UTJECAJ BLIZINE KAVEZNOG UZGOJA RIBA NA PRIRAST I INDEKS
KONDICIJE DAGNJI(Mytilus galloprovincialis)Student: Ivan upan
Mentor: prof.dr.sc. Roman Safner
UZGOJ KOLJKAA NA JADRANU Uzgoj koljkaa na Jadranu ima dugu
tradiciju Trenutna proizvodnja 3 000 tona dagnje i kamenice Cilj u
iduem destljeu 20 000 tona koljkaa Mogunost:
intezivnija proizvodnja nove lokacije postavljanje parkova
koljaka u blizini kaveza za uzgoj riba - POLIKULTURA
POLIKULTURA RIBE I KOLJKE Prednosti poveanje kvalitete medija u
kojem se uzgaja riba poveanje prihoda mogunost uzgoja konzumne ili
mlai dagnje bolja iskoristivost lokacija za marikulturu
Mane pojaani obrataj na dijelovima kaveza za uzgoj ribe
MATERIJAL I METODE Juna strana otoka Paman Akvatorij u kojem se
godinje uzgaja cca 250 t
bijele ribe Poetak pokusa u kolovozu 2005, zavretak u listopadu
2005. Primijenjena tehnologija uzgoja dagnji koja se koristi u
komercijalnom uzgoju na Jadranu Za statistiku obradu provedena je
jednosmjerna analiza varijance (ANOVA) i post hoc Tukey test
ianj
Lok 1Lok 2
Lok 3
Paman
PRIRAST Ukupno 195 komadadagnji Ukupno 6 uzoraka (2 po lokaciji)
Duine od 35 42,7 mm Markiranje oznakama za mekuce Mjerenje pominom
mjerkom nakon dva mjeseca
INDEKS KONDICIJE 19 uzoraka teine 0,5 kg Poetni uzorak uzet
ukolovozu iz iste obratajne zajednice, sljedei u rujnu i listopadu
sa svake lokacije Zaleivanje uzoraka nakon uzimanja Mjerenje po
formuli:
I. K. = masa prokuhanog mesa / masa prokuhanog mesa + masa
ljuture x 100
Mjerenje indeksa kondicije
BIOLOGIJA DAGNJE Sistematika:Koljeno (Phylum): Razred (Classis):
Red (Ordo): Porodica (Familia): Rod (Genus): Vrsta (Species):
Mollusca (mekuci) Bivalvia (koljkai) Filibranchia (konastokrgai)
Mytilidae (dagnje) Mytilus Mytilus galloprovincialis (dagnja
mediteranska)
BIOLOGIJA DAGNJE ivi u uzobalnoj zoni na kamenitoj podlozi,
naseljava zonu plime i oseke Dagnje su odvojenih spolova, muke
su mlijeno bijele ili krem boje, dok su enske naranasto crvenkaste
boje Reprodukcija zapoinje vrlo rano, odrasle jedinke su vrlo
plodne te isputaju od 10 25 milijuna jajaaca Oplodnja se zbiva u
moru, pod utjecajem okolinih imbenika promjena temperature,
saliniteta, hidrostatskog tlaka, ili mehanikih utjecaja Dagnja se
hrani kontinuiranim filtriranjem morske vode; u sastavu obroka
prevladava fitoplankton, fini organski detritus, razgraena organska
tvar, anorganske estice te razliite bakterije
PRIRAST DAGNJE Vaan zbog breg postizanja trineveliine Najvaniji
ekoloki faktori: hrana sastav i koliina temperatura 1020C salinitet
do 18 gustoa nasada
INDEKS KONDICIJE Vaan zbog kvalitete mesa za konzumaciju
Prikazuje odnos koliine mesa i ljuture dagnje Ovisi o: veliini
jedinke godinjem dobu lokalnim okolinim uvjetima koliina dostupne
hrane
Najnie vrijednosti indeksa javljaju se uzimskom, a najvie u
ljetnom periodu
REZULTATI- PRIRAST9 dagnji je uginulo, a kod 74 dolo je do
ispadanja markacijeLokacija Poetni broj dagnji u uzorku Uginule
dagnje Broj ispalih markacija Zavrni broj dagnji u uzorku
1 2
65 65 65
3 4 2
25 23 26
37 38 37
Najmanji prirast izmjeren je na lokaciji 1 (1 mm), a najvei na
lokaciji 3 (15,5 mm).Lokacija N
3
Raspon prirasta
Median
Srednja vrijednost prirasta
St. dev.
1 2
37 38
1,0 13,6 2,4 13,3
9,1 7,6
8,3 7,5
3,0 2,1
3
37
3,0 15,5
7,8
8,2
2,7
Vrijednosti individualnog prirasta
Analizom varijance (ANOVA) nije utvrena statistiki znaajna
razlika u prirastu izmeu tri lokacije (F = 0,89; P = 0,412).
REZULTATIINDEKS KONDICIJE - KOLOVOZ
Srednja vrijednost
indeksa kondicije poetnog uzorka bila je 19,2N 30 Raspon 12,8
26,7 Srednja vrijednost 19,2 Median 19,1 St. dev. 3,5
- RUJAN
Utvrena je statistiki znaajnarazlika izmeu indeksa kondicije na
pojedinim lokacijama (F = 4,30; P = 0,016) Post hoc testom (Tukey
test) utvreno je da je na prvoj lokaciji indeks kondicije bio
znaajno vei nego na drugoj i treoj lokaciji (1>2=3).
- LISTOPAD
Utvrena je statistiki
znaajna razlika izmeu vrijednosti indeksa kondicije na pojedinim
lokacijama (F = 30,09; P = 0,000) Post hoc testom (Tukey test)
utvreno je da je na lokaciji 1 indeks kondicije bio najvii, na
lokaciji 2 nii te na na lokaciji 3 najnii (1>2>3).
RASPRAVA Rezultat kaveznog naina uzgoja jepoveani unos duika i
fosfora te poviena koncentracija metabolikih nusprodukata i
organske tvari u blizini uzgajalita Uklanjanjem vika organske tvari
poboljava se kvaliteta medija u kojem se uzgaja riba, a dagnjama se
osigurava dodatni izvor hrane
RASPRAVA Utvreno je da blizina kaveznog uzgojariba nije utjecala
na brzinu rasta dagnji Razlozi: sezona ljetni i jesenski period
ogranienost probavnog sustava
RASPRAVA Znaajne razlike izmeu ispitanih skupina utvrene su kod
vrijednosti indeksa kondicije Moemo pretpostaviti kako je tona
hipoteza da blizina kaveznog uzgoja utjee na indeks kondicije
dagnje Iz poveanja indeksa kondicije na lokaciji udaljenoj 70 m od
kaveza u odnosu na najudaljeniju lokaciju u listopadu vidljiv je
utjecaj kaveznog uzgoja na ishranu dagnje i na neto veoj
udaljenosti od uzgajalita
RASPRAVA Istraivanja ukazuju kako kavezni uzgoj riba zasigurno
utjee na nain prehrane dagnje Iako poveana koliina hrane u morskoj
okolini u ljetnom periodu ne utjee na prirast dagnji ona ipak
uzrokuje znaajno poveanje indeksa kondicije Nastavak istraivanja
trebao bi pokazati u kojoj mjeri blizina kaveznog uzgoja riba utjee
na prirast i indeks kondicije dagnje u zimskom periodu, kada je
koliina prirodne hrane u moru uobiajeno niska
ZAKLJUCI Uzgoj dagnji na naim prostorima ima dugu
tradiciju; tehnologija uzgoja je relativno zastarjela, a
proizvodnja niska Uzgajalita riba predstavljaju potencijalno
iskoristive lokacije za uzgoj koljkaa i ribe u polikulturi U
ljetnom periodu zbog prisutnosti dovoljne koliine prirodne hrane
nije uoeno da je blizina kaveznog uzgoja utjecala na brzinu rasta
dagnji Razlike uoene u indeksu kondicije upuuju kako poveana
koliina hranjivih tvari utjee na poveanje indeksa kondicije dagnje,
naroito u mjesecima kada nema dovoljno fitoplanktona u moru
KRAJ HVALA NA POZORNOSTI!
