Razmera mešanja predstavlja odnos upotrebljenog veziva (cement, kreč, gips) prema agregatu (pesak).
Cementni malter
Spravlja se mešanjem cementa (c) i peska (p). Pesak treba dobro izmešati sa cementom, te se dodaje određena
količina vode uz konstantno mešanje. Vode treba dodati toliko da malter postane plastičan, tj. dobro obradljiv.
Kao što samo ime kaže, vezivo u ovom malteru je cement. Razmere mešanja, definisane normativima su:
1:1 (c:p), 1:2 (c:p), 1:3 (c:p), 1:4 (c:p)
Koristi za fugovanje spojnica i malterisanje površina koje treba da su vodonepropusne (1:1), za tanke zidove i
spoljno malterisanje osetljivih delova fasada – sokle (1:2), za spoljna malterisanja i dersovanja (1:3) i za zidanje
veoma opterećenih zidova i stubova (1:3 i 1:4). Upotrebljava se i za postavljanje kamenih ploča i keramičkih
pločica, za košuljice i podloge (1:2 i 1:3). Cementni malter je najčvršći malter, ali ima sklonost ka stvaranju
prslina zato što nije elastičan (pogotovo ako se pravi u razmeri 1:1). Ovaj malter je otporan na vodu, i
očvršćava čak i pod vodom (hidrauličan je).
Krečni malter
Pravi se mešanjem gašenog kreča i vode dok se ne dobije krečno mleko. Zatim se dodaje pesak, i nastavlja se
sa mešanjem. U slučaju upotrebe hidratizovanog kreča (praškasti kreč u džakovima), kreč i pesak se prvo
pomešaju, pa tek onda dodajemo vodu. U ovom malteru vezivo je naravno kreč (k).
Razmere mešanja, definisane normativima su:
1:1 (k:p), 1:2 (k:p), 1:3 (k:p), 1:4 (k:p)
Ovaj malter se koristi za malterisanje zidova i plafona, i za zidanje slabije opterećenih zidova. Za malterisanje se
upotrebljava malter razmere 1:1, 1:2 i 1:3, a za zidanje se upotrebljava 1:3 i 1:4. Krečni malter je plastičan i
lako se ugrađuje, ali nema veliku čvrstoću. Ovaj malter je slabo otporan na vodu i zato se najviše koristi za
malterisanje unutrašnjih zidova i plafona, i to u prostorijama u kojima neće biti vlage. Za malterisanje tavanica
preko trske spravlja se mastan krečni malter (razmere 1:1) sa dodatkom životinjske dlake, koji se još naziva i
čok malter. Njegovom upotrebom se ostvaruje dobra veza između maltera i trske, i obično se koristi samo za
prvi sloj.
Produžni malter
Ovaj malter je u stvari modifikacija krečnog, on pored kreča kao vezivo ima i cement. Spravlja se tako što se
cement i pesak mešaju nasuvo, pa se onda dodaju krečnom mleku, a ako se koristi kreč u prahu (hidratizovani
kreč) svi sastojci se zamešaju na suvo, pa se doliva voda. Ime produžni potiče od toga što mu za očvršćavanje
treba više vremena (može se koristiti 6-9 časova posle pravljenja).
Razmere mešanja, definisane normativima su:
1:1:5 (c:k:p), 1:1:6 (c:k:p), 1:2:5 (c:k:p), 1:2:6 (c:k:p), 1:3:9 (c:k:p)
Koristi se za unutrašnja i spoljašnja malterisanja i za zidanje opterećenijih zidova i zidova u vlazi. Sadrži i
cement i kreč, tako da ovaj malter ima čvrstoću i otpornost na atmosferske uticaje , kao i dobru obradivost. Za
malterisanje se koriste razmere 1:2:5, 1:2:6 i 1:3:9, a za zidanje se koriste najčešće razmere 1:2:6 i 1:3:9.
Razmera 1:1:6 se koristi za zidanje zidova koji će biti izloženi vlazi i za jače opterećene zidove, kao i za zidove
debljine 12cm. Otporan je na vodu.
Produžni gips malter
Pravi se od gipsa (g), kreča, peska i vode. Kreč čini malter elastičnijim i produžava mu vreme vezivanja, ali i
smanjuje čvrstoću gipsa. Spravlja se tako što se gipsana kaša dodaje krečnom malteru, koji ne sme da ima puno
vode, da se pri dolivanju kaše ne bi prekoračila potrebna količina vode. Ovaj malter je u stvari modifikacija
krečnog.
Razmere mešanja, definisane normativima su:
1:1:5 (g:k:p)
1:2:6 (g:k:p)
1:3:9 (g:k:p)
2:3:6 (g:k:p)
Koristi se za malterisanja plafona i unutrašnjih zidova. Pogodan je za ugradnju zbog dobre obradivosti i sa njim
je moguće ostvariti izuzetno glatke površine zidova. Ovaj malter je slabo otporan na vodu.
Zidovi u seizmičkim područjima
Ako se zidaju zidovi u seizmičkim područjima (zona VII i više) mora se koristiti produžni malter, zato što jedino
on ima i čvrstoću i elastičnost. Upotreba čisto cementnog maltera nije dozvoljena. Krečni se može koristiti
izuzetno za male prizemne objekte (u VII i VIII zoni) ali se ne preporučuje.