Ljubljani. To je ista razina. Samo što Slovenci kao Slovenci svoje projekte hvale. A mi… Koliko god se nekad zanosimo te pravimo važni i kad ne treba, isto tako po-nekad znamo pretjerivati u kritici i nezadovoljstvu. Kad je u pitanju gospodarenje otpadom, kod nas je uvijek izražen sindrom - „može, samo ne u mom dvorištu“. To čak ide do te mjere da ponekad ne že-limo prihvatiti dobra i održiva rje-šenja koja su u skladu s ekološkim standardima. Svjestan sam da ću zbog ovog možda stati na žulj ili isprovocirati neke pojedince koji na kritici rada Kaštijuna skupljaju političke bodove na lokalnoj razi-ni. No u globalu, ponovit ću, Ka-štijun je dobar projekt, i bit će, s vremenom, još bolji. Iskreno, dok nisam preuzeo upravljanje Fon-dom za zaštitu okoliša i energet-sku učinkovitost, i ja sam kritični-je gledao na slučaj s Kaštijunom. Sad, s iskustvom čovjeka koji je prošao kroz nekoliko sličnih cen-tara i van Hrvatske, shvaćam da je ovaj ŽGCO na jako visokoj razini. Istra je zahvaljujući tome puno, puno ispred ostalih hrvatskih re-gija, i to u procesu od razvrsta-vanja otpada pa sve do konačne obrade, kaže Kukić. Reći će i da su, što se nekako podrazumijeva i razumljivo je, sve promjene koje se događaju naprosto podložne kritici. Mi smo, kazat će, ljudi koji ponekad teže podnose promjene, no ono što je napravljeno po pita-nju gospodarenja otpadom, izu-zetno je važno.

„Nema razloga u to sumnja-ti. Samo je potrebno povjerenje, kontinuirano informiranje javno-sti i dobra komunikacija s građa-nima“, kaže Kukić.

Svjestan je da oni koji su se po-put Istarske županije prvi uhvati-li gradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom zbog toga snose rizike prvih početaka kad se pojavljuju nedoumice, greške i kri-ve procjene.

„Važno je da postoji dobra vo-lja i da stvari s vremenom sjednu na svoje mjesto. Skuplja se isku-stvo koje je važno. Istra je, budimo realni, prva u Hrvatskoj krenula s gospodarenjem otpadom. Odu-stala je od divljih deponija i odla-gališta bez kontrole. Na taj način službena je politika pokazala da cijeni prostor, da želi očuvati pri-rodu te da naglašava ekološki pri-stup. Misija se polako ispunjava jer će ova regija biti prva u Hrvatskoj koja adekvatno zbrinjava otpad. Istra će po tom pitanju postati ze-lena regija. Nikako nemojte podci-jeniti značaj te sintagme u percep-ciji turista“, kaže Kukić.

Kukićeva životna filozofija je prilično jednostavna - ide tamo gdje se osjeća ugodno i poželj-no. U privatnom smislu odabir Istra kao mjesta života je očito kul-minacija, ispunjenje sna čovje-ka koji je prethodno među osta-lim bio i na visokim pozicijama u Hrvatskim vodama, Agrokoru te mnogim značajnim hrvatskim tvrtkama, a uspješno se okušao i u privatnom biznisu. Kukić je, u

ŽIVOTNA PRI�A DIREKTOR FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU U�INKOVITOST

Siniša Kuki�:

Razumijem da su na po�etku i od samog po�etka po-stojale odre�ene poro�ajne muke. U me�uvremenu, nakon što je centar otvoren prošao je period testnog rada te su otklonjeni svi nedostaci koji su tijekom tog perioda uo�eni. Napravila se dodatna optimizacija, a izgra�eni su i novi boksovi za sušenje i stabilizaciju otpada nakon biološke obrade. Centrom se dobro upravlja i sve kritike, koje su u po�etku možda bile opravdane, sada više pripadaju kontekstu politi�kih razmimoilaženja. Generalno, Kaštijun je, tko god što mislio, uspješan projekt, kaže Kuki�

PIŠE Robert FRANKSNIMIO Milivoj MIJOŠEK

Direktor Fonda za zaštitu okoli-ša i energetsku učinkovitost Si-

niša Kukić prije svega je veliki pri-jatelj Istre. Vukovarac rođenjem, Zagrepčanin poslom i karijerom, Istranin je opredjeljenjem. U Za-grebu radi, u Istri živi. I nije to ne-važno jer Kukić ne samo da ne skriva fascinaciju Poluotokom, lju-dima, odnosima i tolerancijom koja je i njega, na kraju, ovdje pri-vukla i zadržala, nego želi da Istra i dalje bude prva i prije svih ostalih u mnogim postignućima. U tom kontekstu, neovisno o tome tko o njemu što misli, Kukić smatra da je Županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Kaštijun projekt koji Istru stavlja u poziciju napred-niju od ostalih hrvatskih župani-ja. I dok u drugim županijama ot-pad još uvijek na sramotan način završava na raznim odlagališti-ma, udolinama i livadama, Istra s Kaštijunom, uz Marišćinu u Pri-morsko-goranskoj županiji, jedina ima ustrojen i organiziran centar za gospodarenje otpadom. Time je napravila veliki iskorak. Kukić, kao direktor Fonda koji na odre-đeni način pokriva rad ŽGCO-a, zato ne skriva koliko mu je važno da Kaštijun, nakon brojnih očeki-vanih problema, što prije profunk-cionira na još bolji način.

Informiranje javnosti„Razumijem da su na počet-

ku i od samog početka postoja-le određene porođajne muke. U međuvremenu, nakon što je centar otvoren prošao je period testnog rada te su otklonjeni svi nedostaci koji su tijekom tog peri-oda uočeni. Napravila se dodatna optimizacija, a izgrađeni su i novi boksovi za sušenje i stabilizaciju otpada nakon biološke obrade. Centrom se dobro upravlja i sve kritike, koje su u početku možda bile opravdane, sada više pripa-daju kontekstu političkih razmi-moilaženja. Generalno, Kaštijun je, tko god što mislio, uspješan projekt. Možemo ga usporedi-ti, naprimjer, s takvim centrom u

Volim Istru, volim ovdje živjeti, volim Ulysses! I da, znam da je Kaštijun projekt po kojem je ova regija daleko ispred svih ostalih u Hrvatskoj

“Generalno, Kaštijun je, tko god što mislio,

uspješan projekt. Možemo ga uspo-rediti, naprimjer, s takvim centrom u Ljubljani. To je ista razina. Samo što Slovenci kao Slo-venci svoje projekte hvale. A mi…

10 �etvrtak, 24. prosinca 2020. Glas Istre 11�etvrtak, 24. prosinca 2020. Glas Istre

ovom trenutku, najviše rangira-ni stanovnik Istre s poslom u Za-grebu. Uz bok njemu mogao bi ići bivši menadžer iz Adrisa Damir Vanđelić, sada ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba. Oboje su, zani-mljivo, došljaci u Istru koju su za-voljeli i prihvatili.

„U Istru sam došao jer sam je izabrao, a ne zato što sam mo-rao. Moj rodni grad je Vukovar za kojeg me vežu nezaboravne uspomene, uspomene koji ni-kada neću zaboraviti i koje će me pratiti gdje god ću biti. Moj dom je sad Istra - Poreč i Tar. Tu mi je sin, unuk i obitelj. Istra živi svoju priču, ta tolerancija, multi-kulturalnost i sloboda koji ovdje vladaju, to nije foliranje. Prepo-znajem iskrenost i jednostavnost, što je važno u vremenima opće kompliciranosti, složenih odno-sa i, budimo iskreni, svugdje pri-sutnog licemjerstva. Ovdje sam pronašao život komplementaran onome koji sam zagovarao i želio živjeti. Pronašao sam ga i zahva-ljujući kazalištu Ulysses koje pro-movira meni blizak sustav vrijed-nosti. To me kazalište, sa svojom filozofijom, također potaknulo da dođem živjeti u Istru. Punih 16 godina vezan sam za Ulysses pre-ko kojeg sam s Istrom i u Istri do-živio prekrasna iskustva. Na neki način upoznao sam dušu i otvo-renost Istre. Dva su razloga zašto sam poklonik teatra Ulysess. Tu je, ispred svega, moj veliki prija-telj, uzor i kum Rade Šerbedžija. Priznajem, cijeli sam život šer-bedžijanac! U punom smislu i značenju te riječi i tog pojma. Tu je i Duško Ljuština, moj veliki pri-jatelj, menadžer u kulturi, čovjek koji nosi kulturni biznis i u Hrvat-skoj, ali i u Istri. Volim kazalište i masu tih ljudi koje sam upoznao preko Ulyssesa, od Angeline Jo-lie, Vanesse Redgrave, Ralpha Fi-ennesa, Annette Bening, Franca Nera... Mnogi naši poznati glum-

ci odigrali su tu neke od svojih najboljih uloga. Volim Lenkinu režiju, koja me oduševljava iz predstave u predstavu. Volim taj predivni, spektakularni, prirodni mediteranski ambijent u kojem je, kako je Rade to poetski rekao, svaki zid sjećanje, a svako drvo nada. Ulysses je kulturno ople-menjivanje Istre, dimenzija koja je dodatno upotpunjuje, a Bri-juni na kojima se to odvija baza u kojoj je sve jednostavno, iskre-no, nepretenciozno, skromno, čak pomalo spartansko, jede se u menzi, spava u prastarim soba-ma starim 60, 70 godina. I uživa se u tome. Rade je sa svojim ka-zalištem napravio neviđenu pro-mociju Brijuna, ali i cijele Hrvat-ske“, kaže Kukić.

No jedan događaj koji je ovo ljeto poremetio Kukićevu brijun-sku idilu i životnu sreću bio je prerani, iznenadni i tragični od-lazak Gorana Počuče, jednog od njegovih najboljih prijatelja. S tim rođenim Osječaninom, koji je također svim srcem prigrlio Istu i Istra njega, dijelio je sličan život-

ni put. „Goranova prerana smrt me strašno pogodila, teško mi je to bilo prihvatiti. Goran je bio osoba koja je nas istarske Slavon-ce držala na okupu. Bio je čovjek koji je usprkos svim nepravdama s kojima je u životu bio suočen, bio i ostao čovjek pomirbe i tole-rancije. Uvijek je pazio da ne ide malen ispod zvijezda, da ga kroz život određuju njegova djela, nje-gova spremnost da pomaže dru-gima i spremnost da oprosti. Go-ran je bio čovjek velikog srca koje je na žalost prerano prestalo ku-cati“, kazao nam je Kukić pre-pun emocija zbog gubitka prija-telja i traume koja će ga pratiti cijeli život.

Cilj FondaSiniša Kukić je brz, socijalno di-

namičan, poslovno umrežen i izu-zetno ambiciozan. Nije klasičan foteljaš već u svom mandatu želi da se što više iskoriste sredstva koja su na raspolaganju za zašti-tu okoliša i energetsku učinkovi-tost. Tako je Fond u godini koro-ne za građane i za firme objavio čak 21 javni poziv, što je puno više nego prošle i prethodne kad ih je bilo samo po osam. Kukić kaže da je cilj Fonda, dokle god on njime upravlja, da se prikupljeni novac što prije vrati u realan život. Na taj način se ispunjava ključna misija Fonda - zaštita okoliša i energetska učinkovitost u samoj praksi.

„Iskreno, u trenutku kad sam imenovan direktorom Fonda mi-slim da nitko od nas nije mo-gao pretpostaviti kako će izgleda-ti 2020. godina. Srećom, Fond se može pohvaliti vrsnim stručnja-cima koji su i u ovim izazovnim okolnostima činili odličan tim. U konačnici smo zapravo uspje-li realizirati sve što smo i planira-li, što smatram velikim uspjehom! U ovim izazovnim vremenima, objavili smo čak 21 javni poziv za sufinanciranje, kroz koji smo gos-

podarstvu, lokalnim jedinicama i građanima osigurali preko 680 mi-lijuna kuna bespovratnih sredsta-va. To su značajna sredstva koja su sad, više no ikad, potrebna da potaknu gospodarske aktivnosti“, kaže Kukić.

Kad sam došao u Fond, cilj mi je bio, kod onih programa koji su kvalitetni, zadržati kontinuitet. Po-gotovo ove godine, vjerujem da

nam svima nedostaje rutina. Že-lim kroz konstantnost naših pro-grama dati jednu dozu sigurnosti i gospodarstvu i javnom sektoru, pa s većinom programa nastavljamo i u 2021. godini. Nastavit ćemo, na-primjer, s programom energetske obnove kuća, ići ćemo s ruralnom elektrifikacijom za građane koji-ma nije dostupna mreža, ulagat ćemo u projekte obnovljivih izvo-ra energije, a nastavljamo i s poti-canjem transformacije prometnog sustava. U nekim europskim dr-žavama već je prošle godine broj novih električnih vozila premašio broj kupljenih klasičnih vozila, što daje dobar signal u kojem smjeru i kojom brzinom ide ova transfor-macija. Pomagat ćemo i komunal-nim društvima da nabave što im

još treba od infrastrukture. Velike nade polažemo i u EU instrumen-te financiranja. Sa svakim novim pozivom smo svi skupa iskusni-ji te se sredstva povlače sve brže i kvalitetnije. Siguran sam da će dio tog novca koje ćemo dati otići i u Istru. Čelnici istarskih lokalnih sa-mouprava su vrlo agilni u predla-ganju projekata, znaju kako za po-trebe lokalne zajednice osigurati i

nacionalna i EU sredstva. To do-kazuju brojni projekti koje je Fond do sada sufinancirao u Istri. Uz to i gospodarstvenici, ali i građani u Istri, shvaćaju prednosti i dugo-ročnu isplativost ulaganja u kori-štenje zelenih tehnologija. Upravo zato imamo sve veći broj onih koji se okreću korištenju obnovljivih izvora energije“, kaže Kukić.

Uz poslovnu i stručnu dimenzi-ju, Kukić u vođenje Fonda želi ut-kati i neke svoje stavove o zašti-ti planeta, okoliša, zraka, prirode, svega što nas okružuje i omoguća-va nam da preživimo kao vrsta.

„Moramo ozbiljno shvatiti ape-le znanstvenika, ali i apele prirode u obliku klimatskih i drugih pro-mjena koje mijenjaju naš planet. Nedavno sam gledao posljednji u

nizu dokumentarnih filmova Sir Davida Attenborougha koji je svo-jevrsno upozorenje da smo kao društvo dosegnuli kritičnu točku održivog rasta te da u svrhu op-stanka ljudske vrste moramo za-štititi i očuvati i druge biljne i ži-votinjske vrste na našem planetu. Zato moramo biti odgovorni, u svakodnevnom životu trebamo ekološki promišljati i ići prema po-zitivnim promjenama“, kaže Ku-kić ne skrivajući oduševljenje Atte-nboroughovim životnim opusom.

„Na to nitko pametan i odgovo-ran ne može ostati ravnodušan“, zaključit će.

Neminovno, u razgovoru koji smo s njime vodili, ŽGCO Kašti-jun se nameće kao nezaobilazna, ustvari za Istru najvažnija tema. Činjenica je kako je upravo Kukić, nakon višegodišnjih neslaganja oko odvoza smeća na Kaštijun, na određeni način za zajednički stol posjeo Istarsku županiju i Grad Umag. Po tom pitanju postignut je konsenzus koji bi trebao biti do-kaz kako je Kaštijun nadstranač-ko pitanje.

„Ne bih ja tu na sebe preuzimao zasluge mirotvorca koji je pomirio sukobljene strane. Istina je da su i Boris (op. Miletić) i Vili (op. Bassa-nese) moji dugogodišnji prijatelji. No oni su prije svega ozbiljni i od-govorni političari koji misle na do-brobit i prosperitet svojih grado-va. Uostalom, njihovi birači su im to honorirali pa su zato tako dugo i na vlasti. Oni, ali i svi drugi oko Kaštijuna, od župana Radina, di-rektorice Vesne Dukić i ostalih ak-tera su svjesni da je Istra napravila iskorak u gospodarenju otpadom, a sve u svrhu postizanja ciljeva za-štite okoliša koje propisuju EU di-rektive. Svima njima je u interesu održivi prosperitet Istre kao regi-je, a očuvana priroda i okoliš, uz turizam i sve gastronomske adute Istre, tome sigurno doprinosi. Kad se tako postavi stvar vrlo je lako iznaći rješenje“, kaže Kukić.

Pitali smo ga i kako Fond može pomoći Kaštijunu u zbrinjavanju SRF-a, alternativnog goriva s vi-sokom energetskom vrijednošću. Može li Fond, dok država ne do-nese odluku o izgradnji energana gdje bi se SRF adekvatno koristio, godišnje financijski pomagati Ka-štijun s iznosom između 5 i 6 mi-lijuna kuna potrebnih za njegovo zbrinjavanje.

„Problematika nepovoljnijih uvjeta u plasmanu goriva iz otpa-da proizlazi iz činjenice da je radi zabrane uvoza u Kinu došlo do oš-trog pada izvoza plastike i papira za reciklažu. To je posredno utje-calo i na povećanje cijene koje za to trebaju plaćati Kaštijun. I Fond i resorno ministarstvo se tu anga-žiralo te je centru odobrilo sufi-nanciranje od 5,6 milijuna kuna koji će se do konca 2021. godine koristiti za te namjene. Taj novac će im sigurno pomoći da premo-ste trenutnu situaciju, a ovisno o budućim okolnostima na tržištu u suradnji s ministarstvom, župa-nijom i centrom poduzimat ćemo daljnje korake kako bi iznašli odr-živa rješenja“, potvrdio nam je Ku-kić.

Uz sve to pitali smo ga i kakvu poruku poslati građanima Istre, ali i hotelijerima i ugostiteljskom sek-toru oko toga da otpad koji nastaje od hrane ne mogu bacati u obično smeće, jer onda na Kaštijunu dola-zi do smrada i problema s ljudima koji žive oko ŽGCO-a. Poanta je, dakle, da takav otpad ne može i ne smije završavati na Kaštijunu pa se nameće potencijalno rješenje u lo-kalnim komunalcima.

„Vjerujte mi da je ključna edu-kacija. Bez dobro informiranih i motiviranih korisnika sustava - a tu mislim prije svega na građa-ne i tvrtke, a tu naravno spada-ju i hoteli, restorani te svi drugi ugostiteljski objekti - nema pra-vog rješenja. Oni moraju u što ve-ćoj mjeri pravilno odvajati otpad od hrane. No uz to treba razmi-šljati i o prevenciji te načinima

kako iskoristiti hranu koju nismo upotrijebili za novi obrok. Otpad od hrane je u nadležnosti Mini-starstva poljoprivrede, no jedan segment smo obuhvatili i mi u našoj informativno-edukativnoj kampanji „Nisam za bacit”, a u pripremi imamo i program koji će biti usmjeren na hotelski sek-tor. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja vrlo ambiciozno je postavilo ciljeve u pogledu gos-podarenja otpadom, napredak se vidi jer je postotak odvojenog pri-kupljanja otpada na razini Hrvat-ske u 2019. porastao za šest posto.

Uz sve poteškoće u ovoj godi-ni resorno ministarstvo na čelu s ministrom Ćorićem je osiguralo kontinuitet investicija u izgradnji infrastrukture, radi se i na novim kvalitetnim zakonskim rješenji-ma tako da mislim da će rezultati u sljedećim godinama biti u skla-du s EU ciljevima“

Kroz vrijeme se pokazalo da po-strojenje na Kaštijunu nije projek-

tirano da prihvati enormne ko-ličine otpada do kojeg dolazi u pojedinim ljetnim danima kad je u Istri preko pola milijuna turi-sta. Kako riješiti i taj problem pita-li smo direktora Fonda.

Dodatni angažman„Sigurno će biti potreban do-

datni angažman jedinica lokal-ne samouprave. I to u većoj stopi odvajanja prikupljenog otpada koji onda ni neće doći na obradu u Centar. Zato je Fond nabavio spremnike za odvojeno priku-pljanje otpada za cijelu Hrvat-

sku. Istarskim gradovima i opći-nama isporučit ćemo preko 100 tisuća kanti u kojima će građa-ni moći u svojim kućanstvima odvajati staklo, plastiku, metal, papir i biootpad. Neki dan smo imali isporuku za Pulu, a usko-ro i za ostale jedinice lokalne sa-mouprave. Upravo će spremnici, koji će biti distribuirani po ku-ćanstvima, uz uvjet da se građani savjesno i odgovorno ponašaju i pravilno odvajaju otpad, omogu-ćiti da se što veće količine otpada šalju na daljnju uporabu i recikli-ranje. Samo ono što se ne može uporabiti trebalo bi dolaziti na obradu u Kaštijun. Većina turista koja ljetuje u Istri dolaze iz zema-lja u kojima je odvajanje otpada već odavno postala životna navi-ka tako da sam siguran da će svi tu svoju naviku prakticirati i na ljetovanju. Jedino im treba omo-gućiti infrastrukturu, a to smo sad i napravili. Uz to na postro-jenju u Kaštijunu su dograđena dva boksa kako bi se mogle za-primiti i obraditi dodatne količi-ne u ljetnoj sezoni, kaže Kukić.

Po svemu sudeći, postoji ge-neralno mišljenje kako je cijena obrade otpada u Istri ovdašnjim građanima skuplja nego u ostat-ku Hrvatske. To je rezultat či-njenice da je Istra sa ŽGCO-om otišla korak ispred svih, a to na-prosto ima svoju cijenu. No kako tu situaciju s uglavnom opravda-no većom cijenom objasniti gra-đanima? Možda tako da se shva-ti kako Istra već sada radi ono što će ostatak Hrvatske tek za-početi, možda tako da ekologi-

ja i zaštita okoliša koštaju, mož-da tako da se u Istri, za razliku od ostatka Hrvatske, nijedna kila otpada više ne odlaže na divlje čime se uništava priroda i stva-raju ozbiljni ekološki problemi, već je sve u zatvorenom sustavu Kaštijuna. Kratkoročno su Istra-ni u malo nepovoljnijoj situaciji zbog cijene zbrinjavanja otpada, no isto kratkoročno, a poseb-no srednjoročno i dugoročno u prednosti su pred ostatkom Hr-vatske jer rješavaju jedno od naj-većih pitanja - pitanje zbrinjava-nja otpada.

„Sve što je navedeno točno je. Cijena koju plaćaju građani kada se otpad obrađuje ne može se uspoređivati s cijenom kada se prikupljeni otpad bacao na od-lagalište. Europa je postavila ci-ljeve i način na koji treba po-stupati s otpadom. Hrvatsku od 2018. godine ima zabranu odla-ganja neobrađenog otpada. To što Istra, uz PGŽ jedina župani-ja u Hrvatskoj, zadovoljava uvje-te koje postavlja Europska unija može biti samo pozitivno, kako za okoliš tako i za imidž Istre. Is-punjavanje tih ciljeva ima svoju cijenu. Važno je reći da cijela Hr-vatska u gospodarenju otpadom mora zadovoljiti uvjete Europske unije i od toga ne možemo po-bjeći. Svi volimo govoriti o zašti-ti okoliša, kružnoj ekonomiji ali nije lako uspostaviti učinkovite sustave. Nažalost ponekad mora-mo čuvati okoliš od samih sebe. Istra je, tako bih i zaključio, otiš-la dalje, daleko ispred svih“, re-kao je Kukić.

“Istra je, budimo realni, prva u Hrvatskoj krenula s gospodarenjem otpadom. Odu-stala je od divljih deponija i odlagališta

bez kontrole. Na taj na�in službena je politika pokazala da cijeni prostor, da želi o�uvati pri-rodu te da naglašava ekološki pristup. Misija se polako ispunjava jer �e ova regija biti prva u Hrvatskoj koja adekvatno zbrinjava otpad. Istra �e po tom pitanju postati zelena regija. Nikako nemojte podcijeniti zna�aj te sintagme u percepciji turista

“U Istru sam došao jer sam je izabrao, a ne zato što sam morao. Moj rodni grad je Vukovar za kojeg me vežu nezaboravne

uspomene, uspomene koji nikada ne�u za-boraviti i koje �e me pratiti gdje god �u biti. Moj dom je sad Istra - Pore� i Tar. Tu mi je sin, unuk i obitelj. Istra živi svoju pri�u, ta to-lerancija, multikulturalnost i sloboda koji ovdje vladaju, to nije foliranje

“Cijena koju pla�aju gra�ani kada se otpad obra�uje ne može se uspore�ivati s cijenom kada se prikupljeni otpad bacao na odlagalište

12 �etvrtak, 24. prosinca 2020. Glas Istre 13�etvrtak, 24. prosinca 2020. Glas Istre