Download pdf - Utjecaj odlagališta

IZVORNI I ZNANSTVENI LANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS

UDK 630* 116 + 425 (001)

UTJECAJ ODLAGALITA OTPADA PRUDINEC/JAKUEVEC

NA ONEIENJE OKOLIA

IMPACT OF THE PRUDINEC/JAKUEVEC LANDFILL

ON ENVIRONMENT POLLUTION

Damir BARI*, Valentina IVANI**

SAETAK: Neureena odlagalita otpada osnovni su problem zatite okoliau Hrvatskoj. U svezi navedenim, komunalni otpad i odlagalita kao Jakuevecprestavljaju za pojedine gradove iznimno velike trokove. Njihov utjecaj na oko-li je nepovoljan jer uzrokuje zagaenje voda, tla i zraka uz stalnu opasnost zazdravlje ljudi. Poetak rjeavanja problema zapoinje sanacijom neureenihodlagalita otpada. Nakon toga potreban je zaokret u odnosu prema otpadu.Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom sastavni je doprinos svihzakonskih mjera i propisa. U tom sustavu smanjuje se otpad i poveava uporaba,to donosi materijalnu i energetsku korist. Na razini grada Zagreba i cijele drave, u dananjim okolnostima provedba sustava daje viestruku korist u eko-lokom i gospodarskom pogledu. U radu je dan prikaz odlagalita otpada Jaku-evec, koje je sloeni difuzni izvor oneienja i veliki je problem u pogledumogueg tetnog utjecaja na sve elemente okolia, te je sanacija svakako bila neophodna. Zatita podzemnih voda i zatita zraka glavni su razlozi za ureenjeodlagalita. Odlagalite otpada Jakuevec-Prudinec sluilo je kao odlagalitekomunalnog, neopasnog i industrijskog otpada Grada Zagreba i njegove okolice.Nekontrolirano odlaganje otpada na podruju dananjeg odlagalita otpada za-poelo je 1965. godine, a 1995. godine prostor odlagalita zauzima 80 ha. U tomje razdoblju neprimjereno odloeno 4,5 milijuna m3 otpada, a do 2000. godinevolumen odloenog otpada iznosio je 8 milijuna m3. Sanacija neureene deponijeotpada u ureeno sanitarno odlagalite zavrena je krajem 2003. godine. Odla-galite Jakuevec-Prudinec je od 1965. godine do poetka devedesetih godinaprologa stoljea zauzelo i zagadilo gotovo milijun m3 tla (zemljanog materijala)i ozbiljno ugrozilo kakvou pitke podzemne vode. Ovim istraivanjem prikazan jeutjecaj odlagalita na podzemne vode te postupno irenje zagaenja premaistoku, to je potvreno pomicanjem granine linije zagaenja od Jakuevcaprema Mievcu, osobito u vrijeme promjenjivih hidrodinamikih uvjeta u vodo-nosnom sloju. U radu su prikazani rezultati istraivanja uzrono-posljedineveze izmeu odlagalita otpada Jakuevec i zagaenja podzemne vode (vidi slike15). Sastav organskih zagaivala na odlagalitu Jakuevec upuuje na to da jeondje uz komunalni otpad, odlagan i otpad industrijskog podrijetla, koji sadra -va brojne antropogene spojeve koji mogu nepovoljno utjecati na kakvou pod -zem ne vode. Stoga je nuno stalno praenje dominantnih antropogenih spojeva udeponiranom otpadu i procjednim vodama.

K l j u n e r i j e i : procjedne vode, odlagalini plin, sustav gospodarenjaotpadom, grad Zagreb

*

Doc. dr. sc. Damir Bari, Zavod za ekologiju i uzgajanje uma, umarski fakultet Sveuili-

ta u Zagrebu, Svetoimunska 25, 10 000 Zagreb, E-pota: [email protected]

**

Valentina Ivani, dipl. ing. agr. ure.krajobraza, E-pota: [email protected]

347

umarski list br. 78, CXXXIV (2010), 347-359

D. Bari, V. Ivani: UTJECAJ ODLAGALITA OTPADA PRUDINEC/JAKUEVEC NA ONEIENJE ... umarski list br. 78, CXXXIV (2010), 347-359

348

1. UVOD Introduction

U podruju zatite okolia, otpad i odlagalita otpada

su zasigurno temeljni problem u Hrvatskoj. Naini odla-

ganja otpada razlikuju se, i neki od njih su povoljniji

glede ouvanja prirode i sastavnih dijelova okolia; tla,

zraka i vode. Osnovna podjela odnosi se na ureena i ne-

ureena odlagalita otpada. Otpad su prema Zakonu o

otpadu (NN 178/04) tvari i predmeti koje je pravna ili fi-zika osoba odbacila ili odloila, namjerava ih ili mora

odloiti. Otpad nastaje kao posljedica svih ljudskih ak-

tivnosti i u svim gospodarskim djelatnostima, a pred-

stavlja gubitak materijala i energije. Komunalni otpad je

prema Zakonu otpad iz kuanstva te otpad iz proizvodne

i/ili uslune djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu

slian otpadu iz kuanstava. Donosi trokove drutvu

koje treba osigurati njegovo sakupljanje, prijevoz i od-

govarajue zbrinjavanje kako bi se smanjili pritisci na

okoli. Otpad, tj. spojevi i tvari koje nastaju razlaganjem

uzrokuju emisije u vode, zrak i tlo, koje mogu utjecati na

zdravlje ljudi i okoli. Koliki e taj utjecaj biti ovisi o

koliini i svojstvima otpada te o nainu postupanja s

njim. Gospodarski rast i rastua potronja materijala re-

zultiraju stalnim porastom koliina otpada koji se biljei

u svim europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Go-

di nja koliina komunalnog otpada u Hrvatskoj je 1,2

mi lijuna tona, 279 kg komunalnog otpada po stanovniku

(R a d o v i i N u j i , 2003). Jedan od glavnih ciljeva u

tom smislu je smanjivanje i bolje iskoritavanje (opo-

raba) otpada. Stoga je uveden i novi nain na teorijskoj,

a kasnije i na praktinoj razini u postupanju s otpadom,

sustav gospodarenja otpadom. Sustav obuhvaa mjere

za smanjivanje i cjelovito gospodarenje s otpadom (M i -

l a n o v i et al. 2002). Gospodarenje otpadom uvijek

tre ba zapoeti mjerama sprjeavanja i smanjivanja na-

stanka otpada te postupanja s otpadom po gospodarskim

naelima. Prema P o t o n i k u (1997) takav pristup ute-

meljen na naelima odriva razvoja sadran je u cjelovi-

tom gospodarenju otpadom kroz koncept (I.V.O.)

Izbjegavanja (smanjenje) otpada, Vrednovanja (korite-

nje) neizbjenog otpada, Odstranjivanje (obrada i odla-

ganje) ostatnog otpada.

U tu svrhu poduzimaju se akcije: sakupljanja, privre-

menog skladitenja, obraivanja, materijalnog, biolo-

kog i energetskog iskoritavanja s predobradom i

obradom odvojeno sakupljnog otpadnog materijala,

zatim otvaranje, zatvaranje i saniranje graevina nami-

jenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom oneienih

povrina. Kod ve nastaloga otpada treba odabrati opti-

malnu metodu obrade ili konanoga zbrinjavanja, koja

e proizvesti najmanji rizik za ljudsko zdravlje i okoli.

Na primjer, odlaganje moe imati potencijalno velik

utjecaj na vode i tlo zbog tekih metala u procjednim vo-

dama (B a r i et al. 2005), na zrak zbog emisije me-

tana, posebno ako se otpad odlae na nekontrolirana i

neureena odlagalita. Nastajanje otpada treba proma-

trati kao dio sveukupnog materijalnog ciklusa, kako bi

se mogle odabrati najbolje mogunosti glede smanjiva-

nja oneienja i kako bi se izbjeglo prebacivanje

nastanka otpada iz jednoga dijela ciklusa u drugi. Opti-

miranje koritenja prirodnih bogatstava i smanjenje na-

stanka otpada postie se poveanjem uinkovitosti

proizvodnje te promjenama potroakih navika. Naa-

lost u Hrvatskoj jo nema razvijenih odgovarajuih stati-

stika koje bi omoguile praenje indikatora povezanih s

materijalnim tokovima, niti se koja institucija sustavno

bavi ovim pitanjima.

1.1. Odlagalita otpada LandfillsOdlagalite otpada (deponija, smetlite) je graevina

namijenjena za trajno odlaganje otpada, kao organi zirane

komunalne djelatnosti. U sklopu odlagalita ot pada

mogu se nalaziti i graevine za skladitenje te obra iva-

nje otpada. Odlagalita se mogu podijeliti prema katego-

rijama, odnosno pravnom statusu, veliini, vrstama

odloenog otpada, stanju aktivnosti, utjecaju na okoli i

opremljenosti.

Aktivna odlagalita prema S c h a l l e r i S u b a i

(2004), te F u n d u r u l j i i M u i n i u (2004) mogu se

razvrstati u pet kategorija na temelju pravnog statusa (po-

sjedovanje lokacijske, graevinske i uporabne dozvole):

1. Legalna ureena odlagalita otpada su graevine za(trajno) odlaganje otpada, predviene odgovaraju-

im prostorno-planskim dokumentima i sagraene u

skladu s vaeim propisima, a rade uz odobrenje na-

dlenog tijela na temelju provedene procjene o utje-

caju na okoli te ishoenih dozvola. Razlikuju se:

1a potpuno legalizirana ureena odlagalita koja

posjeduju sve tri dozvole, 1b djelomino legalizi-

rana ureena odlagalita koja raspolau barem jed-

nom dozvolom, a u fazi su ishoenja preostalih,

1c ureena odlagalita u postupku legalizacije

koja nemaju nijedne dozvole, ali su zapoela postu-

pak ishoenja prve od njih (lokacijska dozvola)

2. Slubena odlagalita otpada su velika odlagalita nakoja komunalna poduzea ili koncesionari na teme-

lju odluke nadlenog tijela lokalne uprave i samou-

prave redovito i organizirano dopremaju i odlau

komunalni otpad. Nisu opremljena ureenom grae-

vinom za odlaganje otpada i ne posjeduju nijednu od

potrebnih dozvola. Uspostavljen je samo djelomian

nadzor i provode se neke mjere zatite okolia. Pred-

viena su dokumentima prostornog ureenja.

3. Odobrena odlagalita djeluju na temelju odgovara-jueg odobrenja nadlenog tijela lokalne samou-

prave. Na njih otpad dovoze manji koncesionari ili

sami proizvoai otpada. Nisu opremljena uree-


349

1.2. Odlagalita i zatita okolia Landfills and environmental protection

nim graevinama, nisu predviena dokumentima

prostornog ureenja.

4. Dogovorna odlagalita otpada su, uglavnom, neure-eni manji prostori za odlaganje otpada koji nisu

predvieni odgovarajuim prostorno-planskim do-

kumentima i za koje nije proveden postupak pro-

cjene utjecaja na okoli. Ona ne raspolau nijednom

od neophodnih dozvola, ali djeluju uz znanje ili u

dogovoru s lokalnom samoupravom. Uglavnom nisu

u sustavu slubeno organiziranog dovoza otpada ov-

latenih osoba, na tim lokacijama otpad se povre-

meno poravnava i prekriva inertnim materijalom.

5. Divlja odlagalita otpada smetlita su manji ne-ureeni prostori koji nisu predvieni za odlaganje

otpada, a formirali su ih najee graani bez pret-

hodnog znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspo-

lau nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo

djelovanje, a otpad uglavnom individualno dovoze

graani, bez ikakvih mjera zatite i nadzora.

Osnovni elementi kod izgradnje ureenog odlagali-

ta otpada su: 1. Temeljno tlo, 2. Temeljni zatitni sus -

tav, 3. Tijelo odlagalita, 4. Zavrni pokrov, 5. Sustav

za otplinjavanje.

U izvedbi ovih elemenata koriste se sljedei geosin-

tetski materijali:

1. Geotekstili polimerni materijali za razdvajanje

dva geomehaniki razliita materijala, za filtriranje

i dreniranje, za zatitu drugih geosintetika.

2. Geomree polimerni materijali koji slue za armi-

ranje, zatitu od erozije.

3. Geomembrane nepropusne polimerne folije koje

slue za sprjeavanje prolaza tekuina ili plinova.

4. Geokompoziti - razliiti geosintetiki materijali koji

se koriste za dreniranje.

Svakim se danom tone komunalnog otpada odlau na

ve prepune deponije ili se nelegalno odlau na divlja

odlagalita. Odlagalita otpada su mjesta na kojima se

otpad vremenom potpuno neutralizira, razgradi i mine-

ralizira, a da se pritom odvijaju vie ili manje intenzivni

kemijski, fizikalni i mikrobioloki procesi razgradnje,

pri emu se oslobaa vodena para, razliiti plinovi i

toplina. Intenzitet tih procesa ovisi o sastavu otpada, sa-

draju vlage, udjelu i vrsti organskih tvari, nainu odla-

ganja otpada, gradnji odlagalita, te o meteorolokim

imbenicima. Odlagalite otpada Jakuevec sloeni je

difuzni izvor oneienja i veliki je problem u pogledu

mogueg tetnog uinka na sve elemente okolia, te je

sanacija koja je provedena svakako bila neophodna. Po-

vezanost oneienja zraka i tetnih uinaka na zdravlje

ljudi tema su mnogobrojnih epidemiolokih studija, a

sve je vea pozornost usmjerena upravo nastanku

subkroninih i malignih bolesti pri niskim razinama

oneienja, ali i pri dugotrajnoj izloenosti. Osim one-

ienja zraka, eluat je u svakom sluaju izvor problema

na odlagalitima. Eluat je zagaena procjedna voda (fil-

trat) deponija koja se procijedila kroz slojeve odloenog

otpada i na taj nain prikupila velike koliine otopljenih

i suspendiranih tvari, ukljuujui proizvode biokemij-

skih reakcija (M i l a n o v i , 1992).

Razvoj urbanizacije i industrijalizacije utjecao je na

poveanje problema sakupljanja i dispozicije vrstih

otpadaka. Rjeavanje tog problema utjee na zdravlje

ljudi kao i kvalitetu ovjekova okolia. Izravne opasno-

sti su: irenje toksinih tvari i plinova, zatim bakterija,

virusa, plijesni, opasnost nastanka poara uslijed depo-

nijskih plinova. Neizravne opasnosti predstavlja ire-

nje neugodnih mirisa, praine i pojava glodavaca, ptica

i kukaca osobito na neureenim odlagalitima. Nekon-

trolirana smetlita trebaju se ili napustiti uz sanaciju, ili

sanirati za daljnju uporabu. Daljnje odlaganje putem

deponiranja zahtijeva poznavanje razliitih postupaka

koji omoguuju pravilno planiranje, projektiranje, iz-

gradnju i eksploataciju deponija uz kontrolu njegovog

utjecaja na ovjekov okoli. Najveu opasnost pred-

stavljaju otpaci odloeni na divljim, nekontroliranim

odlagalitima, gdje dolazi do zagaenja gotovo svih di-

jelova ovjekova okolia, posebno voda, povrinskih i

podzemnih. Na taj nain odlagalite otpada predstavlja

izravnu opasnost za zdravlje ljudi. Danas se nastoji sve

vie primijeniti model sanitarnog deponija uz sve veu

primjenu reciklae tj. odvajanja korisnog otpada i to na

mjestima njegovog nastanka, a koji se tada koristi kao

sekundarna sirovina.

Pravilno projektiranje i izgraene deponije pred-

stavljaju objekte koji daju najveu sigurnost glede tet-

nog utjecaja na okoli, uz uvjet da su provedene sve

mjere vezane uz planiranje, realizaciju, eksploataciju i

ureenje. Budui da deponije egzistiraju na otvorenom,

izloene su atmosferskim utjecajima, a s izgradnjom

deponije nastoji se to manje naruiti prirodna ravno-

tea u okoliu. Stoga je potrebno provesti i niz preven-

tivnih mjera koje su povezane s problematikom voda,

bilo kao zatita od tetnog djelovanja ili zatita voda od

zagaenja. Osnovni problemi odlagalita su procjedne

vode i stvaranje deponijskog plina.


350

Procjedne vode izravno ugroavaju povrinske i

pod zemne vode na podruju i u okolici odlagalita.

Procjedne vode mogu biti oneiene organskim tva-

rima i zasiene anorganskim spojevima. U njima se

nalaze nedoputene koncentracije koliformnih i pato-

genih bakterija, zatim mogue su koncentracije cija-

nida, te soli tekih metala. Jedna od mjera zatite je da

se filtrat ne uputa u podzemne vode prije nego se on

proisti. Filtrat se moe uputati u podzemne vode

preko zona aeracije koje predstavljaju prirodne filtre ili

se pak moe vriti uputanje filtrata u dublje hidrogeo-

loke slojeve preko upojnih bunara, ali samo ako za to

postoje povoljni uvjeti.

Zatita podzemnih voda obavlja sei ureenjem ne-

propusne podloge deponija i odvodnjom filtrata do naj-

nieg mjesta, odakle se odvodi na tretman. Sve to ovisi

o lokaciji na kojoj se nalazi deponija, tj. o geolokoj

podlozi. Stoga bi kod izrade deponije trebalo voditi ra-

una da se ona locira tamo gdje nije potrebna izgradnja

umjetne nepropusne podloge, a ako to nije sluaj, po-

trebno je postaviti umjetnu zatitu za spreavanje do-

tjecanja bonih voda sa zonom deponiranja, ime se

ujedno i sprjeava zagaenje podzemnih voda. Veliki

problemi javljaju se u ravniarskim podrujima, na ve-

likim aluvijalnim terenima gdje se nema velikog izbora

za lociranje deponija, ve se mora postaviti na dijelu

gdje su i znaajni izvori podzemnih voda koje tada

treba zatititi od zagaivanja. Tada se oko deponije iz-

vodi sustav drenae, koji preko zone aeracije prirodno

proiuje filtrat, zatim prihvaa i odvodi do sabirnog

bunara iz kojeg se moe provesti crpljenje vode koja se

ne koristi za vodoopskrbu.

1.3. Zatita podzemnih voda na odlagalitima Groundwater protection on landfills

1.4. Zatita zraka i emisije na odlagalitima Air and emissions protection on landfillsRazgradnja organskog dijela odloenog otpada pra-

ena je stvaranjem plinova. Na svim odlagalitima ot-

pada koje sadre biorazgradljive organske tvari nastaje

bioplin ili deponijski plin. Prema Milanoviu (1992)

procesi truljenja i razgradnje traju stotinjak godina, a

razlikuju se etiri faze: aerobna faza, anaerobna neme-

tanska faza, anaerobna nestabilna metanska faza i anae-

robna stabilna metanska faza. Plin koji je prisutan u

aerobnoj fazi razgradnje sadri O

2

i N

2

, a u toj fazi na-

staje i najvea koliina CO

2

. U anaerobnim uvjetima na-

staje CH

4

i neto manja koliina ve spomenutog CO

2

.

CO

2

je tei od zraka, pa pada na dno gdje se topi u vodi

te poveava kiselost i korozivnost procjednih voda. CH

4

je plin bez boje i mirisa, slabo se otapa u vodi, a u kon-

centraciji od 5 do 15 % sa zrakom stvara eksplozivnu

smjesu. Nastajanje plinova moe predstavljati opasnost

zbog zapaljivosti i u odreenim sluajevima eksplozi-

vnosti metana. Stvaranje metana negativno djeluje i na

zavrni vegetacijski pokriva odlagalita. Zbog toga je

potrebno provesti kontrolirano otplinjavanje, kako bi se

izbjela ekoloka nesrea. Daljnji problem nastajanja pli-

nova moe biti neugodan miris koji je uzrokovan trago-

vima H

2

S i hlapivih organskih spojeva kao to su

merkaptani. Miris se moe neutralizirati sakupljanjem i

spaljivanjem plinova. Najea tehnika za kontrolu pu-

teva plinova je izgradnja glinenih barijera i odzranih

okna. Otplinjavanje se provodi ugraivanjem okomitih

ljunanih kanala promjera 100 cm na meusobnoj uda-

ljenosti od oko 40 m. Odzranici su izvedeni tako da su

betonske, izbuene cijevi postavljene okomito u tijelo

odlagalita i ispunjene batudom. Kada se oko istih otpad

zapuni, na postojee cijevi postavljaju se nove. Na ovaj

nain sukcesivno nastaje ventilacijski kanal koji raste

zajedno s visinom odlagalita. Pri zatvaranju odlagalita

u te ljunane kanale potrebno je ugraditi perforiranu

HDPE cijev promjera 100 mm.

imbenici koji utjeu na koliinu nastalih plinova

su: sastav otpada, temperatura, pH vrijednost i sadraj

vlage u tijelu odlagalita.

2. REZULTATI ISTRAIVANJA S RASPRAVOM Research goals and discussion

2.1. Zatita podzemnih voda Protection of groundwaterPodzemne vode ine znaajan dio ovjekova oko-

lia jer predstavljaju konaan recipijent svih zagaivala

iz atmosfere, povrinskih voda i tla, a esto su glavna i

jedina mogunost vodoopskrbe. Danas su sluajevi za-

gaivanja podzemnih voda sve ei i drastiniji, a s

veim potrebama za vodom ei su i sukobi interesa

oko vode. Zatita podzemnih voda ovisi o skupu mjera

i akcija koje se poduzimaju da se osigura trajna

eksploatacija podzemne vode odreene kvalitete, a

njena cijena ovisi o traenom standardu tj. o samim po-

trebama korisnika vode. Zagaivanje podzemnih voda

danas je nemogue izbjei, a vjerojatnost zagaenja je

najvea tamo gdje su i potrebe za vodom najvee.

Zatita podzemnih voda provodi se na tri razine:

1. zatita stratekih zaliha podzemnih voda

2. zatita crpilita

3. zatita eksploatacijskih objekata zdenaca

1. Zatita stratekih zaliha podzemnih voda

Zatita se provodi racionalnim koritenjem prosto -

ra, a zalihe se tite u opem interesu.

Vanu ulogu imaju prostorni planovi na regional nom i

opinskoj razini, gdje su izdvojene zone sa strate kim za-

lihama podzemnih voda, a unutar njih podruja na kojima

su zbog hidrogeolokih prilika podzemne vode najvie

ugroene. Namjena takvih podruja je stro go ograniena.


351

Drugi nain zatite stratekih zaliha podzemne vode je

pravilan odabir lokacija za izgradnju objekata potencijal-

nih zagaivaa. Tu se koriste razni kriteriji npr. demo-

grafski, klimatoloki, prometni, vegetacijski, pedoloki,

hidroloki, hidrogeoloki, a svi oni ine skup zahtjeva za

postizanje cilja tj.zatite podzemnih voda.

2. Zatita crpilita i izvorita podzemnih voda

Provodi se uspostavljanjem zona sanitarne zatite

oko tih objekata. Kod odreenih zona sanitarne zatite

primjenjuje se naelo empirijskog dimenzioniranja

zone i zabrana odreenog ponaanja u tim zonama ili se

temelji na teoretskim postavkama o transportu zagai-

vala kroz poroznu sredinu. Empirijska metoda koristi

se kod nas, te je u potpunosti prenesena u nae propise.

Odreivanje zona sanitarne zaite empirijskim nai-

nom tu se oko izvorita ili crpilita podzemnih voda

uspostavljaju tri zone sanitarne zatite:

zona zona crpilita/izvorita

zona ua zatitna zona

zona ira zatitna zona

3. Zatita eksploatacijskih objekata zdenaca

Njihova zatita se provodi pravilnim lociranjem, pro-

jektiranjem i izvedbom, te mjerama zatite tijekom iz-

vedbe i eksploatacije. Najbolja zatita je lociranje

zde naca na takva mjesta gdje ne postoji mogunost nji-

hovog zagaivanja, a to se obavlja na temelju ocjene

imbenika koji pokazuju ugroenost zdenaca kao to su:

dubina podzemne vode

sorpcijska sposobnost vodonosnih naslaga

udaljenost od poznatog izvora zagaenja

Zatiti podzemnih voda doprinosi i dobar smjetaj

bunara unutar odabrane lokacije. Zdenac treba izvesti

na najviem dijelu terena, a mjesto oko zdenca treba

biti pristupano.

2.2. Osnovne znaajke vodocrpilita Grada Zagreba

Basic characteristics of the City of Zagreb water supply zoneZagrebaki se vodoopskrbni sustav protee od slo-

venske granice do Sesveta i od padina Medvednice do

Kravarskog, na podruju od oko 800 km

2

sa 2.400 km

cjevovoda. Za zadovoljavanje potrebe opskrbe vodom u

pogonu je 30 bunara na 8 veih crpilita. Kao cjelina

sustav raspolae sa 5.000 l/s vode. Znaajni su veliki gu-

bi ci vode, tj. velika razlika izmeu tzv. dignute i naplae -

ne vode. Od devedesetih godina sustavno se prati ka-

kvoa podzemnih voda na priljevnim podrujima vodo-

crpilita. Povod uvoenju kvalitetnijeg i sustavnog

praenja bilo je oneienje podzemnih voda razvojem

industrijskih i drugih gradskih sadraja, kada su u razdo-

blju osamdesetih godina iz upotrebe iskljuena mnoga

gradska crpilita (Selska, Zagorska, Vrape, Daniieva,

Slika 1. Vodoopskrbni sustav Grada Zagreba (Izvor: Izvjee o stanju okolia Grada Zagreba, 2006)

Figure 1 Water supply system of the City of Zagreb (Source: Environment Report of the City of Zagreb, 2006)


352

Preko, Horvati, Zadarska, Kruge, Drieva, Remetinec,

Botaniki vrt, Branimirova trnica kao i itnjak).

U prvim godinama praenja popunjena je mrea

piezometarskih buotina na glavnim smjerovima toka

podzemnih voda prema vodocrpilitima, osobito na

tokovima od veih evidentiranih i potencijalnih zagai-

vaa, kako bi se omoguila to bra intervencija u slu-

aju zagaenja. Praenje kakvoe podzemnih voda

priljevnih podruja crpilita koja su na podruju Grada

Zagreba ili su vana za vodoopskrbu Grada Zagreba,

obuhvaaju aktivna crpilita, crpilita koja nisu u funk-

ciji i planirano crpilite. To su: Mala Mlaka, Petrue-

vec, Velika Gorica, Sanjak i itnjak, Zaprue, Strmec,

Stara Loza, Preko, Horvati, gradska crpilita i budue

crpilite rnkovec Kosnica. Sva ispitivanja, prema

programima koji se prihvaaju u poduzeu Hrvatskevode, obavlja ovlateni laboratorij poduzea Vodoop-skrba i odvodnja, Sektor vodoopskrbe. Planom za za-titu voda od zagaivanja iz 1986. i Planom za zatitu

voda Grada Zagreba propisna je i obveza kontrole kak -

vo e podzemne vode.

2.3. Odlagalite otpada Prudinec/Jakuevec Landfill Prudinec/JakuevecOdvoenje otpada na velika odlagalita jo uvijek je

najvie koriten nain za postupanje s otpadom u Eu-

ropi i u svijetu. Naalost, mnoga od tih odlagalita ot-

pada nisu opremljena prikladnim sustavima za

sprjeavanje emisija tetnih tvari u okoli, kao to su

prikupljanje procjednih voda i plinova koji u odlagali-

tima nastaju u velikim koliinama, posebno u ranim

fazama stabilizacije otpada. Odlagalita otpada funk-

cioniraju kao golemi mikrobioloki i kemijski reaktori,

a do potpune stabilizacije odloenog materijala dolazi

tek nakon vrlo dugih razdoblja. Za pojedine vrste one-

ienja ta se razdoblja mjere desetljeima. Pri tom

treba naglasiti da do intenzivne emisije plinova dolazi

tijekom prvih nekoliko godina stabilizacije otpada, pa

je za razmatranje moguih dugoronih utjecaja na oko-

li najvanije poznavati i stalno pratiti kvalitetu pro-

cjednih voda. Postoje brojna izvjea u literaturi koja

pokazuju da otputanje razliitih organskih i anorgan-

skih sastojaka iz odlagalita otpada bez zatitnih su-

stava moe dovesti do znatnog zagaenja podzemnih

voda. Prodor tetnih oneienja podzemne vode pose-

bno je izraen u blizini odlagalita mjeovitog karak-

tera na koja je uz kuanski, odlagan i industrijski otpad.

U takvu kategoriju pripadalo je sve do nedavno dovr-

ene sanacije i glavno odlagalite otpada grada Zagreba

(odlagalite Jakuevec).

Fotografija 1. Odlagalite prije zavretka sanacije 2000. godine

Photo 1 Landfill before the completion of the remediationprocess in 2000

(Foto photo: Damir Bari)

Fotografija 2. Radovi na sanaciji odlagalita

Photo 2 Landfill remediation activities(Foto photo: Damir Bari)

Odlagalite otpada Jakuevec-Prudinec slui kao

odlagalite komunalnog, neopasnog i industrijskog ot-

pada Grada Zagreba i njegove okolice. Udaljeno je 5 km

zrane linije od sredita Zagreba, a nalazi se na desnoj

obali rijeke Save, na udaljenosti 400 m od naselja Jaku-

evec. Odlagalite se prua u smjeru sjeverozapad-ju-

goistok, du nasipa rijeke Save od kojega je odvojeno

lokalnom cestom. Nekontrolirano odlaganje otpada na

podruju dananjeg odlagalita otpada Jakuevec-Prudi-

nec zapoelo je 1965. godine, a 1995. godine prostor

odlagalita zauzima 80 ha (N a k i et al. 2007). U tom

je razdoblju neprimjereno odloeno 4,5 milijuna m

3

ot-

pada, a do 2000. godine volumen odloenog otpada iz-

nosio je 8 milijuna m

3

. Odlagalite je zbog zanemariva-

nja problema postalo najvee neureeno odlagalite

otpada u jugoistonom dijelu Europe. Sanacija neure-

ene deponije otpada u ureeno sanitarno odlagalite

zavrena je krajem 2003. godine. Odlagalite Jakue-

vec-Prudinec je od 1965. godine do poetka devedesetih

godina prologa stoljea zauzelo i zagadilo gotovo mili-

jun m

3

tla (zemljanog materijala) i ozbiljno ugrozilo ka-

kvou pitke podzemne vode. Ispitivanja kakvoe

podzemne vode na lokaciji odlagalita provodili su Za -

vod za javno zdravstvo Grada Zagreba i Institut Ruer


353

Odlagalite Jakuevec bilo je jedan od najveih i

najteih ekolokih problema na podruju grada Za-

greba. Ponajvie radi injenice da su ondje bile odlo-

ene goleme koliine otpada razliita podrijetla ali i

zbog njegova vrlo nepovoljnog smjetaja uzvodno od

podruja rnkovca, gdje se nalaze glavne priuve kva-

litetne podzemne vode za vodoopskrbu grada Zagreba.

Iako su geoloke i hidroloke karakteristike podruja

vrlo nepovoljne za smjetaj odlagalita otpada, za odre-

ivanje lokacije prevagnula je praktina injenica o po-

loaju i udaljenosti samo 5 km od sredita grada. U

studenome 1998. godine Grad Zagreb je Ugovorom o

jamstvu i podrci projektu dogovorio s Europskom

bankom za obnovu i razvitak (EBRD) zajam za provo-

enje sanacije odlagalita. EBRD je odobrio taj zajam

tvrtki ZGOS, uz dugorono zaduivanje u iznosu od

85.661.586 . U listopadu 2001. godine ZGOS je sma-

njio iznos zajma te on sada iznosi 66.467.945 . Do da -

nas Grad Zagreb je na sanaciju odlagalita ukupno

uloio: 34.000.000 i time sprijeio daljnje zagaiva-

nje podzemne vode, zraka i tla cjelokupne lokacije.

Slika 2. Procjena koliine i strukture otpada Grada Zagreba bez

graevinskog i opasnog otpada stanje 2004.

(Izvor: Izvjee o stanju okolia Grada Zagreba, 2006)

Figure 2 Assessment of the quantity and structure of waste for theCity of Zagreb, excluding construction and hazardouswaste state in 2004 (Source: Environment Report of the City of Zagreb, 2006)

Bokovi od 1986. do 1998. godine u cilju praenja za-

gaenja na lokacijama pojedinih pijezometara. Osim re-

gistriranja vrijednosti pokazatelja kemijskih i

bakteriolokih analiza veih od MDK za pitke vode, nije

provedena interpretacija podataka u cilju analize pro-

mjene kakvoe podzemne vode ireg podruja odlagali-

ta. Istraivanje utjecaja odlagalita Jakuevec na

podzemne vode provedeno je 2002. godine u okviru cje-

lovitog istraivanja kakvoe podzemne vode zagreba-

kog vodonosnosnog sustava (N a k i , 2003). Ovim

istraivanjem dokazan je utjecaj odlagalita na po-

dzemne vode te postupno irenje zagaenja prema

istoku, to je potvreno pomicanjem granine linije za-

gaenja od Jakuevca prema Mievcu u vrijeme pro-

mjenjivih hidrodinamikih uvjeta u vodonosnom sloju.

U radu su prikazani rezultati daljnjih istraivanja uzro-

no-posljedine veze izmeu odlagalita otpada Jaku-

evec i zagaenja podzemne vode.

2.4. Opis istraivanog podruja i uzorkovanje

Description of the research area and sampling

2.4.1. Hidrogeoloke znaajke lokacije Hydrogeological features of the locationNa podruju Jakuevca vodonosni sedimenti sastoje

se od ljunkovitog materijala s promijenjivim udjelom

pijeska, dok se nepropusni glinoviti slojevi nalaze raz-

mjerno duboko (50m), to povoljno utjee na prihranji-

vanje aluvijalnog vodonosnika iz rijeke Save, ali ujedno

omoguava veliku vertikalnu i horizontalnu pokretlji-

vosti oneienja. Dubina nepropusnog sloja raste u

smjeru istoka i dostie dubinu od 90 m. Hidroloki

reim rijeke Save znatno utjee na transport oneienja

podzemnim vodama, jer je smetlite od korita rijeke

udaljeno samo oko 200 m. Smjer podzemnih voda zna-

ajno se mijenja s vodostajem Save, a za srednjeg vodo-

staja tok podzemnih voda usmjeren je prema podruju

rnkovca. Brzina kretanja podzemnih voda takoer je

vrlo promjenjiva. Prosjena brzina u gornjim slojevima

je oko 5 m na dan, dok je u nekim slojevima izmjerena

vrlo visoka brzina (do 23 m na dan). Vodno lice na po-

druju Jakuevca nalazi se na dubini od 5 m do 7 m, pri

emu treba naglasiti da je dno deponije bilo smjeteno

samo 2 do 4 m iznad vodnog lica.

Neposredno prije njegova nedavnog pretvaranja u

ureeni sanitarni deponij, na toj je lokaciji ukupno

odloeno vie od 5 milijuna tona otpada na povrinu od

800.000 m

2

. Procjenjuje se da svaki graanin Zagreba

proizvede na dan gotovo 1 kg otpada, te je tako tijekom

2003. godine na deponij Jakuevec-Prudinec dovezeno

ukupno 266.475 t otpada, od ega je oko 190.210 bio

komunalni otpad, 65.476 t glomazni i 10.790 t ulini

otpad. Do sanacije smetlita otpad je odlagan izravno

na visokopropusne aluvijalne sedimente. Visina sloja

deponiranog smea na smetlitu Jakuevec jako je vari-

rala u pojedinim sektorima smetlita i kretala se od 0 m

do 12 m. U razdoblju kad je istraivanje provedeno

prosjena starost otpada u promatranom jugoistonom

dijelu smetlita bila je manja od 10 godina, te su se zna-

tne koliine odloenog otpada nalazile u vrlo aktivnoj

acetogenoj fazi stabilizacije, koju karakterizira vrlo

jaka emisija tvari u okoli, kako u plinovitoj fazi, tako i

u otopljenoj fazi putem procjednih voda. Dublji slojevi

odlagalita bili su u metanogenoj fazi razgradnje.


354

Da bi se prouio mogui utjecaj odloenog otpada na

podzemne vode, nainjena su sustavna uzorkovanja ot-

pada. Tla ispod otpada, te podzemnih voda ispod i u bli-

zini smetlita. Uzorci smea i tla dobiveni su buenjem

na dubinama od 10 m do 25 m i to tako da vertikalna

struktura jezgre (promjer 10 cm) ostane neporemeena.

Diskretni uzorci smea i tla dobiveni iz slojeva debljine

1 m sueni su na zraku te je prosijavanjem za daljnju

analizu izdvojena frakcija sitnija od 2 mm. Za analizu

smea uzeti su kompozitni uzorci koji su pripremljeni

mijeanjem poduzoraka iz slojeva s razliitih dubina,

dok su analize tla ispod otpada i vodonosnih sedimenata

nainjene za svaki sloj posebno, to je omoguilo uvid u

detaljnu vertikalnu raspodjelu oneienja. Uzorci pod -

zem ne vode uzeti su uronjivom crpkom malog kapaci-

teta (0.5 L min

-1

) ime je omogueno uzorkovanje

razliitih slojeva podzemne vode.

Slika 3. Poloaj odlagalita otpada Jakuevec s naznaenim mjestima uzorkovanja u njegovu jugoistonom dijelu:

istrane buotine u otpadu (ispunjeni kruii); piezometri za uzorkovanje podzemne vode (prazni kruii),

lokacije prikupljanja procjednih voda kvadratii (Izvor: Ahel et al. 2006)

Figure 3 Position of Jakuevac landfill with marked sampling points in its southeastern part: borehole (filled circles);piezometers for groundwater sampling (empty circles), locations of leachate collection squares. (Source:Ahel et al. 2006).

2.4.2. Kemijski sastav otpada i prostorna raspodjela oneienja

Chemical composition of waste and spatial distribution of pollutionOdreivanja osnovnih fiziko-kemijskih svojstava

otpada pokazala su da prosjeni udio organske tvari u

otpadu iznosi oko 21%, a visok sadraj humusa (6 %

do 22 %) potvrdio je da se preteno radi o transformira-

nim organskim tvarima prirodnog podrijetla. Ipak, uzi-

majui u obzir injenicu da je na odlagalitu odloeno

vie od 5 milijuna tona otpada, to ga ini golemim

spremnikom za otputanje organskih spojeva u okoli.

Dio tih tvari prikazan je u tablici 1. Nasreu, istraiva-

nja su pokazala prema Zavodu za istraivanje mora i

okolia, Institut Ruer Bokovi iz 2006. godine da

je udio frakcije organske tvari koja se moe lako remo-

bilizirati vodom samo 1% do 3%. Omjer bioloke po-

tronje kisika (BPK) i kemijske potronje kisika (KPK)

bio je nizak, to upuuje na rezistentan karakter te mo-

bilne frakcije. Iako se u pogledu ekotoksikolokih svoj-

stava kod visokomolekularnih humusnih tvari radi o

relativno neopasnom materijalu, poveanje koncentra-

cije organskog ugljika u podzemnoj vodi je nepo-

voljno. Predstavlja mogui izvor nepoeljnih genoto-

ksinih halometana prilikom kloriranja vode prije

distribucije u vooopskrbnu mreu.

Uz makromolekularne spojeve, primjenom vezanog

sustava GC/MS identificiran je vei broj pojedinanih

spojeva razliita podrijetla. Identificirani spojevi mogu

se podijeliti u dvije osnovne skupine (slika 4): a) obilje-

ivae biolokog otpada i njegove mikrobne transforma-

cije (kratkolanane alifatske kiseline, fenoli, derivati

abijeinske kiseline) i b) obiljeivae antropogenog ot-

pada (ugljikovodici, klorirani ugljikovodici, ftalati, spo-

jevi podrijetlom iz detergenata, farmaceutski spojevi).

Treba naglasiti da su ti pojedinani spojevi prisutni u

mnogo niim koncentracijama. Meutim, uzevi u obzir

zatitu i ouvanje podzemnih voda puno su vaniji od

makromolekularnih tvari humusnog karaktera.


355

Tablica 1. Glavni tipovi specifinih organskih spojeva identificiranih u uzorcima otpada i tla na odlagalitu otpada Jakuevec

(Izvor: Ahel et al. 2006)

Table 1 Main types of specific organic compounds identified in waste and soil samples collected from the Jakuevac landfill(Source: Ahel et al. 2006)

Sastojci Otpad Tlo ispod odlagalita Podrijetlo

n-alkani d, e c, d nafta/bioloko

razgranati alkani d, e c, d nafta

cikoalkani d, e a, b nafta

abijetanski ugljikovodici c, d d, e dijagenetsko

alkilbenzeni c, d a-c nafta/bioloko

tetralin a, b a nafta

naftalen i akilnaftaleni b, c a, b nafta

PAH c, d b, c nafta/piroliza

PCB a, b a transformatori

masne kiseline b-e a-c bioloko

ftalati e c, d plastifikatori

krezoli a, b a bioloko

butilhidroksitoluen a-c a aditiv

nonilfenol a-e a detergenti

nonilfenoletoksilati izopropilidenski a, b a detergenti

intermedijeri C-vitamina a-e a-d farmaceutsko

benzotiazolon a-d a tehnoloko

propifenazon a-d a-c farmaceutsko

trialkilfosfati a-d a-c aditivi

dietiltoluamid a-c a sprejevi

kofein a-c a bioloko

nikotin a-d a bioloko

* Legenda: a10 mg kg-1.

Slika 4. Prostorna raspodjela nesupstituiranih policiklikih aromatskih ugljikovodika u otpadu i tlu jugoistonog

dijela odlagalita Jakuevec (Izvor: Ahel et al. 2006)

Figure 4 Spatial distribution of un-substituted polycyclic aromatic carbohydrates in waste and soil in the southeasternpart of Jakuevac landfill (Source: Ahel et al. 2006)


356

3. RASPRAVA Discussion

Odlagalite otpada Prudinec/Jakuevec nakon sana-

cije nije vie crna toka na podruju grada Zagreba. Na-

ravno, samim radovima na ureenju odlagalita ne

zaustavlja se nadzor nad stanjem odlagalita i moguem

utjecaju na podzemne vode i oneienje zraka. Sanacije

odlagalita otpada svakako ne rjeavaju problem otpada,

ve predstavljaju najmanje tetan utjecaj na okoli, izu-

zevi oporabu. Ureenjem ili sanacijom neureenih

odlagalita nude se dvije tehnike mogunosti rjeenja

problema. Prva je osiguranje i ureenje odlagalita bez

obrade odloenog otpada, i druga je ureenje odlagalita

koje obuhvaa obradu i iskoritavanje materijala i ener -

gi je odloenog otpada (S i m o n i , 2001). Primjer

Jaku evca manje je ekoloki prihvatljiv jer nije primje-

njena tehnologija obrade i prerade otpada, a na taj nain

se bitno smanjuje obujam otpada (S i m o n i , 2008).

Rjeavanje problema otpada zapoinje kod nastanka ot-

pada na to upuuje u svojim ciljevima nacionalna Stra-

tegija gospodarenja otpadom (NN 130/05) u kojoj je naprvo mjesto stavljeno smanjivanje i izbjegavanje otpada

putem odvojenog prikupljanja, zatim oporaba istog

otpada. U tom smislu zaista je neshvatljivo da se kroz

nadleno ministarstvo i gradske urede potie i ozbiljno

razmilja o gradnji spalionice otpada na irem podruju

grada Zagreba. Ponajprije ekoloka opravdanost je vie

nego upitna. U uvjetima kada je u Hrvatskoj

pos totak recikliranja otpada izmeu 10 i 15 % (iako je i

ovaj postotak upitan), ali svakako je lo pokazatelj pro-

vedbe mjera zatite okolia. Za usporedbu R a d o v i i

N u j i (2003) navode da se u naoj zemlji reciklira

3,5 % otpada, u Sloveniji 10 %, u Austriji 14 %, u Dan-

skoj 34,3 %. Prostora u gradu Zagrebu ima za provedbu

mjera odvojenog prikupljanja, jer prema Planu gospoda-

renja otpadom u Zagrebu (2009) u sastavu mijeanog ko-

munalnog otpada koji se odlae na Jakuevec je 25,3 %

masenog udjela papira i kartona, 35,9 % kuhinjskog i

vrtnog biootpada, 5,1 % stakla, 14,9 % plastike. Ovi po-

daci jasno ukazuju da prije uporabe skupe termike

obrade otpada treba iskoristiti mogunosti odvojenog

prikupljanja, oporabe i nastaviti izgraivati sustav go-

spodarenja otpadom. U Bavarskoj se primjenom kon-

cepta cjelovitog gospodarenja otpadom u razdoblju od

1990. do 2002. godine, koliina recikliranog materijala

(staklo, papir, plastika, biootpad) poveala s 30 % na

72 % (Waste Management in Bavaria, 2002; D e f r e g -

g e r , 2004). Poticanje tih mjera zasigurno smanjuje i ve-

like trokove i ulaganja u zatitu okolia, osobito za

lokalnu upravu to navodi i G o l u b i (2006). Uz nave-

deno bitan je i ekoloki imbenik, jer termika obrada

(spaljivanje) uvjetuje nastajanje toksinih plinova i

ostatnog otpada koji se kasnije tretira kao opasni otpad

uz obvezan strogi nadzor rada takvog postrojenja. Da li

je to danas ostvarivo u naoj dravi? Zabrinjavajui je

primjer bive spalionice PUTO.

Utjecaj odlagalita na okoli zahtjevan je proces.

Zbog heterogenosti odloenog otpada mogunost otkri-

vanja tzv. vruih toaka nasuminim istranim buenjem

vrlo je malena i utoliko uestala detekcija farmaceutskih

spojeva uope dodatno upuuje na njihovu vanost. Me-

utim, mnogo pouzdaniji uzorci za detekciju oneie-

nja prisutnih u otpadu su procjedne vode, jer se one

prikupljaju s mnogo vee povrine nego to je promjer

istrane buotine. Osim toga, procjedne vode omogua-

vaju izravno odreivanje pokretljivog dijela oneienja

prisutnog u vrstom otpadu. To je najvaniji element za

procjenu ugroenosti podzemnih voda.

Nastajanje i intenzitet infiltracije procjednih voda u

vodonosne slojeve ovisi u najveoj mjeri o koliini

oborina, a za podruje Jakuevca procijenjen je ulaz

prije sanacije u podzemlje prosjeno oko 340.000 m

3

procjednih voda na godinu. Zbog razmjerno visokog

optereenja procjednih voda pojedinim tipovima one-

ienja ukljuujui i razliite specifine organske spo-

jeve, dolazilo je do znaajnog zagaenja podzemnih

voda u blizini deponija. Kao to se moglo i oekivati

prema literaturnim podacima, dominantni oblici onei-

enja detektirani u podzemnim vodama u neposrednoj

blizini odlagalita Jakuevec su ukupni organski ugljik,

odnosno KPK, te amonij kao glavni kemijski oblik

emisije duika. Meutim, identificiran je i niz biogenih

i antropogenih specifinih organskih spojeva koji su

zbog svoje poveane otpornosti na bioloku razgradnju

i slabije adsorpcije na sloju tla ispod smea dospjeli u

podzemne vode. Meu identificiranim spojevima po-

trebno je upozoriti na neke karakteristine tipove ke-

mijskih tvari koje su posebno vane kada se razmatra

problem utjecaja na kvalitetu podzemnih voda. Od li-

pofilnih spojeva najistaknutiji su ugljikovodici. Moe

se uoiti da je zastupljenost nekih kategorija ugljikovo-

dika u procjednim vodama (npr. abijetanski ugljikovo-

dici) vrlo visoka, ali usprkos tomu oni nisu detektirani

u podzemnim vodama. Razlog je najvjerojatnije nji-

hova eliminacija adsorpcijom na slojevima ispod

smea. S druge strane treba uoiti da je koncentracija

topljivih aromatskih ugljikovodika (alkilbenzena, na-

ftalena i drugih) u podzemnoj vodi dosta slina onoj u

procjednoj vodi, to upuuje na njihovu dobru pokre-

tljivost u vodonosniku. Taj je element naglaen i kod

oneienja srednje polarnosti kao to su ftalati i neki

alkifenoli. Meutim, fenoli i krezoli nisu detektirani u

podzemnoj vodi. iako je njihova koncentracija u pro-

cjednoj vodi bila znatna, a razlog je najvjerojatnije nji-

hova brza bioloka eliminacija.

Najvei potencijal prodora iz deponija u podzemne

vode pokazali su neki polarni spojevi koji su istodobno

i otporni na bioloku razgradnju. Pokazalo se da veina

tih sastojaka ima farmaceutsko podrijetlo. Procjedne

vode na deponiju Jakuevec sadravaju visoke koncen-


357

tracije farmaceutskih spojeva. Koncentacija izopropili-

denskih intermedijera C-vitamina dostizala je i do 50

mg L

-1

to je najvea opaana koncentracija za pojedi-

nanu skupinu spojeva. Naalost, o ekotoksikolokim

svojstvima izopropilidenskih intermedijera C-vitamina

nema dovoljno podataka. Ipak treba istai da jedan od

njih, diaceton--keto-gulonska kiselina ima svojstvo

inhibicije klijanja te oito posjeduje znatnu bioloku

aktivnost.

Slika 5. Strujne slike podzemnih voda u irem podruju Jakuevca (Izvor: ZGO)

Figure 5 Patterns of groundwater currents in the broader area of Jakuevac landfill (Source: ZGO)

Postoje indicije da je u ranijim godinama prije uve-

dene kontrole (osim komunalnog i tehnolokog otpada)

dovoen i opasni otpad (iz bolnica i industrije). Osim

to je ovo smetlite ugroavalo zdravlje ljudi koji ive

u neposrednoj okolici (stanovnici Jakuevca, Mievca i

Novog Zagreba), te ograniavalo mogunost daljnjeg

razvoja grada u smjeru jugoistoka i uz to izravno ugro-

avalo postojea i budua izvorita pitke vode Zagreba.

Zatita podzemnih voda temeljni je problem koji je bilo

potrebno rijeiti u svezi s ureenjem ovoga odlagalita

otpada (slika 5). 19962003. godine vrlo skupim zah-

vatom pod smee je ugraena nepropusna podloga, po-

vrina je smanjena s 80 na 57 ha, na njoj se nalazi brdo

visine 45 m. Prebaeno je 6.789.222 m

3

otpada i dalje

se puni 8001000 t/dan (510.000 m

3

/godinje).

Sanacija odlagalita otpada koja je zavrena krajem

2003. godine nije znaajnije utjecala na smanjenje vri-

jednosti tekih metala u podzemnoj vodi u 2004. godi ni.

Utvrene su vrlo visoke vrijednosti indeksa zagaenja

na lokacijama piezometara koji se nalaze jugoistono od

odlagalita, to pokazuje tetan utjecaj odlagalita na

podzemne vode i postupno irenje zagaenja prema Mi-

evcu (N a k i et al. 2007) i vodozatitnom podruju

kod rnkovca (A h e l et al. 2006). Sanacijom odlagali-

ta i provoenjem interventnog crpnog sustava, sprije-

eno je daljnje zagaivanje podzemnih voda. Meutim

jako zagaeno tlo i vodonosni slojevi koji se nalaze ne-

posredno ispod tijela odlagalita nisu uklonjeni sanaci-

jom te jo uvijek predstavljaju aktivne izvore zagaenja

podzemne vode. Analiza indikatora zagaenja po-

dzemne vode pomogla je u utvrivanju zakonitosti pro-

mjena geokemijskih zona, koje nastaju ispod odlagalita

otpada i raspodjele zagaenja nizvodno od odlagalita.

Utvreno je da na podruju odlagalita Jakuevec-Prudi-

nec postoje snano izraene lokalne anomalije parcijal-

nog pritiska CO

2

koje uzrokuju otapanje karbonata i

obogaenje sadraja hidrogenkarbonata, to je potvre no

i mjerenjima u utjecajnoj zoni odlagalita. Uz navede no,

analizom hidrogeokemijskih facijesa na lokacijama uz

odlagalite utvreno je da uz rub odlagalita dominira tip

podzemne vode koja u svom sastavu sadri poviene

koncentracije amonij-iona (NH

4

+

) i klorida (Cl

-

). Utvr-

ene su prema N a k i et al. (2007) i visoke koncentra-

cije eljeza i mangana te drugih tekih metala.

4. ZAKLJUAK Conclusion

Sastav organskih zagaivala na odlagalitu Jakue-

vec upuuje na to da je ondje uz komunalni otpad, odla-

gan i otpad industrijskog podrijetla koji sadrava brojne

antropogene spojeve koji mogu nepovoljno utjecati na

kakvou podzemne vode. Radovima na sanaciji sprije-

ena je u najveoj mjeri infiltracija oneienja procjed-

nim vodama u vodonosne slojeve. Meutim, jako

oneieni slojevi tla koji su se nalazili neposredno is -

pod otpada nisu uklonjeni provedenom sanacijom te su

stoga jo uvijek mogui izvor oneienja do kojega bi

moglo doi ako bi dolo do povienja razina podzemnih

voda na kotu 107 m zbog izgradnje brane za potrebe pla-

nirane hidroelektrane Drenje (A h e l et al. 2006). Stoga

je nuno stalno praenje dominantnih antropogenih spo-

jeva u deponiranom otpadu i procjednim vodama. Kroz

mjere praenja i nadzora pozornost treba usmjeriti na

farmaceutske spojeve.


358

Ozbiljnost problema otpada i odlagalita otpada zah-

tijeva strogo provoenje zakonskih propisa od Zakona o

otpadu, Strategije gospodarenja otpadom i Plana gospo-

darenja otpadom, Zakona o zatiti okolia, Zakon o za-

titi zraka, Zakona o fondu za zatitu okolia i energetsku

uinkovitost, Zakona o prostornom ureenju do raznih

uredbi i pravilnika koji se odnose na otpad. U svakom

sluaju otpad je potrebno smanjivati mjerama odvojenog

prikupljanja i obrade, te intenzivnom oporabom. Nadalje

ostaje rjeavanje problema neureenih odlagalita ot-

pada, to je posljedica dugotrajnog zanemarivanja zatite

okolia. Prema Nacionalnoj strategiji zatite okolia i

Nacionalnom planu djelovanja za okoli iz 2002. godine

neodgovarajue gospodarenje otpadom identificirano je

kao najvei problem zatite okolia u Republici Hrvat-

skoj. Putem zakonske regulative potrebno je nametnuti

striktno provoenje propisa, postupno poveati financij-

sko optereenje proizvoaa otpada, tako da zbrinjavanje

otpada prestane biti subvencionirana djelatnost, te poti-

cajnim i drugim mjerama nametati modernu hijerarhiju

postupanja s otpadom. U svezi sa zatitom i ouvanjem

okolia ciljevi su: materijalno i energetsko vrednovanje

otpada, izbjegavanje nastanka otpada, odlaganje samo

ostatnoga otpada, te primjena ekonomskih mjera kroz

uspostavu sustava gospodarenja otpadom.

5. LITERATURA References

A h e l , M., S. Te r z i , N. Te p i , 2006: Organska

oneienja u odlagalitu otpada Jakuevec i nji-

hov utjecaj na podzemne vode, Arh Hig Rada

Tok sikol, 57: 307315., Zagreb.

B a r i , D., . p a n j o l , V. Vu j a n i , R. R o s a -

v e c , 2005: Problematika zatite voda i mora u

Re publici Hrvatskoj, um. list, 129 (1112):

611622, Zagreb.

D e f r e g g e r , F., 2004: Bavarski koncept cjelovitog go-

spodarenja otpadom, U: Z. Milanovi (ur.), VIII.

Meunarodni simpozij gospodarenje otpadom,

Gospodarstvo i okoli d.o.o., 3345, Zagreb.

F u n d u r u l j a , D., M. M u i n i , 2004: Stanje odla-

galita otpada u Republici Hrvatskoj (srpanj

2004. godine), U: Z. Milanovi (ur.), VIII. Me-

u narodni simpozij gospodarenje otpadom, Gos -

po darstvo i okoli d.o.o., 4759, Zagreb.

G o l u b i , S., 2006: Perspektive i mogunosti odlaga-

nja otpada na podruju Meimurske upanije na

primjeru odlagalita Totovec, um. list, 130

(12): 2130, Zagreb.

Gradski zavod za prostorno ureenje, 2006: Izvjee o

stanju okolia grada Zagreba.

M i l a n o v i , Z., 1992: Deponij trajno odlaganje ot-

pada, JP Zbrinjavanje gradskog otpada, 199

str., Zagreb

M i l a n o v i , Z., S. R a d o v i , V. Vu i , 2002: Ot -

pad nije smee, Gospodarstvo i okoli, Mtg-top-

graf, 144 str., Velika Gorica

Nacionalna strategija zatite okolia (Narodne Novine46/02).

Nacionalni plan djelovanja za okoli (Narodne Novine46/02).

N a k i , Z., M. P r c e , K. P o s a v e c , 2007: Utjecaj od -

lagalita otpada Jakuevec-Prudinec na kakvo u

podzemne vode, Rudarsko-geoloki naft ni zbor-

nik, 19:3545, Zagreb.

Plan gospodarenja otpadom 20072015 (Narodne No-vine 85/07).

Plan gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu za razdo-

blje do 2015. godine, 2009.

P o t o n i k , V., 1997: Obrada komunalnog otpada

svjetska iskustva, MTG Consulting, ZGO d.o.o.,

Dravna uprava za zatitu okolia, 99 str., Zagreb.

R a d o v i , S., R. N u j i , 2003: Strategija gospodare-

nja otpadom za Republiku Hrvatsku, Gospodar-

stvo i okoli, 60: 37., Velika Gorica.

S i m o n i , V., 2001: Zbrinjavanje otpada, Ekoloki

leksikon, Barbat i Ministarstvo zatite okolia

i prostornog ureenja RH, 143159, Zagreb.

S i m o n i , V., 2008: Da li je potrebno promijeniti

dosadanju praksu postupanja s otpadom i dosa-

danju praksu sanacije starih odlagalita? U: Z.

Mi lanovi (ur.), X. Meunarodni simpozij gospo -

darenje otpadom, Gospodarstvo i okoli d.o.o.,

77100, Zagreb.

S c h a l l e r , A., D. S u b a i , 2004: Odlaganje i stanje

odlagalita otpada u Republici Hrvatskoj poka-

zatelji brige lokalne zajednice za okoli, U: Z.

Milanovi (ur.), VIII. Meunarodni simpozij go-

spodarenje otpadom, Gospodarstvo i okoli d.o.o.,

1932, Zagreb.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

(Narodne Novine 130/05).Waste Management in Bavaria, Balances, 2002: Bava-

rian Agency for Environmental Protection,

Augsburg.

ZGO, poduzee za zatitu okolia i gospodarenje otpa-

dom: Ureenje smetlita Jakuevec, Elektropro-

jekt inenjering d.d., Zagreb.

Zakon o fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovi-

tost (Narodne Novine 107/03).Zakon o otpadu (Narodne Novine 178/04).Zakon o prostornom ureenju (Narodne Novine 30/94).Zakon o prostornom ureenju i gradnji (Narodne No-

vine 76/07).Zakon o zatiti okolia (Narodne Novine 110/07).Zakon o zatiti zraka (Narodne Novine 178/04).


359

SUMMARY: Unmanaged landfills are the basic problem of environment pro-tection on Croatia. Municipal waste and landfills such as Jakuevac incur ex-ceptionally high costs for many towns. Their impact on the environment ishighly unfavourable since they pollute water, soil and air and represent a con-stant threat to human health. The solution to the problem begins with remedia-tion of unmanaged landfills. To launch a remediation programme it is necessaryto adopt a new attitude to waste management. The establishment of an integralwaste management system is a constituent part of all legal measures and regu-lations. Such a system ensures the reduction of waste and increased recycling,which provides material and energetic benefits. In todays circumstances, theimplementation of the system at the level of the City of Zagreb and Croatia as awhole results in multiple benefits from both the ecological and economic aspect.The paper gives a survey of the Jakuevac landfill, a complex diffuse source ofcontamination which causes problems in the sense of possible harmful effect onall environmental elements. Consequently, its remediation was highly expe-dient. The main reasons for landfill remediation were the protection of groun-dwater and air. The Jakuevac-Prudinec landfill used to be a disposal site formunicipal, non-hazardous and industrial waste of the City of Zagreb and itssurroundings. Uncontrolled disposal of waste in the area of the current landfillbegan in 1965. In 1995, the size of the landfill reached 80 ha. In this period, 4.5 million m of waste was disposed inadequately. By the year 2000, the vo-lume of the disposed waste had reached 8 million m. The transformation of theunmanaged waste disposal site into a managed sanitary landfill was completedat the end of 2003. In the period from 1965 to the beginning of the 1990s, almostone million m of soil (soil material) in the Jakuevac-Prudinec landfill wascontaminated, and the quality of drinking groundwater was seriously threate-ned. This research discusses the impact of the landfill on groundwater and thegradual spread of pollution eastwards, as confirmed by the shifting of the boun-dary pollution line from Jakuevac towards Mievac, especially during chan-geable hydrodynamic conditions in the aquifer layer. The paper presents theresults of research into the cause and effect relationship between the Jakuevaclandfill and groundwater pollution (see Figures 15). The composition of orga-nic pollutants in the Jakuevac landfill indicates that this was a disposal site notonly for municipal waste but also for waste of industrial origin which containsnumerous anthropogenic compounds that might have an adverse effect ongroundwater quality. Permanent monitoring of dominant anthropogenic com-pounds in the disposed waste and leachate is necessary.

K e y w o rd s : leachate, landfill gas, waste management system, City ofZagreb