SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

EKONOMSKI, DRUTVENI, KULTURNI I EKOLOKI UTJECAJ TURIZMA NA PRIMJERU PANJOLSKE

Kolegij: Ekonomika EU i turizamMentor: dr.sc. Ana Vizjak

Opatija, 2016.SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

EKONOMSKI, DRUTVENI, KULTURNI I EKOLOKI UTJECAJ TURIZMA NA PRIMJERU PANJOLSKE

Kolegij: Ekonomika EU i turizam Student: Luka NikolacMentor: dr.sc. Ana Vizjak MB: 2260/15

Opatija, travanj 2016.SADRAJUVOD11.OPENITO O TURIZMU U PANJOLSKOJ22.UINCI TURIZMA NA SVEUKUPNI RAZVOJ43.EKONOMSKI UTJECAJ TURIZMA64.SOCIO KULTUROLOKI UTJECAJ TURIZMA95.UTJECAJ TURIZMA NA OKOLI11ZAKLJUAK14BIBLIOGRAFIJA15

I

UVOD

Kroz dugi niz godina, turizam je postao dio identiteta i vaan imbenik gospodarstva kraljevine panjolske. Turizam je vani pokreta gospodarstva zemlje koje se promatra i ini oko 5% njenog BDP-a. Od 60-ih godina prolog stoljea, panjolska postaje prepoznatljiva ljetna destinacija, ponajvie za turiste iz zemalja Zapadne Europe te spada meu najposjeenije zemlje svijeta. Vanost panjolskog turizma na globalnom nivou prepoznala je i Svjetska turistika organizacija (UNWTO), ije je sjedite u Madridu glavnom gradu panjolske.Shodno navedenom, namee se potreba pisanja rada o utjecaju turizma na ekonomiju, drutvo, kulturu i okoli panjolske, budui da se turizam proima kroz sve pore ivota te je stoga nuno izdvojiti svrhu i cilj samog seminarskog rada. Dakle, svrha ovog seminarskog rada jest provesti istraivanje o samom utjecaju turistike industrije na prethodno spomenute imbenike, a kao cilj rada podrazumijeva se upoznavanje itatelja s rezultatima istraivanja, budui da tema zasluuje pozornost turistikih djelatnika i zantieljnih itatelja. Uz to, mnoge karakteristike turizma u panjolskoj prisutne su i u naoj zemlji, ali i ostalim zemljama Mediterana. Ovaj rad sastoji se od nekoliko saetih poglavlja pomou kojih se e pokuati pronai odgovor na pitanje o utjecaju turizma na promatranu zemlju, a za potrebe rada citirani su pojedini autori iz panjolske te iz ostatka svijeta. Takoer, u radu su konzultirani podaci organizacija poput UNWTO-a, Svjetskog vijea turizam i putovanja (WTTC) te ministarstava turizma panjolske i nae zemlje.

OPENITO O TURIZMU U PANJOLSKOJ

U panjolskoj svake godine odsjeda vie desetaka milijuna turista koje privlae razvedene plae, kulturno naslijee te bogata gastronomska ponuda. Prema izvjeima Svjetske turistike organizacije, panjolska je trea zemlja u svijetu po broju turistikih dolazaka iza Francuske i SAD-a (gotovo 65 milijuna dolazaka 2014.) i druga po ostvarenom prihodu od turizma (65,2 milijardi USD).[footnoteRef:1] [1: http://www.e-unwto.org/ (preuzeto 30.3.2016.)]

Kroz dugi niz godina panjolska je smatrana jednom od vodeih destinacija masovnog turizma, budui da se gostima nudio jednostavan turistiki proizvod sunce i plaa to i ne treba uditi zbog povoljnih vremenskih prilika. Naime, veina panjolskih regija u prosjeku ima oko 300 sunanih dana godinje, ljeta su izrazito topla, a zime blage.[footnoteRef:2] Zbog sveprisutnih klimatskih promjena, pretpostavlja se da e se broj turistikih dolazaka u budunosti smanjiti.[footnoteRef:3] Iako e priobalne regije poput Katalonije izgubiti znaajan udio prihoda od turizma, regije u unutranjosti mogle bi privui vie gostiju zbog povoljnijih klimatskih uvjeta. [2: http://www.eurometeo.com/ (preuzeto 30.3.2016.)] [3: Bestard and Nadal. Modelling environmental attitudes toward tourism]

S druge strane, u posljednje vrijeme sve vie raste interes za kulturnom ponudom zemlje, budui da postoji itav niz znamenitosti zatienih od strane UNESCO-a poput katedrale u Cuenci, starog grada u Santiagu de Composteli, damije u Cordobi ili, primjerice, katedrale i srednjovjekovnog lokaliteta u Burgosu itd. Najposjeeniji gradovi za koje se vee kulturni turizam su Madrid i Barcelona.panjolska gastronomija jo je jedan od vanih segmenata turistike ponude. Poznata su jela gazpacho, paella, madriki odrezak te iberijska unka. Osim spomenutih jela postoji veliki broj jela s ribom i morskim plodovima. Osim toga, poznato je i panjolsko maslinovo ulje koje se uvelike koristi u pripremi brojnih jela.Spomenutoj turistikoj ponudi panjolske treba dodati i raznoliki krajolik zbog kojeg se esto naziva malim kontinentom te je 45% zemlje prekriveno nizinskim krajolikom, dok je ostatak zemlje planinsko podruje s vrhovima viim od 3000 metara. Trenutno, panjolska ima 15 nacionalnih parkova, od kojih je 10 na kopnu, 1 na Balearima te 4 na Kanarskom otoju. Treba istaknuti da je turistima najprivlaniji nacionalni park Teide s istoimenim vulkanom. Uz to, panjolska je zemlja s najvie plavih zastava za plae i marine. Inae, Plava zastava u svijetu predstavlja cijenjenu turistiku oznaku koju brojni turisti uzimaju kao presudni kriterij za odabir plae i destinacije za ljetovanje.U tablici 1. prikazan je broj ostvarenih dolazaka i noenja (u milijunima) u panjolskoj u periodu 2007.-2014. te usporedba s naom zemljom.

Tablica 1. Dolasci i noenja u panjolskoj i HrvatskojGODINAPANJOLSKAHRVATSKA

DOLASCINOENJADOLASCINOENJA

2010.52.677153.92710.60456.416

2011.56.700175.23611.45660.354

2012.57.900178.55811.79362.375

2013.60.600185.39612.43364.818

2014.64.900190.53013.12866.439

Izvor: Ministarstvo industrije, turizma i trgovine panjolske te Ministarstvo turizma RH

Kao to se moe primjetiti, panjolska prednjai u broju dolazaka i noenja to je i za oekivati, budui da se radi o mnogo veem tritu od naeg. Takoer, moe se zakljuiti da su dolasci i noenja u uzlaznom trendu kod obe promatrane zemlje to odgovara tezi UNWTO-a da e u budunosti turistiki dolasci u svijetu i dalje rasti.U tablici 2. prikazan je udio turizma u BDP-u promatranih zemalja. Iz tablice 2. vidljivo je da je udio turizma u ukupnom BDP-u dosta manji kod panjolske, nego li kod nae zemlje, tj. turizam u ukupnom BDP-u panjolske ima tendeciju slabog rasta, naspram turizma u Hrvatskoj, iji je utjecaj na BDP svake godine sve vei te oslikava katastrofalno stanje u naem gospodarstvu koje bi bez turizma bilo u jo veim neprilikama.

Tablica 2. Udio turizma u BDP-u panjolske i HrvatskeGODINAUDIO TURIZMA U BDP-u

PANJOLSKAHRVATSKA

2010.5.1%13.6%

2011.5.3%14.7%

2012.5.3%15.1%

2013.5.5%16.6%

2014.5.6%17.2%

Izvor: WTTC

UINCI TURIZMA NA SVEUKUPNI RAZVOJ

Suvremeni turizam zauzima znaajno mjesto u svjetskim drutveno-ekonomskim odnosima zbog svojih ekonomskih uinaka, ali i zbog utjecaja na drutvo. Utjee na turiste, sve sudionike u turistikoj ponudi, drutvenu i lokalnu zajednicu itd. Za panjolsku je turizam jedan od najvanijih nositelja gospodarskog razvoja, ali potrebno je upozoriti da se gospodarski rast i razvoj promatrane zemlje ne ovisi samo o turizmu kao to je sluaj kod Hrvatske. Uz to, turizam ima velik utjecaj na rast izvoza preko potronje inozemnih turista. Na taj nain ini nacionalnu valutu stabilnom, suzbija inflaciju, smanjuje deficit bilance plaanja te se smanjuje ovisnost o uvozu. Kako se cijela ekonomska znanost sve vie nastoji razvijati u skladu s okoliem, isto se odnosi i na turizam. esto se moe uti pojam odrivi razvoj ili odrivi turizam koji se upravo razvija u tom smjeru. Navedenom problematikom treba se pozabaviti i Turistika zajednica panjolske, budui da je panjolska danas okarakterizirana kao destinacija masovnog turizma. Neki od ciljeva odrivog razvoja su zadravanje bioloke raznolikosti, svjesno djelovanje prema okoliu na globalnoj razini, poticanje drugih da djeluju u skladu s odrivim razvojem, gospodarski razvoj uz uvanje prirodnih bogatstava itd.U skladu s prethodno navedenim, mogu se istaknuti tri vrste uinaka turizma u panjolskoj i svijetu, a to su: socio-kulturoloki, ekoloki i ekonomski uinci:[footnoteRef:4] [4: Kruja, The Impact of Tourism Sector Development in the Albanian Economy]

Socio-kulturoloki uinci govore o tome koliko turizam utjee na drutvo. Prije svega, ovaj uinak se primjeuje na ponaanju turista, koji se bitno drukije ponaa na putovanju nego u mjestu svog stanovanja. Na primjer, ovjek se na putovanju oblai leernije nego na svom radnom mjestu. Na njegovu odluku o putovanju mogu utjecati poticaji iz svakodnevnog okruenja. Primjerice, kolega s posla prepriava svoja iskustva s putovanja, a istodobno i financijski aspekt utjee na odluku o putovanju. Vaan je i uinak na lokalnu zajednicu koja esto ostaje po strani u interakciji turistike potranje i turistikih poduzea, ali upravo je lokalna zajednica na kraju ta koja osjea promjene koje je uzrokovao turizam. U panjolskoj stanovnitvo je uglavnom otvoreno prema stranim gostima i promatra turizam kao kvalitetan doprinos rastu gospodarstva, a s druge strane, manji dio stanovnitva doivljava turistike dolaske kao imbenik koji negativno utjee na ve uhodani ritam ivota, ivotne navike i sl.Ekoloki uinci takoer mogu biti pozitivni i negativni. Kao pozitivan uinak moe se istaknuti ouvanje flore ili faune odreenog podruja. Negativan ekoloki uinak jesu masovna turistika kretanja na zatienim podrujima, primjerice, velik broj dolazaka ostvaruje se, primjerice, u nacionalnom parku Teide to predstavlja izuzetno velik problem za to zatieno podruje. Pri tome moe se spomenuti podatak da je spomenuti nacionalni park bio najposjeenije zatieno podruje u svijetu 2007. godine.Ekonomski uinci se veinom analiziraju kroz turistiku potronju. Odnos turizma i gospodarstva je prilino snaan, te takoer moe imati pozitivan i negativan predznak. Turizam nosi prilino visoke prihode i moe biti jedan od najjaih pokretaa razvoja u zemlji ili dodatni poticaj za rast gospodarstva kao to je sluaj u panjolskoj, a s druge strane postoji rizik da lokalno gospodarstvo pretjerano ovisi o turizmu. Zahvaljujui povoljnim uvjetima, panjolski turizam nije sezonskog karaktera te se pozitvni utjecaji turizma na poslovne subjekte i zaposlene koji se bave turizmom osjeaju tijekom cijele godine.

EKONOMSKI UTJECAJ TURIZMA

U ovom radu ve je istaknuta vanost turistike industrije za cjelokupno gospodarstvo. Turizam kao kompleksan sustav posjeduje itav niz ekonomskih funkcija koje izravno utjeu na gospodarstvo. Dakle, ekonomske funkcije turizma su sljedee:[footnoteRef:5] [5: Slusariuc, ''The Impact of Tourism in Economy'']

multiplikativna funkcija, induktivna funkcija, konverzijska funkcija, funkcija zapoljavanja, funkcija poticanja meunarodne razmjene dobara, apsorpcijska funkcija, funkcija uravnoteenja bilance plaanja, funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih podruja, integracijska funkcija te akceleracijska funkcija.

Multiplikativna funkcija turizma opisuje snagu turizma u multipliciranju dohotka ostvarenog u inicijalnoj fazi realizacije turistike potronje. Inicijalna faza je trenutak kada turist podmiri raun za bilo koju uslugu ili proizvod koji je konzumirao tijekom svog turistikog boravka u nekoj turistikoj destinaciji. Inicijalna faza nije kraj potronje na putovanju, ve se ta faza nastavlja na niim razinama i odraz je sloenosti turistikih usluga. Ukratko, turistiki multiplikator ili multiplikativni uinci se pojavljuju kada se novac ostvaren turistikom potronjom stranih gostiju u receptivnoj turistikoj zemlji ili odreditu obre, odnosno, krui kroz vei broj transakcija u nacionalnoj ili lokalnoj ekonomiji, pridonosei tako svim sudionicima u tim transakcijama kroz poveane prihode, zapoljavanje itd.Induktivna funkcija se razvila iz multiplikatorne funkcije turizma. Zbog multiplikativnih uinaka turistike potronje, pod odreenim turistikim uvjetima, poinju se stvarati potrebe za pokretanjem nove i poveanjem postojee ponude u proizvodnji dobara i pruanju usluga. Dolazi do intenzivnijeg razvoja turistike ponude u odreenoj turistikoj destinaciji. Na primjer, ako u Cartageni svoja vrata otvori nekoliko novih hotela, dolazi do poveanja smjetajnih kapaciteta i javlja se potreba za otvaranjem servisa za pranje rublja. Hotelima je to mnogo isplativija opcija nego da imaju vlastitu praonicu, a s druge strane servis za pranje rublja ima dobre uvjete za dugorono poslovanje. Znai, bit induktivne funkcije jest da od turistike potronje nemaju korist samo nositelji turistike aktivnosti, ve ta turistika potronja poveava ukupne uinke proizvodnje ili pruanja usluge.Konverzijska funkcija turizma je sposobnost turizma u pretvaranju neprivrednih resursa u privredne, koji, da nema turizma ili da nisu ukljueni u turistike tokove, ne bi ni ostvarivali prihode ili druge ekonomske uinke.[footnoteRef:6] panjolska obiluje takvim resursima te ispravnim (odrivim) razmiljanjem mogu se oekivati dugorone koristi za daljni razvoj turizma i gospodarstva. [6: Bartoluci and Budimski, ''Obrazovni sustav strunih kadrova za potrebe turizma u Hrvatskoj'' ]

Funkcija zapoljavanja je moda i najvanija funkcija turizma posebno u zemljama gdje je nezaposlenost vodei problem.[footnoteRef:7] Zbog globalne ekonomske krize problem nezaposlenosti zahvatio je i panjolsku. U turizmu se treba razlikovati izravno i neizravno zapoljavanje. Izravno zapoljavanje se odnosi na zapoljavanje u temeljnim turistikim djelatnostima koje ine turistiki sustav (ugostiteljstvo, turistike agencije, promet i trgovina na malo). Neizravno zapoljavanje se odnosi na zapoljavanje u svim ostalim povezanim gospodarskim djelatnostima ije se aktivnosti usmjerene u manjoj ili veoj mjeri na razvoj turizma i dohodak koji se po toj osnovi ostvaruje. To su radna mjesta vezana uz preraivaku industriju, graevinarstvo, obrazovanje, javnu upravu itd. Dakle, moe se zakljuiti da turizam u panjolskoj izravno i neizravno zapoljava veliki broj radne snage. [7: Ashley, de Brine, and Lehr, ''The Role of Tourism in Expanding Economic Opportunity'']

Funkcija poticanja meunarodne razmjene dobara je iznimno vana ekonomska funkcija turizma. Kada je u pitanju meunarodna razmjena svaka transakcija koja se pritom realizira registrira se u platnoj bilanci zemlje, i to prije svega u raunu tekuih, kapitalnih i financijskih transakcija. Primjer ove funkcije turizma jest priljev stranih deviza, odnosno, inozemnih prihoda ime se ostvaruje tzv. nevidljivi izvoz.Apsorpcijska funkcija turizma se odnosi na sposobnost turizma u uravnoteenju robnonovanih odnosa (realnog i financijskog sektora) u razvijenim gospodarstvima i gospodarstvima u razvoju, a javlja se kao rezultat meunarodnih turistikih kretanja. Primjerice, u gospodarstvu poput Velike Britanije prisutan je viak kupovne moi. Stoga, za Veliku Britaniju je poeljan emitivan turizam jer odljev sredstava smanjuje pritisak na realni sektor i spreava rast inflacije. S druge strane, panjolska se suoava s gospodarskim padom i turistiki je receptivna zemlja te je turizam idealan za panjolsku zbog apsorpcije vika kupovne moi iz gospodarski snanijih zemalja poput Velike Britanije.Funkcija uravnoteenja bilance plaanja je vrlo vana stabilizacijska funkcija turizma. Mnoge receptivne zemlje bore se s visokim deficitom robne razmjene s inozemstvom, ponajvie zbog velikog uvoza strane robe. Stabilizacijska funkcija turizma je u tome to svojim prihodima od inozemne potronje ublaava negativan uinak robne razmjene panjolske s inozemstvom vraajui bilancu plaanja u ravnoteno stanje. Turizam stabilizira i financijski sustav jer se sa svakom turistikom sezonom osigurava veliki priljev deviza.Funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih podruja je vana uloga turizma u redistribuciji dohotka namijenjenog turistikoj potronji i redistribuciji kapitala.[footnoteRef:8] Tokovi redistribucije dohotka i kapitala mogu biti na globalnoj ili regionalnoj razini. Na globalnoj razini se vri preljev novca u turistiki receptivne zemlje, a na regionalnoj razini se vri preraspodjela novca izmeu regija. Takvim pristupom dolazi do ravnomjernog regionalnog razvoja svih regija te se sprjeava evenutalno iseljavanje stanovnitva u gradove ili izvan zemlje koju se promatra. [8: Eeckels, ''Tourism income and economic growth in Greece: empirical evidence from their cyclical components'']

Integracijska funkcija je vezana uz regionalni razvoj. Trenutno veina zemalja radi na regionalnom razvoju, drave vie nisu samo jedinstvene cjeline ve se unutar njih razvijaju regije koje postaju glavni nositelji gospodarskog razvoja. U panjolskoj su tzv. sredozemne regije (Katalonija, Valencija, Andaluzija i sl.) kljune za razvoj turizma, ali pritom ne treba zanemariti unutranjost zemlje u kojoj se krije veliki potencijal. Ve sada, ti dijelovi panjolske izvoze svoja dobra i usluge kroz turizam.Akceleracijska funkcija turizma oituje se u snazi turizma da razvija odreena podruja bre od pojedinih gospodarskih djelatnosti, gdje se pod pojmom podruja najee podrazumijeva neko gospodarsko podruje, ali to moe biti i pojedina gospodarska djelatnost.[footnoteRef:9] Turizam moe na nekom podruju osigurati bri gospodarski razvoj nego neke druge djelatnosti, jer to podruje ima resurse za turistiki razvoj. Primjer akceleracijske funkcije turizma u panjolskoj su prethodno spomenute sredozemne regije kao i Kanarsko i Balearsko otoje. [9: Blaevi, Turizam u gospodarskom sustavu, 50.]

SOCIO KULTUROLOKI UTJECAJ TURIZMA

Pod drutvenim i kulturnim utjecajem turizma podrazumijeva se mjera u kojoj turizam utjee na ponaanje stanovnitva, nain ivota, razinu sigurnosti, moralne obrasce te na zajednice u cjelini. Usporeujui s ekonomskim utjecajem turizma, drutveno-ekonomski utjecaj turizma uglavnom se percipira negativno. Ipak, prema nekim istraivanjima, stanovnitvo doivljava turizam kao priliku za pozitivnu kulturoloku razmjenu pripadnika razliitih naroda.Na konkretnom primjeru panjolske, turisti su uglavnom prihvaeni, budui da se turizam percipira kao sektor koji utjee na vei dohodak stanovnitva, a samim tim utjee na rast i razvoj ostalih grana gospodarstva. Usporebe radi, domicilno stanovnitvo u naoj zemlji uglavnom promatra turizam i turiste kao negativnu pojavu koja ugroava tradicionalne vrijednosti i uhodani ritam ivota. Turizam u panjolskoj pridonosi veoj urbanizaciji stanovnitva to se ogleda u poveanom starenju stanovnita (karakteristika zapadnog, razvijenog svijeta) te doseljavanju radne snage iz slabije razvijenih regija i stranih zemalja.[footnoteRef:10] [10: Casado-Diaz, ''Socio-Demographic Impacts of Residential Tourism: A Case Study of Torrevieja, Spain'']

Za kulturni ivot panjolskih destinacija, turizam podrazumijeva revitalizaciju kulturne batine raznih spomenika kulture, velebnih graevina te slikarstva koji su prepoznati od strane UNESCO-a. Pri tome ne smije se zaboraviti ni panjolski folklor koji se ogleda u razliitim manifestacijama popout koride ili poznatom plesu flamencu. Dakle, moe se zakljuiti da kultura predstavlja vaan dio identiteta panjolskog naroda te dobiva sve vie na vanosti ponajvie zahvaljujui turizmu.Uz pozitivne odlike, turizam u panjolskoj poluuje odreene negativne efekte. Primjerice, brojne panjolske destinacije na obali zapoljavaju veliki broj zaposlenika iz slabije razvijenih krajeva zemlje ili iz inozemstva te esto dolazi do konflikta izmeu domaeg i doseljenog stanovnitva, budui da domicilno stanovnitvo novopridole stanovnike percipira kao kradljivce radnih mjesta. Takoer, u veim turistikim destinacijama u priobalju prisutan je rast prostitucije i ilegalnog kockarenja te konzumiranja narkotika nepoeljnih devijacija koje su se dogodile s razvojem turizma i priljevom stranih gostiju. Problem koji se esto javlja u panjolskim destinacijama je gubitak identiteta to se najvie oituje u brojnim resortima koje se u literaturi esto naziva dunglama od betona (eng. concrete jungle).panjolsko drutvo u globalu podupire razvoj turizma, ali smatra da turizam nije generator kvalitetnog zaposlenja to ide u prilog tezi koja tvrdi da turistiki djelatnici u svoj rad ulau mnogo, a zauzvrat dobivaju malo.[footnoteRef:11] Iz toga slijedi zakljuak da se visoko obrazovani kadrovi zapoljavaju u drugim gospodarskim sektorima te turizam kao gospodarska grana zapoljava manje kvalificiranu radnu snagu. [11: Rodriguez and Nieves, ''Residents' attitudes toward tourism'']

Prije nekoliko godina provedeno je anketiranje u panjolskoj regiji Valencija koje dobrim dijelom oslikava stanje u cijeloj zemlji 93% ispitanika ne osjea nelagodu pri susretu s turistima, zatim, 86% ispitanih smatra da se u turizam trenutno nalazi u uzlaznoj putanji s tendecijom rasta u bundunosti, 59% ispitane populacije smatra da se ne smanjuje broj turistikih dolazaka iako je 83% ispitanih miljenja da se turistika potronja sve vie smanjuje. Uz to, javljaju se kasine predodbe o turizmu pa veina anketiranih tvrdi da je turizam izuzetno vaan za gospodarstvo regije (i cijele zemlje) te se razvoj gospodarstva temelji upravo na turizmu, ene u turizmu zarauju manje od mukaraca te su brojne djelatnosti povezane s turizmom.Turizam bitno utjee i na kvalitetu ivota u receptivnoj zemlji.[footnoteRef:12] Dakle, turizam pozitivno utjee na zaposlenje i medicinsku skrb tj. nudi se iroka lepeza poslova u turistikom sektoru, a odgovarajua medicinska zatita postaje veoma vaan imbenik prilikom odabira destinacije, budui da turistu uvijek treba biti na raspolaganju, bez obzira o teini medicinskog sluaja, ali isto vrijedi i za domicilno stanovnitvo. Dohodak domicilnog stanovnitva lagano, ali sigurno raste, ali, naalost, turizam ne utjee u bitnoj mjeri na kvalitetu obrazovanja. Takoer, ponavlja se poznata injenica da turizam dobiva na veoj vanosti u slabije razvijenim regijama, dok je u visoko razvijenim regijama vanost turizma daleko manja odnosno zanemariva. [12: Urtasun and Gutierrez, ''Tourism agglomeration and its impact on social welfare: An empiricalapproach to the Spanish case'']

Na kraju ovog dijela rada moe se sumirati da turizam u panjolskoj sadri pozitivne i negativne osobine koje utjeu na drutvo i kulturu, ali nalaze se u podjednakom omjeru. panjolsku se jo uvijek promatra kao destinaciju masovnog turizma to je sluaj i s ostalim zemljama sredozemnog kruga te stoga ne trebaju uditi odreene, negativne strane turizma koje je potrebno eliminirati. Dodue, tu glavnu ulogu ima panjolska vlast koja mora nastojati sankcionirati nepoeljne osobine kod turista (poput konzumiranja razliitih opijata ili devastacije turistike destinacije), a samo stanovnitvo treba ostati imuno na kulturni utjecaj i obrasce ponaanja izvana; u protivnom e izgubiti vlastiti identitet to je nedopustivo.

UTJECAJ TURIZMA NA OKOLI

Iako je jedna od zadaa turizma ouvanje prirodnih resursa i okolia, esto se moe primjetiti suprotan efekt degradacija zatienih podruja, ugroavanje biljnih i ivotinjskih vrsta te oneienje zraka, vode i tla. Masovni turizam je panjolskoj donio mnoge koristi ponajvie financijske prirode, ali zato je nepovratno unitio brojna ekoloki osjetljiva podruja. U donjim odlomcima ukratko e se predstaviti posljedice na okoli i prostor u panjolskoj koje su nastale pod utjecajem turizma.Kako je vie puta spomenuto u ovom radu, turizam je u panjolskoj najrazvijeniji du obale to uzrokuje vrlo ozbiljan problem erozije plaa. U istraivanju iz 2001., Europska agencija za okoli navodi kako je urbanizacija povezana s turizmom dovela do nestanka pjeanih dina.[footnoteRef:13] Izgradnja turistike infrastrukture preblizu obali te posebice na obalnim dinama ubrzava eroziju plae. [13: Sabban, Izvjee o odrivom turizmu na Mediteranu, 4.]

Intenzivni turizam takoer doprinosi degradaciji odreenih osjetljivih movarnih podruja u blizini turistikih odredita. Danas su u nekim panjolskim regijama movarna podruja gotovo u potpunosti nestala. Nestanak ovakvih prirodnih stanita prati i smanjenje brojnih vrsta kojima je taj okoli potreban za preivljavanje: broj ptica movarica se u zadnjih 20 godina smanjio za vie od pola, a etvrtini vrsta nastanjenih ovdje prijeti izumiranje. Osim toga, veliki broj morskih vrsta ribe, beskraljenjaci te kornjae, nalaze se u opasnosti od nestanka, dok je morska flora najvie ugroena aktivnostima vodi te prekomjernom uporabom motornih amaca.Jedan od krucijalnih problema zasigurno je i utroak energije. Primjerice, u panjolskom gradu Torremolinosu 40% potronje elektrine energije otpada na turizam, a ta potronja se u zadnjih 20 godina poveala za 169%. Zatim, veliki problem predstavlja gospodarenje otpadom, budui da se svake godine turizmom nastala koliina otpada rapidno poveava, a trenutni kapaciteti nisu dostatni. Gorui problem jest i gospodarenje otpadnim vodama, budui da se ne postoje postrojenja za proiavanje otpadnih voda koje se javljaju kao posljedica turizma te se esto isputaju neproiene izravno u more.[footnoteRef:14] Ulaganje u postrojenja za proiavanje vode pomoglo bi u rjeavanju niza problema povezanih sa istoom i javnim zdravstvom, zatitom okolia posebice u ouvanju pomorskih podruja i opskrbom vodom. [14: Ibid., 5.]

Vano je istaknuti da u panjolskoj ipak postoji osvijetenost o negativnom utjecaju turizma na okoli te se u zadnjih desetak godina ulau znatni napori i financijska sredstva sa svrhom zatite okolia. Prije svega, radi se na smanjivanju tetnih emisija CO2 koje najvie nastaju prijevozom putnika i roba kroz razliite fiskalne politike vee oporezivanje utroka energije, putnikog i robnog prijevoza te vode.[footnoteRef:15] Podrku zemlji u borbi protiv tetnih utjecaja turizma prua i Europska unija kroz programe pomoi i edukacijske radionice. Nadalje, panjolska je potpisnica nekoliko sporazuma kojima jami ouvanje morske flore i faune unutar svojih granica, otro kanjavanje naftnih i pomorskih kompanija u sluaju izjljevanja nafte u more, suzbijanje prekomjerne gradnje u turistike svrhe i sl. [15: http://www.oecd.org/ (preuzeto 31.3.2016.)]

Openito govorei, odnos izmeu turizma i zatite okolia moe se poboljati osvjeivanjem tog pitanja kod svih sudionika, uvoenjem ekolokih poticaja, usvajanjem normi i stratekih planova koji te elemente uzimaju u obzir, primjenom sankcija za nepridravanje i nagraivanjem poduzetih napora putem certifikata i povelja o zatiti okolia. Od jednake su vanosti i javno-privatna partnerstva, razmjena dobrih praksi te suradnja s udrugama specijaliziranim za to podruje. Na kraju, o okoliu se razmiljati u irem smislu, izvan okvira samog turizma, vodei rauna o drugim sektorima kao to su poljoprivreda i ugostiteljstvo. Naravno, rije je o odrivom turizmu. Odrivi turizam moe gospodarski, drutveno, kulturno i ekoloki utjecati na lokalne i regionalne zajednice.[footnoteRef:16] On stimulira gospodarstvo, stvara nove grane u gospodarstvima s relativno ogranienom bazom te omoguava poboljanje infrastrukture. Zato treba nai nain da se podri razvoj odrivog turizma u sredozemnim regijama. Kao to su dokazali Program Ujedinjenih naroda za zatitu okolia (UNEP) i Svjetska turistika organizacija (UNWTO), ulaganje u ekoloki i odrivi turizam stvara radna mjesta, smanjuje siromatvo i poboljava ekoloke rezultate. [16: Sabban, Izvjee o odrivom turizmu na Mediteranu, 6.]

Na kraju ovog poglavlja potrebno je izdvojiti odreene, vane korake koji su preporueni panjolskoj (od strane OECD-a) ime bi se smanjili tetni utjecaji turizma na okoli:

donoenje dugorone politike za odrivi razvoj turzima i cjelokupnog gospodarstva, poboljanje kvalitete zraka uz vee oporezivanje aviokompanija i prelazak na tzv. zelenu industriju (green industry), razvijanje nacionalne strategije za gospodarenje vodama, budui da su ljeta u panjolskoj izrazito suna, a nestaice vode nisu rijedak sluaj, ponajvie u manjim destinacijama u priobalju i unutranjosti, daljnje promicanje edukacije o koristima odrivog turizma i razvoja, kao i pospjeivanje dijaloga dravne i regionalne vlasti o ovoj tematici, ulaganje dodatnih napora u zatiti okolia u priobalju i suzbijanje prekomjerne gradnje, provoenje Kyoto protokola i Agende 21.

ZAKLJUAK

Na samom kraju ovog kratkog i saetog rada vano je pruiti kratki osvrt na sve napisano. Ovaj rad nastojao je prikazati turizam kao vaan dio gospodarstva i identiteta panjolske uz sve pozitivne i negativne osobine. Najjednostavniji zakljuak seminarskog rada bio bi sljedei: turizam na panjolsku ima veoma pozitivan ekonomski utjecaj, ali sa skupom cijenom gubitka socio-kulturnog identiteta i visoke degradacije prirode i okolia.panjolska turistima moe ponuditi mnogo, od domae hrane, umjetnosti, sporta, ali isto tako oni postaju zahtjevniji i ne moe ih se privui ugodnom klimom, suncem i prelijepom obalom. Potrebno je ulagati mnogo vie u odrivi turizam te smanjiti prekomjernu i neplaniranu gradnju turistikih kapaciteta. Unato razliitim problemima, panjolska e i ubudue biti jedna od najposjeenijih destinacija svijeta, jer prema analizama UNWTO-a, turistiki dolasci e i dalje rasti na globalnoj razini.Drugim rijeima, novani priljev od turizma u panjolskoj i dalje e biti na zavidnoj razini, to pridonosi zadovoljstvu svih subjekata ukljuenih u turistika kretanja, ponajvie krajnjim korisnica gostima koji odsjedaju u zemlji koju se promatralo u ovom radu. Dakle, turizam se moe smatrati mehanizmom koji potie razvoj drugih gospodarskih grana.Najvanije organizacije vezane za turizam u panjolskoj su Ministarstvo industrije, turizma i trgovine te Turistika zajednica panjolske. panjolska spada meu svjetske lidere u turistikoj industriji i zadaa je spomenutih organizacija daljnji razvoj i konkurentnost panjolskog turizma na svjetskom tritu. Pri tome se podrazumijeva odrivi turizam i odrivi razvoj kao kamen temeljac privlaenja gostiju u budunosti.

BIBLIOGRAFIJA

Ashley, Caroline, Peter de Brine, and Amy Lehr. ''The Role of Tourism in Expanding Economic Opportunity.'' Economic Opportunity Series: 6.-50. (2007)Casado-Diaz, Maria. ''Socio-Demographic Impacts of Residential Tourism: A Case Study of Torrevieja, Spain''. International Journal of Tourism Research: 223.-227. (1999)Bartoluci, Mato, and Vanja Budimski. ''Obrazovni sustav strunih kadrova za potrebe turizma u Hrvatskoj.'' Zbornik radova - Hrvatski znanstveno struni skup o menadmentu u turizmu i sportu 1 (1): 7.-19. (2010)Bestard, B. Angel, and Jaume Rossell Nadal. ''Modelling environmental attitudes toward tourism.'' Tourism Management. 688.-695. (2007)Blaevi, Branko. Turizam u gospodarskom sustavu. Opatija: Fakultet za turistiki i hotelski menadment, 2007.Eeckels, Bruno. ''Tourism income and economic growth in Greece: empirical evidence from their cyclical components.'' Tourism Economics 18 (4): 817.-834. (2012)Kruja, Alba. ''The Impact of Tourism Sector Development in the Albanian Economy.'' Economia: Seria Management. 15 (1): 204.-218. (2012)Marrero Rodrguez, Rosa, and Raquel Huete Nieves. ''Residents' attitudes toward tourism''. Cuadernos de Turismo: 327-328. (2013)Rodriguez, Xos A., and Richard Rivadulla. ''Tourism in Spain. Disaggregated analysis of the international demand.'' Regional and Sectoral Economic Studies 12. (2012)Sabban, Michele. Izvjee o odrivom turizmu na Mediteranu. 2013.Urtasun, Ainhoa, and Isabel Gutierrez. ''Tourism agglomeration and its impact on social welfare: An empirical approach to the Spanish case.'' Tourism Management. 27 (5): 901.-912. (2005)http://www.e-unwto.org/http://www.eurometeo.com/http://www.oecd.org/http://www.wttc.org/http://www.minetur.gob.es/http://www.mint.hr/

15