Transcript

PETRA KARANIKI MEUNARODNO POSLOVANJE1. VANJSKA TRGOVINA I VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJEVANJSKA TRGOVINA je gospodarska djelatnost koja obuhvaa razmjenu robe i usluga sa inozemstvom, odnosno sveukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara iz meu zemalja. U uem smislu, vanjska trgovina obuhvaa samo promet robe izmeu gospodarskih subjekat a iz razliitih zemalja pa je predmet vanjskotrgovinske razmjene samo ona roba koj a prelazi dravnu granicu. U irem smislu, vanjska trgovina, uz meunarodnu robnu razmjenu, obuhvaa i razmjenu g ospodarskih usluga (nevidljivi izvoz i uvoz), promet kapitala, promet ljudi (turis tiki promet) i prijenos vijesti (telekomunikacijski promet). Dok pod vanjskom trgovinom razumijevamo ukupnost razmjene jedne zemlje sa drugim zemljama, MEUNARODNU TRGOVINU moemo definirati kao ukupni opseg razmjene izmeu zem alja cijelog svijeta, odnosno ukupnost razmjene na globalnom tritu. Sveukupnost nazivamo razmjene roba i usluga sa inozemstvomPOSLOVIMA VANJSKOTRGOVINSKOG PROMETA.Unutarnja trgovina obuhvaa djelatnost trgovakog prometa unutar granica jedne zemlj e. Vanjska trgovina izlazi iz dravnog podruja i dobiva osobi inozemnosti. I unutarnja i vanjska trgovina obavljaju istu funkciju, a to je funkcija posredn ika izmeu proizvoaa i potroaa. Pritom trgovina (unutarnja i vanjska) trostruko posred uje: 1. INTERPERSONALNO 2. INTERLOKALNO 3. INTERTEMPORALNO1. INTERPERSONALNO POSREDOVANJE Trgovina posreduje izmeu proizvoaa i potroaa, tj. izmeu fizikih ili pravnih osoba koje se pojavljuju jedanput u svojstvu organizatora i izvritelja proizvodnog procesa n eke robe, a drugi put kao potroai na tritu. Rije je, dakle, o posredovanju izmeu osoba . 2. INTERLOKALNO POSREDOVANJE Pri takvom posredovanju trgovina povezuje mjesta proizvodnje i mjesta gdje je po tranja za robom.3. INTERTEMPORALNO POSREDOVANJE Pri takvom posredovanju trgovina preuzima sve poslove koje valja obaviti zbog to ga to postoji vremenski razmak od trenutka proizvodnje do trenutka potronje. Vrlo je rijedak sluaj da se roba nakon zavrenog proizvodnog procesa odmah iznosi na trite i prodaje. To se moe kod npr. lako pokvarljivih roba, hitno potrebnih lije kova i sl. Usklaivanjem vremenskih razlika, od zavretka proizvodnje do prodaje, trgovina omog uuje da se u pravom trenutku sa potrebnim koliinama roba izae na trite, bilo domae ili strano.Vanjskotrgovinsko poslovanje obuhvaa 3 glavne skupine aktivnosti: 1. Obavljanje redovnih radnji, kao to su: prijavljivanje i evidentiranje van jskotrgovinskih ugovora sa inozemstvom kod nadlene institucije, osiguranja i otpr ema robe, pribavljanje radnih dozvola, uvjerenja, potvrda, obavljanje carinskih formalnosti, 2. Usklaivanje vanjskotrgovinskog poslovanja sa neprestanim promjenama koje se dogaaju u vanjskotrgovinskom i deviznom sustavu vlastite zemlje i zemalja stra nih poslovnih partnera. 3. Financiranje izvoza i uvoza na kredit jer bez kreditiranja gotovo da i nema veih izvoznih i uvoznih poslova. Oni se mogu ostvariti uz angairanje sredstav a koje treba potraiti na domaem ili meunarodnom tritu kapitala, ukljuujui i meunarodn inancijske ustanove.Postoje 3 vrste imbenika koji ureuju vanjsku trgovinu: 1. DRAVNA TIJELA, od kojih posebnu ulogu ima ministarstvo nadleno za vanjsku trgovinu koje u suradnji sa ministarstvom financija predlae mjere vanjskotrgovins ke politike. 2. Posebne MISIJE, USTANOVE I ASOCIJACIJE ija je zadaa unapreivanje vanjske trgovine. 3. TRGOVAKA DRUTVA koja se bave izvozom i uvozom robe i usluga.Vanjskotrgovinski poslovi se mogu obavljati na 3 naina: 1. U SVOJE IME I ZA SVOJ RAUN, pri emu sva korist iz obavljenog posla pripada onome tko taj posao ugovori i obavi, ali snosi i sve rizike, ukljuujui i mogui gub itak koji u tom poslu moe nastati. 2. U SVOJE IME A ZA RAUN I PO NALOGU DRUGOGA (KOMITENTA NALOGODAVCA). U tom sluaju poduzee posluje kao vanjskotrgovinski posrednik koji za obavljeni posao dobiva ugovorenu proviziju. Sva korist iz obavljenog posla prip ada komitentu za iji je raun posao obavljen, ali komitent snosi i sve rizike koji u tom poslu nastanu, ukljuujui i rizikeventualnog financijskog gubitka, osim rizika koji su nastali krivnjom v anjskotrgovinskog posrednika. 3. U TUE IME I ZA TUI RAUN, pri emu poduzee koje obavlja poslove posluje kao age nt (zastupnik svog komitenta nalogodavca), posredujui pri plasmanu njegove robe i li usluga. Zarada posrednika e ovisiti o vrijednosti ugovorenih i obavljenih posl ova u ime i za raun nalogodavca. Sva dobit pripada nalogodavcu, ali on snosi i sv e rizike osim onih nastalih krivnjom posrednika.2. ORGANIZACIJA VANJSKE TRGOVINEPod osnovnom oblicima na stupa na inozemnom tritu podrazumijevamo: 1. IZRAVAN I NEIZRAVAN (POSREDAN) IZVOZ 2. IZRAVAN I NEIZRAVAN (POSREDAN) UVOZ 3. TRANZITNA TRGOVINA 1. IZRAVAN (DIREKTAN) IZVOZ Ovaj tip izvoza prevladava pri izvozu investicijskih dobara i potronih dobara. Izravan izvoz zahtijeva dobro poznavanje stranog trita, osobito glede prom etnih mogunosti i strukture gospodarstva i stanovnitva. Posebno je vano njegovanje imida poduzea i njegovih proizvoda na inozemnom tritu putem promidbe, odravanjem stalne kvalitete proizvoda, Svaki izravan izvoz produuje proces prodaje i namee due rokove naplate nego da se roba prodaje domaem vanjskotrgovinskom poduzeu. Stoga se pri od luivanju za izravan izvoz mora voditi rauna i o zahtjevima stranih kupaca za kredi tiranjem. Prije odluke o izravnom izvozu je uputno analizirati hoe li spomenuti trokovi ka pitala vezani uz financiranje izvoza, kao i ostali trokovi, biti nadoknaeni predno stima to ih proizvoau donosi izravan izvoz u odnosu na konkurenciju. 2. NEIZRAVAN (POSREDAN) IZVOZ Kod neizravnog izvoza postoje 2 mogunosti: a) proizvoa svoju robu prodaje domaem specijaliziranom vanjskotrgovinskom podu zeu koje e onda za svoje ime i za svoj raun plasirati na inozemno trite b) proizvoa svoju robu za izvoz povjerava specijaliziranom vanjskotrgovinskom posredniku koji e tu robu izvesti uz naplatu odreene provizije.U prvom sluaju, proizvoa ograniava svoju izvozniku djelatnost na pripremu robe za izv oz, a trokove i rizike daljnje distribucije preputa domaem vanjskotrgovinskom poduz eu. U drugom sluaju, proizvoa se koristi samo uslugama specijaliziranoga vanjskotrgo vinskog poduzea koje e se pobrinuti za pronalaenje kupaca u inozemstvu, obaviti sve radnje da se izvoz uredno provede, osigurati naplatu za proizvoaa te naplatiti sv oju proviziju. Proizvoa se mora osloniti na sposobnost takvog vanjskotrgovinskog p osrednika o kojem ovisi i konani financijski rezultat.3. IZRAVAN (DIREKTAN) UVOZ Izravan uvoz se posebice primjenjuje pri uvozu sirovina i poluproizvoda iz zemal ja u razvoju jer se radi o narudbama velikih koliina i na dui rok. Izravan uvoz odr eene robe se moe obaviti i putem meunarodnih robnih aukcija. Osnovno je pravilo da izravan uvoz smanjuje ukupne trokove koji prate izvrenje pos la, a time utjeu i na smanjenje konane cijene uvozne robe.4. NEIZRAVAN (POSREDAN) UVOZ Neizravan uvoz katkad za kupca strane robe moe imati i odreene pogodnosti i to upr avo u onim okolnostima koje izravan uvoz ine riskantnijim i skupljim Uvoz preko specijaliziranog vanjskotrgovinskog poduzea se obavlja u sluajevima kad a je rije o nabavi manjih koliina robe iz inozemstva i kad se uvozna roba kupuje p ovremeno, odnosno neredovito.5. TRANZITNA TRGOVINA Pri tranzitnoj trgovini se isporuka robe ne obavlja neposredno izmeu uvoznika i i zvoznika u zemlji proizvoaa i kupca ve preko tranzitnog trgovca u nekoj treoj zemlji .Prema sjeditu tranzitnog trgovca moe se razlikovati: a) PASIVNA TRANZITNA TRGOVINA b) AKTIVNA TRANZITNA TRGOVINA Kod aktivne tranzitne trgovine inozemni tranzitni trgovac (posrednik) prodaje st ranu robu kupcu u nekoj treoj zemlji. Kod pasivne tranzitne trgovine inozemni tranzitni trgovac (posrednik) prodaje robu iz neke tree zemlje ili prodaje robu proizvedene u inozemstvu kupcu u nekoj treoj zemlji. Nekad se putem tranzitne trgovine najee prodavala roba u balama (vuna, duhan, pamuk,), a danas se tranzitna trgovina protee na razliite proizvode k oji se nabavljaju povoljno i u velikim koliinama (roba iroke proizvodnje, serijski proizvodi,).Posredovanjem u tranzitnoj trgovini tranzitni trgovci ostvaruju velike za rade. Tranzitni trgovci obino imaju svoja sjedita u meunarodnim trgovakim sreditima i jakim prometnim voritima, pogotovo u veim pomorskim lukama. Tranzitna trgovina se najee provodi sa zemljama koje imaju nekonvertibilnu nacionalnu valutu.SPECIJALIZIRANA TRITA I POSEBNI OBLICI TRGOVANJA U MEUNARODNOJ RAZMJENI Razvojem meunarodne trgovine specijalizirala su se posebna trita i oblikovali poseb ni naini trgovanja. 1. MEUNARODNI SAJMOVIMeunarodni sajam predstavlja oblik organiziranog trita, odnosno mjesto na kojem dol azi do prostorne i vremenske koncentracije ponude i potranje robe ponuaa iz cijelog a svijeta. Oni omoguuju i domaim i inozemnim proizvoaima izlaganje njihovih proizvoda kupcima, a kupcima upoznavanje sa najnovij im stanjem i dostignuima u proizvodnji. Meunarodna sajamska prodaja se obavlja na posebno ureenom prostoru sa objektima paviljonima, tandovima, ureajima i drugom opremom p otrebnom za izlaganje proizvoda. Osobitost meunarodnog sajma je u tome to se izloena roba ne prodaje ve se ostvaruje neposredni susret prodavatelja i potencijalnih kupaca. Na tim sajmovima ne mora biti izloena sva roba jer se sajamska prodaja moe obaviti i na temelju prospekata, nacrta, kataloga iz kojih kupac doznaje sva bitna svoj stva proizvoda koje eli kupiti. Meunarodni sajmovi se dijele na: a) OPE MEUNARODNE SAJMOVE b) SPECIJALIZIRANE MEUNARODNE SAJMOVE c) MEUNARODNE SALONE I IZLOBENa opim meunarodnim sajmovima se izlae i nudi roba iroke i proizvodne potronje iz cij eloga svijeta (npr. proljetni i jesenski Meunarodni zagrebaki velesajam). Na specijaliziranim meunarodnim sajmovima se izlau i prodaju skupine proizvoda odreene gospodarske grane (npr. elektronike, medicinske opreme, tekstila,). Na meunarodnim salonima i izlobama se izlau pojedini proizvodi koji su zanimljivi za odreeni krug potroaa (npr. salon automobila u Parizu,).2.MEUNARODNE AUKCIJEMeunarodne aukcije su organizirana i specijalizirana trita za aukcijsku prodaju ve likih koliina odreene robe koja se prodaje onom kupcu koji za robu ponudi najviu ci jenu. Osnova aukcijskog trita je javno nadmetanje potencijalnih kupaca koje se obavlja na javnim i unaprijed odreenim i poznatim mjestima. Karakteristino je za aukcije da se na njima prodaje roba ija kvaliteta nije ujednae na, koja ima svoju individualnu specifinu vrijednost i koja nije zamjenjiva pa su stoga predmet aukcije najee primarni proizvodi (sirova vuna, drvo, krzno sirova koa ,). Na aukcijskom tritu se takoer prodaje i havarirana roba, tj. roba koja je bila oteena u pomorskom prijevozu, kao i roba koju kupac odbija preuzeti jer ne odgovara pr opisanoj kvaliteti. Na aukcijama se prodaju i nezamjenjivi predmeti velike umjetnike ili povijesne vrijednosti (umjetnike slike poznatih svjetskih majstora, antikviteti,). Predmetom aukcijske prodaje moe biti i zaplijenjena roba i stvari, odnosno roba koja je oduzeta njenom vlasniku na temelju sudske odluke. Vrste meunarodnih aukcija: a) STALNE I POVREMENE b) SUDSKE I IZVANSUDSKE c) SLOBODNE I PRISILNE d) AUKCIJE ROBE U REDOVITOJ TRGOVINI e) AUKCIJE ROBE U NEREDOVITOJ TRGOVINI Stalne aukcije se odravaju redovito na nekom odreenom mjestu i u odreeno vrijeme, u sezoni pristizanja pojedinih proizvoda koji se na takvim aukcijama prodaju. Smj etene su u odreenim trgovinskim sreditima i imaju svoja pravila. Povremene aukcije se odravaju prema potrebi i obino jednokratno. Razlozi odravanja su posljedica nepredvienih dogaaja koji prodavatelja prisiljavaju na aukcijsku prodaju svoje robe (prodaja havarirane robe, robe sa grekom,). Sudske i prisilne aukcije organizira neki slubeni organ uprave na temelju provede nog zakonskog postupka, ali prisilne aukcije mogu biti provedene i iz drugih raz loga (lakopokvarljiva roba, roba sa grekom,).Poslovanje na meunarodnim aukcijama Meunarodne aukcije posluju kao veletrgovaka drutva, sa svojom upravom, objektima i drugom opremom potrebnom za urednu i redovitu te nadziranu aukcijsku prodaju. Aukcionator ili licitator je osoba ili organizacija koja priprema i organizira aukcijsku prodaju robe za raun drugih osoba putem javnog nadmetanja.Aukcijska prodaja i kupnja robe se obavlja preko aukcijskih posrednika. Prodajni posrednici, zaposleni na aukcijama, su vrsni poznavatelji robe kojom se na aukc iji trguje. Nabavni posrednici su takoer vrsni poznavatelji robe kojom se trguje, a takoer su iskusni poznavatelji aukcijskih obiaja, uvjeta rada, naina i tehnike trgovanja i i maju svoje stalno mjesto na aukciji. Upoznavanje zainteresiranih kupaca sa aukcijom i datumom njezina odravanja se oba vlja publiciranjem ili slanjem aukcijskih lista. Aukcijska lista sadri: a) naziv i mjesto odravanja aukcije b) datum odravanja c) ima i naziv onoga tko provodi aukciju d) opis robe koja dolazi na aukciju e) opis svake pojedinana partije robe prema vrsti i kvaliteti f) naznaku mjesta gdje se roba nalazi i vrijeme kada se roba prije aukcije moe razgledati g) uvjete prodaje koji su obvezni za sve kupce i prodavatelje Posebno se odreuju uvjeti primanja robe na aukcije, a propisuje ih aukcija prodav ateljima koji dopremaju robu na aukciju. Poetak aukcijskog poslovanja poinje tako da prodavatelji alju ili sami dovoze robu na aukcijsko skladite. Aukcijski posredn ici razvrstavaju robu u pojedinane partije priblino sline kvalitete. To su tzv. a ukcijski lotovi, a roba sortirana u lotove omoguuje bolji pregled i laku prodaju. Aukcijski sastanak zapoinje u odreeni sat i na odreenome mjestu, uz uvjete prodaje i kupnje utvrene u objavljenoj aukcijskoj listi. Voditelj aukcijskog sastanka obj avljuje poetak rada aukcijskog mjesta i daje rije aukcijskom posredniku. Nadmetanje na aukciji poinje kada rukovoditelj aukcijskog sastanka objavi poetnu c ijenu, a zainteresirani kupci nude na vie sa time da se moraju pridravati minimalne razlike od zadnje ponuene cijene. Ako nitko ne ponudi viu cijenu i ako je zadnja ponuena cijena via od poetne, rukovoditelj aukcijskog sastanka proglaava ponuaa najv ie cijene kupcem partije robe koja se licitirala, navodei njegovo ime i postignutu cijenu. Nakon zavrene aukcije, aukcijski posrednik prima od aukcionatora aukcijsku zakljun icu koja sadri najvanije podatke o zakljuenom poslu i kojom se potvruje obavljena ku poprodaja na aukciji.3.BURZE I BURZOVNO POSLOVANJEBurza je stalno i organizirano trite na kojem se redovito trguje zamjenjivim, odno sno tipiziranim robama prema standardnoj oznaci, uslugama, vrijednosnim papirima i novcem. To je i mjesto (zgrada) gdje se sastaju kupcii prodavatelji koji prema posebnim uzancama sklapaju kupoprodajne poslove.pravilimaiPrema predmetu poslovanja burze se dijele na: a) ROBNE BURZE, na kojima se prodaje roba proizvedena u velikim koliinama, s tandardizirana i zamjenjiva (penica, kukuruz,) b) BURZE USLUGA, na kojima se prodaju usluge prijevoza, osigu ranja, posredovanja i sl. c) NOVANE I DEVIZNE BURZE, na kojima se trguje stranim novcem i devizama d) EFEKTNE BURZE, na kojima se trguje vrijednosnim papirima (dionica ma, obveznicama,) Prema imovinsko pravnim obiljejima burze se dijele na: a) SLUBENE BURZE, pod neposrednim nadzorom dravnog organa b) PRIVATNE BURZE, koje posluju kao privatno dioniko drutvo Poslovanjem burze rukovodi upravni odbor burze koji donosi pravi la poslovanja i uzance burze. Burzovne poslovne transakcije smiju zakljuivati samo lanovi burze, a posre dovanja na burzama obavljaju burzovni posrednici. Na burzama su 2 vrste posrednika: 1. BROKERI, koji rade po nalogu nalogodavce 2. DOBERI, koji posluju iskljuivo za vlastiti raun, odnosno raun organizacije u kojoj rade Obavljeni poslovi se obraunavaju putem obraunske blagajne burze pri kojoj svaki lan burze ima svoj raun na kojem raspolae novanim sredstvima potrebnim za isplatu obav ljenih dospjelih poslova. Zakljueni burzovni poslovi se obraunavaju tako da se isplauju samo razlike koje preostaju poslije kompenzacije dugovanja i potraivanja pojedinih lanova burze.ROBNE BURZE Robne burze su organizirane samo za trgovinu robe standardne kvalitete. To je tz v. fungibilna roba, koja je koliinski zamjenjiva. Na robnim burzama postoje 2 osnovne vrste poslova: 1. PROMPTNI: obavljaju se odmah, a prodana roba se stvarno isporuuje kupcu k oji p0laa u skladu sa propozicijama burze. Mogu se sklapati samo za onu robu koj a u trenutku sklapanja posla postoji i koja se u odreenom kratkom roku moe isporuit i vlasniku.2. TERMINSKI: ti poslovi su izrazitog spekulativnog karaktera i za njih je svojstveno da se izvrenje sklopljenog posla ugovara za neki budui datum. Obje ugov orne strane raunaju na odreenu promjenu cijene koja moe nastati od dana sklapanja terminskog posla do dana dospijea njegova izvrenja. Smisao ovih poslova je da e se ostvariti odreena razlika izmeu cijene koja je bila na dan sklapanja posla i cijen e u odreenom buduem terminu. Posebne vrste terminskih poslova: HEDGING POSLOVI pri takvom burzovnom poslu se kupac ili prodavatelj osigurava od mogueg pada ili porasta cijene, a najee se javlja kao osiguranje od rizika kretanja cijene nekoj sirovini. Oni nisu pe kulativnog znaaja niti se njima postie zarada na razlici u cijeni. PROLONGIRANI PEKULATIVNI POSAO njime se zakljueni posao produuje za neki daljnji rok jer pekulant u roku dospijea nije zadovoljan ostvarenom cijenom i oekuje veu zaradu u novom roku. ARBITRANI BURZOVNI POSAO takav posao pri kojem se koristi razlika u cijeni robe. Takve poslove najee obavljaju banke koje kupuju robu po nioj cijeni na jednom burzovnom tritu i istodobno je prodaju na drugom burzovnom tritu.EFEKTNE BURZE To su burze na kojima se posluje vrijednosnim papirima. Predmet njihova poslovan ja su prvoklasni vrijednosni papiri. VRIJEDNOSNI PAPIRI su isprave koje vlasniku, vjerovniku ili korisniku daju odreen a imovinska prava. Mogu biti dravni, ako ih izdaje drava, ili privatni (dionice, m jenice, ekovi,). Prema sadraju se vrijednosni papiri dijele na stvarne i novane. Stvarni vrijednosn i papiri znae pravo na odreene predmete (robu), a novani vrijednosni papiri su ispr ave kojima se dokazuje pravo na odreeni iznos novca (novanica, mjenica, ek, obvezni ca, dionica, sreka,). Prema roku dospijea, vrijednosni papiri se dijele na: Vrijednosni papiri sa odreenim rokom na njima je zapisan dan kada dospijeva obveza na koji isprava daje pravo Vrijednosni papiri po vianju ili a vista dospijevaju odmah kada ih korisnik predoi obvezniku Vrijednosni papiri bez roka Vrijednosni papiri su za izdavatelje instrumenti financiranja, a za kupca instrumenti plasmana sredstava. I vrijednosnim se papirima na efektnim burzama mogu zakljuivati promptni i termin ski poslovi.U promptnom poslu dolazi do stvarne prodaje i kupnje vrijednosnih papir a i to u roku od 2 dana od dana zakljuenja posla. U terminskom poslu se izvrenje ugovora ostvaruje na utvreni odgoeni rok, tj. kasnijeg datuma koji se zove dan likvidacije. Terminski poslovi sa vrijednosnim papirima su najvaniji poslovi na efektnim burza ma, a prema vrstama operacija se dijele na operacije na vrsti rok i operacije na uvjetni rok.Ako je ugovorena operacija na vrsti rok, izvrenje ugovora je neopozivo. Burza i burzovno trite vrijednosnih papira su institucije koje su vrlo osjetljive na gospodarske, politike, financijske i razne druge dogaaje. Najpoznatije burze vrijednosnih papira su Njujorka burza, Londonska,DEVIZNO VALUTNE BURZE Institucija devizno valutnih burzi je neposredno vezana uz pojam devizno valutno g trita na kojem se trguje stranim novcem i devizama. Kod deviznih burzi ponuda i potranja najee nisu prostorno koncentrirane. Glavni pro davatelji i kupci deviza su velike banke povezane telefonskim linijama sa bankama svih veih financijskih centara u svijetu, kao i sa domaim ban kama. Na deviznom tritu se takoer mogu zakljuivati promptni i terminski poslovi pa u tom s mislu govorimo o promptnim deviznim tritima i terminskim deviznim tritima. Promptno devizno trite omoguuje kupnju i prodaju deviza koja se obavlja odmah. Kupnje i prodaje deviza iznad utvrene donje i gornje granice inter ventnog teaja su odreene intervencijama centralnih banaka. Terminsko devizno trite se odnosi na svaku kupnju i prodaju deviza koja se obavlja nakon rokova utvrenih za promptne poslove, tj. nakon dva radna dana od dana zakljuenog posla. Term inski poslovi ne postoje za svaki budui rok ve samo za standardne rokove od jed an, dva, tri i est mjeseci. Devizne transakcije na deviznim tritima obavljaju deviz ni brokeri i oni su iskljuivo posrednici i ne kupuju devize u svoje ime i za svoj raun. U ovlatenim bankama, sudionicama deviznog trita, poslove kupnje i prodaje d eviza obavljaju dileri kao specijalizirani trgovci devizama.4.OFF SHORE CENTRIPod pojmom off shore se podrazumijevaju investicijski fondovi s pravnim sjeditem u zemljama u kojima postoje potpune slobode ili znatne olakice u svezi sa oporezi vanjem.Ovi mali uredi, poslovni punktovi ili potanski sanduii nisu zahvaeni strogim propisi ma i ogranienjima o rezervama i uvjetima obavljanja financijskih transakcija. U izvornom korijenu naziv offshore znai izvan obale, a u praktinom smislu trgovaki po sklopljen izvan granica i zakonskih propisa odreene zemlje.Dananji offshore centri imaju tri posebne znaajke: Poslovi dolaze u offshore centar iz drugih mjesta Zakonodavstvo je liberalno i nema birokracije koja bi sputavala te poslove U offshore centrima je stopa poreza iznimno niska Najpoznatiji offshore centri: Cipar, Dublin; Malta, Luksemburg, Dakle, osnovni razlog postojanja off-shore centara je u koritenju maksimalnih por eznih olakica pa je stoga osobito vano upoznati porezne sustave pojedinih zemalja u svijetu.OBLICI PRODAJE ROBA I USLUGA U VANJSKOJ TRGOVINI Najei oblici prodaje roba i usluga u vanjskoj trgovini su: 1. LICITACIJSKA PRODAJA 2. PRODAJA NA TEMELJU UZORAKA 3. PRODAJA PO VIENJU ROBE U CIJELOSTI 4. PRODAJA ROBE PO STANMDARDNOJ OZNACI 5. PRODAJA ROBE IZRAVNIM TRGOVAKIM PREGOVORIMA1. LICITACIJSKA PRODAJA Licitacija se raspisuje kada je rije o veim nabavama opreme, sirovina, prehrambeni h proizvoda, izvoenju investicijskih radova, Preko licitacijske prodaje se obavlja i vlastiti plasman roba ili usluga na domae m ili meunarodnom tritu pa raspisiva licitacije moe biti i prodavatelj i kupac. Licitacije ili javna nadmetanja mogu biti: Ograniene samo za domae ponuae Otvorena za domae i strane ponuae Predviene samo za odreeni broj specijaliziranih ponuaa Obino se licitacija objavljuje u slubenom ili poslovnom glasilu zemlje raspisivaa, ali i u dnevnim listovima kako bi se sa uvjetima licitacije upoznao to iri krug zainteresiranih ponuaa.Prednosti za organizatore licitacije su u tome to se vie ponuaa meusobno nadmee koji e ponuditi povoljnije uvjete da bi dobio posao. Osim toga, organizator je sigu ran da se ponuena cijena i uvjeti koje jeprihvatio ne moe kasnije promijeniti bez obzira na to hoe li zbog promjena na tritu ti uvjeti postati nepovoljniji za onoga sa kime je zakljuio posao. Za organizatora je nepovoljno to to bi moda u izravnim trgovakim pregovorima sa ponuaem postigao povoljnije uvjete.Postupak meunarodne licitacijePostupak meunarodne licitacije se moe podijeliti u 2 dijela. 1. PRETKVALIFIKACIJSKI POSTUPAK utvruju se elementi i izrauje dokumentacija, a isto tako se utvruju i komercijalni uvjeti. Zavrava objavljivanjem licitacije i publiciranjem dokumentacije na osnovi koje ponuai mogu izraditi ponude. Ta dokumen tacija se obino objavljuje uvezena u knjigu tender. Osnovni elementi prve faze licitacije su: Poziv na nuenje Upute ponuaima Oblik i sadraj ponude Rokovi za podnoenje ponuda Obavijesti o datumu i postupku otvaranja ponuda te izboru najpovoljnijeg ponuaa Ope uvjete ugovora Tehnike specifikacije Oblike pojedinih jamstava koje trai raspisiva 2. U drugom dijelu se prikupljaju ponude i izabire najpovoljniji ponua r adi sklapanja ugovora. Ponude se moraju podnijeti do tono utvrenog datuma. Dan kas nije ili neki drugi dan se otvaraju sve ponude i provjerava se da li je predana sva potrebna dokumentacija. Nakon toga komisija objavljuje izvjetaj sa licitac ije sa navedenim svim ponuaima sa vrijednou njihovih ponuda. Zatim se pristupa izbor u najpovoljnijeg ponuaa. Ponuda na raspisanu licitaciju se obino podnosi u odreenoj formi i sastoji se od 3 dijela: a) Komercijalnih uvjeta ponuaa b) Tehnike dokumentacije c) Bankarske garancije KOMERCIJALNI UVJETI PONUDE vano je da ponua najprije procijeni vlastite mogunosti u pogledu financijskokomercijalnih uvjeta koje je raspisiva propisao. TEHNIKA DOKUMENTACIJA mora sadravati nacrte i opise iz kojih su vidljive ponuene robe. Osnovni tehniki uvjeti koje treba osobinezadovoljavati traena roba su propisani tenderom. Uz tehniku dokumentaciju se prilau i tvorniki certifikati, tipski atesti, BANKARSKA GARANCIJA titi organizatora licitacije od rizika i naziva se tender garancija, a njome se banka obvezuje da e isplatiti odreeni iznos ako sudioni k u licitaciji odbije sklopiti ugovor prema ponudi koju je na licitaciji dao. Kompletna ponuda ponuaa na licitaciji se sastoji od tri zapeaene kuverte. U jednoj kuverti je ponuda sa komercijalnim uvjetima, u drugoj tehnika dokumentac ija, a u treoj bankarska garancija. Sve tri kuverte se stavljaju u jednu zapeaenu kuvertu na kojoj pie naslov i broj te ndera. Raspisiva licitacije sklapa ugovor sa izabranim najpovoljnijim ponuaem, a oblik ugovora ovisi o predmetu licitacije.Osnovni elementi ugovora su propisani odgovarajuim tipskim obrascima ugovora.2. PRODAJA ROBE NA TEMELJU UZORAKA Kada kupac i prodavatelj robe nemaju mogunosti neposrednog susreta, oni se o pred metu kupoprodaje sporazumijevaju na temelju uzorka kojeg prodavatelj dostavlja k upcu. Prodaja na temelju uzoraka se primjenjuje kod onih roba kod kojih uzorak vjerno predstavlja najvanija svojstva robe. Na temelju pismene ponude kupac doznaje komercijalno-financijske uvjete nabave, a na temelju uzorka se upoznaje sa tehniko-tehnolokim osobinama predmeta k upoprodaje. Postoji mogunost da kupac dostavi prodavatelju uzorak robe koji eli kupiti pa p rodavatelj moe poslati kupcu vrstu ponudu i preuzeti obvezu da isporui robu koja e o dgovarati primljenom uzorku. Takva prodaja se zove prodaja na temelju kontrauzor ka.3. PRODAJA ROBE PO VIENJU U CIJELOSTI Pri tom obliku prodaje su prisutni i kupac i prodavatelj, ili njihovi ovlateni pr edstavnici, te sva roba koja je predmet kupoprodaje. Ako se zakljui kupoprodajni ugovor kupac istodobno kvalitativno i kvantitativno p reuzima robu prema ugovorenim uvjetima. Takav oblik prodaje je rijedak. Iznimku ini roba koja se prodaje na meunarodnim au kcijama ili meunarodnim sajmovima, izrada proizvoda prema posebnim eljama i uzorci ma,4. PRODAJA ROBE PREMA STANDARDNOJ OZNACI (NORMI) Ovaj oblik prodaje robe je uveden u meunarodnu trgovinu s razvojem velikoserijske proizvodnje, automatizacije u proizvodnji i sl. Standard ili norma je zakonski propis kojim se utvruju veliine i bitne osobine pro izvoda te doputena odstupanja od njih. Predmet prodaje robe prema standardnoj oznaci su najee: industrijske sirovine i poluproizvodi, kovine, kava, vuna, pamuk, eer, penica, aj, Takvi standard izirani proizvodi se nazivaju i burzovni artikli jer je takva prodaja t ipina za burzovni nain prodaje, ali se mogu prodavati i izvan burze. Ova vrsta pro daje je najvanija u meunarodnoj trgovini jer se standardizirani proizvodi kupuju i upotrebljavaju u itavom svijetu. Kada je predmet meunarodne trgovine standardizirana roba, uobiajena je primjena ti piziranih ugovora kojima je unaprijed upisana oznaka standarda (norme) odreene robe. Tako je ubrzan postupak prodaje i kupnje standardiziranih roba. Uz standardizirane proizvode postoje i proizvodi visokih tehnikih osobina tipizir ani proizvodi. Proizvoai tipiziranih proizvoda su poznata poduzea na svjetskom tritu. Ona patentiraju zatitne znakove koje nose njihovi proizvodi pa se drugi proizvoai njima ne smiju koristiti bez ugovora o kupoprodaji prava industrijskog vlasnitva.5. PRODAJA ROBE IZRAVNIM TRGOVAKIM PREGOVORIMA Prodaja izravnim trgovakim pregovorima ili neposredna trgovaka pogodba je najstari ji oblik prodaje i kupnje robe. Pri ovakvom nainu prodaje je uobiajeno da kupac zatrai ponudu od prodavatelje za od reenu robu ili uslugu za koju je zainteresiran. Za uspjeno voenje trgovakih pregovora je potrebno dobro poznavati tehnike vanjskotr govinskog poslovanja, a ako je rije o namjeri izvoza robe, izvoznik mora biti dob ro obavijeten o stvarnim potrebama kupca na stranom tritu. Pri ovakvom nainu prodaje treba imati na umu da je kupac uvijek u prednosti jer u zima u obzir i ponude drugih dobavljaa.3. SUBJEKTI VANJSKE TRGOVINE Subjekti vanjske trgovine su sva poduzea, odnosno dijelovi tih poduzea koji obavlj aju poslove vanjskotrgovinskog prometa sa inozemstvom. Uz pripremne radnje, subjekti vanjske trgovine obavljaju i sve operativne radnj e potrebne da se jedan vanjskotrgovinski posao uredno, pravodobno i uspjeno ostva ri. Tu spada: izrada vanjskotrgovinskih kalkulacija, voenje trgovakih pregovora, s klapanje kupoprodajnih ugovora,VANJSKOTRGOVINSKI POSREDNICI 1. SPECIJALIZIRANA VANJSKOTRGOVINSKA PODUZEA ZA IZVOZ I UVOZ Takva poduzea kupuju robu izravno od proizvoaa i prodaju je na stranom tritu. To su najstarija vanjskotrgovinska poduzea. Imaju dobre poslovne veze na domaem i stranom tritu, poznata su po temeljitom ispit ivanju trita, potpuno su samostalna u poslovanju i redovito odravaju izvrsne poslov ne odnose sa proizvodnim poduzeima u zemlji i inozemstvu. Njihova vanost postupno opada zbog sve vee specijalizacije u vanjskoj trgovini i zbog toga to sve vie poduzea sami obavljaju vanjskotrgovinsko poslovanje. Zadrali su vaan utjecaj na meunarodnom tritu u prodaji elika, obojenih metala, vine, mesa i nekih drugih proizvoda.2. KOMISIONAR Komisionar je vanjskotrgovinski posrednik koji posluje u svoje ime, a za raun i po nalogu svog komitenta. Poslovni odnos sa nalogodavcem komisionar temelji na komisionom ugovoru. Glavne odlike komisionara su dugogodinje iskustvo, dobro poznavanje trita, solidnost u poslovanju i odravanje mnogobrojnih poslovnih veza. Komitent moedati komisionaru: a) trini nalog b) uvjetovani nalog Trinim nalogom komitent povjerava komisionaru izvrenje posla s time da ga komisiona r obavi onako kako smatra da je u odreenim uvjetima trita najbolje. Takav nalog kom itent daje komisionaru samo ako ima u njega puno povjerenje. Davanjem trinog nalog a komitent preuzima sve obveze plaanja trokova. Uvjetovanim (limitiranim) nalogom komitent odreuje komisionaru uvjete kojih se mo ra drati pri izvravanju povjerenog posla. Ovi uvjeti se kasnije pojavljuju kao dij elovi kupoprodajnog ugovora kojeg komisionar sklapa sa inozemnim partnerom. Ako komisionar moe postii povoljnije uvjete za komitenta, svu nastalu razliku dobiva k omitent iako bi trebalo biti suprotno. Komitent snosi sve trokove, plaa proviziju komisionaru te snosi sve rizike i njihove posljedice.3. INOZEMNI ZASTUPNIK Inozemni zastupnik je vanjskotrgovinski posrednik koji obavlja trgovake poslove u ime i za raun inozemnog nalogodavca principala, kojega takoer i javno i stalno za stupa na odreenom tritu. Zastupnik je u odnosu prema svom principalu samostalno poduzee koje zastupa njego ve interese i obavlja sve poslove i radnje potrebne za uspjenu prodaju principalo vih proizvoda na tritu. Inozemni zastupnik ne smije zastupati istodobno tvrtku koja je konkurent princip ala. Pri izboru zastupnike tvrtke principal vodi rauna o tome da ona izvrsno poznaje pr ilike na svom tritu, da ima dobre poslovne veze, da uiva ugled solidne poslovne tvr tke, da ima iskustva u tim poslovima, da ima odgovarajue struno osoblje. Ugovorom o zastupanju se utvruju odnosi izmeu zastupnika i komitenta.4. DISTRIBUTER Distributer je vanjskotrgovinski posrednik koji posluje u svoje ime i za svoj rau n. On na odreenom tritu ima iskljuivo pravo prodaje proizvoda svoga principala. Distributer preprodaje robu trgovcima na malo ili prodaje robu putem trgovakih po srednika. Diler je vanjskotrgovinski posrednik koji posluje u svoje ime i za svoj raun s time to na temelju dilerskog ugovora sa inozemnim principalom postaje njegov ovl ateni samostalni zastupnik, obino na dijelu podruja zemlje gdje se nalazi. Diler pr odaje proizvode inozemnog principala izravno pojedinanim kupcima u svojoj zemlji. Distributer kupuje robu od principala po cijenama koje su nie od prodajnih cijena ili dobiva odreeni rabat u postotku od fakturirane vrijednosti kupljene robe. Ta ko ostvaruje zaradu kojom se koristi sam ili je dijeli sa posrednicima kojima po vjerava prodaju robe na tritu. Trokove oko posredovanja na tritu i obrade trita snosi inozemni principal, a distribu ter snosi trokove nabave prodaje robe, trokove promidbe, kao i provizije i popuste pri prodaji robe. Distributer titi svoje interese na tritu ugovornom klauzulom ekskluziviteta, premakojoj principal ne smije nuditi ni prodavati svoju robu na distributerovu tritu pu tem treih osoba.5. BROKER Brokeri posreduju izmeu kupca i prodavatelja u jednom izvoznom ili uvoznom poslu. Nemaju trajni ugovorni odnos sa komitentom ve posluju sad s jednim, sad s drugim i sami na zakljuuju kupoprodajne ugovore. Uz osnovne posrednike usluge obavljaju i druge poslove, kao npr. smjetaj i sortira nje robe, reklamiranje robe i prodaju,Brokeri su strunjaci koji izvanredno dobro poznaju robu i uvjete prodaje na tritu, a to je dovoljno jamstvo da e nabavljena roba odgovarati nalogu kvalitetom i cije nom. Za svoje usluge brokeri naplauju proviziju koja se obraunava od ugovorene vrije dnosti predmeta kupoprodaje. Svaka od ugovornih strana plaa brokeru polovicu njeg ove provizije. U meunarodnom robnom prometu brokere dijelimo na: 1. Robne brokere, koji iskljuivo posluju robom. 2. Brokere u osiguranju, koji se pojavljuju u djelatnosti osiguranja kao za stupnici osiguranika, sa time da broker sklapa ugovor o osiguranju. 3. Brokeri u transportu, koji se bave ugovaranjem prijevoza za svo g komitenta. 4. Brokeri za zakup brodskog prostora, koji su specijalizirani za pronalaenj e i ugovaranjem brodskog prijevoza. 5. Brokeri za carinsko posredovanje, koji za raun svog nalogodavca obavljaju sve carinske formalnosti i pribavljaju potrebnu carinsku dokumentaciju. Posebna je vana uloga brokera u poslovanju na meunarodnim robnim burzama, burzama vrijednosnih papira i meunarodnim aukcijama.6. IZVOZNI PREKUPCI Izvozni prekupci su vanjskotrgovinski posrednici koji kupuju robu neposredno od proizvoaa i odmah je prodaju na stranom tritu, obavljajui sami sve izvozne poslove. N e dre robu na skladitu i nisu vezani za jednog proizvoaa ni za jednoga kupca. Za njih se moe rei da su papirnati trgovci koji poslove obavljaju u svome uredu, a s a tritem su povezani telekomunikacijskim sredstvima (telegraf, teleprinter, telefa ks).7. KOMPRADOR Komprador je posebna vrsta vanjskotrgovinskog posrednika koji je nastao u zemlja ma Dalekog istoka. Komprador za raun odreene inozemne tvrtke obavlja raznovrsne posrednike poslo ve zastupnika, komisionara ili specijaliziranog posrednika za izvoz i uvoz.esto preuzima poslovne naloge od europskih poduzea i obavlja cjelokupan posao kupo prodaje sa trgovcima u svojoj zemlji jer odlino poznaje domae trite, navike domaih tr govaca, jezik i obiaje.8. FAKTOR Faktori su specifini posrednici u vanjskotrgovinskom prometu koji prodaju i kupuju robu po generalnoj ili posebnoj ovlasti svog nalogodavca principala.Faktor 1. 2. 3.po elji nalogodavca ispunjava tri funkcije: funkciju obavljanja posrednikih usluga funkciju financiranja plasmana funkciju preuzimanja rizika naplate od dunikaObveza klijenta (korisnika faktorovih usluga) je da za dobivene usluge faktoru p lati odgovarajuu naknadu. Funkciju financiranja faktor obavlja predujmom ili diskontom. Sustav predujma ob uhvaa plaanje u obliku avansa i dijela koji se doznauje na zatvoreni raun. Kod disko ntnog postupka nema predujma, nego faktor plaa klijentu odmah itavu cijenu trabin e, ali istodobno odbija kamate, casa sconto, Funkciju osiguranja naplate faktor obavlja tako da na sebe preuzima odgovornost za naplatu potraivanja od dunika. Funkciju upravljanja trabinama faktor obavlja pruanjem razliitih usluga: voenje kn jigovodstva, naplata, savjetovanje klijenata, istraivanje trita, obraun poreza, obraun provizija,9. PROJEKTNO KONZULTATIVNI INENJERING BIROI Inenjering biroi su samostalna poduzea specijalizirana prema gospodarskim dj elatnostima. Na zahtjev naruitelja (investitora) izrauju projekte, studije, elaborate, nadziru izgradnju objekta, provode organizaciju proizvodnje, Njihova uloga u vanjskoj trgovini je velika, posebice kada ugovaraju izvoenje investicijskih radova u inozemstvu. Biroi preporuuju investitoru kakvu opremu i e lemente valja ugraditi u objekt pa se time i domaim proizvoaima prua prilika da prod aju svoje proizvode u sklopu cjelokupnog investicijskog programa. Takvi poslovi su zastupljeni i u naoj vanjskotrgovinskoj razmjeni (Industrogradnj a, Viadukt,).10. CIF agent Cif agent je posebna vrsta trgovakog zastupnika, koji esto za vie nalogodavaca, na ugovornoj osnovi, donosi poslovne zakljuke i tako uva nezavisniji poloaj u odnosu n a pojedinane poduzetnike. Cif agenta esto angairaju u vanjskotrgovinskoj praksi zbog njegova izvrsnog poznav anja robe koja je predmet trgovanja, pri rjeavanju sporova vezanih uz neslaganje uvoznika i izvoznika glede kvalitete robe,Po nainu svog rada CIF agent bi predstavljao neko srednje rjeenje izmeu trgovakog za stupnika i brokera.11. INDENT POSREDNIK INDENT POSLOVI Indent poslovi se najee primjenjuju u trgovanju sa zemljama jugoistone Azije, a odno se se na naloge za kupnju to ih treba izvriti izvoznik iz neke europske ili amerike tvrtke. Indent posao je jednostrana obveza kupca koji daje nalog za kupnju robe iz inoze mstva domaem uvozniku. Indent posrednici, na temelju naloga od domaeg kupca, alju indent nalog nekolicini inozemnih dobavljaa, povezujui se sa njima putem njihovih zastupnika, koji posluj u u ime i za raun inozemnih principala u zemlji uvoznika. Zastupnici inozemnih do bavljaa nastoje zakljuiti posao sa inozemnim principalom u skladu sa uvjetima i ci jenama to ih je u indent nalogu odredio uvoznik. Bitna vanost indenta za europskog izvoznika je u tome to prihvaa indent nalog kao k upoprodajni ugovor, koji postaje valjan tek kad se europski izvoznik izjasni da li eli ili ne eli izvriti isporuku robe. Potvrda prihvaanja indent naloga od strane europskog izvoznika se oznauje kao Report, to znai neopoziv prihvat naloga.VANJSKOTRGOVINSKA PODUZEA ZA IZRAVAN (DIREKTAN) IZVOZ I UVOZ Vanjskotrgovinska poduzea za izravan uvoz i izvoz predstavljaju dijelove poduzea p roizvoaa preko kojih se proizvoa direktno ukljuuje na inozemno trite. Proizvoa se moe izravno ukljuiti u vanjskotrgovinski promet: a) putem vlastite vanjskotrgovinske organizacije u zemlji b) putem vlastite vanjskotrgovinske organizacije u inozemstvu A) VLASTITA VANJSKOTRGOVINSKA ORGANIZACIJA U ZEMLJIOrganizacijska jedinica za obavljanje poslova vanjskotrgovinskog prometa proizvo dnog poduzea se moe osnivati na razliite naine i u razliitim oblicima, pa tako imamo: 1. Poseban odjel za izvoz i uvoz u sastavu komercijalnog sektora U praksi se ovaj organizacijski oblik obavljanja poslova izvoza i uvoza za vlast ite potrebe koristi kada je opseg vanjskotrgovinskog prometa proizvodnog poduzea relativno neznatan i kada je sve komercijalne djelatnosti racionalnije obavljati u jednom sektoru.2. Samostalni odjel ili sektor vanjske trgovine sa posebnim odjelima za izv oz i za uvoz Ovaj oblik organizacije vanjskotrgovinskog poslovanja proizvodnog poduzea se prim jenjuje kad opseg vanjskotrgovinskog prometa proizvoaa u izvozu vlastitih proizvod a i uvozu za vlastite potrebe dosegne takvu razinu, oblike i intenzitet da zahti jeva osnivanje izdvojene i specijalizirane organizacijske jedinice koja je sposo bna obraditi sve faze vanjskotrgovinskog poslovanja. 3. Samostalni odjel ili sektor za izvoz Samostalni odjel ili sektor za izvoz obino osnivaju ona proizvodna poduzea koja ve liki ili najvei dio svoje proizvodnje izvoze na inozemno trite. To su izrazito izvo zno usmjerena poduzea kojima je izvoz odluujui imbenik opstanka i razvoja. 4. Samostalni odjel ili sektor za uvoz Samostalni odjel ili sektor za obavljanje poslova uvoza proizvodno poduzee najee o sniva kad godinji opseg uvoza sirovina, reprodukcijskog materijala, opreme i dr., za vlastite potrebe, dosegne takav opseg da je ekonomski opravdano ove poslove obavljati u vlastitoj reiji.B) VANJSKOTRGOVINSKA MREA U INOZEMSTVU Vanjskotrgovinske organizacije ili vanjskotrgovinska mrea koju proizvoa ili specija lizirana (obino vea) trgovaka kua organizira u inozemstvu, omoguuje im da ostvare izr avan dodir sa poslovnim partnerima na inozemnom tritu, tj. da se izravno ukljue na inozemno trite. 1. Filijala u inozemstvu Filijala predstavlja samostalan dio ili ogranak domaeg poduzea na inozemnom tritu, k oji za matino poduzee obavlja sve vanjskotrgovinska poslove na tom tritu. Za osnivanje filijale u stranoj zemlji je potrebno najprije dobiti odobrenje nad lenih organa vlasti u toj zemlji. Filijala se nakon toga upisuje u trgovaki regist ar , prijavljuje nadlenim organima dravne vlasti, poreznim vlastima, trgovakoj komo ri i slubenim predstavnicima svoje zemlje (konzulatu, poslanstvu). Filijala se obino osniva u gospodarskim i trgovakim sreditima strane zemlje. 2. Afilijacija Afilijacija je, za razliku od filijale, pravno i financijski samostalno vlastito poduzee na stranom tritu, koja posluje prema zakonima zemlje u kojoj ima sjedite. M oe se baviti proizvodnjom, trgovinom i nekom drugim vanjskotrgovinskim poslovima. Posluje kao samostalan gospodarski subjekt u skladu sa trinim uvjetima i kriterij ima. Administrativni i poslovni nadzor obavljadomae matino poduzee koje je afilijaciju u inozemstvu osnovalo, a meusobna prava i o bveze reguliraju se izmeu njih ugovorom ili sporazumom.3. Delegat u inozemstvu Delegat u inozemstvu je struna i opunomoena osoba matinog poduzea koja na inozemnom tritu odrava neposredne poslovne veze sa inozemnim kupcima, dobavljaima i drugim pos lovnim svijetom. Institut delegata u inozemstvu se esto primjenjuje kad proizvodno ili neko drugo poduzee, koje se bavi poslovima vanjskotrgovinskog prometa, nema filijalu ili nek u drugu gospodarsku organizaciju u inozemstvu. 4. Predstavnitvo u inozemstvu Predstavniko poduzee u inozemstvu je vanjskotrgovinska organizacija koja obavlja s ve poslove vanjskotrgovinskog prometa u ijme i za raun svoga matinog proizvodnog p oduzea te ga stalno i javno predstavlja na inozemnom tritu. Takva vlastita vanjskotrgovinska organizacija proizvodnog poduzea u inozemstvu obavlja poslove prodaje robe svoje matine kue, kupuje sirovine za njene potrebe, r eprodukcijski materijal, opremu i druge proizvode, obrauje inozemno trite, uspostav lja i razvija poslovne veze sa kupcima i dobavljaima, te provodi i druge aktivnos ti bitne za uspjeno obavljanje vanjskotrgovinskog prometa. 5. Nabavljaki uredi (biroi) u inozemstvu Nabavljaki uredi su posebne poslovne ispostave veih proizvodnih ili trgovakih poduz ea u inozemstvu. Moe ih osnovati jedno ili vie proizvodnih ili trgovakih poduzea. Matino poduzee ih ovlauje za samostalno obavljanje poslova vanjskotrgovinskog promet a, a posebice za poslove pripreme, ugovaranja i nabave sirovina, reprodukcijskom materijala i drugih proizvoda za potrebe matinog poduzea. 6. Prodajni uredi (biroi) u inozemstvu Prodajni uredi u inozemstvu se osnivaju radi ostvarivanja neposredne poslovne ve ze sa stalnim i potencijalnim kupcima proizvoda matinog proizvodnog poduzea u inoz emstvu. 7. Trgovaka i servisna mrea u inozemstvu Trgovaka mrea u inozemstvu se sastoji od razliitih organizacijskih oblika nastupa d omaega proizvodnoga ili trgovakog poduzea na inozemnom tritu, odnosno od vlastitih, t uih ili mjeovitih vanjskotrgovinskih poduzea na inozemnom tritu. Organizacija trgovake mree u inozemstvu se moe provesti na dva naina: Prvi, da se na temelju ugovornih odnosa angairaju postojee trgovake organizacije u stra noj zemlji.Drugi, da se u stranoj zemlji osnivaju vlastita ili mjeovita poduzea poslovne ispo stave (filijale, predstavnitva,). 8. Mjeovita drutva u inozemstvu Mjeovita drutva u inozemstvu su posebne organizacije koje nastaju udruivanjem kapit ala matinog poduzea centrale sa kapitalom neke strane pravne osobe. Mjeovito drutvo posluje samostalno i ostvaruje dobitak koji dijele poslovni partne ri razmjerno uloenom kapitalu.4. MEUNARODNI TRGOVAKI OBIAJI, IZRAZI I PRAVILAObiaji i naela poslovnog ponaanja u vanjskoj trgovini Meunarodna razmjena robe i usluga obuhvaa itav svijet i u njoj se uspostavljaju odn osi izmeu poslovnih ljudi iz raznih krajeva svijeta, koji se meusobno razlikuju po tome to predstavljaju razliite ekonomske snage, imaju razliita shvaanja, interese, obiaje i dr. Tako ustaljene strune i poslovne pojmove, naela poslovnog ponaanja i poslovne obiaje su prihvatili svi sudionici u meunarodnoj razmjeni. Velik dio se pojavio i u pis anom obliku i stekao status meunarodno priznatih normi, pravila i uzanci. Preosta li dio poslovnih obiaja i naela poslovnog ponaanja u vanjskoj trgovini nije utvren u pisanom obliku, ali je ukljuen u svakodnevni rad poslovnih ljudi u svijetu. Tako su nastali dobri poslovni obiaji jednako vani za uredno i nesmetano odvijanje meun arodne razmjene robe i usluga. Vanjskotrgovinska poduzea su se u svom poslovanju sa inozemstvom duna pridravati sl jedeih naela i pravila poslovanja: 1. Opih ekonomskih naela: a) Postizanja proizvodnosti b) Postizanja ekonominosti c) Postizanja rentabilnosti 2. Pridravanja utvrenih smjernica ekonomskih odnosa vlastite zemlje sa inozem stvom 3. Izvravanja ugovornih obveza prema inozemnim i domaim poslovnim partnerima 4. Strunog i tonog obavljanja vanjskotrgovinskih poslova 5. Sigurnosti u poslovanju 6. Ekspeditivnosti u poslovanjuPoslovna etika i poslovni moral Poslovna etika nije rezervirana samo na poslovne odnose s inozemstvom. Ona treba postati i sastavni dio naeg unutarnjega gospodarskog ivota, uz potivanje dobrih po slovnih obiaja i razvijanja svih onih moralnih, humanih i tradicionalnih vrijedno sti po kojima emo biti prepoznatljivi u svijetu kojem teimo. Usporedno s razvojem proizvodnih snaga, telekomunikacija, tehnologija, prijevoza i drugih blagodati civilizacije novijeg doba, usavravali su se oblici, norme i prihvaeni obiaji poslovanja i poslovnog ponaanja u razmjeni dobara i usluga izmeu su dionika unutar nacionalne i meunarodne trgovine. Odnosi izmeu poslovnih ljudi unutar svake zemlje regulirani su isto tako pozitivn im zakonskim propisima, ali i spomenutim pisanim i nepisanim dobrim poslovnim ob iajima, naelima poslovnog ponaanja, poslovnog morala i poslovne etike. POSLOVNA ETIKA primjena je etikih naela u poslovnim odnosima i aktivnostima. Mnogapoduzea imaju u pisanom obliku formalne etike kodove koji pomau menaderima i ostali m zaposlenima u poduzeu da svoje ponaanje usklade s kodovima i naelima poslovne eti ke. Nepridravanje usvojenih naela poslovne etike moe potei od pojedinca, skupine ili svih zaposlenih u jednom poduzeu. POSLOVNI MORAL predstavlja skup moralnih naela koja odreuju ponaanje sudionika posl ovnog komuniciranja, odnosno nepisana pravila ponaanja koje mora potovati svaki po slovni ovjek. ak i pri rjeavanju sudskih sporova sudovi se takoer rukovode naelima po slovnog morala. Pravila poslovnog morala zahtijevaju korektne, dobre, dobronamje rne, potene i sline odnose i izvravanje svih obveza svakog poslovnog ovjeka na vrije me i tono onako kako je dogovoreno odnosno ugovoreno. Uz trgovaki moral, poslovni je moral temeljni imbenik stvaranja ugleda i poslovnog boniteta poduzea na domaem i meunarodnom tritu. Nepridravanje naela poslovnog morala ovlai za sobom gubitak poslovnog boniteta, izbjegavanje sklapanja poslova domaih i stranih ljudi s takvim poduzeem te ruenje ugleda poduzea na domaem i stranom tritu. Poslovni i trgovaki moral kri onaj pojedinac, odnosno gospodarski subjekt koji ned oputenim radnjama ostvaruje poslove, ne izvrava ugovorne obveze, nesolidno i nemar no posluje, provodi nelojalnu konkurenciju, nanosi tetu poslovnom partneru, drutve noj zajednici i ugledu svoje zemlje.Najee krenje naela poslovne etike i poslovnog ili trgovakog morala vodi pojedinca ili poduzee u gospodarski kriminalitet ije su posljedice za poinitelja ne samo u kaznen im mjerama ve i u trajnom gubitku ugleda na tritu, moralnog srozavanja i osude dr utva. POVJERENJE je osnova dobrih odnosa i uspjeha u trgovakom poslovanju. Ono u veliko j mjeri olakava, pojednostavljuje i time pojeftinjuje usluge trgovine u cjelini in i je ekonominijom a time i drutveno korisnijom gospodarskom djelatnou. Povjerenje je kapital koji donosi visoku stopu mnogobrojnih koristi. Dakle, bit je poslovne etike i poslovnog, odnosno trgovakog morala u korektnom pr idravanju i izvravanju svih obveza propisanih ili prihvaenih temeljem odluke mjerod avnih organa dravne vlasti, ustanova i institucija, meunarodnih konvencija ili ure dno sklopljenih ugovora, uz uvaavanje uobiajenih naela dobrih poslovnih obiaja. Iako se etinost i moralnost u izvrenju poslovnih obveza bilo koje kategorije ocjen juje s dva stajalita: u odnosu na partnere u inozemstvu i u odnosu na partnere na domaem tritu, tu, u osnovi, ne treba postojati nikakva razlika. U odnosu na domae partnere, bit poslovnog i trgovakog morala svodi se na odnose u izvravanju ugovor nih obveza, usvojenih odluka i dogovora i zakonske dopustivosti sredstava i meto da u meusobnoj konkurentskoj utakmici. Prema inozemnim partnerima problem je u ton om pridravanju preuzetih obveza i primjeni meunarodno usvojenih uzanci, pravila i postupaka. Radi zatite ugovornih strana u meunarodnoj se poslovnoj praksi primje njuju odgovarajue sankcije po odluci arbitranog suda.Doputena i nedoputena konkurencija (trina utakmica)Pravila ponaanja dobrog gospodarstvenika dolaze do izraaja u konkurencijskim odnos ima meu sudionicima u razmjeni. Ako je prodavatelj MONOPOLIST i ako trine potrebe premauju proizvodno-uslune kapacit ete prodavatelja, kupci su u nepovoljnijem poloaju jer uvjete prodaje diktiraju prodavatelji. Potpuno je ista situacija i ako je kupac sam na tritu ili kad su trine potrebe manje od ponuenih koliina robe ili usluga. Konkurencija u poslovanju i na tritu odnosi se na konkurencijske odnose, suparnitvo meu trinim sudionicima koji imaju iste ciljeve, namjere i iste ili priblino iste pr oizvode ili usluge koje nude na prodaju ili ih ele kupiti. Na jednoj se strani na laze kupci koji u danim trinim okolnostima trae i kupuju iste ili sline proizvode na mijenjene podmirivanju istih potreba a na drugoj su straniprodavatelji (ponuai) koji su zainteresirani da svojim proizvodima i uslugama podm ire postojee potrebe na ciljnom tritu. Nedoputenim se sredstvima naruavaju konkurencijski odnosi i spreava njihov doprinos razvoju, onemoguuje lojalna konkurencija i stvaraju monopoli. Nedoputena ili nelojalna sredstva konkurencije temelje se na naelima suprotnim dob rim poslovnim obiajima, poslovnoj etici i poslovnom moralu a rabe se za ostvariva nje vlastitih ciljeva poslovanja na nedoputen nain i nedopustivim sredstvima ime se nanosi teta i nepravda ostalim trinim sudionicima. Nelojalna se konkurencija provodi nedoputenim i neprihvatljivim sredstvima. Budui da nelojalna konkurencija negativno utjee na zdravu trinu konkurenciju i konkure ncijske odnose, podlona je snakcijama i na domaem i na meunarodnom planu. U nedoputena ili nelojalna sredstva konkuencije spadaju: Neistinito iznoenje podataka u javnosti o svojim i tuim proizvodima ili uslugama i tvrtkama Neistiniti podaci o podrijetlu, kakvoi i drugim svojstvima robe Zlouporaba tue marke i imena Postupci s ciljem iskoritavanja neznanja, zablude i nesnalaenja kupaca na t ritu Podmiivanje i druge nedoputene radnje Svako ponaanje koje je suprotno dobrim poslovnim obiajima i poslovnom mora lu Neodgovorno preuzimanje ugovornih obveza koje se ne mogu izvriti Nacionalna zakonodavstva odreuju aktivnosti koje se smatraju nedoputenim sredstvim a trine utakmice. U meunarodnoj razmjeni takvi su postupci regulirani ve 1911. godin e Hakom konvencijom, koja se kasnije dopunjavala i dograivala.INCOTERMSRije INCOTERMS je nastala od skraenog naziva na engleskom jeziku: International (I n), Commercial (Co), terms (terms) i predstavlja MEUNARODNA PRAVILA ZA TUMAENJE TR GOVINSKIH TERMINA. Izdala ih je Meunarodna trgovinska komora u Parizu jo 1936.g. Izmjene i dopune su vrene 1953., 1967., 1976., 1980., 1990., i 2000.g. Sva izdanja su objavljena na f rancuskom, engleskom i njemakom jeziku.Incoterms upotrebljavaju brojni sudionici gospodarskog, odnosno vanjskotrgovinsk og i prometnog sustava jer Incoterms termini izravno reguliraju pravnoekonomske odnose izmeu prodavatelja (tj. izvoznika) i kupaca (tj. uvoznika), ali se neizrav no tiu prijevoznika svih prometnih grana, peditera, luka i pristanita, pomorskih ag enata, carinskih tijela, izvritelja ugovorne klauzule, osiguravatelja, Ne radi se o meunarodnoj konvenciji, ve o skupu termina koji se preporuuju za regul iranje samo odreenih odnosa izmeu prodavatelja i kupaca. Incoterms termini postaju obvezni ako ih stranke iz kupoprodajnog ugovora pr ihvate, odnosno eksplicitno ugovore. Osnovna svrha i cilj Incotermsa je osigurati prodavateljima i kupcima u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora primjereno reguliranje pravnih i ekonomskih odn osa kako bi tijekom nastanka svojih obveza, prava i odgovornosti potpuno iskljuil i nesporazume, pogrena tumaenja odredaba kupoprodajnih ugovora, a time i tetne posl jedice. To zapravo znai da je Incoterms namijenjen prije svega poslovnim ljudima koji se bave izvozom i uvozom roba i usluga i njima je u interesu osigurati br z, siguran i racionalan prijevozni proces bez obzira na udaljenost otpre mnog i odredinog mjesta, vrste prijevoznih sredstava, naine prijevoza, vrstu i pri rodu robe, broj sudionika u transportnim i logistikim lancima. Incoterms termini ma se ureuju samo odreeni odnosi izmeu prodavatelja i kupaca iz ugovora o pro daji. Postoje brojna vana pitanja koja se njima mogu urediti, kao npr. pitanje prava vl asnitva i ostalih vlasnikih prava, raskidanje ugovora o prodaji robe i osiguranje posljedica takvog ina, izuzimanje odgovornosti u odreenim situacijama, Incoterms se ubraja u skupinu autonomnih pravnih izvora, dakle ne potjeu od zakon odavatelja. Incoterms 2000 je u uporabi od 1. sijenja, 2000.g. i sadri 13 termina koji su svrs tani u 4 osnovne skupine: 1. Incoterms termin E EXW (EX WORKS) FRANKO TVORNICA (naznaeno mjesto) prodavatelj stavlja robu kupcu na raspolaganje u svojem prodajnom prosto ru, bez obveze utovara i obavljanja izvoznog carinjenja; meutim, prodavatelji i k upci mogu eksplicitno ugovoriti da prodavatelj ima obvezu utovara robe te da sno si rizike i trokove utovara openito je povoljniji za KUPCE (tj. UVOZNIKE) zato jer oni mogu na najbol ji nain organizirati sve aktivnosti od trenutka preuzimanja kupljene robe u prostorijama prodavateljakupci, a posebno oni iz udaljenih drava, trebali bi sa prodavateljem pose bno ugovoriti obavljanje uvoznog carinjenja i utovar robe na kopnena prijevozna sredstva primjereno za kopneni transport i kopnena prijevozna sredstva2. Incoterms termini F FCA (FREE CARRIER) FRANKO PRIJEVOZNIK (naznaeno mjesto) prodavatelj stavlja robu, izvozno ocarinjenu, do prijevoznika koj eg je odredio kupac podjednako je povoljan i za prodavatelja i za kupca jer njihove obveze o vise o imenovanom mjestu isporuke i nainu prijevoza robe; prodavatelj je odgovora n za utovar robe treba precizno ugovoriti mjesto i toku isporuke robe nema obveze osiguranja (prodavatelji do trenutka isporuke; kupci od tren utka kada je roba isporuena) svim prijevoznim sredstvima (unimodalno, kombinirano,) FAS (FREE ALONGSIDE SHIP) FRANKO UZ BOK BRODA (naznaena ukrcajna luka) prodavatelji ispunjavaju svoju obvezu isporuke kada robu postve uz bok b roda u imenovanoj luci ukrcaja/otpreme; kupci od tog trenutka snose sve trokove i rizike pogodniji je za KUPCE jer oni odreuju mjesto ukrcaja i biraju brod za ukrcaj robe; znai da oni mogu angairati najpogodniji brod i oni vladaju robom na cij eloj relaciji; pritom ono snose sav rizik, ali oni mogu osigurati robu protiv ri zika koji sami odaberu i za prodavatelje moe biti pogodan, i to za one koji se zadovoljavaju s p rodajom svake robe bez dodatnih usluga, zbog straha, neznanja za svaku konkretnu poiljku treba vrlo precizno odrediti luku ukrcaja robe i datum isporuke pomorskim ili rijenim brodovima FOB (FREE ON BORD) FRANKO BROD (naznaena ukrcajna luka) prodavatelji ispunjavaju svoju obvezu kada isporue robu preko ograde brod a u imenovanoj luci ukrcaja/otpreme pogodniji je za KUPCE jer mogu birati najpovoljniji brod za pr ijevoz i vladaju robom na cijeloj relaciji; oni osiguravaju robu moe biti pogodan i za prodavatelje3. Incoterms termini C CFR (COST AND FREIGHT) TROAK I VOZARINA (ugovorena luka odredita/iskrcaja) prodavatelji ispunjavaju svoju obvezu isporuke kada roba prijee ogradu broda u luci ukrcaja, ali oni moraju snositi trokove i vozarinu potrebnu darobu dopreme u imenovanu luku odredita; nakon toga rizik i trokovi prela ze na kupca pogodniji je za PRODAVATELJE jer oni prodaju kupcu ne samo rob u nego i posebne usluge (pediterske, izvozno carinjenje, prijevoz do termin ala, ukrcaj na brod, pomorska vozarina,) prodavatelji tako mogu ostvariti vei profit nago to je profit od same prodaje robe, a angairanjem nacionalnih subjekata tite i nacionalne gospod arske interese moe biti pogodan i za kupce, posebice za one koji ne mogu nametnuti prodavateljima primjerenije termine ili one koji ele kupiti i platiti ne samo rob u nego i druge logistike usluge CIF (COST, INSURANCE, FREIGHT) TROAK, OSIGURANJE I VOZARINA (ugovorena luka odredita i iskrcaja) prodavatelji ispunjavaju svoju obvezu isporuke kada roba prijee ogradu br oda u luci ukrcaja, obavljaju izvozno carinjenje robe, plaaju trokove utovara robe na kopneno vozilo i prijevoz do luke ukrcaja, ukrcaj robe na brod, plaaju po morsku vozarinu, sklapaju ugovor o pomorskom osiguranju i plaaju premiju osiguran ja, a snose sve rizike od gubitka robe do trenutka kada ona prijee ogradu broda u luci ukrcaja mnogo povoljniji za prodavatelje jer oni prodaju kupcu ne samo robu nego i brojne logistike usluge; extra profit + nacionalni interes CPT (CARRIAGE AND INSURANCE PAID TO) VOZARINA I OSIGURANJE PLASENI DO (naznaeno mjesto odredita) prodavatelji obavljaju izvozno carinjenje robe, isporuuju robu prijevozni cima koje su oni izabrali, plaaju trokove, vozarinu i sklapaju ugovor o osiguranju te plaaju premiju osiguranja4. Incoterms termini D DAF (DELIVERED AT FRONTIER) ISPORUENO GRANICA (naznaeno mjesto) prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada robu stavi na raspolaga nje kupcu na prijevoznom sredstvu, neistovarenu, izvozno ocarinjenu, ali neocari njenu za uvoz, na imenovanoj toki i mjestu na granici, ali prije carinske crte su sjedne drave podjednako povoljan i za prodavatelje i za kupce; stupanj povoljnosti ov isi o koliko su oni udaljeni od nekog mjesta na granici; u pravilu je pogodniji za PRODAVATELJE jer oni redovito osim robe prodaju kupcu i mnoge logistike usluge extra profit DES (DELIVERED EX SHIP) ISPORUENO FRANKO BROD (ugovorena luka odredita) prodavatelji ispunjavaju svoje obveze isporuke robe kada robu stave na raspolaganje na brod, uvozno neocarinjenu, u imenovanoj odredinoj luci;prodavatelj snosi sve trokove i rizike vezane za dopremu u imenovanu luku, ali be z trokova iskrcaja u toj luci mnogo povoljniji za PRODAVATELJE DEQ (DELIVERED EX QUAY) ISPORUENO FRANKO OBALA (naznaeno mjesto odredita) prodavatelji ispunjavaju svoju obvezu isporuke kada robu stave na raspol aganje kupcima, uvozno neocarinjenu, na obalu u imenovanoj odredinoj luci, prodav atelji snose sve rizike i trokove, a kupci su obvezni uvozno ocariniti robu i pla titi carine, poreze, povoljniji za PRODAVATELJE DDU (DELIVERED DUTY UNPAID) ISPORUENO NEOCARINJENO (naznaeno mjesto odredita) prodavatelji isporuuju robu kupcima uvozno neocarinjenu i neistovarenu s prijevoznog sredstva na imenovanom mjestu odredita; prodavatelj snosi trokove i ri zike koji nastaju dopremom robe do imenovanog mjesta odredita povoljniji za PRODAVATELJE DDP (DELIVERED DUTY PAID) ISPORUENO OCARINJENO (naznaeno mjesto odredita) prodavatelji isporuuju robu kupcima uvozno ocarinjenu, neistovarenu sa pr ijevoznog sredstva, na imenovanom mjestu odredita; prodavatelji snose sve trokove i rizike u vezi sa dopremom, ukljuujui pristojbe za uvoz robe povoljniji za PRODAVATELJAOSTALE MEUNARODNE UZANCE, PRAVILA I KONVENCIJE Uzance predstavljaju prikupljene i sistematizirane trgovake (poslovne) obiaje, kod ificirane i izdane od strane ovlatenih odnosno mjerodavnih tijela ili profesional nih udruenja (dravni organi, burze, gospodarske odnosno trgovake ili industrijske k omore i druge specijalizirane meunarodne institucije koje se bave meunarodnom razmjenom). Uzance koje donose navedene institucije predstavljaju pravo koje su poslovni partneri ugovorili (lex contractus) i uinile sastavnim dijelom svojih ug ovora. Ako ugovorne strane ne ele da se uzance primijene pri izvrenju ugovora, one ih mogu izuzeti iz ugovora. Uzance mogu biti ope i posebne: Ope uance obuhvaaju trgovake i poslovne obiaje kojima se reguliraju svi oblici razmje ne roba i usluga. Njima su obuhvaeni obiaji zajedniki svim gospodarskim granama i i stovjetnim poslovima.Posebne specifine uzance obuhvaaju trgovake i poslovne obiaje kojima se reguliraju o dreeni poslovni i drugi odnosi pri ugovaranju specifinih oblika razmjene robe i us luga odnosno pri poslovanju odreenim robama i uslugama.Jedinstvena pravila za dokumentarne akreditive Akreditiv ne titi samo prodavatelja robe nego jami i kupcu da e za uplaenu svotu doi u posjed dokumentacije koja mu daje pravo raspolaganja robom.Jedinstvena pravila za inkaso Pravila za inkaso obvezuju sve sudionike osim ako se izriito drukije ne ugovore. P ravilima za inkaso odreuje se postupak i uloga banaka koje po nalozima svojih kom itenata izvravaju inkaso poslove, odnosno obavljaju plaanja isporuene robe ili izvre nih usluga.Jedinstvena pravila za ugovorne (bankarske) garancije Svrha je ovog Pravila postizanje ravnotee interesa svih strana koje sudjeluju u g aranciji: korisnika garancije, nalogodavca za izdavanje garancije i garanta. Jedinstvena pravila primjenjuju se na svaku garanciju, bez obzira na njen naziv, ako se u toj garanciji navodi da podlijee Jedinstvenim pravilima Meunarodne trgov ake komore.Carinska konvencija neta TIRomeunarodnomprijevozurobena osnovi karCestovna vozila zemlje koja je potpisala odnosno ratificirala ovu konvenciju is punjavaju uvjete propisane tom konvencijom, a prevoze robu u meunarodnom prometu, imaju na stranjoj strani karoserije posebnu oznaku TIR. Robu utovarenu u cestovno vozilo prati poseban carinski dokument karnet TIR, a carinjenje (carinski pregled) obavlja se samo u mjestima otpreme r obe (izvozno carinjenje) i carinarnici mjesta u koje je roba upuena (uvozno carin jenje) bez obzira na to preko koliko je zemalja roba prela u tranzitu.Beka konvencija o meunarodnoj prodaji robe Ova Konvencija podijeljena je u etiri dijela i to: I. dio: Podruje primjene i ope odredbe (l. 1 13.)II. dio: Sklapanje ugovora (l. 14-24 odredbe o ponudi, prihvatu, njihovu opoz ivu i trenutku sklapanja ugovora) III. dio: Prodaja robe (l.25 88 odredbe o ispunjenju ugovora) IV. dio: Zakljune odredbe (l. 89 100 odredbe o stupanju na snagu Beke konvencij e, federalna klauzula, pristupanje Konvenciji, otkaz,.) Beka konvencija primjenjuje se na ugovore o prodaji robe sklopljene izmeu stranaka koje imaju sjedite na podrujima razliitih drava i to u sluaju ako su obje drave ratif icirale Konvenciju odnosno ako bi pravila meunarodnog privatnog prava upuivala na primjenu prava jedne od drava koje su prihvatile Konvenciju. Beka konvencija odnosi se openito na sve prodaje robe, dakle tjelesnih stvari ( ne i prava) u meunarodnoj trgovini, a ne primjenjuje se na: robu kupljenu za osobnu ili obiteljsku uporabu i potrebe domainstva, prodaje na javnoj drabi, robu pod za pljenom ili ovrhom koje provode sudski organi, vrijednosnice i novce, brodove, h idroglisere i zrakoplove i na elektrinu energiju.Meunarodne norme (standardi) Norma (standard) rezultat je procesa normizacije (standardizacije) odnosno tehnik o-pravni dokument za proizvode, usluge, procese i druge predmete normizacije. Norma je akt o normiranju proizvoda i sadri sve elemente ili neke od njih: tehniko -tehnoloke zahtjeve i pravila koja definiraju proizvode, rad i usluge; radne post upke pri proizvodnji; postupke, naine i metode ispitivanja karakteristika i kakvoe proizvoda, radova i usluga; jedinstvene pojmove, definicije, simbole, oznake, k odove, ifre, veliine i jedinice. Predmetom normizacije mogu biti sva podruja ovjekove aktivnosti. Osnovni tipovi no rmi jesu: norme za sporazumijevanje (pojmovi, simboli); norme za sigurnost (zatit a ivota, zdravlja i imovine); norme za dimenzije; norme za kakvou (postupci za isp itivanje); konstrukcijske norme (tolerancija i podudaranje); norme o materijali ma (sirovine, poluproizvodi) i norme o materijalima po vrsti, obliku i veliini. Unifikacija je oblik normizacije kojoj je svrha pojednostaviti i odabrati optima lne mjere, veliine i opsege radi omoguavanja maksimalnog smanjenja raznolikosti el emenata (dijelova) od kojih se, sastavljanje, izrauju mnogi konstrukcijski proizv odi, naprave, objekti pa ak i poduzea. Tipizacija je oblik normizacije kod koje proizvode iz ekonomskih razloga stavlja mo u jedinstvenu i precizno odabranu vrstu koja sadrava toliko razliitihvrsta koliko ih nuno trebamo. Tipizacija je postupak suavanja asortimana i ima karakteristike selektivne normizacije (standardizacije). Za vanjskotrgovinsko poslovanje i meunarodnu razmjenu robe i usluga iznimno su van e meunarodne norme jer omoguuju ukidanje tehnikih prepreka u meunarodnoj trgovini i podjeli rada. Osnovane su i brojne druge svjetske organizacije od kojih su najvanije: Meunarodna organizacija za normizaciju ISO Meunarodna elektrotehnika komisija IEC Meunarodna komisija za pravila atestiranja elektrinih proizv oda CEE Meunarodni savez organizacija za uporabu normi IFAN Norme serije ISO meunarodne su norme kojima je propisan minimum zahtjeva to ih mor a zadovoljiti sustav kakvoe. Bitni sadraji ISO normi su slijedei: ISO 9000 Norme za upravljanje i osiguravanje kakvoe smjernice za odabir i uporabu ISO 9001 Sustav kakvoe model osiguravanja kakvoe u razvoju, konstrukciji, proizvod nji, instalaciji i servisiranju. ISO 9002 - Sustav kakvoe model osiguravanja kakvoe u proizvodnji i instalaciji ISO 9003 - Sustav kakvoe model osiguravanja kakvoe u zavrnom nadzoru i provjeri ISO 9004 Elementi upravljanja kakvoom - smjernice5.POSLOVNA DOKUMENTACIJA U VANJSKOJ TRGOVINIU vanjskotrgovinskoj praksi, poslovna se dokjumentacija najee dijeli na robne dokum ente, transportne dokumente, dokumente o osiguranju robe, carinske dokumente, ba nkovne dokumente, dokumente o izvrenoj inspekciji robe u meunarodnom prometu (sani tarna, veterinarska i fitopatoloka uvjerenja, certifikati o izvrenoj kontroli kval itete i kvantitete robe i sl.) te na uobiajenu poslovnu dokumentaciju koja prati izvrenje vanjskotrgovinskih poslova (upiti, ponude, vanjskotrgovinske kalkulacije , kupoprodajni i drugi ugovori, informacije o bonitetu inozemnog partnera,dispozicija pediteru, pediterske informacije, reklamacijski zapisnici, dozvo le, suglasnosti, rjeenja, razne poslovne obavijesti inozemnom partneru,...).Vrijednosni papiri i dokumenti u vanjskoj trgoviniVrijednosni papiri podijeljeni su na: Vrijednosne papire na donositelja Vrijednosne papire po naredbi i Vrijednosne papire na ime (rekta papiri papiri na izrijekom imenovanu osobu) Pravna je podjela vrijednosnih papira na: 1. 2. 3. Isprave kojima se dokazuje vlasnitvo Nalozi (isprave kojima se neto nekome nalae) Rekta papiri (vrijednosni papiri na izrijekom imenovanu osobu)Postoji ejima. -vie vrsta podjela vrijednosnih Na primjer, postoje podjele na: robne dokumente novane dokumente i financijske dokumente.papira premaekonomskim obiljRobni su dokumenti svi vrijednosni papiri koji se ispostavljaju u svezi s robom (pomorska teretnica, tovarni list, skladinica, polica transportnog osiguranja,... )Robni dokumenti Trgovaka faktura trgovaki raun Trgovaka faktura je isprava koju vjerovnik (prodavatelj izvritelj neke gospodarske usluge) alje duniku (kupcu, korisniku usluge) radi podmirenja protuvrijednosti is poruene robe ili uinjene usluge. Fakturu ispostavlja prodavatelj, izvoznik ili proizvoa, odnosno izvritelj neke gosp odarske usluge (npr. usluge prijevoza, oplemenjivanja robe, kontrole kvalitet i kvantitete robe, skladitenja robe, i sl.) Faktura je osnovni robni dokument kojim se potvruje pravo vlasnitva nad kupljenom i plaenom robom i nuan je u svim fazama trgovakog posla. Ujedno slui i kao temeljna knjigovodstvena isprava.Pro forma faktura (pro-forma raun) Pro forma faktura zapravo je ponuda izdavatelja, bilo da se izdaje samostalno il i kao prilog pismenoj ponudi. Ona sadri sve elemente kao i standardna (komercijal na) faktura, a osim tih elemenata i dodatne klauzule kao npr.: nain plaanja, opseg i vrstu osiguranja protiv odreenih rizika, rok isporuke, nain prijevoza te rok do kojeg pro forma faktura obvezuje njezina izdavatelja. U tijeku posla pro forma faktura slui kupcu za izradu pretkalkulacije i procjenuprihvcatljivosti ponuenih uvjeta od strane prodavatelja. Pretfaktura (predraun) Pretfaktura slui pri prodaji robe koja je podlona odreenim gubicima u tijeku transp orta. Pretfaktura se ispostavlja za onu koliinu robe koja se ukrca na mjestu ukrcaja ro be pa tako ne moe biti osnova za plaanje ve slui kao dokument kojim se dokazuje o k akvoj je robi rije, koliko je te robe ukrcano u mjestu otpreme, kome je ta ro ba upuena, tko e je platiti i sl. Kada se na odreditu ustanovi tona koliina robe koju kupac preuzima, prodavatelj e na temelju podataka kvantitativne i kvalitativne analize ispostaviti konanu fakturu koja slui kao osnova za plaanje. Konzularna faktura Konzularna faktura predstavlja raun koji potvruje konzularni preds tavnik (konzulat) zemlje uvoznika (zemlje namjene) koji se nalazi u zemlji izvoz a odnosno zemlji prodavatelja. Takva je potvrda potrebna u zemljama u kojima se carina na uvoznu robu naplauje po vrijednosti fakturirane robe, odnosno carina ad-valorem. Konzularna se faktura ispostavlja na posebnom obrascu (tiskanici) koji ima svaki konzulat. Carinska faktura Carinska faktura je posebna skih organa zemlje uvoznika istinitost navoda u takvoj zemlji uvoza i kao potvrda vrsta fakture koja se ispostavlja na obrascima carin a mora je potpisati izvoznik i osoba koja posvjedouje fakturi. Slui kao podloga za carinjenje uvozne robe u da je roba podrijetlom iz zemlje izvoza.Specifikacija robe (specifikacija cijena, trokova, usluga,...) Specifikacija je pisani dokument koji sadri popis raznih stavaka koji se mogu odn ositi na robu, cijene, materijal, trokove, usluge i dr. U robnom se prometu specifikacija obino prilae fakturi prodavatelja (u vanjskoj trgovini izvoznika). Specifikacija robe moe biti i dodatak (an eks) kupoprodajnom ugovoru, to u ugovoru mora biti jasno naznaeno. Lista pakiranja Lista pakiranja je popis svih pojedinanih komada i vrsta ambalae po brojevima, tein i i oznakama koje se na njima nalaze upisane. Lista pakiranja se prilae trgovakoj fakturi kako bi se brzo i uspjenomogao utvrditi sadraj svakog pojedinog koleta pri carinjenju te omoguiti uspjenu kontrolu po primitku rtobe. Skladinica Skladinica je dokument formalna isprava koju onome koji ostavlja robu izdaje javn o skladite. Javno skladite potvrujr skladinicom primitak robe i obvezuje se izruiti je osobi koja je prema sadraju isprave legitimirana. Skladinica je potvrda javnog skladitara da je u skladinici naznaenu robu primio na uv anje i da e je izdati osobi naznaenoj u skladinici, odnosno osobi na koju deponent (osoba koja je predala robu na uskladitenje) prenese pravo raspolaganja robom. Skladinica se izdaje u dva dijela jedan dio kao priznanica a drugi dio kao zalonic a. Pri izdavanju skladinice, oba su dijela spojena, a poslije se, prema potrebi m ogu rastaviti i svaki dio moe cirkulirati zasebno.Potvrde o robi Svrha je takvih potvrda razliita, npr.: da se dokae podrijetlo uvozne robe, o kakvom je vanjskotrgovinskom poslu rije (redovni uvoz, izvoz, reeksport, ramplasm an,...) koja je krajnja namjena robe koja se uvozi ili izvozi, kakvo je zdravstv eno stanje robe, kakva je kvaliteta robe i sl. U praksi vanjske trgovine najee se pojavljuju slijedee potvrde o robi: potvrda o pod rijetlu robe, potvrda o robi koja se uvozi radi izvoza, potvrda o izravnoj poiljc i,....Potvrda o podrijetlu robe Potvrda o podrijetlu robe je isprava koju, na propisanom obrascu izdaje nadlena u stanova u zemlji izvoza i kojom se otvruje da je roba naznaena u toj potvrdi, podr ijetlom iz zemlje izvoza. Potvrda o podrijetlu robe esto se pojavljuje u praksi vanjskotrgovinskog poslovanja. Potvrda o robi koja se uvozi radi izvoza Potvrda o direktnoj poiljci Potvrda o krajnjoj namjeni robe Sanitarna potvrda (certifikat) Veterinarska potvrda Fitopatoloka potvrda Potvrda (certifikat) o kvaliteti robeOstale potvrde o robiDokumenti o osiguranju robe u vanjskoj trgovini Ugovor o osiguranju Polica osiguranja Generalna polica ispostavlja se kada su osiguravatelj i osiguranik u stalnoj pos lovnoj vezi Potvrda o osiguranju ispostavlja se onda kada polica nije nuna Certifikat osiguranja ispostavlja se na temelju generalnog ugovora o osiguranju Flotantne (otpisne) police Police stvarnog (otvorenog) pokria Pojedinana polica Engleska pomorska polica Polica kreditnog osiguranjaTransportni dokumenti Pomorska teretnica Pomorska teretnica je transportni dokument koji na zahtjev krcatelja dar ili njegov ovlateni agent potvrujui tom ispravom da je robu, u u teretnici, ukrcao na brod te da e je prevesti do odredine luke i (zakonskom) imatelju izvornog primjerka teretnice u stanju u kojem je o na prijevoz. Rijena teretnica i rijeni tovarni listopad Rijena teretnica (rijeni konosman) je transportni dokument to ga izdaju rijene brod arske kompanije kao potvrdu da su odreenu robu primile na prijevoz i da e je u odr edinoj luci predati osobi naznaenoj u teretnici. Rijena teretnica ima jednako pravno djelovanje kao i pomorska teretnica. Razlikuju se u tome to se kod rijene teretnice ispostavlja samo jedan original a k opija (duplikata) moe biti vie. Pristanina potvrda Pristanina potvrda je isprava to je ispostavlja brodar i njome potvruje da je naznae izdaje bro koliini navedenoj predati prvom robu priminu robu primio na pristanitu. Sastoji se od 5 primjeraka: 1. potvrda primitka na obali; 2. izvozna potvrda s obvezom plaanja pristanine takse; 3. ukrcajna potvrda; 4. ukrcajna potvrda II; 5. potvrda za primitak robe na pristanitu. asnika potvrda asnika potvrda je dokument koji omoguuje krcatelju da dobije teretnicu ukrcano na br od. Njome brodar potvruje da je preuzeo robu koja je deklarirana u toj potvrdi i d a ju je ukrcao na brod. Sastoji se od 4 primjerka: 1. nalog za ukrcaj, 2. i 3. d io. asnika potvrda; 4. dispozicija ukrcaja Brodski manifest Brodski manifest je dokument koji sadri toan popis i opis robe sa svim potrebnim p odacima: oznake i brojevi, nain pakiranja, ambalaa, luke ukrcaja i iskrcaja, ident itet broda, ime zapovjednika broda te ijmena krcatelja i primatelja. Sastavljaju ga ovlatene slube a potpisuje ga zapovjednik broda.Brodski se manifest mora predoiti carinskim vlastima u svakoj inozemnoj luci radi pregleda broda i nadzora njegova kretanja. Meunarodni eljezniki tovarni list Meunarodni eljezniki tovarni list predstavlja ugovor o prijevozu robe eljeznicom, ko jim eljeznica potvruje da je primila robu na prijevoz, uz obvezu da je preda prima telju naznaenom u tovarnom listu a pod uvjetima iz tovarnog lista i u skladu s ta rifnim uvjetima. Ugovor o prijevozu sklopljen je u trenutku kada eljeznica stavi svoj ig s datumom otpremne stanice. Meunarodni eljezniki tovarni list ima pet dijelova. Tovarni list za meunarodni cestovni prijevoz Tovarni list za unutarnji i meunarodni cestovni prijevoz robe je ugovor kojim se prijevoznik obvezuje da e prevesti robu na odredite, uz naplatu dogovorene vozari ne, koristei se pritom cestovnim transportnim sredstvima (kamionima, kamionima te gljaima, specijalnim vozilima za prijevoz specijalnih tereta i dr.) Karnet TIR Karnet TIR je posebna isprava nastala radi pojednostavljenja carinskih formalnos ti pri prelasku cestovnih motornih vozila iz jedne zemlje u drugu a na temelju C arinske konvencije o meunarodnom prijevozu robe na osnovi karneta TIR. Zrani tovarni listZrani tovarni list je transportni dokument u meunarodnom zranom prijevozu. Ispunjav a se i tiska na engleskom jeziku. Meunarodna pediterska potvrda Meunarodna pediterska potvrda je isprava koju izdaje pediter poto je robu preuzeo n a otpremu. Taj je dokument prilino est u meunarodnome akreditivnom poslovanju pa je zato Meunar odno udruenje peditera (FIATA) kreiralo jedinstvene obrasce pediterske potvrde i to : 1. pediterska potvrda o preuzimanju 2. peditertska prijevozna potvrda3.pediterska teretnica za mjeoviti prijevozOstala poslovna dokumentacija Upiti za dostavljanje ponude upiti za dostavljanje ponude vezane uz: isporuku ne ke robe, izvoenje investicijskih radova, meunarodnog prijevoza robe ili putnika, pediterske usluge,......Ponude sa svim bitnim i nebitnim elementima na temelju kojih se inozemni potenci jalni kupac moe odluiti za prihvaanje ponuenih komercijalno financijskih i tehniko tehnolokih uvjeta uz koje se odreena roba ili gos odarska usluga nudi. vrste narudbe su pisani dokumenti kojima naruitelj naruuje od inozemnog poslovnog pa rtnera isporuku odreene robe ili izvrenje odreene gospodarske usluge u vanjskotrgov inskom prometu. Kupoprodajni ugovori u vanjskoj trgovini dvostrani su ugovori o razmjeni robe (i li gospodarskih usluga) za novac, pri emu jedna strana (prodavatelj robe ili izvri telj neke gospodarske usluge) preuzima obvezu isporuke ugovorene robe (ili izvren ja ugovorene usluge), a druga strana (kupac robe ili naruitelj usluge) preuzima o bvezu isplate ugovorene cijene. Dispozicija nalog pediteru je dokument kojim nalogodavac (izvoznik ili uvoznik) d aje nalog ovlatenome pediteru da za njega obavi sve poslove u svezi s organizacijo m otpreme i dopreme robe.6.INSTRUMENTI PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOMU praksi postoje dva naina plaanja: gotovinsko (plaanje u gotovu obino u kraem roku d o 90 dana od dana isporuke robe ili izvrenja neke gospodarske usluge) i bezgotovi nsko (naplata u kreditnom poslu, odnosno plaanje isporuene robe ili izvrene usluge u roku duem od 90 dana). Plaanje i naplaivanje u poslovanju s inozemstvom najee se provodi uporabom: 1. meunarodnog dokumentarnog akreditiva 2. bankovne doznake 3. dokumentarne naplatei drugih instrumenata plaanja i osiguranja omercijalno kreditno pismo, promissory note,...)naplate(ek,mjenica, kMeunarodni dokumentarni akreditiv To je jedan od najvanijih instrumenata meunarodnoga platnog prometa i sredstvo osi guranja izvravanja financijskih obveza iz robnog dijela vanjskotrgovinskih poslov a. To je instrument meunarodnog plaanja kojim nalogodavac (inozemni kupac uvoznik) stavlja putem poslovne banke korisniku (inozemnom dobavljau izvozniku) na raspol aganje odreeni iznos deviza, koje korisnik akreditiva moe naplatiti tek kada ispun i odreene uvjete. Primjenom meunarodnog dokumentarnog akreditiva tite se interesi obiju strana u akr editivnom poslovanju. Izvoznik je siguran da e predajom urednih otpremnih i robni h dokumenata doi do naplate izvezene robe. U poslovanju meunarodnim dokumentarnim akreditivom pojavljuju se ove osobe: 1. nalogodavac - to je redovito kupac (uvoznik) koji daje nalog svojoj posl ovnoj banci da na temelju financijskog pokria to ga ima u toj banci, otvori akredi tiv u korist inozemnog poslovnog partnera (dobavljaa izvoznika). 2. akreditivna banka banka koja otvara meunarodni dokumentarni akreditiv na zahtjev nalogodavca a u korist korisnika akreditiva 3. korisnik obino prodavatelj (izvoznik) koji predoenjem odreenih dokumenata n a naplatu i ispunjenjem ostalih uvjeta u akreditivu stjee pravo naplate svote nav edene u akreditivu.Osnovna podjela akreditiva u meunarodnoj vanjskotrgovinskoj praksi je slijedea: 1. Odlazei (uvozni nostro) akreditivi koje domai uvoznici otvaraju u korist i nozemnog prodavatelja (izvoznika) 2. Dolazei (izvozni loro) akreditivi koje inozemni uvoznik otvara domaem izvo zniku 3. Opozivi akreditivi koji se mogu u svako doba opozvati ili izmijeniti bezprethodne obavijesti korisniku. 4. Neopozivi akreditiv je jamstvo banke da e ispuniti preuzete obveze ako su ispunjeni akreditivni uvjeti. 5. Potvreni neopozivi dokumentarni akreditiv jest akreditiv kojim neka banka preuzima solidarnu odgovornost i obveze koje ima akreditivna banka. 6. Nepotvreni akreditiv je takav akreditiv kojim akreditivna banka izravno obavjetava korisnika o otvorenom akreditivu.7. Prenosivi i neprenosivi akreditivi oznaavaju moe li se prenositi s korisn ika akreditiva na drugu osobu. Prenosivi akreditiv postoji onda kad je izriito naznaen kao prenosiv. 8. Obini (jednokratni) akreditiv slui samo za jednokratno iskoritenje akrediti vnog iznosa i slui u praksi pri jednokratnoj isporuci robe. 9. Rotativni odnosno revolving akreditiv je takav akreditiv koji ne prestaje vrijediti iskoritenjem akreditivnog iznosa ve se nakon na plate akreditivnog iznosa obnavlja opet na poetni iznos. 10. Akreditiv po vienju isplauje se odmah nakon predoenja dokumenata. 11. Terminski akreditiv jest akreditiv ija je naplata odgoena za odreeno vrij eme 12. Stand-by akreditivi sadre obvezu akreditivne banke da korisniku isplati n ovanu svotu ali ne uz uobiajene akreditivne dokumente ve uz predoenje pismene izjave korisniku da nalogodavac (kao korisnikov dunik) o dospijeu nije izvrio svoju obvez u. 13. Akreditiv domiciliran u zemlji izvoznikaTehnika primjene akreditiva u meunarodnom platnom prometu Poslije sklapanja ugovora sa inozemnim kupcem, prodavatelj obino eka obavijest o o tvorenom akreditivu kako bi obavio pripreme u vezi s isporukom robe. Akreditiv se smatra otvorenim tek kada banka izvijesti prodavatelja da mu je akr editiv otvoren (izvjee o otvorenom akreditivu) i to u roku koji je ugovoren kupopr odajnim ugovorom. Tek tada je kupac izvrio svoju ugovornu obvezu otvaranja akredi tiva. Akreditivna banka mora pravodobno otvoriti akreditiv i prema uputama nalog odavca pomno ispitati dokumente to joj ih podnosi korisnik akreditiva i dostaviti ih kupcu na najbri nain.Bankovna doznaka u platnom prometu s inozemstvom Predstavlja komitentov nalog svojoj poslovnoj banci za isplatu odreene svote devi za inozemnoj fizikoj ili pravnoj osobi koja je u nalogu naznaena a na temelju komi tentova financijskog pokria to ga ima u svojoj poslovnoj banci. U meunarodnim plaanjima domaa banka po nalogu svog komitenta nalae inozemnoj banci i splatu odreene novane svote u obliku odobrenja na raunu ili isplate u gotovini kori sniku te doznake.U vanjskotrgovinskoj praksi bankovna se doznaka koristi u slijedeim sluajevima: Za plaanje robe manjih vrijednosti unaprijedZa plaanje gospodarskih usluga izvrenih od strane inozemnih poslovnih partnera Za plaanje ugovorenog avansa bez obzira na njegovu visinu Za plaanje anuiteta po kreditnom aranmanu s inozemnim dobavljaem Za ostala nerobna plaanja Za plaanja unaprijed pri uvozu robe bez obzira na njezinu vrijednost Tehnika izvrenja bankovne doznake u inozemstvo je jednostavna i sastoji se u izda vanju posebnog naloga banci za izvrenje doznake u inozemstvo. Na temelju financij skog pokria to ga nalogodavac za izvrenje doznake u inozemstvo mora imati kod svoje poslovne banke, banka e izvriti bankovnu doznaku u skladu s primljenim uputama is pisanim na posebnom obrascu nalog za izvrenje doznake u inozemstvo. Bankovna doznaka moe biti: Nostro i loro (kao kod akreditiva) Robna (ako je osnova plaanja vrijednost robe ili plaanje avansa) Nerobna (odnosi se na plaanje usluga i trokova u meunarodnom prometu) Uvjetna (kad se od inozemnog korisnika doznake zahtijeva da ispuni odreene obveze) Bezuvjetna (kada se isplata odnosno doznaka obavlja bez ikakvih uvjeta) Konvertibilna (slui za plaanje u konvertibilnim devizama) Nekonvertibilna (slui za plaanja u zemlji i naplate iz zemlje s kojima je zakljuen klirinki nain plaanja). Usporeujui meunarodni dokumentarni akreditiv i doznaku, vidimo da je akreditiv uvje tovani instrument meunarodnog platnog prometa a doznaka nije, osim u sluaju uvjeto vane doznake.Dokumentarna naplata inkaso dokumenata Dokumentarna se naplata (inkaso dokumenata inkaso posao) u meunarodnom platnom pr ometu pojavljuje kao robni i kao nerobni inkaso posao. Robni inkaso u platnom prometu s inozemstvom se primjenjuje kad izmeu izvoznika i uvoznika postoji izgraeno uzajamno povjerenje steeno na osnovi dugogodinjeg poslov anja. Nerobni ili isti inkaso predstavlja naplatu vrijednosnih papira (ekova, mjenica, a mortiziranih obveznica,...) koje ne prate komercijalni papiri. Prilikomnjihove predaje banci na inkaso, novani se iznos vlasniku odobrava tek nakon napl ate. Nakon predaje vrijednosnih papira bankama na inkaso, prijenos se obavlja po mou tzv. inkaso indosamenta.Trgovako kreditno pismo Trgovako kreditno pismo u uporabi je osobito u praksi amerikih i engleskih banaka i slian je meunarodnom dokumentarnom akreditivu. Trgovako kreditno pismo redovito podrazumijeva podnoenje mjenice vuene na banku a t a mjenica obino dospijeva ili po vienju (a vista) ili na odreeni rok. Trgovako kredi tno pismo redovito ovlauje korisnika da svoju tratu (mjenicu) zajedno s akreditivn im dokumentima podnosi na otkup (negociranje) bilo kojoj banci (rijetko samo odr eenoj banci). Za razliku od dokumentarnog akreditiva, kod trgovakog kreditnog pisma akreditivna banka svom stranom korenspodentu ne daje nikakav nalog za negociranje trate (mj enice).ekovi ek je vrijednosni papir i to formalan papir sa zakonski odreenom formom odnosno bi tnim elementima koji se, uz mjenicu, esto koristi u meunarodnim plaanjima. Moe glasi ti na ime, na donositelja i po naredbi. U meunarodnim plaanjima najee se pojavljuju slijedee vrste ekova: Bankovni ek koji jedna inozemna banka vue (trasira) na drugu inozemnu banku, tako da se prva banka pojavljuje kao trasant (izdavatelj eka) a druga kao trasat (osoba na koju je ek vuen i koju izdavatelj eka poziva da plati u e ku naznaeni iznos odreenom ovlateniku). Potrebno je oznaiti i mjesto i datum izdan ja jer o tome ovise rokovi njegove realizacije. Bonitet ovih ekova ovisi o bonite tu banke koja ga je vukla. Dokumentarni ek se pojavljuje u izvozu robe i usluga. Uz ek se pojavljuju i odreeni dokumenti (faktura, teretnica, tovarni list i drugi) a ispla ta eka uvjetovana je prilaganjem takvih dokumenata. Ostale vrste ekova jesu: putniki ek to ga izdaju poznate svjetske banke ili velike turistik e agencije u inozemstvu a slui privatnim osobama za razna plaanja u zemlji ili na pu tovanju u inozemstvu osobni ek to ga izdaje inozemna tvrtka, ustanova ili fizika osoba koja ima potraivanje na svom raunu pri banci.Mjenica u meunarodnom plaanju Mjenica je instrument osiguranja naplate koji se u meunarodnom platnom prometu po javljuje u poslovima akceptnog kreditiranja i eskontiranja. Akceptni kredit jest kredit to ga banka stavlja na raspolaganje svom komitentu a on ovlauje svoje vjero vnike da vuku mjenice (trate) na banku koja e ih akceptirati i o roku isplatiti.Trata se razlikuje od obine mjenice po tome to je prate dokumenti za iju naplatu sl ui. Trata po vienju isplauje se odmah a trata na rok samo se akceptira pri predoenju. Aval je jamstvo da e mjenina obveza biti isplaena. Time mjenini vjerovnik stjee sigur nost da e ostvariti potraivanja. U robnom prometu pojavljuje se u vezi s mjenicom kao instrumentom plaanja i kreditiranja.7.BANKOVNE GARANCIJEBankovna garancija (garantno pismo) jest pismena obveza da e njezin nalogodavac i spuniti sve ugovorne obveze, odnosno da e banka korisniku garancije, pod uvjetima i na nain predvien u tekstu garancije, isplatiti odreeni iznos u odreenom roku ako to ne uini glavni dunik. Garancija je samostalna i neovisna obveza banke o izvrenju obveze onako kako je to navedeno u garanciji. Bitni su ovi elementi garancije: 1. ime nalogodavca 2. ime korisnika 3. obveze banke i iznos garantiranog plaanja 4. rok u kojem vrijedi garancija Garancije nemaju strogo propisan oblik a njihov sadraj ovisi o pojedinom poslu. Obveza banke u garanciji najee je je jamstvena.7.1. Vrste bankovnih garancija U poslovanju s inozemstvom uobiajena je podjela garancija na nostro (koje se daju u korist inozemnog partnera) i na loro garancije (koje inozemni partner putem b anke alje naem poduzeu).U praksi se najee pojavljuju slijedee vrste garancija: uvjetna garancija - isplata garancijskog iznosa se obavlja samo uz ispu njenje odreenog uvjeta bezuvjetna garancija isplata garancijskog iznosa obavlja se na prvi zaht jev korisnika direktna garancija izdaje se korisniku izravno indirektna garancija izdaje ju korespodentna banka na temelju kontragarancije garantne banke nepotvrena garancija potvrena garancija plativa garancija banka garantira obvezu plaanja inidbena garancija - banka garantira izvrenje inidbe supergarancija kad osim banke garanta, obvezu isplate, na zaht jev korisnika garancije garantira i druga banka (supergarant) kontragarancija predstavlja pismenu neopozivu izjavu banke garanta da e n adoknaditi supergarantu svaki iznos koji bi morao isplatiti pokrivena garancija8.POSLOVNI RIZICI I OSIGURANJE OD RIZIKARizik u poslovanju s inozemstvom moemo definirati kao prijeteu mogunost da nastupe vremenski i prostorno nepredvieni dogaaji izazvani subjektivnim o