2012-Social-spending-after-the-crisis.pdf5/24/2018 TrizIm KII
17/113
17
2.1 Pojam blagostanja i siromatva
I danas siromatvo obino znai nemati dovoljno novca za osnovne potrebe kao to su
hrana, odjea ili krov nad glavom. To je nedostatak blagostanja odnosno sredstavadovoljnih za minimum uvjeta nunih za ivot. Pri tome su blagostanje i siromatvo
dva kraja jednog puta koja se meusobno iskljuuju.
Prema definiciji Svjetske banke: "Siromatvo se moe opisati kao glad. Siromatvo
znai ne imati dom. Biti bolestan, a ne imati mogunost posjete doktora. Siromatvo
znai ne ii u kolu i ne znatiitati, ne imati posao, strahovati za budunost i ivjeti
dan za danom. Siromatvo ima mnogo lica, mijenja se od mjesta do mjesta i s
vremena na vrijeme. To je situacija iz koje ljudi ele pobjei. To je poziv na
djelovanje -poziv i za siromane i za bogate - za promjenu svijeta tako da svi imaju
dovoljno za jesti, gdje spavati, pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama, zatitu
od nasilja i pravo sudjelovanja u donoenju odluka u vlastitoj zajednici."8
Osim nedostatka novca, siromatvo znai i ne biti u mogunosti sudjelovati u bilo
kakvim aktivnostima, ne moi poslati djecu na izlet sa kolskim prijateljima ili na
roendansku proslavu ili ne imati novac za potrebne lijekove. Kada su ljudi iskljueni
iz drutva, kada nisu dovoljno obrazovani ili kada su bolesni, sve to ima negativne
posljedice na drutvo - svi plaaju cijenu siromatva.
Biti siromaan u razliitim dijelovima svijeta znai razliito: Kinez pripadnik srednje
klase u Kini prema prihodima je malo bogatiji od siromanog Amerikanca. Ni
distribucija siromatva u svijetu nije jednaka - razvijenije zemlje, one s viim BDP-
om, imaju nie razine siromatva od manje razvijenih. Slika 2 pokazuje kako se
najvie siromanih zemalja nalazi na podruju Sub-saharske Afrike gdje je i najvei
broj nerazvijenih zemalja.
8http://data.worldbank.org/topic/poverty
5/24/2018 TrizIm KII
18/113
18
Slika 2: Koncentracija siromatva
Izvor:http://povertydata.worldbank.org/poverty/home/
Ne postoji jedan uzrok siromatva niti samo jedna vrsta iromatva pa ipak, u svijetu
se najvie panje pridaje ekonomskom uzroku. S tog aspekta razlikuje se apsolutno i
relativno siromatvo kako je pojanjeno u nastavku rada.
Upravo stoga to je pojava tako sloena, nije ju lako mjeriti ili sagledati njezine
posljedice. Siromatvo je kao zaarani krug ili vrtuljak iz kojeg je jako teko izai bez
pomoi izvana.
2.1.1 Indikatori blagostanja
Oko dvije stvari svi se slau:
1. cilj svakog ovjeka je postii blagostanje i2. novac je preduvjet da ostvarenje potreba, prema tome, preduvjet i za
blagostanje.
U praksi su stoga i najei ekonomski pokazatelji blagostanja - obino u vidu BDP-a,
a nakon njih Indeks ljudskog razvoja (HDI). Od ostalih, neki se odnose na mjerenje
nejednakosti kao to su Lorenzova krivulja ili Gini koeficijent nejednakosti ili na
mjerenje siromatva kao to su linija siromatva ili Headcount index.
http://povertydata.worldbank.org/poverty/home/http://povertydata.worldbank.org/poverty/home/http://povertydata.worldbank.org/poverty/home/5/24/2018 TrizIm KII
19/113
19
BDP i drugi statistiki podaci dostupni su za gotovo svaku zemlju i kod mjerenja
siromatva obino se prouava ta veliina, dapae, rast BDP-a izjednaava se sa
ekonomskim rastom i dovodi u korelaciju s ostalim faktorima razvoja.
On se definira kao trina vrijednost svih dobara i usluga koje neka zemlja proizvedeu odreenom vremenskom periodu, najee godinu dana. Obino se mjeri
rashodnom metodom:
BDP = osobna potronja + investicije + javna potronja + neto izvoz (izvoz-uvoz)
ili
Y = C + I + G + X.
BDP daje dobru predodbu o blagostanju u nekoj zemlji. Poveanje proizvodnje
usluga i dobara poveava blagostanje i standard ivota stanovnik neke zemlje na
nain da se poveava njihov osobni prihod i time osobna potronja. S druge strane,
BDP ne daje odgovor na pitanja tipa konzumira li se neko dobro vie od drugog i za
koliko, tedi li se premalo ili previe u odnosu na dohodak ili kupuju li se kvalitetniji
proizvodi. Ni neki drugi elementi blagostanja koji nisu povezani sa potronjom i
dohotkom ne mogu se mjeriti BDP-om: dokolica, socijalna jednakost, kvaliteta
obrazovanja itd.; rijeima Roberta Kennedyja BDP "mjeri sve, osim onoga to ivot
ini vrijednim."9
Ipak, mnogi su aspekti ljudskog ivota koji se konkretno tiu ljudskih prava i koji se
ne mogu mjeriti nego su subjektivni, u veoj ili manjoj korelaciji s BDP -om i
promjenama u njegovoj visini. Na primjer, kada je stopa rasta BDP-a via, prosjeni
standard ivota, kvaliteta obrazovanja i zdravstveno stanje populacije raste, a to su
sve komponente ljudskih prava. To bi znailo da su one uvjetovane rastom BDP -a i
da, iako ekonomski rast nije dovoljan za postizanje blagostanja, on je njegov
preduvjet jer mnogi elementi direktno ili indirektno slijede taj rast.
Elastinost siromatva s obzirom na rast BDP-a pokazuje za koliko se u %
promijenila razina siromatva ako se BDP per capita promijeni za 1%.10
9 http://www2.mccombs.utexas.edu/faculty/michael.brandl/main%20page%20items/Kennedy%20on%2
0GNP.htm10
http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTPOVERTY/EXTPGI/0,,contentMDK:21932026~menuPK:5461445~pagePK:210058~piPK:210062~theSitePK:342771~isCURL:Y,00.html
5/24/2018 TrizIm KII
20/113
20
U odnos se stavljaju promjena u BDP-u per capita i promjena bilo koje od mjera
siromatva. Kako je prikazano u tablici 1 i 2 na nekom nasuminom primjeru,
elastinost je -0,8 i -3,1 za periode 1993.-2003. i 2003.-2006. to bi znailo da je sa
svakim poveanjem BDP-a per capita za 1%, smanjena razina siromatva za0,8%.11
Tablica 1: Elastinost siromatva s obzirom na promjenu u BDP-u (a)
Izvor:http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-
1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdf,obrada autorice
Tablica 2: Elastinost siromatva s obzirom na promjenu u BDP-u (b)
Izvor:http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-
1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdf,obrada autorice
Ekonomski rast, ako se predstavi kao rast BDP-a per capita, prati smanjenje razine
siromatva to je prikazano grafom 1 (podatci za 2004. godinu).
Graf 1: Odnos ekonomskog rasta i razine siromatva
Izvor:http://siteresources.worldbank.org/INTPGI/Images/fig1-4.gif
U sluaju afrikih zemalja, rast siromatva je zrcalni odraz smanjenja stope rasta
BDP-a, prikazano grafom 2.
11http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTPOVERTY/EXTPGI/0,,contentMDK:21932026~menuPK:5461445~pagePK:210058~piPK:210062~theSitePK:342771~isCURL:Y,00.html(pristupljeno 1.9.2013.)
http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPGI/Images/fig1-4.gifhttp://siteresources.worldbank.org/INTPGI/Images/fig1-4.gifhttp://siteresources.worldbank.org/INTPGI/Images/fig1-4.gifhttp://siteresources.worldbank.org/INTPGI/Images/fig1-4.gifhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdf5/24/2018 TrizIm KII
21/113
21
Graf 2: Siromatvo i rast u Sub-saharskoj Africi, 1970.-2006.
Izvor:http://filipspagnoli.files.wordpress.com/2010/03/one-dollar-a-day-poverty-and-gdp-growth-in-
subsaharan-african.png(pristupljeno 1.9.2013.)
Svjetska banka kao glavni kriterij u klasificiranju zemalja koristi Bruto nacionalni
dohodak per capita (Gross National Income pc - GNI), a BDP je dio njega. BNP se
definira kao ukupna vrijednost svih proizvoda i usluga koje proizvedu rezidenti jedne
zemlje u toku godine, ukljuivo i neto dohodak od faktorskih usluga koje su pruene u
inozemstvu.
Tablica 3 prikazuje 15 zemalja s najveim BNP-om u 2012. godini, a tablica 4 BNP
prema ekonomskoj podjeli zemalja iz kojeg se primjeuje kako zemlje sa srednjim iniskim dohotkom zajedno ine pola dohotka razvijenih zemalja. Unutar njih najmanji
dohodak imaju zemlje Sub-saharske Afrike gdje ivi najvei broj siromane
populacije svijeta.
Tablica 3: Redoslijed zemalja prema visini BNP-a u 2012. godini
Izvor:http://www.worldbank.org,obrada autorice
http://filipspagnoli.files.wordpress.com/2010/03/one-dollar-a-day-poverty-and-gdp-growth-in-subsaharan-african.pnghttp://filipspagnoli.files.wordpress.com/2010/03/one-dollar-a-day-poverty-and-gdp-growth-in-subsaharan-african.pnghttp://filipspagnoli.files.wordpress.com/2010/03/one-dollar-a-day-poverty-and-gdp-growth-in-subsaharan-african.pnghttp://filipspagnoli.files.wordpress.com/2010/03/one-dollar-a-day-poverty-and-gdp-growth-in-subsaharan-african.pnghttp://www.worldbank.org/http://www.worldbank.org/http://www.worldbank.org/http://www.worldbank.org/http://filipspagnoli.files.wordpress.com/2010/03/one-dollar-a-day-poverty-and-gdp-growth-in-subsaharan-african.pnghttp://filipspagnoli.files.wordpress.com/2010/03/one-dollar-a-day-poverty-and-gdp-growth-in-subsaharan-african.png5/24/2018 TrizIm KII
22/113
22
Tablica 4: BNP s obzirom na razvijenost u 2012. godini
Izvor:http://www.worldbank.org,obrada autorice
Prethodno je spomenuto kako je BDP u korelaciji sa svim drugim komponentama
koje dovode pojedinca/dravu u stanje blagostanja. Samo, u sluaju zemalja (u
razvoju) uvijek postoji ona stara dilema: to je bilo prvo: jaje ili koko? Utjee li vii
BDP na viu razinu korupcije, slobode, zdravlja ili su uzrono-posljedine postavke
krivo okrenute: ekonomska sloboda, niska razina korupcije i generalno dobro
zdravstveno stanje utjeu na poveanje BDP-a i ekonomski rast?
Kako sve ne bi ostalo samo na ekonomskom aspektu, za prethodno spomenute
psiholoke komponente blagostanja 1990. godine Ujedinjeni su Narodi razvili alat za
mjerenje razine socijalnog i ekonomskog razvoja zemlje koji se temelji na etiri
kriterija prikazana na slici 3: oekivana ivotna dob, prosjena duljina kolovanja,
oekivana duljina kolovanja i GNI per capita uzimajui u obzir paritet kupovne moi
(Purchasing power parity - PPP). PPP je odnos opih indeksa cijena meu dravama
koje slue za korekciju slubenih teajeva. Domaa valuta neke zemlje mora imati
istu kupovnu mo u svim zemljama, odnosno jedinica svake valute mora imati istu
realnu vrijednost u svakoj zemlji 12 . Osnovna svrha HDI je praenje promjena u
razvoju tijekom godina i usporedba izmeu zemalja. Zemlje obuhvaene
istraivanjem rangiraju se obzirom na stupanj HDI od 0 do 1. Pritom su one blie
jedinici razvijenije i obrnuto. Tablica 5 prikazuje 15 zemalja s najviim HDI u 2012.
godini. Odnos izmeu visine BDP-a i visine HDI prikazan je slikom 4 i ukazuje na to
da se BDP i HDI mijenjaju proporcionalno. Podjela zemalja prema visini HDI na
12http://www.investopedia.com/terms/p/ppp.asp
http://www.worldbank.org/http://www.worldbank.org/http://www.worldbank.org/http://www.worldbank.org/5/24/2018 TrizIm KII
23/113
23
zemlje s jako visokim HDI, zemlje sa visokim HDI, zemlje sa srednjim HDI i zemlje
sa niskim HDI prikazana je slikom 5.
Slika 3: HDI - 3 dimenzije i 4 indikatora
Izvor:http://hdr.undp.org/en/statistics/hdi/(pristupljeno 1.9.2013.)
Tablica 5: Najvii HDI u 2012. godini
Izvor:http://hdr.undp.org/en/data/map/,(pristupljeno 1.9.2013.), obrada autorice
Slika 4: BDP i HDI
Izvor:http://www.gapminder.org/(pristupljeno 1.9.2013.)
http://hdr.undp.org/en/statistics/hdi/http://hdr.undp.org/en/statistics/hdi/http://hdr.undp.org/en/statistics/hdi/http://hdr.undp.org/en/data/map/http://hdr.undp.org/en/data/map/http://hdr.undp.org/en/data/map/http://www.gapminder.org/http://www.gapminder.org/http://www.gapminder.org/http://www.gapminder.org/http://hdr.undp.org/en/data/map/http://hdr.undp.org/en/statistics/hdi/5/24/2018 TrizIm KII
24/113
24
Slika 5: Zemlje svijeta prema visini HDI 2012. godine
Izvor:http://hdr.undp.org/en/data/map/(pristupljeno 1.9.2013.)
2.1.2 Siromatvo i mjerenje siromatva13Mjerenje siromatva zahtjeva energiju, vrijeme i novac i najee se provodi
anketiranjem kuanstava. Razlozi zbog kojih se unato sloenosti mjeri su brojni, a
najvaniji meu njima je taj da se ono identificira, da se bilo koje intervencije za
njegovu redukciju pravilno usmjere, da se mjeri uspjenosti tih poduzetih mjera i
efikasnost institucija koje ih provode.
Najvrijedniji podatci koji se dobiju mjerenjem su geografska rairenost ilikoncentracija siromatva, veza izmeu siromatva i faktora poput spola, razine
obrazovanja i sl. kako bi se prema tim podrujima usmjerila sredstva. Zbog toga sve
razvijene i otprilike 2/3 zemalja u razvoju provode nacionalna istraivanja o
siromatvu i ta se istraivanja periodino ponavljaju14.
Pri mjerenju siromatva poinje se od kuanstva i taj postupak ima nekoliko koraka:
1. korak je definiranje jednog indikatora blagostanja/siromatva kao to jedohodak ili potronja per capita. Dohodak, koji se definira na principu
potronja+promjena u neto vrijednosti, najea je mjera blagostanja u
razvijenim zemljama, dok je u zemljama u razvoju vie koristi potronja.
Ostale mjere blagostanja su dnevna potronja kalorija po osobi, izdaci na
13Stropnik, N. (1993.) Linija siromatva - osnovni koncepti, Izlaganje sa znanstvenog skupa, pp. 25-
36, dostupno na http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/615/60414
http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch01.pdf (pristupljeno 3.9.2013.)
http://hdr.undp.org/en/data/map/http://hdr.undp.org/en/data/map/http://hdr.undp.org/en/data/map/http://hdr.undp.org/en/data/map/5/24/2018 TrizIm KII
25/113
25
hranu kao udio ukupnih izdataka kuanstva i uhranjenost.Svaka od navedenih
mjera ima mane i prednosti ali idealna ne postoji.
2. korak je definirati minimalnu razinu ispod koje se odabrani indikator ne smijesputati kako bi se razgraniili siromani od onih koji to nisu (definira se linijasiromatva) i
3. korak je sumiranje podataka.
U mjerenju se mogu primjenjivati socijalni ili nesocijalni pristup15.
Socijalni (mjeri inpute) se koristi metodom korisnosti za koju se pretpostavlja da
odgovara potronji ili dohotku kuanstva; dohodak i potronja promatraju se kao
inputi nuni za ostvarenjete korisnosti: za pretpostaviti je da kuanstvo najbolje zna
kako e potroiti svoj dohodak; to moe biti na hranu, odjeu, obuu, kuanske
potreptine i sl. Kada se dohodak ili potronja podijele s brojem ukuana, dobiju se
per capita iznosi prihoda odnosno potronje.
Nesocijalni (mjeri outpute) pristup promatra zadovoljava li kuanstvo minimalne
uvjete uhranjenosti ili minimalne zdravstvene uvjete i taj pristup koristi indikatore kao
to su stopa smrtnosti, oekivana ivotna dob, razina obrazovanja itd. Za razliku od
prethodnog sluaja, ovo su outputi ili posljedice ostvarene korisnosti.
I jedan i drugi pristup je koristan pa, ipak, najee se siromatvo mjeri koristei
socijalni pristup raunajui dohodak i potronju per capita.
Siromatvo obzirom na razinu dohotka kuanstva
Dohodak je novac kojeg pojedinac ili poduzee primaju u zamjenu za dobra ili usluge
koje pruaju ili kroz ulaganje kapitala, a koristi se da pokrivanje dnevnih trokova.
Veina ljudi, do 65. godine ivota, dohodak biljei kao plau za obavljeni rad,
ulaganje u financijsku imovinu kao to su dionice, obveznice ili nekretnine dok su za
umirovljenike glavni izvori prihoda ulaganja i mirovine. U ostale prihode spadaju
15http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-
1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdf (pristupljeno 5.9.2013.)
5/24/2018 TrizIm KII
26/113
26
prihodi od kockanja, naknade za nezaposlene, naknade od najma itd. Za poduzee je
prihod ono to ostane nakon to su odbijeni svi trokovi16. Za pojedinca vrijedi:
Dohodak = potronja + promjena u neto vrijednosti
Prvi problem kod ove definicije je taj da nije jasno koliki bi se period trebao
promatrati u raunanju dohotka: 1 godina, 5 godina? Drugi problem je samo mjerenje:
relativno je lako mjeriti plae ali jako teko dobiti informacije o npr. dividendama ili
prihodu od samozaposlenja u, recimo, poljoprivredi. Zbog toga je ba u
gospodarstvima u kojima je jak poljoprivredni sektor teko procijeniti dohodak. Osim
toga, postoji jo nekoliko faktora koji oteavaju mjerenje:
ljudi zaboravljaju na stvari koje su moda prodali ili na novac kojeg su primilibez neke protuusluge;
ljudi esto skrivaju visinu dohotka iz raznih razloga; ljudi ne prijavljuju dohodak koji nije legalno namaknut npr. od krijumarenja; neke je dohotke teko mjeriti, npr. za koliko je u godinu dana porasla
vrijednost stoke na farmi.
Siromatvo obzirom na razinu potronje
Potronja podrazumijeva kupljena dobra i usluge i ona dobra i usluge iz vlastite
proizvodnje (u naturi).
Potronja je bolji indikator blagostanja tijekom ivota od dohotka jer je dohodak u
razliitim ivotnim periodima pojedinca takoer razliit i mijenja se iz godine u
godinu dok potronja ostaje relativno stabilna, a i kuanstva e prije dati informaciju
o tome to su ukuani kupili nego koliko su zaradili. ivotni ciklus dohotka i
potronje grafiki je prikazan na slici 6. koja kazuje kako je dohodak najvei u
srednjim godinama ivota, od 30. do 45. godine ali kako vii dohodak ne znai i veu
potronju.
16preuzeto sa http://www.investopedia.com/terms/i/income.asp (pristupljeno 5.9.2013.)
PRIMJER: Neki je pojedinac na poetku godine imao imovinu u vrijednosti 10.000kn. Tijekomgodine potroio je 3.000, a na kraju godine vrijednost njegove imovine bila je 11.000kn. To znaida je njegov dohodak te godine iznosio 4.000kn od ega je 3.000 potroio i 1.000kn dodaovrijednosti svoje imovine.
5/24/2018 TrizIm KII
27/113
27
Slika 6: Teorija ivotnog ciklusa dohotka i potronje
Izvor:http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-
1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdf(pristupljeno 5.9.2013.)
Osim trokova na hranu, koji podrazumijevaju zadovoljavanje osnovnih ivotnihpotreba i ine 7/10 ukupnih trokova kuanstva, postoje i druge vrste trokova:
trokovi na trajna dobra, na kuanstvo ili kuanske potreptine, vjenanja i pogrebi i
razni drugi. Svi se oni trebaju uzeti u obzir kad se mjeri siromatvo kuanstva.
ak i kuanstva koja si ne mogu priutiti hranu, imaju neke druge trokove kao to su
odjea ili prenoite pa se zbog toga pretpostavlja kako su u tom trenutku umjesto
hrane, to prioriteti kuanstva.
Tablica 6: Razlozi za i protiv dvije glavne naina mjerenja siromatva
Izvor:http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-
1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdf(pristupljeno 5.9.2013.), obrada autorice
http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdf5/24/2018 TrizIm KII
28/113
28
Koji od dvije podvrste socijalnog pristupa mjerenju siromatvu koristiti? Bogatije
zemlje mjere siromatvo prema dohotku, a siromanije prema potronji i to je logino:
u bogatim je zemljama dohodak lake mjeriti jer veina dolazi od plaa, dok je
trokove teko kvantificirati; za siromanije je zemlje karakteristino to da imajuveliki broj samozaposlenih i sektor poljoprivrede je jak pa je u ovom sluaju lake
procijeniti potronju nego dohodak.
Od ostalih mjera siromatva znaajno ih je nekoliko:
osobna potronja kalorija tijekom dana: prema ovom kriteriju, osoba kojakonzumira manje od postavljenog minimuma (2,100 kcal/dan) smatra se
siromanom; problem - teko je odrediti koliko je pojedincu potrebno kalorija
dnevno jer to ovisi o njegovoj dobi, spolu i dnevnim aktivnostima;
trokovi na hranu kao dio ukupnih trokova: postoji pretpostavka kako sapoveanjem prihoda raste i troak na hranu ali manjom brzinom; taj je odnos
prikazan na slici 7; na koncu potronja na hranu pada kako prihod raste. Prema
ovoj mjeri kuanstva koja troe vie od 60% svog dohotka na hranu mogu se
smatrati siromanima. Glavni problem s ovom mjerom je taj to e potronja
na hranu ovisiti o dobi ukuana i o relativnoj cijeni prehrambenih namirnica.
mjerenje outputa umjesto inputa:hrana je input, a uhranjenost (pothranjenostili prehranjenost) output, pa se siromatvo moe mjeriti i prouavajui ovaj
output.
Slika 7: Odnos rasta prihoda kuanstva i trokova na hranu
Izvor:http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-
1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdf(pristupljeno 5.9.2013.)
http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdf5/24/2018 TrizIm KII
29/113
29
U konanici, ne postoji idealna mjera blagostanja/siromatva i sve su navedene mjere
nesavrene. No, to nije razlog da se ono prestane mjeriti ve upozorenje da se svim
mjerama treba pristupiti s posebnom panjom i svaku uzeti s rezervom poto su
nekada u uzrono-posljedinom lancu.
2.1.2.1Odreivanje linije siromatva17Jasno je kako strunjaci jo nisu postigli suglasnost glede definicije siromatva i to se
odraava u razliitim metodama odreivanja linije siromatva, razliitim ocjenama
stanovnitva koje ivi u siromatvu te u razliitim programima socijalne politike.
Siromatvo se definira pomou neke visine potronje ili dohotka - to su najei
indikatori; shvaa se kao apsolutna ili relativna kategorija; pri opredjeljivanju tko jesiromaan, upotrebljavaju se objektivna ili subjektivna mjerila. Granica ispod koje
pokazatelj ne smije ii naziva se linijom siromatva.
Linija siromatva pragmatino je rjeenje za razlikovanje bogatstva od siromatva.
Openito se definira kao razina dohotka ispod koje se ljudi smatraju siromanima i
iznad koje se ne smatraju siromanima. Pri tome mora biti potpuno jasno da pojam
"linija siromatva" nije posve prava granica izmeu stvarno siromanih i
nesiromanih.
Razliiti autori odreuju liniju siromatva na razliitim razinama, to je izmeu
ostalog odraz razliitog razumijevanja pravinosti, potreba i vrijednosti. Nepostojanje
samo jedne definicije siromatva indicira da siromatvo nije prirodno stanje koje bi
bilo mogue objektivno definirati. Definicije siromatva se razlikuju s obzirom na to:
je li ishodite autora apsolutni ili relativni koncept siromatva i jesu li njihova podloga subjektivna ili objektivna mjerila.
Izbor odreene definicije linije siromatva esto je samo posljedica raspoloivosti
podataka ili politika odluka. U nastavku rada opisano je nekoliko naina odreivanja
linije siromatva.
17Stropnik, N. (1993.) op. cit., pp. 25-36, dostupno na
http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/615/604
5/24/2018 TrizIm KII
30/113
30
Linija siromatva zasnovana na "osnovnim potrebama"
Prve linije siromatva krajem 19. stoljea zasnivale su se na izdacima za "osnovne
potrebe", meu koje se obino svrstavali hrana, stan i odjea. Zbrajanjem iznosa zazadovoljavanje tih potreba autori su doli do linija siromatva, izraenih dohotkom,
koje su se razlikovale po tipovima domainstava.
Rowntree18je doao do linije siromatva tako da je zbrojio novanu protuvrijednost
prosjenih prehrambenih potreba odraslih i djece te nekih drugih potreba (1901.
godine odjea, ogrjev, rasvjeta, sapun i sl., emu je 1936. godine dodao jo i radio,
knjige, novine, pivo, duhan, darove i dopust). Obitelj je smatrao siromanom ako su
njeni dohoci, umanjeni za stanarinu, bili nii od odgovarajue linije siromatva.
Njegov je pristup doivio brojne kritike zbog arbitrarnosti, nerazlikovanja
prehrambenih potreba pojedinaca, neuzimanja u obzir ekonomije obujma, temeljenja
rauna na stvarnim izdacima siromaha itd. Taj su pristup kasnije esto primjenjivali
(najpoznatija je amerika slubena linija siromatva), iako su se postavljala brojna
pitanja, na koja nije bilo jednoznanog odgovora:
to su osnovne potrebe? koju robu i usluge treba ukljuiti u raun i po kojim cijenama? kako doi do izdataka za zadovoljavanje osnovnih potreba (najee samo
hrane) do linije siromatva?
Definicija osnovnih potreba te proizvoda i usluga za njihovo zadovoljavanje ovisi o
stupnju razvoja nekog drutva. Kako u praksi nije mogue postii suglasnost glede
osnovnih potreba, te se potrebe u pravilu definiraju arbitrarno, pri emu se ne uzimaju
u obzir razliite potrone navike stanovnitva.
Pri kalkulaciji trokova hrane strunjaci obino uzimaju za osnovu kalorije potrebne
za sauvanje "fizike efektivnosti", tj. odrede ekonominu prehranu koja je dovoljna
za preivljavanje i rad. Potrebe pojedinaca za kalorijama razlikuju se s obzirom na
dob, spol, zanimanje, fiziku aktivnost, uvjete stanovanja, klimu, aktivnosti u
slobodnom vremenu i sl., ne samo u razliitim dravama nego i unutar iste drave.
18Prema: Stropnik, N. (1993.) op.cit., pp. 25-36, dostupno na:
http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/615/604
5/24/2018 TrizIm KII
31/113
31
Zato ne postoje univerzalni prehrambeni standardi koje bi bilo pravilno upotrijebiti za
sve osobe. Osim toga, ljudi se ne dre strunih savjeta, na njihovu prehranu utjeu
vlastite navike i uvrijeene potrone navike u uoj zajednici. U teoriji i praksi taj
problem jo nije zadovoljavajue rijeen.
to se tie cijena, pri definiranju minimalnih izdataka za zadovoljenje osnovnih
potreba treba misliti na to da je mogue kupiti sline vrste proizvoda razliite
kvalitete i po razliitim cijenama. Siromani potroai obino su slabo obavijeteni, a
i ne mogu iskoristiti mogunosti jeftinije kupnje vee koliine robe. Zato od njih ne
moemo oekivati da e kupovati po najniim cijenama.
U ocjeni trokova hrane sadrane su razlike u izdacima domainstava s obzirom na
veliinu i sastav domainstva (ekvivalentne ljestvice). Za ostale izdatke mogue je
arbitrarno ocijeniti utjecaj ekonomije obujma. U praksi se ekvivalentne ljestvice esto
odreuju ad hoc.
Kako za druge potrebe osim hrane nema opeprihvaenih standarda, veina se autora
ograniava na ocjenu izdataka za hranu, iz kojih posredno izvode cjelokupne ivotne
trokove, tako da trokove hrane pomnoe recipronom vrijednou prosjenog
Engelovog koeficijenta (za sve stanovnitvo ili samo za siromano stanovnitvo).
Engelov koeficijent je broj koji oznaava udio izdataka za hranu u cjelokupnom
dohotku domainstva. Pri definiranju minimalnih ivotnih trokova koristi se zbog
dokazane sustavne veze: porastom dohotka izdaci za hranu se poveavaju
proporcionalno ali manjom brzinom.
Tu metodu aplicirala je M. Orshansky (1969.)19 pri definiranju zakonske linije siro-
matva u SAD. Kako su amerike obitelji s niim dohocima u prosjeku troile za
hranu 1/3 svog dohotka, M. Orshansky je pomnoila ocijenjene izdatke za hranu s 3 i
tako dobila minimalne ivotne trokove razliitih tipova domainstava.
Prednost te metode u usporedbi sa zbrajanjem pojedinih izdataka je u tome to ne
treba odluivati glede elemenata potronje koje emo uzeti u obzir. Na drugoj strani je
19Prema Stropnik, N. (1993.) op. cit., pp. 25-36, dostupno na
http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/615/604
5/24/2018 TrizIm KII
32/113
32
problematino odabiranje Engelovog koeficijenta, koji je izuzetno vaan za konani
rezultat i njegove posljedice u praksi.
Zakljuno: linija siromatva izraunata na osnovi "osnovnih potreba" spada meuobjektivne linije, iako je mogue sumnjati u objektivnost prehrambenih strunjaka.
Osim toga, tako dobivena linija siromatva moe biti apsolutna ili relativna ovisno o
tome uzimaju li se pri definiranju potreba u obzir promjene prosjenog potronog
ponaanja u nekom drutvu (npr. promjena Engelovog koeficijenta).
Omjer izmeu trokova hrane i drugih trokova
Tu je metodu predloio H.T. Watts201967. godine. Kao i prethodna, i ova se metoda
temelji na odnosu izmeu izdataka za hranu i cjelokupnog dohotka domainstva.
Kriterij za siromatvo je neki omjer izmeu tih veliina. Domainstvo s omjerom
veim od graninog smatra se siromanim. Znai, implicitno se pretpostavlja da
domainstva kojapotroe na hranu jednak dio dohotka imaju i jednaku razinu
blagostanja. Ta metoda zaobilazi problem definiranja minimalnih prehrambenih
potreba. Liniju siromatva, koja je arbitrarna, odreuju stvarni izdaci. Ne uzimaju se u
obzir razlike u potronim navikama. Ekvivalentne ljestvice odraavaju stvarne izdatke
i ovisne o elastinosti izdataka za hranu s obzirom na veliinu obitelji te od
dohodovne elastinosti tih izdataka.
Tako definirana linija siromatva moe biti apsolutna ili relativna, ovisno o izboru
apsolutnog ili relativnog mjerila siromatva. U prvom sluaju to je npr. Engelov
koeficijent za siromano stanovnitvo, a u drugom sluaju odreeni postotak medijana
Engelova koeficijenta za cjelokupno stanovnitvo.
Na slian nain odreuju liniju siromatva u Nizozemskoj za potrebe provedbe
socijalne politike. Tamo se koriste omjerom izmeu fiksnih trokova (stanarina,
opinski porezi, energija, osiguranje, telefon, javni prijevoz, obrazovanje, kuni
ljubimci i sl.) i cjelokupnog dohotka domainstva. Na izbor te metode Nizozemce je
ponukala injenica da se zbog porasta fiksnih trokova bitno smanjuju neto
20Ibidem
5/24/2018 TrizIm KII
33/113
33
raspoloivi dohoci domainstava. Openito se smatra siromanim domainstvo iji
omjer fiksnih trokova i dohotka dostie ili prelazi 0,5.
Postotak prosjenog dohotka ili medijana dohotka
Radi se o primjeni koncepta relativne deprivacije koji su razvili godine 1949. u SAD-
u S.A. Stouffer i suradnici 21 . Siromatvo pojedinca ili obitelji promatrali su u
usporedbi s dohocima drugih. Ta linija siromatva povezana je s prosjenim
dohotkom ili medijanom kao pokazateljima ivotnog standarda u nekom drutvu.
Autori izabiru za mjerilo siromatva razliiite postotke jednog ili drugog pokazatelja.
Izraunata linija siromatva potpuno je relativna: ako izabrani pokazatelj poraste 1%,
i linija siromatva e porasti 1%.
Postotak u distr ibucij i dohotka
Ovaj se pristup zasniva na dohodovnoj nejednakosti: siromaan je neki najnii
postotak u distribuciji dohodaka (npr. 10 ili 20% stanovnika). Takva linija siromatva
je potpuno relativna, jer se s poveanjem ivotnog standarda u nekom drutvu za isti
postotak povea i linija siromatva. Smanjenje dohodovne nejednakosti u zajednici
takoer pomie liniju siromatva prema gore.
Subjektivni pristupi koji se temelje na anketnim podacima
Budui da se pri siromatvu radi o blagostanju pojedinaca i obitelji, subjektivni
pristup daje glavno znaenje tome kako ljudi doivljavaju vlastiti poloaj. Njihova
stajalita prikupe se neposrednim ispitivanjem (usmenim ili pismenim intervjuima). U
praksi se pojavljuju dva tipa pitanja, na koja odgovaraju glave domainstva:
pitanje o minimalnom dohotku s kojim jo moe ivjeti (sastavljati kraj skrajem) tipina obitelj ili
pitanje o minimalnom dohotku koji je potreban anketiranoj osobi, odnosnonjenoj obitelji (domainstvu).
Slina pitanja esto su ukljuivana u istraivanja javnog miljenja ili u ankete o
21Ibidem
5/24/2018 TrizIm KII
34/113
34
potronji stanovnitva. Oita prednost te metode u usporedbi s drugima je u tome to
nitko arbitrarno ne odreuje ivotni minimum, nego se on odreuje na osnovi
stajalita lanova zajednice o tome koliki je minimalni potrebni dohodak.
Prednost subjektivnih metoda je u tome to metodoloki ne zahtijevaju posebnu iopsenu anketu o potronji domainstava. Dovoljno je da se u bilo koju anketu koja
sadri podatak o dohotku domainstva ukljui pitanje o minimalnom dohotku ili o
ocjeni dohodaka.
Pristupi temelj eni na relativnoj deprivaciji
Ekonomska definicija siromatva vidi uzroke siromatva uglavnom u preniskim
dohocima. Neki autori su tu definiciju rairili socijalnim i psiholokim aspektom. Po
njihovu miljenju ekonomski je aspekt najvaniji, ali ne i dovoljan za prouavanje
problema siromatva.
Townsendova definicija linije siromatva
Townsendov22 koncept temelji se na pojmu relativne deprivacije, koji autor aplicira
ne samo na dohodak nego i na razliite proizvode, usluge i nain ivota uope. Po
Townsendu (1979.) netko je siromaan ako nema sredstava da si osigura nain
prehrane, sudjelovanje u aktivnostima te ivotne uvjete i udobnost koji su uobiajeni,
ili barem opeprihvaeni i poticani u zajednici kojoj ta osoba, obitelj ili grupa pripada.
Dotadanji uski koncept potronje Townsend je zamijenio pristupom koji ukljuuje
sve vidove ivota. Njih je definirao pomou 60 pokazatelja, koji opisuju prehranu,
odjeu, gorivo i rasvjetu, kuanske aparate, stan i njegovu opremu, bliu okolicu
doma, sigurnost, ope radne uvjete i dodatna primanja (osim plae) koja su u vezi sa
zaposlenou, potporu meu lanovima obitelji, rekreaciju, obrazovanje, zdravlje i
drutvene kontakte. Od tih pokazatelja na koncu je izabrao 12. Anketom je za svako
domainstvo ustanovio koliko proizvoda ili usluga nema, odnosno ne koristi i tako je
izraunao tzv. indeks deprivacije. Domainstva je rasporedio prema dohotku i indeksu
deprivacije te je ustanovio dosljednu vezu izmeu dohodaka i deprivacije.
Smanjivanjem dohotka deprivacija se poveava, ali na nekoj razini dohotka to se
22Ibidem
5/24/2018 TrizIm KII
35/113
35
dogaa bre, odnosno nadproporcionalno u usporedbi s padajuim dohotkom. Tu
razinu dohotka Townsend naziva linijom siromatva.
Kritiari su upozorili na problem koji bi nastao ako empirijska analiza ne bi pokazala
oitu prijelomnu toku ili ako bi bilo vie takvih toaka. Prigovarali su i arbitrarnomizboru pokazatelja i tvrdili da neki pokazatelji ne odraavaju navike veine
stanovnitva i nisu ovisni o dohotku, nego o navikama i eljama pojedinca (npr. topli
doruak vei dio dana u tjednu, ili neodlazak van naveer, ili ne-posjeivanje roaka i
prijatelja tijekom zadnja dva tjedna).
Tako je Townsend uvrstio meu siromane i one koji su bili dobrovoljno bez neega
to je sam smatrao dijelom uobiajenog naina ivota.
Slubena linija siromatva ili dravni standard siromatva
Slubene linije siromatva" su one koje su utvrene dogovorom u nekoj dravi u
nekom razdoblju. Vlade ih upotrebljavaju da bi identificirale obitelji koje e biti
objekt mjera socijalne politike. Neke slubene linije siromatva su eksplicitne: to je
razina dohotka ispod kojeg ljudi mogu traiti razliite oblike socijalne pomoi. Druge
linije siromatva su implicitne: sadrane su u programima javne pomoi ili drugim
oblicima osiguranja minimalnog dohotka.
Smatra se da su slubene linije siromatva odraz stajalita i gledanja lanova
zajednice na minimalni ivotni standard. Odluke o tome donose se u skuptini, to
znai da su te linije siromatva ipak u nekoj mjeri odraz subjektivnih pogleda onih
koji donose politike odluke i iji pogledi nisu nuno jednaki pogledima njihove
izborne baze. Nije sigurno mogu li politiari uope pravilno zamisliti ivotni standard
koji omoguuju dohoci na liniji siromatva. Sigurno je samo to da su slubene linije
siromatva plod politikog odluivanja i da predoavaju ono to je u odreenom
trenutku izvedivo, zbog ega mogu biti bitno razliite od stvarnih minimalno
potrebnih sredstava za ivot izvan siromatva.
Slubene linije siromatva treba stalno korigirati, i to barem za stopu inflacije. Bilo bi
pravilno kada bi ih se korigiralo uzimajui u obzir i promjene u prosjenom ivotnom
standardu stanovnitva, jer se s vremenom mijenja drutveno stajalite o jo
prihvatljivom minimalnom ivotnom standardu. Slijedi li slubena linija siromatva,
te promjene mogu se ustanoviti iz njene usporedbe s prosjenim dohotkom ili
5/24/2018 TrizIm KII
36/113
36
medijanom dohotka u nekoj zajednici u vie vremenskih toaka.
Postoji i svjetska linija siromatva koju je 2008. godine definirala Svjetska Banka.
Ona iznosi 1,25 $ / dan.
2.1.2.1.1 Relativno siromatvo
Relativne definicije siromatva zasnivaju se na konceptu siromatva kao stanja
relativne deprivacije. Uzimaju u obzir opu razinu blagostanja (ivotni standard) u
zajednici i smatraju da su siromasi siromani u usporedbi s drugim lanovima
zajednice. Radi se o siromatvu kao posljedici podjele dohotka u drutvu, zato se
moe nazvati i siromatvom zbog nejednakosti. U tom smislu siromatvo je
dinamina, a ne statina pojava. Potpuno relativna linija siromatva raste ili pada za
isti postotak kao i prosjeni ivotni standard.
U skladu s relativnim konceptom linija siromatva odreuje se kao postotak medijana
dohotka ili prosjenog dohotka (blagostanja) u drutvu, a i kao dohodak koji ne
dostie odreeni postotak stanovnitva. I ta odluka je arbitrarna. Jo jedan nedostatak
relativne linije siromatva je u tome to se iz nje ne saznaje o tome u kakvom
siromatvu zapravo ive ljudi s najniim dohocima.
Relativna linija siromatva raste s opom razinom dohotka; znai da se implicitno
pretpostavlja da je siromatvo stalna pojava. Ako je ve sama injenica da netko ima
manje nego drugi dovoljna da se smatra siromanim -bez obzira na apsolutnu razinu
njegova dohotka -onda se nee nikada rijeiti problem siromatva.
2.1.2.1.2 Apsolutno siromatvo
Apsolutne definicije siromatva imaju kao osnovu "objektivna" mjerila. Strunjaci
npr. ocjene minimalne potrebe pojedinca u hrani, odjei, stambenom prostoru i sl.
koje mu omoguuju da preivi, odnosno minimalni dohodak koji odgovara tim
potrebama. Pri tome ne bi smjele zanemariti navike stanovnitva, klimatske uvjete,
regionalne razlike, stupanj urbanizacije i dr. Netko je siromaan ako ne moe u
dovoljnoj mjeri zadovoljiti te potrebe.
Unato "objektivnoj" osnovi, ovdje se ipak radi o subjektivnoj ocjeni strunjaka o
tome to je siromatvo - ocjeni koja je istodobno pod utjecajem kulturnog,
5/24/2018 TrizIm KII
37/113
37
ekonomskog i drugih vidova razvijenosti drutva. Ali, budui da jueranji luksuzni
predmeti postaju sutranje osnovne potrebe, tko moe rei koliko je danas dovoljno?
Apsolutna linija siromatva je problematina zato to, poto je jednom definirana, nije
vie ovisna o opem blagostanju (prosjenom dohotku, ivotnom standardu) drutva,tj. ne mijenja se s njime.
Nedostatak tog pristupa je u tome to su osnovne (minimalne) potrebe u pravilu
jednako definirane za sve stanovnitvo, tj. ne uzimaju se u obzir razliite potrone
navike u istoj zajednici (dravi). Arbitrarno odreivanje osnovnih potreptina (vrste i
koliine proizvoda i usluga) ogranienje je za izraavanje normi i vrijednosti
pojedinca te za njegov slobodni izbor. Zbog toga bi bilo bolje utvrditi samo potrebe i
rei da su siromani oni koji ne raspolau sredstvima za zadovoljavanje tih potreba.
Osim relativnih i apsolutnih definicija siromatva, postoje subjektivna i objektivna
mjerila23.
Objektivna se zasnivaju se na objektivnim vidovima situacije u kojoj ivi pojedinac,
npr. na raspoloivosti sredstava, proizvoda i usluga. Siromani su oni koji nemaju
nekih osnovnih potreptina ili koji imaju manje od drugih lanova drutva. U prvom
sluaju ne uzimaju se u obzir ukus i preferencije pojedinih domainstava, a u drugom
sluaju se pretpostavlja da je blagostanje ovisno o poloaju pojedinca u distribuciji
dohodaka. Pojedinci sami najbolje ocjenjuju svoj poloaj.
Subjektivna mjerila imaju podlogu u stajalitima i osjeanjima osoba ije se
blagostanje ili korist eli ustanoviti. Blagostanje ili korist u korelaciji su s objektivnim
okolnostima kao to su dohodak, veliina obitelji i sl. Da je ta korelacija savrena, te
kad bi bilo mogue ukljuiti sve relevantne pokazatelje, i objektivna i subjektivna
linija siromatva rasporedile bi osobe (domainstva) na isti nain. U sluaju
nesavrene korelacije:
neki ljudi sami sebe smatraju siromanima, to ne potvruju objektivnamjerila, a
neki sami sebe ne smatraju siromanima, iako ih objektivna mjerila svrstavajuu tu skupinu.
23Ibidem
5/24/2018 TrizIm KII
38/113
38
Upraksi je nemogue postii savrenu korelaciju, jer se nikada ne moeuzeti u obzir
toliko objektivnih karakteristika koliko ih uzimaju u obzir ljudi pri svojim
subjektivnim ocjenama vlastitog poloaja.
U skladu s opisanim alternativnim nainima razumijevanja i definiranja siromatvamogu se utvrditi tri osnovne skupine definicija:
siromatvo znai imati manje od objektivno odreenog apsolutnog minimuma(apsolutno i objektivno siromatvo),
siromatvo znai imati manje od drugih lanova drutva (relativno iobjektivno siromatvo), te
siromatvo je osjeaj da se ne moe spojiti kraj s krajem (apsolutno ilirelativno te subjektivno siromatvo).
2.1.2.2Mjere siromatvaAko se pretpostavi da su podaci o dohotku ili potronji per capita dostupni i ako je
definirana linija siromatva, mogu se konstruirati mjere za raunanje obujma
siromatva. Najee koritene su Headcount index i Poverty gap index24.
2.1.2.2.1
Headcount index (HCI)
Ovo je najee koritena mjera za raunanje obujma siromatva jer jednostavno
rauna postotak siromanih (P0) u ukupnom stanovnitvu (ili uzorku). HCI se moe
prikazati sljedeom jednadbom:
gdje je Npbroj siromanih i N ukupan broj stanovnika (ili jedinica u uzorku). Na
primjer: u istraivanju na uzorku od 300 ljudi njih 60 je siromano.
P0=60/300=0.2=20% populacije.
24preuzeto s: http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-
1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdf (pristupljeno 8.9.2013.)
5/24/2018 TrizIm KII
39/113
39
Izvor:http://courses.umass.edu/econ797x-ndiku/Poverty_measurement.pdf(pristupljeno 5.9.2013.)
Najvanija karakteristika HCI-a jest ta da je lako razumljiv i lako se rauna. To su
vane kvalitete ali on ima barem tri slabosti:
1. Pri raunanju se ne uzima u obzir itenzitet siromatva. Radi lakegrazumijevanja, slijedi primjer: HCI iz Tablice 7 pokazuje kako je pola
populacije u obje zemlje siromano (P0=2/4=0.5=50%) ali siromatvo je oito
snanije ili vee u zemlji A, ali HCI to ne uzima u obzir.
Tablica 7: Primjer raunanja HCI
Izvor:http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-
1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdf(pristupljeno 8.9.2013.), obrada autorice
2. HCI se nee promijeniti ako se standard ivota siromanih promijenio, kodnjega je bitno samo to da su ispod linije siromatva pa se ne moe mjeriti
napredak u redukciji siromatva ili rezultati poduzetih mjera;
3. HCI ne uzima u obzir postojanje nejednakosti nejednakosti meu lanovimaistog kuanstva ve pretpostavlja da ono ne postoji jer se blagostanje
pojedinca poistovjeuje sa blagostanjem kuanstva.
2.1.2.2.2 Poverty gap index (PGI)
Poverty gap (PG) je razlika izmeu dohotka ili potronje siromanog pojedinca i linije
Slika 8: Grafiki prikaz HCI
http://courses.umass.edu/econ797x-ndiku/Poverty_measurement.pdfhttp://courses.umass.edu/econ797x-ndiku/Poverty_measurement.pdfhttp://courses.umass.edu/econ797x-ndiku/Poverty_measurement.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://courses.umass.edu/econ797x-ndiku/Poverty_measurement.pdf5/24/2018 TrizIm KII
40/113
40
siromatva. Poverty Gap Index (PGI) je onda omjer PG i linije siromatva. Tablica 8
prikazuje nain raunanja PGI. Za one pojedince koji prelaze liniju siromatva,
pretpostavlja se kako PG ne postoji stoga je u tablici ravan nuli.
Tablica 8: Primjer raunanja PGI
Izvor:http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-
1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdf(pristupljeno 8.9.2013.), obrada autorice
PG se nekada definira i kao minimum mjera koje je potrebno provesti ili minimum
sredstava koje je potrebno prikupiti kako bi se eliminiralo siromatvo jer pokazuje
koliko je ukupno poveanje dohotka ili potronje potrebno siromanima da dosegnu
liniju siromatva: zbroje se sve pojedinane PG i izrauna se tona koliina potrebnih
sredstava. Ali ova je mjera uinkovita samo onda kada bi transferi bili upueni
potpuno efikasno, svakom onoliko koliko treba do linije siromatva, ni manje, ni vie.
To je ipak malo tee ostvarivo.
Tablica 9 pokazuje jo jedan nedostatak PGI. Za obje zemlje iz primjera PGI=0.10, ali
siromatvo je jae u zemlji B jer ima jednog ekstremno siromanog lana pa se ovdje
pojavljuje pitanje jednakosti u distribuciji siromatva ili itenzitetu ba kao kod
Headcount indeksa.
Tablica 9: Glavni nedostatak PGI
Izvor:http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-
1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdf(pristupljeno 8.9.2013.), obrada autorice
Zbog ove mane PGI i kako bi se u obzir uzela nejednakost meu siromanima, koristi
se kvadrirani PGI (Squared Poverty Gap Index - SPGI). To je ponderirani PG gdje su
ponderi sami PG: PG od 10% dan je ponder 10% itd. Promjene u nejednakosti uzrok
su transfera od siromanog pojedinca jo siromanijem - SPGI se smanjuje - i
transfera od siromanog pojedinca prema manje siromanom pojedincu - SPGI se
http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-125977480572