Uvod

Zbog sveobuhvatnosti i širine ove teme, nastojale smo da u ovom radu iznesemo nešto osnovno o vulkanskim i seizmističkim pojavama na Zemlji. Kada govorimo o vulkanima i potresima potrebno je istaći da to ujedno mogu biti najopasnije prirodne nepogode, te mogu izazvati katastrofalne posljedice. Smatramo da bi populacija trebala znati više o ovim nepogodama.

Dakle, vulkani su dio unutrašnjih sila koji su zajedno sa potresima oblikovali glavni dio planete Zemlje. To su velike pukotine u litosferi koje najčešće uz eksploziju iz unutrašnjosti Zemlje izbijaju pepeo, gasove, te užarene stijene. Svi ti produkti su jako opasni, gasovi koji izbijaju iz vulkana mogu biti otrovni i štetni za život, dok užarene stijene nose sve pred sobom. Dovoljno je samo da bacimo pogled na globus kako bi primjetili da su vulkani zastupljeni na svim dijelovima Zemlje. U blizini vulkana, iako svjesni velike opasnosti, nastanjeno je mnoštvo naselja. Glavni razlog tome je što su tla plodna, pa ljudi koji tu žive bave se obrađivanjem zemlje, tu se nalaze mnogobrojni maslinjaci, vinogradi, polja sa žitaricama, pirinčem...

Vulkanske erupcije i zemljotresi dešavaju se često na istim mjestima, ali vulkani ne izazivaju snažne zemljotrese, već sudaranje ploča koje čine Zemljinu koru. Zemljotresi izazivaju podrhtavanje tla i dešavaju se svaki dan. Postoje oni koji su toliko jaki da cijeli grad mogu pretvoriti u ruševinu, ali češći su ovi slabiji koje čak i ne osjetimo. Njih registruju veoma osjetljivi uređaji, seizmografi.

1

VULKANI I POTRESI NA ZEMLJI

Vulkani i potresi na zemlji su jedne od najopasnijih prirodnih nepogoda, koje

mogu izazvati katastrofalne posljedice. Vulkani su dio unutrašnjih sila, koji su zajedno

sa potresima oblikovali glavni dio planete Zemlje.

1. Vulkani

Vulkani su velike pukotine u litosferi, koje najčešće uz eksploziju iz unutrašnjosti

Zemlje izbijaju pepeo, gasove, te užarene stijene. Svi ti produkti su jako opasni, gasovi

koji izbijaju iz vulkana mogu biti otrovni i štetni za život, dok užarene stijene nose sve

pred sobom. U blizini vulkana naseljeno je mnoštvo stanovništva.1

Slika 1: Vulkan na Kamčatki

Izvor: www.politika.rs

1.1. Pojam vulkana

Kada pritisak rastaljenih stijena ispod površine zemlje postane prevelik, starije

stijene, obično u pratnji lave i plinova, izlaze kroz pukotinu ili otvor u zemljinoj kori.

“Vulkan” je pojam koji opisuje pukotinu i tipičan stožasti oblik planine nastao kao

posljedica prelijevanja lave, starijih stijena i vulkanskog pepela kroz milione godina. Više

od 80% materijala od kojeg je građena zemljina kora dolazi iz vulkana. Kroz dugu

geološku povijest nebrojeno mnogo vulkanskih erupcija formiralo je morsko dno i neke

planine, a ispušni plinovi iz vulkana zaslužni su za formiranje Zemljine atmosfere.

Smatra se da pojam “vulkan” dolazi od imena Vulcano koji predstavlja vulkanski otok u

Italiji. No ipak, originalno, sam pojam vulkan potječe od imena Vulcan (bog vatre u

1 hr.wikipedia.org

2

rimskoj mitologiji). Dio geologije koji proučava vulkane naziva se vulkanologija (eng.

vulcanology). A naučnici koji se bave ovom naukom vulkanolozi.2

Na Zemlji, njih najčešće susrećemo na rubovima litosfernih ploča. Vulkan može

biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti u njegovoj

blizini. Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano povećava.

Prodor magme može se dogoditi iz više razloga kao što su tektonski utjecaji i promjene

dubinskog tlaka koji je guraju, visoka temperatura (600 do 1200 °C) koja povećava

pokretljivost magme te tali stijene ili zbog plinova i para koji povećavaju uzgon magme.

Magmu na površini Zemlje nazivamo lava.3

1.2. Dijelovi vulkana

Osnovni dijelovi vulkana su: magmatsko ognjište, glavni kanal i krater.

Slika 2: Osnovni dijelovi vulkana

Vulkanska kupa je uzvišenje nastalo stalnim nagomilavanjem vulkanskog materijala oko kratera (otvora) koji se nalazi na vrhu vulkanske kupe. Krater je otvor ili depresija na vrhu vulkanskog aparata kroz koji dolazi do izbacivanja ili izlijevanja lave i piroklastičnog materijala. Vulkani centralnog tipa mogu imati glavni krater (na vrhu kupe) i parazitske (bočne) kratere koji se nalaze na stranama vulkanske kupe. Neki vulkani imaju znatno širi, ovalan otvor koji se naziva kaldera.4

Izvor: geounda.com

Kaldere nastaju eksplozivnim uništavanjem vulkanske kupe. Naime, nakon intenzivne eksplozije dolazi do naglog pražnjenja magmatske komore (mjesto u Zemljinoj kori u kome se nalazi magma pod većim ili manjim pritiskom) i gravitacionog obrušavanja vulkanske kupe.

Vulkanski krater je povezan sa magmatskim ognjištem putem glavnog (dovodnog) kanala i ždrijela (predstavlja prošireni dio tog kanala). Fumarola je otvor

2 geounda.com3 hr.wikipedia.org4 www.gfmo.ba

3

kroz koji dolazi do izbacivanja vulkanskog plina, odnosno pare. Štitasti vulkani nemaju ovakvu morfologiju vulkanskog aparata, već se lava izljeva oko centra izlijevanja (ili iz pukotinskih sistema) pri čemu se formiraju vulkanski platoi.5

1.3. Podjela vulkana

Vulkani se dijele prema: 

mjestu pojave  vremenu pojave  obliku vulkanske aktivnosti  vrsti, sastavu, obliku i kretanju lave 

1.3.1. Vulkani prema mjestu pojave

Vulkani se prema mjestu pojave dijele na :

kopnene; podmorske ili podvodne.  

Odranije je poznato da su se najprostija živa stvorenjca (najstariji mikroorganizmi) pojavila oko podmorskih izvora vrele vode i gasova na velikim dubinama. Geološki preokret u kojem su se, do tada jedinim vulkanima – pod vodom, pridružili oni na suhom uveliko je nagomilao slobodni kiseonik u atmosferi, a to je urodilo izobilnim umnožavanjem svakojakih vrsta organizama koji su zaposjeli našu planetu. Arhaičko doba je, obilovalo podvodnim vulkanima, koji su izvlačili kiseonik iz atmosfere, nasuprot kopnenim kojih gotovo da nije bilo.

Na razmeđi arhaičkog i proterozoičkog razdoblja prije dvije milijarde godina, kada su se uzdigli kontinentalni masivi i pojavili zemaljski vulkani, uočljivo je da se kiseonik pojavio u atmosferi. Podvodni vulkani se izlivaju na nižim temperaturama i srazmjera između kopnenih i podvodnih je takva da kopneni preovladavaju u odnosu na podvodne,iako su ovi prvi nastali. Razlog tome je što su kopnene mase ustalile,a tektonska pomjeranja Zemljine kore koja su započela u paleoproterozoiku ni dan danas nisu prestala. I čim su kopneni nadvladali, kiseonik je počeo da se gomila oko naše planete; podmorski više nisu bili u stanju da ga odvlače iz atmosfere.6

Slika 3: Kopneni vulkan Slika 4: Podvodni(podmorski) vulkan

5 www.gfmo.ba6 OPĆA ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVENSKOG LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA 8 – S ZVA, Zagreb 1982

4

Izvor: hr.wikipedia.org Izvor: hr.wikipedia.org

.

1.3.2. Vulkani prema vremenu pojave

Što se tiče vremena nastajanja vulkana, oni se dijele na:

ugašene i žive ili aktivne.

Aktivni vulkan redovno izbacuje lavu, pepeo, dim i druge materije. Kod vrlo aktivnih vulkana ovo se dešava skoro neprestano. Kod drugih između erupcije prođu nedelje ili mjeseci. Ako kod nekog vulkana nema erupcija tokom godina ili vijekova, ali do njih može doći u budućnosti, radi se o uspavanom vulkanu. Ne dođe li do erupcija tokom desetina hiljada godina, radi se o ugašenom vulkanu. Neki vulkani izbacuju gas i užarenu lavu u zastrašujućim erupcijama. Drugi imaju eksplozivnije erupcije i izbacuju oblake pepela i gasa. Na kopnu, najveći dio magme curi lagano na površinu tokom dugih razdoblja, bez eksplozivne snage. Dok su neki vulkani uspavani već stotinama godina, drugi za koje se smatralo da su ugašeni, ponovo postaju aktivni, kao što se dogodilo 1973. sa Helgafelom (Hajmej, Island). Okamenjeni vulkani su bogati geološkim tragovima koji omogućavaju da se odredi njihova starost.7

Slika 5: Ugašeni vulkan Slika 6: Aktivni vulkan

Izvor: hr.wikipedia.org Izvor: hr.wikipedia.org

1.3.3. Vulkani prema obliku vulkanske aktivnosti

7 www.znanje.org

5

Prema obliku vulkanske aktivnosti, vulkani se dijele na : fumarole, solfatare, gejziri, termalne vode. Vulkanska aktivnost često je praćena popratnim pojavama, izbijanjima vodene pare, različitih plinova i hemijskih spojeva. Fumarole su otvori iz kojih izbija vodena para, a iz solfatara izbija sumporvodik (H2S). Mfeti su otvori iz kojih izbija ugljikov dioksid, CO2. Vulkanska područja često prate termalni i mineralni izvori. Gejziri su otvori iz kojih zbog visokog pritiska izbija rela voda i vodena para. Najpoznatiji gejzir je onaj u Nacionalnom parku Yellowstone, Old Faithful.8

Slika 7: Gejzir Slika 8: Solfatar

. Izvor: hr.wikipedia.org Izvor: hr.wikipedia.org

1.3.4. Vulkani prema sastavu,obliku i kretanju lave .

Ovakvi vulkani se dijele na: havajski, peleški, vezuvski. Vezuvski - po vulkanu Vezuvu, kod grada Napulja. Odlikuje se snažnim vulkanskim erupcijama, kiselom lavom, visokim vulkanskim kupama. Ovde spadaju Fudžijama, Fučevska jamsomka.   Havajski tip - relativno mirne erupcije, bez pepela i vulkanskih bombi, lava se razliva i hladi u vidu blagih ploča- štitova. Primeri- Manula loa, manula kea... Peleški tip- dobio naziv po vulkanu Monteveu- snažne erupcije, oblaci pepela i dima i poslije erupcije lava polako izlazi i očvrsne u obliku igala.9

1.4. Rasprostranjenost vulkana na Zemlji .

8 hr.wikipedia.org9 hr.wikipedia.org

6

Vulkani leže duž velikih tektonskih lomova na Zemljinoj površini - duž srednjookeanskih grebena i njihovih kontinentskih ploča - i na razmeđi ploča  u Zemljinoj kori. Poznati "vatreni prsten" oko Tihog okeana zapravo je rub Tihookeanske ploče. Najviše se vulkana nalazi pod morem, tvoreći uzvisine u dubokomorskom dnu. Vjerovatno su većinom ugašeni. Ti vulkani tamo nastaju jer je okeanska kora veoma tanka pa se magma lako probija. Za Tihi okean se misli da u njemu ima više od 10.000 vulkana visokih iznad 1000 metara. Nekoliko vulkana, koji leže u unutrašnjosti kontinenta daleko od doticaja ploča u kori, nastalo je lokalnim zagrijavanjem zbog radioaktivnosti ili zbog vrućih tačaka u spoljnjem dijelu omotača Zemljinog jezgra. Osim spomenutih podmorskih vulkana još se oko 500 aktivnih vulkana nalazi na kopnu među kojima ima 20-30 aktivnih gotovo svake godine.10

Geografski raspored vulkanskih oblasti na zemlji:

1.  Vatreni pojas Pacifika

2.   Sredozemno-transazijska oblast

3.   Atlantsko-okeanska oblast

1.4.1. Vatreni prsten oko Tihog okeana

Slika 9: Vatreni prsten

Najviše vulkana na Zemlji ima u Tihom okeanu,dakle njegove obale okružuju vulkani. Riječ je o najsilovitijim vulkanima na Zemlji. Oni se protežu duž otočnih skupina na istoku Azijskog kontinenta. Ovaj pojas je zbog toga I nazvan “Vatreni pojas Pacifika”, to je rub Tihookeanske ploče. Za Tihi okean se misli da u njemu ima više od 10 000 vulkana visokih iznad 1 000 metara.11

Izvor: hr.wikipedia.org

Nekoliko vulkana, koji leže u unutrašnjosti kontinenta daleko od doticaja ploča u kori nastalo je lokalnim zarijavanjem zbog radioaktivnosti ili zbog vrućih tačaka u vanjskom dijelu omotača Zemljinog jezgra. Izbacuju pepeo, lavu, paru i gas, koji nastaju topljenjem kontinentalne kore. Većina vulkana iz vatrenog prstena predstavlja klasične kupaste planine sa središnjim erupcijskim otvorom i možda još nekoliko sekundarnih pukotina sa strane. Razlog tome je činjenica da sadrže veliku količinu kvarcita iz rastopljene kore kontinenta. Osim podmorskih vulkana kojih ima oko 31 živi vulkan, još

10 hr.wikipedia.org11 hr.wikipedia.org

7

se oko 500 aktivnih vulkana nalazi na kopnu među kojima ima 20 – 30 aktivnih gotovo svake godine. Vulkani ovog pojasa poredani su u nizove i grade vulkansku zonu poznatu pod nazivom 'vatreni pojas'.12

Dakle, zapadni zid pruža se od Kamčatke (Ključevski vrh – 4750m), te Filipina (Apo – 2965m, Awu, Hibok Hibok, Teal), Indonezije (Tambora – 2821m, Krakatau 813m, Rinđani, Semeru, Slaumat, Merapi, Agung, Tokachi, Bagana Kelud...), grupe ostrva Melanezije, pa do Novog Zelanda (Ruapejhu – 2797m, Galunggung), a istočni od Aleutskih ostrva (Pogromnij, Akutan, Ukmok), preko Aljaske (Spurr, Torbert, Redoubt, Katmai, Martin, Trident), Stjenovitih planina u Kanadi i SAD (Mt. Saint Helens – Washington), Meksika (Popokatapetl – 5452m, Chichonal) i Anda (Kotopaksi – 5897m, Calbuco, Casablanca, Villarica) i dr. Najviši vulkan se upravo nalazi u vatrenom prstenu Ohos(Ojos) del Salado na Andima, na granici Argentine i Čilea, visok je 6887m.13

Havajski vulkani

Grupa havajskih vulkana potiče otud što se u omotaču stalno nalaze „ perjanice“ (vrele tačke) gdje se stvara magma, iznad kojih se, poslije prolaza kroz okeansku koru, stvaraju vulkanske brojanice(nazivi podvodnih vulkanskih kupa). Predpostavlja se da će jednog dana havajske vulkane erodirati Tihi okean. Rijetka havajska lava nastala je topljenjem omotača i okeanske kore u sebi ima manje kvarcita. Oni imaju kupast oblik. Najpoznatiji vulkani na Havajima su: Mauna Kea i mauna Loa, zatim postoje Kilauea, Manau... Mauna Kea je vulkanska planina koja je mjerena od dna Tihog okeana, visoka 10 203metara i široka 120 km, što je za oko 2,5 km više od Mount Everesta. Dakle to je najveći vulkan na Zemlji.14

Slika 10: Vulkan Mauna Kea

Izvor: www.znanje.org

1.4.2. Vulkani Sredozemnog mora .

U Evropi, također ima dosta vulkana, među njima se ubrajaju: Vezv, Etna i Stromboli kao najpoznatiji, zatim Askja, Hekla, Katla, Sortsoy, Lipari, Ararat. Većina 12 Moja prva enciklopedij “Planine I vulkani”, SVJETLOST SARAJEVO 199113 OPĆA ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVENSKOG LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA 8 – S ZVA, Zagreb 198214 hr.wikipedia.org

8

vulkana se nalazi na Sredozemlju i pružaju se na poprečnim dislokacionim linijama. Aoslki arhipelag u Tirenskom moru ( istok Italije, sjever Sicilije) je označen kao vulkanski arhipelag. Sedam glavnih ostrva su vulkanskog porijekla. Tri vulkana u arhipelagu su aktivna : Stromboli, Vezuv i Lipari.15

Stromboli, ItalijaSlika 11: Vulkan Stromboli u Italiji

Stromboli je jedan od Aolskog ostrva u Italiji. Ostrvo je prečnika 2 km i visine 900 m iznad površine mora. Stromboli je jedan od najljepših vulkana na Zemlji. Eksplozije na Strombolji se sastoje od gasnih eksplozija koje izbacuju usijanu lavu iz grotla. Veće erupcije i potoci lave su rjeđe. 1919. god. Četiri čovjeka su poginula i 12 kuća uništeno od blokova koji su težili 60 tona.16

Izvor: hr.wikipedia.org

Vezuv, Italija

Slika 12: Vulkan Vezuv u Italiji

Vezuv je složen vulkan koji ima dugu historiju, to je stratovulkan koji se nalazi u blizini Napulja, visok 1 281m. On je najpoznatiji po tome što se u njegovom podnožju nalaze dobro očuvani ostaci grada Pompeja. On je imao dvije erupcije koje su poznate kao najveće u Evropi. Zadnja erupcija, veoma slaba, desila se 1944.god., to je jedan od najopasnijih vulkana na Zemlji, jer u njegovoj blizini živi oko 5 miliona ljudi.17

Izvor: hr.wikipedia.org

Etna, Italija

Slika 13: Vulkan Etna u Italiji

15 hr.wikipedia.org16 hr.wikipedia.org17 hr.wikipedia.org

9

Na Siciliji se takođe nalazi i Etna, vulkan planina visoka 3 323m. Za razliku od Vezuva, ona se stalno oglašava, tako da je zadnja erupcija bila relativno nedavno, 1992 god.18

Izvor: hr.wikipedia.org

1.4.3. Vulkani u Atlantskom okeanu .

 U oblasti Atlantskog okeana, gdje je pravcem sjever-jug, duž srednjeokeanskog grebena raspoređeno oko 70 aktivnih vulkana. Island ima 4 vulkanske zone: Reykjanes, Zapadna, Sjeverna i Istočna vulkanska zona. Najznačajniji vulkan je vulkan Hekla, pored njega postoje I vulkani Krafla, Lakagigar, Eyjafjallajökull…19

Slika 14: Vulkan Hekla

Izvor: www.znanje.org

1.5. Izlijevanje i erupcija magme (lave)

Vulkanizam podrazumijeva sve procese izbacivanja krutog, tekućeg ili  plinovitog materijala iz Zemljine unutrašnjosti na površinu. Magma iz unutrašnjosti na površinu izb i ja kroz pukot ine u zeml j ino j kor i i l i vu lkane. Magmu ko ja se iz l i la na Zeml j inupovršinu nazivamo lava. N a č i n n a k o j i ć e m a g m a i z b i t i n a p o v r š i n u o v i s i o t i p u pukotina, ali i o svojstvima magme. Magma koja sadrži puno uklopljenih plinova i para je viskoznija, te na površinu izbija

18 hr.wikipedia.org19 geounda.com

10

eksplozivnim erupcijama, dok se magma sa manje viskoznosti polako izlijeva iz pukotina.20

Magma na površinu izbija na dva načina: Izlijevanjem - magma izbija polagano i jednolično, zbog čega nastaju bazaltni .

pokrovi primjeri: SAD, poluotok Dekan, Kamčatka, Island... Erupcijom - eksplozivno, nastaje zbog velike količine nakupljenih plinova i

vodene pare. Popraćeni su potresima, a zabilježeni su i slučajevi katastrofalnih posljedica za okolinu. (St. Helens 1980. g, Krakatau 1883. g, Mont Pele 1902. g).

Osim lave iz vulkana mogu izbijati i vulkanske bombe - veći komadi lave koji prilikom hlađenja dobivaju vretenast oblik, vulkanski blokovi – zdrobljeni piroklastični materijal koji može težiti i po nekoliko tisuća tona, vulkanski prašinac ili tuf – vulkanski pepeo pomiješan s vodom te lapile – užareno kamenje veličine šljunka. Vulkanska aktivnost često je praćena popratnim pojavama, izbijanjima vodene pare, različitih plinova i kemijskih spojeva.21

Slika 15: Vulkanska magma

Izvor: geounda.com

1.6. Vulkanske katastrofe

Vulkanske erupcije su jedna od najstrašnijih prirodnih pojva. Tokom erupcije desile su se takve katastrofe, koje su odnije mnoga naselja i ljudske živote. Najpoznatije vulkanske katastrofe su :

Erupcija vulkana Tambora u Indoneziji

20 geounda.com21 hr.wikipedia.org

11

Tambora je 2,722 metra visok vulkan na otoku Sumbawa u Indoneziji, poznat po erupciji iz 1815.g. koja je bila jedna od najvećih vulkanskih erupcija u povijesti, i koja je pridonijela klimatski anomalijama 1816.g. zbog čega je ta godina nazvana godina bez ljeta. Zbog uništavanja poljoprivrednih usjeva u široj regiji, do čega je došlo zbog izbacivanja vulkanskog pepela, nastupila je glad i došlo je do pojave bolesti. Prema procjenama, ukupan broj žrtava je bio oko 71,000 ljudi, dok je broj stradalih izravno od erupcije iznosi oko 11,000-12,000.22

Erupcija vulkana Krakatau u Indoneziji

Slika 16: Vulkan Krakatau

Krakatoa je bio nekada jedan mali otočić iznenađujuće ljepote u Indoneziji. Bio je vulkanskog porijekla. Otok je uništila eksplozija 1883. godine. To je jedna od najpoznatijih vulkanskih eksplozija svih vremena. Od otoka je preostalo samo Rakatu.23

Izvor: hr.wikipedia.org

Erupcija vulkana Santorino

Danas je Santorini arhipelag vulkanskih ostrva i turističko mjesto iz snova, spektakularne ljepote, ali arhipelag je samo preostali dio velikog ostrva koje je prije 3600 godina razneseno u eksploziji vulkana. Malo se zna o tom događaju, ali nedavna istraživanja govore o naslagama vulkanskog materijala debljine 80 metara na razdaljini od preko 20 kilometra. Prema novim podacima tom prilikom je izručen 61 kubni kilometar magme u atmosferu. Izgleda da je čitava Minojska kultura na 110 kilometara udaljenom Kritu zbrisana udarom cunamija koji je nastao nakon ove erupcije. Neki sa ovom divljom eksplozijom povezuju i nestanak legendarne Atlantide. Ali šta god da se tačno dogodilo bilo je strašno.24 ...

2. Potresi na zemlji

Potresima ili zemljotresima nazivamo iznenada kratkotrajna podrhtavanja tla koja nastaju uslijed oslobađanja energije u litosferu.

Slika 17: Mehanizam potresa

22 www.znanje.org23 www.znanje.org24 www.znanje.org

12

Izvor: hr.wikipedia.org

2.1. Pojam zemljotresa

Zemljotres ili potres (trus) nastaje usljed pomjeranja tektonskih ploča kretanja Zemljine kore ili pojave udara, a posljedica je podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike energije. Nasuprot rasprostranjenom uverenju da su to rijetke pojave, oni se dešavaju vrlo često, ali njihov najveći broj je slabog intenziteta i javlja se na relativno malim površinama kopnenih prostora ili okeanskog dna. Na Zemljinoj površini, zemljotresi se mogu manifestovati kao drmanje ili dislociranje t la . Ponekad, mogu izaz ivat i po javu cunami ja , razornog morskog ta lasa. Do zemljotresa  dolazi usljed zaglavljivanja t e k t o n s k i h   p l o č a   p r i   č e m u   d o l a z i   d o naprezanja s t i jenske mase i onog t renutka kada naprezanje postane to l iko da ga stijene ne mogu izdržati dolazi do lomljenja i klizanja duž rasjeda. Zemljotresi mogu nastati prirodno ili kao rezultat ljudske aktivnosti. Manji zemljotresi mogu takođe biti izazvani vulkanskom aktivnošću, klizanjem tla, eksplozijama i nuklearnim t e s t o v i m a . U n a j š i r e m   z n a č e n j u   r i j e č   z e m l j o t r e s s e   k o r i s t i   d a o p i š e   b i l o   k o j i seizmični događaj - bilo da je u pitanju prirodni fenomen ili događaj izazvan od strane ljudi — a koji generiše seizmičke talase.25

2.2. Hipocentar i epicentar

Hipocentar

H i p o c e n t a r j e   n a z i v   z a   m j e s t o   n a s t a n k a   p o t r e s a u   Z e m l j i n o j   u n u t r a š n j o s t i . Također, isti se naziv koristi i za centar eksplozije nuklearne bombe. Hipocentar u značenju pot resa, se na laz i ispod ep icent ra .

25 hr.wikipedia.org

13

Epicentar je mjesto na Zeml j ino j  površini na kojem se potres najjače osjeti, i gdje napravi najveću štetu. Hipocentar se po dubini može svrstati u 3 kategorije: plitki, srednji i duboki. Plitki su oni do dubine od 70 km ispod površine Zemlje, najčešće u zonama razmicaja litosfernih p loča. Hipocent r i s rednje dubine su on i između 70 i 300 km ispod površ ine. Duboki hipocentri se nalaze na dubinama između 300 km i 730 km ispod površineZemlje, a to su najčešće hipocentri u zonama subdukcije.26

Epicentar

Epicentar (grčka riječ za sjedište iznad), je mjesto neposredno iznad hipocentra ili žarišta zemljotresa. Te dvije tačke predstavljaju stalne tačke u kojima se rastojanje između neke tačke u odnosu na hipocentar naziva "hipocentralno rastojanje", a u odnosu na epicentar – "epicentralno rastojanje". Hipocentralno rastojanje između epicentra i hipocentra se naziva dubina "žarišta". Sva ta rastojanja se iskazuju u kilometrima odnosno stepenima i minutima geografske širine i dužine. S a t i m odrednicama se utvrđuju prostorni položaji žarišta na površini zemlje na kojima se ispoljilo dejstvo zemljotresa.27

2.3. Podjela potresa po načinu postanka

Prema načinu postanka potresi mogu biti:

Urušni potresi (3%) - nastaju urušavanjem stropova podzemnim šupljinama. Male su snage i plitkog hipocentra koji se nalazi na dubini od samo nekoliko km.

V u l k a n s k i   p o t r e s i   ( 7 % )   u z r o k u j u   k r e t a n j e   m a g m e i z  Z e m l j i n e unutrašnjosti. Javljaju se lokalno i izazivaju potrese srednje jačine.

Tektonski potresi (90%) - nastaju pomicanjem Zemljine kore duž rasjeda i imaju najveću razornu moć s vrlo teškim posljedicama.28

Slika 18: Tektonski potres

26 hr.wikipedia.org27 hr.wikipedia.org28 OPĆA ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVENSKOG LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA 8 – S ZVA, Zagreb 1982

14

Izvor: www.znanje.org

2.4. Skale za mjerenje jačine potresa

Merkalijeva ljestvica

Učinak potresa iskazuje se pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove (MCS) ljestvice, koja ima 12 stepeni. Prvi stepen: slabi potresi koje registrira samo seizmograf (sprava za mjerenje i bilježenje podrhtavanja Zemljine kore); drugi stepen: lagani potresi koji se osjete samo na višim spratovima kuća; treći stepen: potresi koji se osjeti kao prolaz teških vozila ulicom; č e t v r t i s t e p e n : u m j e r e n i p o t r e s i k o j i s e o s j e t e u z g r a d a m a , a l i n e i n a otvorenom prostoru; peti stepen: jaki potresi koji se osjete i u zgradama i na otvorenom prostoru; šesti stepen: jaki potresi koji oštećuju slabije zgrade; sedmi stepen: vrlo jaki potresi koji uzrokuju veće štete na zgradama; osmi stepen: potresi koji oštećuju oko 25% zgrada, stvaraju pukotine u tlu i izazivaju klizanje terena; deveti stepen: razorni potresi koji oštećuju 75%zgrada, ali sa još jačim razornim učinkom nego kao kod devetog stepena; jedanaesti stepen: katastrofalni potresi koji razaraju sve zgrade do temelja, stvaraju široke pukotine u tlu, uzrokuju urušavanja, klizanja terena i dr.; dvanaesti stepen: katastrofalno potresi koji uništavaju sve do temelja.29

Slika 19: Seizmograf

29 Greta Županić, udžbenik za 1. Razred gimnazije, Sarajevo, 2003.g., str.75 

15

Seizmograf : Seizmometri su uređaji koji mjere pomicanje tla, uključujući seizmičke valove uzrokovane potresima, nuklearnim eksplozijama i drugim seizmičkim izvorima. Bilježenje seizmičkih valova omogućava seizmolozima da naprave prikaz unutrašnjosti Zemlje, odnosno lociraju i odrede efekte tih seizmičkih izvora.Osim izraza seizmometar se koristi i seizmograf , iako ponekad više za starije uređaje u kojima su bilježenje i mjerenje seizmičkih valova vršili različiti mehanizmi. Seizmometri i seizmografi se razlikuju od seizmoskopa koji je uređaj koji jedino bilježi da je do došlo do seizmičkog vala, ne odajući podatke o njegovoj lokaciji i dimenzijama.30

Izvor: www.znanje.org

Rihterova skala

 Nosi ime po njenom tvorcu Charles F. Richter-u (1934), i kategoriše zemljotrese na osnovu oslobođene energije u (magnitude). To je u osnovi logaritamska skala sa osnovom 10. Radi lakšeg shvatanja, obično se uz stepene ove skale vezuju I ekvivalenti oslobođene energije prilikom eksplozija. Rihterova skala nema gornju granicu, ali pošto još nije zabilježen zemljotres jačine 10, rihterova skala se obično predstavlja do devetog stepena. Zbog svoje prirode, ova skala kod veoma slabih zemljotresa može imati i negativne vrijednosti.31

2.5. Katastrofalni potresi XX stoljeća

Ovo su samo neki od potresa koji su se dodgodili prošlog stoljeća :

Čile

Potres jačine 9.5 stepeni po Richteru, pogodio je južni dio Čilea (epicentar je bio ispod kopna, nedaleko grada Temuca ),  22. maja 1960. godine. U potresu je poginulo 1.665 ljudi, 3.000  ljudi je ozlijeđeno, dok je 2 miliona ljudi je ostalo bez domova. Šteta je procijenjena na preko pola milijarde dolara. 32

Aljaska

30 www.znanje.org31 Greta Županić, udžbenik za 1. Razred gimnazije, Sarajevo, 2003.g., str.7332 www.rtl.hr

16

Jačina potresa, koji se dogodio 28. marta 1964. godine, izmjerena je na 9.2 stepeni Richtera. Epicentar potresa bio je uz samu obalu, nekih 120 kilometara jugoistočno od Anchoragea, glavnog grada Aljaske. Tsunami koji je nastao nakon potresa odnio je preko 120 ljudskih života. Šteta je procijenjena na 330 miliona dolara.33

Indonezija

Slika 20: Potres u Indoneziji

Treći najveći potres od početka 20. stoljeća, jačine 9.1 stepen Richterove ljestvice, dogodio se 26. decembra 2004. godine,  s epicentrom oko 300 kilometara zapadno od indonezijskog otoka Sumatre. Štete ovog potresa bile su katastrofalne – gotovo 300 hiljada ljudi je poginulo ili nestalo, dok ih je 1.7 milion ljudi ostao bez domova. Tsunami, koji je nastao kao posljedica potresa, pogodio je 14 zemalja južne Azije i istočne Afrike.34

Izvor: www.rtl.hr

Japan

Jačina ovog potresa bila je tačno 9 stepeni Richtera, a svjedočili smo mu početkom marta 2011. godine. Epicentar je bio 130 kilometara istočno od japanskog otoka Honshua, odnosno 375 kilometara od glavnog grada Tokija. Poginulo je otprilike 16 hiljada ljudi, gotovo 5 hiljada ih se smatra nestalima, a preko pet hiljada je ozlijeđeno. Potres je ostavio preko 130 hiljada ljudi bez doma, a srušeno je gotovo 330 hiljada zgrada i kuća. Procijenjena materijalna šteta je oko 309 milijardi američkih dolara. 35

Ruska federacija

Jug poluotoka Kamčatke je 4. novembra 1952. godine pogodio potres jačine 9 stepeni po Richterovoj ljestvici.  Na sreću nije zabilježeno ljudskih žrtava, a procijenjena materijalna šteta je otprilike milion dolara. Tsunami je pogodio obale Aljaske i Havajskog otočja, a valovi su bili visoki i preko devet metara. Materijalna šteta na Havajskom otočju iznosila je nekih 400 hiljadaameričkih dolara.36

Da li ste znali ???

33 www.rtl.hr34 www.rtl.hr35 www.rtl.hr36 www.rtl.hr

17

Da na drugim planetama ima vulkana. Kao što pokazuju snimci dobijeni putem vasionskih sondi, na planeti Marsu ima nekoliko vulkana koji dosežu nevjerovatne visine, npr. vulkan Olimp, koji se uzdiže 24.000 metara !!! To je gotovo 3 puta veća visina od Mont Everesta (8.848 m), najviše planine na Zemlji. A na jednom od Jupiterovih satelita snimljene su džinovske vulkanske erupcije, mnogo snažnije od onih koje se dešavaju na Zemlji. A otkad je čovjek kročio na Mjesec, potpuno je izvjesno da na njemu ima ogroman broj kratera, a takođe otkrivena je i veoma stara vulkanska lava koja se prije mnogomiliona godina pojavila iz Mjesečevog podzemlja.

Da kiša ne može ugasiti vulkan. Ni u kom slučaju. Od kiše vulkani mogu da budu još opasniji. Evo zašto: Kada kišnica padne na užarenu lavu, nastaje para, tada dolazi do eksplozije: kao kad u posudu sa vrelim uljem ubacimo malo vode.

Neki vulkani su stalno u erupciji hiljadama godina bez prestanka! To je npr. slučaj sa Strombolijem u Italiji. On redovno bljuje lavu prema nebu. Između dva nastupa može da prođe jedan minut, ponekad i nekoliko časova. To tako traje dvije tri hiljade godina. Uza sve to uz veliku opreznost, ovaj vulkan se može posjetiti. Međutim, kod većine vulkana erupcije se javljaju povremeno i traju od nekoliko časova do nekoliko minuta.

Smatra se da je najgora vulkanska katastrofa 20. vijeka erupcija na planini Pele 1902. godine na karipskom ostrvu Martinik. Više od 30,000 ljudi je poginulo, a samo dvije osobe su preživjele – obućar koji je živio i radio na drugom kraju ostrva i zatvorenik koji je kaznu služio u tamnici napravljenoj od teških kamenih zidina.

Japanci vjeruju da “kupanje” u vrelom vulkanskom pijesku liječi mnoge bolesti.

Smatra se da je zvuk erupcije vulkana nešto najglasnije na svijetu. Najsnažnija erupcija se dogodila 1883. godine kada je vulkan Krakatoa dostigao nevjerovatnih 180 decibela!

Da životinje mogu da osjete hemijske promjene u podzemnim vodama koje se pojavljuju prije potresa, što bi, kažu znanstvenici, moglo da objasni bizarno ponašanje životinja prije katastrofe.

Da je prije dva mjeseca Bosnu pogodio zemljotres sa magnitudom u epicentru jačine 4,6 Rihtera I 6 stepeni Merkalijeve skale.

18