Download pdf - Zakon o Stvarnim Pravima FBiH

Advokatska kancelarija Prnjavorac - http://www.advokat-prnjavorac.com 1

ZAKON O STVARNIM PRAVIMA FBiH

Slubene novine Federacije BiH, broj 66/13 (28.8.2013.) i

Zakon o izmjenama Zakona o stvarnim pravima FBiH Slubene novine Federacije BiH, broj 100/13 (18.12.2013.)

Dio prvi OPE ODREDBE O STVARIMA I STVARNIM PRAVIMA

Glava I POJAM

lan 1.

Vlasnitvo i druga stvarna prava

(1) Ovim zakonom ureuju se sticanje, koritenje, raspolaganje, zatita i prestanak prava vlasnitva i drugih stvarnih prava i posjeda.

(2) Stvarna prava su: pravo vlasnitva, pravo graenja, zalono pravo, zemljini dug, pravo stvarne i line slunosti i pravo stvarnog tereta.

(3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo vlasnitva, shodno se primjenjuju na sva druga stvarna prava, osim ako za njih nije zakonom drugaije propisano niti to drugo proizilazi iz njihove pravne prirode.

an 2.

Ogranienja stvarnih prava

(1) Pravo vlasnitva i druga stvarna prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograniiti samo u javnom interesu i pod uvjetima predvienim zakonom u skladu s principima meunarodnog prava.

(2) Zakonom se, u javnom interesu, a naroito radi zatite prirodnih bogatstava, okoline, zdravlja ljudi, kulturnohistorijske batine i sl., moe ograniiti ili posebno urediti nain koritenja i raspolaganja odreenim stvarima.

lan 3.

Nosioci vlasnitva i drugih stvarnih prava

(1) Svaka fizika i pravna osoba moe biti nosilac prava vlasnitva i drugih stvarnih prava. (2) Samo je jedna vrsta prava vlasnitva neovisno o nosiocu prava vlasnitva.

lan 4. Zabrana zloupotrebe prava

Zabranjeno je vrenje prava iz ovog zakona suprotno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena ili priznata.


Glava II PREDMET I SADRAJ STVARNIH PRAVA

lan 5. Stvari

(1) Stvari u smislu ovog zakona su materijalni dijelovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizike ili pravne osobe, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ogranienja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da budu objekt prava vlasnitva i drugih stvarnih prava.

(2) Stvari su u smislu ovog zakona i skup stvari i prava koja su zakonom izjednaena sa stvarima.

lan 6.

Predmet vlasnitva i drugih stvarnih prava

(1) Predmet prava vlasnitva je individualno odreena nepokretna (nekretnina) ili pokretna (pokretnina) stvar, osim onih koje nisu za to podobne ili zakonom nije drugaije odreeno.

(2) Nekretnine su estice zemljine povrine, zajedno sa svim onim to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drugaije odreeno.

(3) Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti sa jednog mjesta na drugo bez promjene njihove supstance (sutine).

(4) Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnim stvarima ako pripadaju nekretnini ili ih zakon izjednaava sa nekretninama.

(5) Zakonom odreene vrste prava ili netjelesne stvari mogu biti izjednaene sa stvarima i tad se ubrajaju u pokretne stvari, a u nepokretne samo ako su spojene sa vlasnitvom nepokretnih stvari, ili su njihov teret, ili su zakonom proglaene nepokretnim.

(6) U sumnji da li je neto pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna stvar. (7) ivotinje nisu stvari ali za njih vrijedi sve to i za stvari, ako nije to drugaije zakonom

odreeno.

lan 7. Opa i javna dobra

(1) Nisu sposobni biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji

po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizike ili pravne osobe pojedinano, nego su na upotrebi svih, kao to su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opa dobra).

(2) Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijenjene da slue svima pod jednakim uvjetima, kao to su: javni putevi, ulice, trgovi i sl. Na javna dobra se primjenjuju pravila koja vae za ope dobra, ako zakonom nije ta drugo odreeno.

(3) O opim i javnim dobrima vodi brigu i njima upravlja i za to odgovara odreeni subjekt javnog prava (Federacija, kanton, grad ili opina) to se odreuje posebnim zakonom.

(4) Posebnim zakonom se ureuje stjecanje svojstva opeg ili javnog dobra kao i prestanak tog svojstva, te nain upisa ovih dobara u zemljine knjige.


(5) Rudna bogatstva, vode, divlja, ribe i drugi slobodni dijelovi prirode postaju predmet vlasnitva i drugih stvarnih prava kada se zahvate ili odvoje od svoga leita ili stanita na osnovu dozvole ili koncesije nadlenog tijela.

(6) Nisu dio opeg ili javnog dobra ve su samostalne nekretnine one zgrade, graevine ili naprave koje su izgraene na opem ili javnom dobru ili ispod njih, a koje su od njega pravno odvojene koncesijom te su vlasnitvo nosioca koncesije dok koncesija traje.

lan 8.

Dobra od opeg interesa

(1) Stvari za koje je posebnim zakonom odreeno da su dobra od opeg interesa uivaju posebnu zatitu.

(2) Stvari od opeg interesa, a koje nisu istovremeno opa dobra, kao to su npr. graevinska zemljita, poljoprivredna zemljita, ume i umska zemljita, zatieni dijelovi prirode, biljni i ivotinjski svijet, stvari od kulturnog, historijskog i ekolokog znaaja, mogu biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava.

(3) Vlasnici i nosioci drugih stvarnih prava na dobrima od opeg interesa duni su vriti svoja prava u skladu sa nainom upotrebe i koritenja, propisanim posebnim zakonima.

(4) Posebnim zakonom se propisuje da li vlasnici dobara od opeg interesa imaju pravo na naknadu za ogranienja koja trpe i pod kojim uvjetima.

(5) Ako je vlasnik u pogledu neke svoje stvari podvrgnut ogranienjima radi zatite interesa i sigurnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu : Federacija) ,kantona ili jedinica lokalne samouprave, prirode, ljudskoga okolia ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od svih ostalih vlasnika takvih stvari, zahtijevaju teu rtvu, ili ga inae dovode u poloaj nalik na onaj u kojem bi bio da je izvrena eksproprijacija onda on ima pravo na naknadu kao za oduzimanje vlasnitva, a to e se urediti posebnim zakonom.

lan 9. Stvar i njezine pripadnosti

Nosilac prava vlasnitva ili drugog stvarnog prava na nekoj stvari, ima to pravo i na svim dijelovima stvari, na svemu to je s njom srazmjerno trajno spojeno (prirast), na neodvojenim plodovima kao i na pripacima, ako zakonom nije drugaije odreeno.

lan 10. Dijelovi stvari

(1) Dio stvari koji se ne moe od nje fiziki odvojiti bez unitenja ili bez oteenja same stvari (bitni dio), ne moe biti samostalni objekt prava vlasnitva ili drugih stvarnih prava, osim ako je zakonom drugaije odreeno.

(2) Dio stvari koji se moe fiziki odvojiti bez unitenja ili oteenja same stvari (nebitni dio) moe biti i predmet prava druge osobe.

(3) Posebno pravo na nebitnom dijelu stvari prestaje, ukoliko trea savjesna osoba pribavi pravo vlasnitva na cijeloj stvari.

(4) Savjesnom osobom smatra se osoba koja u trenutku sticanja prava vlasnitva nije znala niti je mogla znati da na dijelu stvari postoji pravo vlasnitva ili drugo stvarno pravo. Smatra se


da je sticalac znao da odreeno pravo postoji ukoliko je to pravo bilo upisano u odgovarajui javni registar.

(5) Stvar se moe, bez obzira na fiziku djeljivost, pravno dijeliti na dijelove kojima je veliina raunski odreena njihovim srazmjerom prema cijeloj stvari (idealni dijelovi), ako nije neto drugo odreeno.

(6) Odvajanjem dijela stvari ne prestaju prava koja su na njoj postojala, osim ako zakon ne odreuje drugaije.

lan 11. Pripadak stvari

(1) Pripadak (pertinencija) je pokretna stvar koju je vlasnik namijenio da kao sporedna stvar trajno slui namjeni glavne stvari, a koja stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da omoguava ispunjenje te namjene.

(2) Pripadak slijedi pravnu sudbinu glavne stvari, ako nije drugaije odreeno. (3) Privremeni prestanak sluenja pripatka namjeni glavne stvari ne oduzima pripatku to

svojstvo. (4) Maine ili slini ureaji namijenjeni proizvodnoj, poljoprivrednoj ili drugoj djelatnosti kojoj

je trajno namijenjena sama nekretnina kao glavna stvar a nisu u nju ugraene, smatraju se pripatkom ako trajno slue namjeni glavne stvari, pod uvjetom da na tim stvarima ne postoje prava treih osoba koje su upisane u odgovarajui javni registar.

lan 12. Plodovi

(1) Plodovi su stvari koje jedna stvar daje prirodno ili posredstvom neijega rada, kao i sve drugo to ona daje s obzirom na svoju namjenu.

(2) Plodovi su i prinosi koje jedna stvar ili pravo daje periodino i bez unitenja njene sutine (prirodni plodovi) kao i prinosi koje stvar ili pravo daje na osnovu nekog pravnog odnosa (civilni plodovi).

(3) Plodovi pripadaju onome kome pripada stvar ili pravo koje ih donosi, ako zakonom ili pravnim poslom nije drugaije odreeno.

(4) Ko je duan predati plodove stvari ili prava moe zahtijevati naknadu trokova, koje je imao radi dobijanja plodova, ako bi takve trokove imao i dobar domain. Visina naknade ne moe premaiti vrijednost plodova koje je duan predati.

lan 13.

Plodovi ivotinje

(1) Plodovi ivotinje i sve koristi od nje pripadaju njezinom vlasniku. (2) Onaj ija je ivotinja oplodila tuu ivotinju nema pravo na plod, ni na nagradu, osim ako je

neto drugo odreeno zakonom ili uobiajeno.

lan 14. Posebno o nekretninama

(1) Trava, drvee i plodovi sastavni su dijelovi zemljita, dok se od njega ne odvoje.


(2) Nisu dijelovi zemljita one zgrade i druge graevine, koje su trajno povezane s tim zemljitem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojem nosiocu daje ovlatenje da na tom tuem zemljitu ima takvu zgradu ili drugu graevinu u svome vlasnitvu (pravo graenja).

(3) Strojevi i slini ureaji koji su tjelesno povezani sa nekretninom ili koji bi se smatrali njenim nebitnim dijelom, ne smatraju se takvim ve samostalnim stvarima ako je u odgovarajuem javnom registru upisano da su objekti prava tree osobe.

(4) Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se pripadnou te nekretnine.

Glava III PRAVO STRANIH OSOBA

lan 15.

Sticanje vlasnitva stranih osoba

(1) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i na strane fizike i pravne osobe, osim ako je zakonom ili meunarodnim ugovorom drugaije odreeno.

(2) Strane osobe stiu pravo vlasnitva na nekretnini u Federaciji pod uvjetom reciprociteta, izuzev kada se pravo stie naslijeivanjem ako zakonom ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. Pretpostavlja se da postoji reciprocitet. Listu zemalja s kojima ne postoji reciprocitet objavljuje Federalno ministarstvo pravde, uz prethodno pribavljeno miljenje Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, svake godine najkasnije do 31. januara.

(3) Strane osobe koje nemaju dravljanstvo Bosne i Hercegovine ne smatraju se stranim osobama prema ovom zakonu ako su roeni u Bosni i Hercegovini ili su njihovi potomci.

lan 16.

Ogranienja sticanja vlasnitva

(1) Strana osoba ne moe biti vlasnik nekretnine na podruju, koje je radi zatite interesa i sigurnosti Federacije, zakonom proglaeno podrujem na kojem strane osobe ne mogu imati pravo vlasnitva.

(2) Ako je strana osoba stekla pravo vlasnitva na nekretnini prije nego to je podruje na kojemu nekretnina lei proglaeno podrujem iz stava 1. ovog lana, prestaje pravo vlasnitva na toj nekretnini, a strana osoba ima pravo na naknadu prema propisima o eksproprijaciji.

Dio drugi PRAVO VLASNITVA

Glava I O VLASNITVU

lan 17.

Sadraj prava vlasnitva (1) Vlasnitvo je stvarno pravo, koje vlasniku daje ovlatenje da slobodno i po


svojoj volji stvar posjeduje, koristi i da s njome raspolae, a svakoga od toga prava iskljui u granicama odreenim zakonom.

(2) Svako je duan da se uzdrava od povrede prava vlasnitva druge osobe. lan 18.

Ope ogranienje

(1) Vlasnik je duan u vrenju svog prava postupati obzirno prema opim i tuim interesima. (2) Vlasnik je duan trpiti zahvat u svoju stvar ukoliko je zahvat potreban radi otklanjanja tete

koja nekome neposredno prijeti, a koja je nesrazmjerno vea od one tete koja za vlasnika proizlazi iz zahvata.

(3) Vlasnik nekretnine je duan trpiti zahvate u svoju stvar poduzete na tolikoj visini ili dubini koje iskljuuju opravdanje vlasnika da zabrani te zahvate.

lan 19.

Posebna ogranienja

Vlasnik stvari ne smije izvravati svoje pravo vlasnitva preko granica koje su svim vlasnicima takvih stvari postavljene na osnovu ovog ili posebnog zakona radi zatite interesa i sigurnosti drave, prirode, ljudske sredine i zdravlja ljudi.

lan 20. Ogranienja prava vlasnitva na temelju zakona

Pravo vlasnitva moe u javnom interesu biti oduzeto ili ogranieno uz naknadu, u skladu sa zakonom.

lan 21. Ogranienja prava vlasnitva na osnovu pravnog posla

(1) Vlasnik moe u svaku svrhu koja nije zabranjena svoje pravo ograniiti ili opteretiti. (2) Ako vlasnik pravnim poslom odredi zabranu otuenja ili optereenja nekretnine ta zabrana

djeluje prema treima samo ako je upisana u zemljinu knjigu. (3) Ogranienje prava vlasnitva na pokretninama radi osiguranja trabine djelovat e prema

treoj osobi ako je to ogranienje upisano u odgovarajui javni registar ili ako je trea osoba za njega znala.

lan 22.

Posebno o vlasnitvu osoba javnog prava

(1) Pravne osobe javnog prava (opina, grad, kanton, entitet, drava, javno preduzee, ustanove i dr.) koje su nosioci prava vlasnitva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak poloaj kao i drugi vlasnici.

(2) Nekretninama u vlasnitvu osoba javnog prava raspolae, upravlja i koristi ih tijelo koje je za to nadleno na osnovu zakona.


lan 23. Sticanje vlasnitva

(1) Pravo vlasnitva stie se na osnovu pravnog posla, zakona, odluke suda ili drugog nadlenog organa i nasljeivanjem, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom.

(2) Pravnim poslom sticalac prava vlasnitva ne moe stei to pravo u veem obimu od onog kojeg je imala osoba od koje je to pravo steeno, osim kad sticanje vlasnitva u dobroj vjeri uiva zatitu.

(3) Pravo vlasnitva na osnovu zakona stie se ispunjenjem zakonom predvienih pretpostavki. Ako nije ta drugo zakonom odreeno, sticanjem vlasnitva na osnovu zakona prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je sticalac znao da postoje ili je to morao znati.

(4) Odlukom suda ili drugoga tijela stie se vlasnitvo u sluajevima odreenim zakonom, a na nain i pod pretpostavama odreenim zakonom. Sticanjem prava vlasnitva odlukom suda ili drugoga tijela ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je to odreeno tom odlukom ili zakonom, te onih koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati.

(5) Nasljednik stie vlasnitvo nasljeenih stvari u trenutku smrti ostavioca, ako zakonom nije drugaije odreeno. Sticanjem prava vlasnitva nasljeivanjem ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koja je to odreeno zakonom ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. Sve to je odreeno za nasljeivanje, vrijedi na odgovarajui nain i za svako sveope sljednitvo (univerzalnu sukcesiju).

lan 24.

Sticanje prava vlasnitva na osnovu zakona

Po samom zakonu pravo vlasnitva stie se stvaranjem nove stvari, spajanjem, mijeanjem, odvajanjem plodova, sticanjem od nevlasnika, okupacijom, dosjelou i u drugim sluajevima odreenim zakonom.

Glava II SUVLASNITVO I ZAJEDNIKO VLASNITVO

1. Suvlasnitvo

lan 25. Pojam

(1) Suvlasnitvo postoji kada dvije ili vie osoba imaju pravo vlasnitva na istoj stvari svaki prema svom udjelu srazmjerno cjelini (idealni dio).

(2) Ako suvlasniki dijelovi nisu odreeni pretpostavlja se da su jednaki.


lan 26. Idealni dio stvari

(1) Suvlasnik je vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovom suvlasnikom dijelu, pa u odnosu na taj dio ima sva ovlatenja koja pripadaju vlasniku, ako ih, s obzirom na prirodu idealnog dijela, moe izvravati.

(2) Idealni dio stvari se u pravnom prometu smatra samostalnom stvari.

lan 27. Koritenje i raspolaganje stvari

(1) Suvlasnik ima pravo da stvar posjeduje i da se njome koristi srazmjerno svom idealnom dijelu, ne povreujui prava ostalih suvlasnika. Suvlasnik moe raspolagati svojim dijelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika.

(2) Kad suvlasnik nekretnine prodaje svoj dio, ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

(3) Suvlasnik koji ima namjeru prodati svoj suvlasniki dio duan je putem preporuene poiljke po pravilima parninog postupka o dostavi ili putem notara obavijestiti druge suvlasnike o tome navodei tane zemljinoknjine i katastarske podatke nekretnine, cijenu i ostale uvjete prodaje.

(4) Ako ponueni suvlasnici ne obavijeste ponudioca na isti nain na koji je uinjena ponuda u roku od 30 dana od dana prijema ponude o prihvatu ponude, suvlasnik moe prodati svoj dio drugoj osobi, ali ne po nioj cijeni ili povoljnijim uvjetima.

(5) Ako suvlasnik ne izvri prodaju svog suvlasnikog dijela u roku od est mjeseci po isteku roka za prihvatanje ponude, duan je u sluaju ponovne prodaje da postupi po odredbama stava 3. ovog lana.

(6) Ako suvlasnik ne uini ponudu ostalim suvlasnicima u skladu sa odredbama st. 3. i 5. ovog lana, odnosno ako nakon uinjene ponude proda treoj osobi svoj suvlasniki dio pod povoljnijim uvjetima, suvlasnici koji imaju pravo pree kupovine mogu sudskim putem zahtijevati da se ugovor poniti i da se njima pod istim uvjetima prenese vlasnitvo na predmetnom suvlasnikom dijelu.

(7) Tuba iz stava 6. ovog lana moe se podnijeti u roku od 30 dana od dana kada je nosilac prava pree kupovine saznao za prodaju i uvjete prodaje, a najkasnije u roku od jedne godine od dana zakljuenja ugovora.

(8) Pravo pree kupovine suvlasnika je iskljueno ako se radi o nekretnini koja je po kulturi u katastru odnosno zemljinim knjigama oznaena kao pristupni ili prilazni put.

lan 28.

Suposjed stvari

(1) Svaki suvlasnik ima pravo na suposjed stvari.


(2) Suvlasnici mogu odluiti da e meusobno podijeliti posjed stvari i izvravanje svih ili nekih suvlasnikih ovlatenja. Ova odluka, kao i njen opoziv ili izmjena, spada u poslove redovnog upravljanja.

lan 29.

Izvravanje prava vlasnitva na cijeloj stvari

(1) Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i trokovi i tereti, dijele se meu suvlasnicima srazmjerno veliini njihovih suvlasnikih dijelova, ako se drugaije ne sporazumiju.

(2) Suvlasnik ima pravo u svako doba zahtijevati da se poloe rauni i da se podijele sve koristi od cijele stvari.

(3) Suvlasnik nekretnine ima pravo u svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasnikoga dijela nekretnine osnuje vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela (etano vlasnitvo / vlasnitvo na posebnom dijelu nekretnine), ako su ispunjene pretpostavke pod kojima se ono moe osnovati.

lan 30.

Pravo na upravljanje

(1) Suvlasnik ima pravo da uestvuje u odluivanju o svim pitanjima koja se tiu stvari koja je u suvlasnitvu zajedno sa ostalim suvlasnicima.

(2) Ako neki suvlasnik preduzme posao na stvari koja je u suvlasnitvu bez saglasnosti ostalih suvlasnika, primjenjivat e se pravila o poslovodstvu bez naloga.

lan 31. Poslovi redovnog upravljanja

(1) Za preduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika iji dijelovi ine vie od jedne polovine.

(2) Ako se ne postigne potrebna saglasnost, a preduzimanje posla je neophodno za redovno odravanje stvari, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odlui sud u vanparninom postupku.

lan 32. Poslovi vanrednog upravljanja

(1) Za preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja (promjena namjene stvari, izdavanje stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, zasnivanje slunosti, vee popravke ili prepravke stvari koje nisu nune za odravanje, i sl.) potrebna je saglasnost svih suvlasnika.

(2) Ako postoji sumnja, smatra se da posao prelazi okvire redovnog upravljanja. (3) Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika, a za preduzimanje posla postoje naroito

opravdani razlozi, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odlui sud.

lan 33. Prava suvlasnika na osiguranje

Suvlasnik protiv ije je volje veina odluila da se neki posao preduzme, ili je to odluio sud, ima pravo da zahtijeva osiguranje za buduu tetu. Suvlasnik koji je obavezan dati osiguranje svoju obavezu ispunjava davanjem zaloga ili jamstvom.


a) Upravnik

lan 34.

Prenos prava upravljanja

(1) Suvlasnici mogu saglasno povjeriti upravljanje sa stvari odreenoj osobi kao upravniku, koja e djelovati kao njihov punomonik. Za upravnika moe biti izabran jedan ili nekoliko suvlasnika, a upravljanje moe biti povjereno i drugoj poslovno sposobnoj fizikoj ili pravnoj osobi.

(2) Za suvlasnika koji posjeduje stvar u suvlasnitvu ili neki njen samostalni dio na osnovu odluke suvlasnika kojom su meusobno podijelili posjed stvari i izvravanje suvlasnikih ovlatenja, smatra se da mu je povjereno redovno upravljanje stvari odnosno samostalnog dijela stvari, ako sporazumom izmeu suvlasnika nije drugaije odreeno.

(3) Ako se suvlasnici ne mogu dogovoriti o postavljanju i ovlatenjima upravnika, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odlui sud u vanparninom postupku.

lan 35. Pravni poloaj upravnika

(1) Upravnik je nalogoprimac suvlasnika, pa se, ukoliko suvlasnici ne odrede drugaije, u odnosu na njegova prava, dunosti i prestanak njegovih ovlatenja primjenjuju odgovarajua pravila o nalogu, s tim to: 1) suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova mogu dati otkaz upravniku, uz

otkazni rok od tri mjeseca; 2) suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova, mogu upravnika smijeniti u

svako doba ako za to postoji vaan razlog. Ako upravnik grubo zanemaruje svoje dunosti, sud e ga smijeniti na zahtjev bilo kojeg suvlasnika i odrediti drugog upravnika.

(2) Upravnik je ovlaten dati otkaz uz otkazni rok od tri mjeseca. (3) Kad upravniku prestane ovlatenje odlukom suvlasnika koji za takvu odluku nisu imali

saglasnost svih suvlasnika, ti suvlasnici su duni da preduzmu neophodne mjere da se, do donoenja odluke o daljem upravljanju, sa stvari upravlja s panjom dobrog domaina, za ta odgovaraju ostalim suvlasnicima.

b) Zatita suvlasnitva

lan 36.

Zahtjevi suvlasnika

(1) Svaki suvlasnik ima pravo da postavlja drugim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasnitva.

(2) Suvlasnik ima pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje moe staviti vlasnik stvari, ali predaju cijele stvari u posjed moe zahtijevati od treega prema pravilima o nedjeljivim obavezama.


c) Razvrgnue suvlasnitva

lan 37.

Potpuno ili djelomino razvrgnue

(1) Suvlasnik ima pravo zahtijevati potpuno ili djelomino razvrgnue suvlasnitva, ako je mogue i doputeno, a to pravo ne zastarijeva.

(2) Pravni posao kojim se suvlasnik unaprijed trajno odrie prava na razvrgnue suvlasnitva je nitav. Suvlasnici mogu jednoglasno odluiti da se u roku, koji ne moe biti dui od 3 (tri) godine, ne moe traiti razvrgavanje suvlasnitva.

(3) Suvlasnici sporazumno odreuju nain diobe u granicama moguega i doputenoga (dobrovoljno razvrgavanje).

lan 38.

Sudsko razvrgnue

(1) U sluaju kada suvlasnici ne mogu postii sporazum o nainu razvrgnua suvlasnitva o tome e odluiti sud u vanparninom postupku, na zahtjev bilo kojeg suvlasnika (sudsko razvrgnue).

(2) Ako je dioba stvari nemogua ili je mogua samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, sud e odluiti da se dioba izvri prodajom stvari na javnoj drabi ili na drugi prikladan nain, a dobiveni iznos podijeliti srazmjerno suvlasnikim dijelovima (civilna dioba).

(3) Ako ne uspije ni dioba prodajom stvari, sud moe stvar dosuditi u vlasnitvo jednom ili vie suvlasnika, uzimajui u obzir veliinu njihovih suvlasnikih dijelova, njihove potrebe i druge okolnosti, uz obavezu isplate naknade trine vrijednosti ostalim suvlasnicima, srazmjerno njihovim dijelovima.

(4) Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari ostali suvlasnici jame za pravne i fizike nedostatke stvari do visine vrijednosti svojih suvlasnikih dijelova prema pravilima obligacionog prava.

lan 39.

Razvrgnue suvlasnitva na nekoliko stvari

(1) U postupku razvrgnua suvlasnike zajednice, sud moe na zahtjev svakoga suvlasnika odluiti da, umjesto dijela u svakoj pojedinoj stvari, svakom od njih pripadne odreena stvar ili skupina stvari, srazmjerno suvlasnikim dijelovima, uzimajui u obzir njihove potrebe.

(2) Ako stvari koje diobom pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegova suvlasnikoga dijela, taj suvlasnik duan je platiti razliku ostalim suvlasnicima, prema pravilima o civilnoj diobi.

lan 40.

Razvrgnue uspostavom etanog vlasnitva

Suvlasnici mogu saglasno odluiti da e umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnika prava ograniiti tako to e s odreenim idealnim dijelom povezati vlasnitvo posebnoga dijela suvlasnike nekretnine (uspostaviti etano vlasnitvo), ako je takva dioba mogua.


lan 41. Trokovi razvrgnua

Trokove razvrgnua snose suvlasnici srazmjerno svojim suvlasnikim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum odreuju drugaije.

lan 42. Tua prava

(1) Razvrgnue ne moe biti na tetu prava treih osoba. (2) Sva zalona prava, slunosti i druga stvarna prava koja su i prije razvrgnua teretila

nepodijeljenu stvar mogu se izvravati kao i do diobe.

2. Zajedniko vlasnitvo

lan 43.

Neodreenost udjela u vlasnitvu

(1) Zajedniko vlasnitvo je vlasnitvo dvije ili vie osoba (zajedniari) na istoj stvari iji udjeli nisu odreeni, ali su odredivi.

(2) Kad je stvar u zajednikom vlasnitvu, nema uticaja injenica da je u zemljinim knjigama ili u drugim javnim registrima ta stvar upisana kao vlasnitvo samo nekog od zajedniara, osim prema treim osobama ije se povjerenje u prometu titi.

(3) U sumnji da li je stvar u suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu, smatra se da postoji suvlasnitvo.

lan 44.

Udio zajedniara

(1) Zajedniar moe svoj udio u zajednikom vlasnitvu pravnim poslom prenijeti u cijelini ili djelomino samo na drugog zajedniara.

(2) Udio koji zajedniar ima u zajednikom vlasnitvu prelazi na njegove nasljednike. (3) Zajedniar odgovara za dugove do visine svog udjela u zajednikom vlasnitvu.

lan 45. Izvravanje zajednikog vlasnitva

(1) Zajedniar je ovlaten da izvrava sva vlasnika prava na zajednikoj stvari samo zajedno sa svim ostalim zajedniarima, ako neto drugo nije odreeno ovim ili drugim zakonom ili sporazumom zajedniara.

(2) Plodovi i druge koristi od zajednike stvari jednako pripadaju svim zajedniarima. (3) Trokove i terete koji se odnose na zajedniku stvar snose zajedniari solidarno. (4) Svaki je zajedniar ovlaten da trai da se zajedniko pravo vlasnitva na nekretnini upie u

zemljine knjige.


lan 46. Upravljanje zajednikom stvari

(1) Zajedniar ima pravo da uestvuje u odluivanju o svemu to se tie stvari koja je u zajednikom vlasnitvu (upravljanje sa stvari) zajedno s ostalim zajedniarima.

(2) Zajedniari zajednikom stvari upravljaju zajedniki, donosei sve odluke sporazumno, ako odluivanje nije povjereno upravitelju.

lan 47. Raspolaganja zajednikom stvari

(1) Zajednikom stvari zajedniari raspolau zajedniki. Pojedini zajedniar moe raspolagati sa stvari samo na osnovu ovlatenja, koju su mu za to dali svi ostali zajedniari.

(2) Izuzetno, radi zatite povjerenja u pravnom prometu, trea osoba moe, na osnovu pravnoga posla, koji nije sklopljen sa svim zajedniarima, stei pravo vlasnitva i to: 1. na pokretnoj stvari - ako je stvar pribavila na osnovu naplatnog pravnog posla, i ako je

postupala u dobroj vjeri, 2. na nekretninima - ako vlasnitvo nije bilo upisano u zemljinim knjigama kao zajedniko i

ako je postupala u dobroj vjeri. (3) Odredbe stava 2. ovoga lana na odgovarajui se nain primjenjuju i na sticanje drugih

stvarnih prava na zajednikoj stvari.

lan 48. Zatita

(1) Zajedniar ima pravo da postavlja ostalim zajedniarima one zahtjeve koji proizilaze i iz njegova zajednikoga vlasnitva.

(2) Zajedniar ima pravo da postavlja protiv svakoga one zahtjeve u vezi sa zajednikom stvari koje moe postaviti vlasnik stvari, s tim da predaju cijele stvari u posjed moe zahtijevati od tree osobe samo prema obaveznopravnim pravilima o nedjeljivim obavezama.

lan 49.

Pravo na diobu

(1) Zajedniar je ovlaten zahtijevati da se zajedniko vlasnitvo podijeli na nain da se odredi suvlasniki dio koji mu pripada na ime njegova udjela u zajednikom vlasnitvu, ako to nije protivno zakonu. Ovo pravo ne zastarijeva.

(2) Odreivanjem suvlasnikog dijela zajedniari postaju suvlasnici. Ukoliko je vie zajedniara, a samo jedan zajedniar zatrai odreivanje suvlasnikog dijela on postaje suvlasnik s ostalim zajedniarima, koji u preostalom dijelu ostaju zajedniki vlasnici.

(3) Veliina suvlasnikoga dijela koji e diobom pripasti dotadanjem zajedniaru odreuje se sporazumom svih zajedniara. U nedostatku sporazuma smatrat e se da su udjeli zajedniara jednaki. Zajedniar koji smatra da je njegov udio vei moe zahtijevati da sud utvrdi veliinu njegovog udjela.

(4) Sud odluuje o veliini suvlasnikoga dijela prema mjerilima koja za odreivanje veliine udjela zakon postavlja za odreeni sluaj zajednikoga vlasnitva.


(5) Kad zakon zabranjuje diobu zajednike stvari, ta se zabrana odnosi iskljuivo na fiziku diobu stvari, ako izriito nije postavljena zabrana i za diobu odreivanjem suvlasnikih dijelova, ili za druge naine diobe.

lan 50.

Pravo treih osoba na diobu

Osobe koje imaju pravo zahtijevati da se zajedniko vlasnitvo podijeli odreivanjem suvlasnikog dijela odreenog zajedniara na ime njegovog dijela u zajednikom vlasnitvu su:

1) vjerovnici u odnosu na dijelove njihovih dunika,

2) nasljednici u odnosu na ostavioev dio, 3) svaka osoba u odnosu na bilo kojega zajedniara ko za to ima pravni interes.

lan 51. Shodna primjena pravila o suvlasnitvu

Na zajedniko vlasnitvo shodno se primjenjuju odredbe o suvlasnitu ako ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno, niti drugo proizlazi iz prirode zajednikog vlasnitva.

Glava III PRAVO VLASNITVA NA NEKRETNINAMA

1. Sticanje prava vlasnitva na nekretninama

lan 52.

Pravni osnovi sticanja

(1) Sticalac prava vlasnitva na nekretnini na osnovu zakona, nasljeivanja, pravosnane odluke suda ili konane odluke drugog nadlenog organa, ovlaten je zahtijevati upis steenoga prava vlasnitva u zemljine knjige.

(2) Pravo vlasnitva steeno na osnovu nasljeivanja, zakona, odlukom suda ili drugog nadlenog organa ne moe se suprotstaviti pravu tree savjesne osobe koja je postupajui sa povjerenjem u zemljine knjige podnijela zahtjev za upis svoga prava prije nego je osoba koja je stekla pravo vlasnitva na osnovu nasljeivanja, zakona odluke suda ili drugog nadlenog organa zatraila upis svog prava.

a) Sticanje na osnovu pravnog posla

lan 53.

Sticanje uknjibom

(1) Pravo vlasnitva na nekretninama na osnovu pravnog posla stie se uknjibom u zemljinu knjigu ako zakonom nije drugaije odreeno.

(2) Pravni posao iz stava 1. ovog lana zakljuuje se u obliku notarski obraene isprave.


(3) Vlasnitvo se prenosi na osnovu valjano oitovane volje zemljinoknjinog vlasnika usmjerena na to da njegovo vlasnitvo pree na sticaoca (clausula intabulandi). Ova izjava volje moe biti data u pravnom poslu koji je upravljen na prijenos vlasnitva ali moe biti data i u posebnoj ispravi, u kojem sluaju ta isprava mora biti notarski obraena.

(4) Provedena uknjiba djeluje od trenutka kad je sudu bio podnesen zahtjev za uknjibu.

lan 54. Sticanje predbiljebom

(1) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje pravila zemljinoknjinog prava zahtijevaju za uknjibu prava vlasnitva, moe se traiti predbiljeba sticanja prava vlasnitva.

(2) Predbiljebom e vlasnitvo biti steeno pod uvjetom naknadnog opravdanja predbiljebe. Opravdanjem se predbiljeba pretvara u uknjibu, s uinkom od asa kad je prijedlog za predbiljebu bio podnesen.

(3) Predbiljeba izvrena zbog toga to isprave ne sadre sve elemente za upis prava ili kada je prijenos vlasnitva uvjetovan ispunjenjem odreenih pretpostavki, opravdana je naknadnim podnoenjem potpunog zahtjeva za upis prijenosa vlasnitva na sticaoca ili ispunjenjem drugih propisanih pretpostavki u odreenom roku.

(4) Ako je predbiljeba zahtijevana zbog nedostatka clausule intabulandi predbiljeba se smatra opravdanom podnoenjem clausule intabulandi.

lan 55.

Zatita povjerenja u zemljine knjige (1) Smatra se da zemljina knjiga istinito i potpuno odrava injenino i pravno stanje

nekretnine, pa ko je u dobroj vjeri postupio s povjerenjem u zemljine knjige, ne znajui da ono to je u njih upisano potpuno ili da je razliito od izvanknjinog stanja, uiva u pogledu toga sticanja zatitu prema odredbama zakona. U pogledu injeninog stanje nekretnine smatra se da je zemljina knjiga istinita i potpuna ukoliko je zemljina knjiga uspostavljena na osnovu podataka novog premjera.

(2) Sticalac je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja pravnog posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuivaocu.

(3) Nedostatak dobre vjere ne moe se predbaciti nikome samo iz razloga to nije istraivao izvanknjino stanje.

lan 56.

Djelovanje povjerenja u istinitost i potpunost

(1) Sticalac upisom stie nekretninu kao da je stie od njezina vlasnika, ako istu, postupajui s povjerenjem u zemljinu knjigu, stekne u dobroj vjeri od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine iako to nije bila.

(2) Sticalac koji je, postupajui s povjerenjem u zemljine knjige, u dobroj vjeri stekao pravo vlasnitva nekretnine, stekao je tu nekretninu kao da na njoj ne postoje tua prava, tereti ni ogranienja koja u tom trenutku nisu bila upisana, niti je iz zemljinih knjiga bilo vidljivo da je zatraen njihov upis, osim ako zakonom nije drugaije odreeno.


(3) Brisovna se tuba moe podii u rokovima u kojima se moe ostvarivati osporavanje pravnog osnova upisa, ali se ne moe podii ukoliko je savjesna trea osoba pouzdavajui se u zemljinu knjigu upisala svoje pravo.

lan 57.

Viestruko ugovaranje otuenja

(1) U sluaju da je vie osoba zakljuilo sa vlasnikom pravne poslove radi sticanja vlasnitva iste nekretnine, vlasnitvo e stei ona osoba, koja je kao savjesna prvo podnijela zahtjev za upis u zemljinu knjigu, ako su ispunjene i ostale pretpostavke za sticanje vlasnitva. Savjesnost mora postojati u trenutku podnoenja zahtjeva za upis.

(2) Ukoliko je jedna od vie osoba, koje su s vlasnikom zakljuile pravni posao radi sticanja vlasnitva iste nekretnine podnijela zahtjev za upis u zemljinu knjigu, odnosno ishodila upis u svoju korist, a pri tome bilo nesavjesna, savjesna osoba ima pravo u roku od tri godine od izvrenog upisa podnijeti tubu kojom trai brisanje neispravnog upisa i uknjibu prava vlasnitva u svoju korist, kao i izvriti zabiljebu spora u svoju korist. Ovo se pravo ne moe vriti protiv tree savjesne osobe koja je, pouzdavajui se u zemljinu knjigu, stekla neko pravo.

b) Sticanje na osnovu zakona

lan 58.

Sticanje dosjelou

(1) Samostalni posjednik stie dosjelou pravo vlasnitva na nekretnini, ako mu je posjed zakonit i savjestan, a nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja, protekom deset godina neprekidnoga posjedovanja.

(2) Samostalni posjednik nekretnine, iji je posjed savjestan, stie dosjelou vlasnitvo na nekretnini protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja.

(3) Vrijeme potrebno za dosjelost poinje tei onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a zavrava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

(4) U vrijeme posjeda uraunava se i vrijeme, za koje su prethodnici sadanjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti i savjesni samostalni posjednici, odnosno kao savjesni samostalni posjednici.

(5) Uraunavanje vremena je mogue i ukoliko su posjednici razliitog kvaliteta, pri emu se vrijeme za koje su posjedovali prethodnici sadanjeg posjednika preraunava u vrijeme potrebno za dosjelost.

(6) Smatra se da je nasljednik savjesni posjednik od trenutka otvaranja nasljedstva i u sluaju kad je ostavilac bio nesavjestan posjednik, ako se ne dokae da je znao ili morao znati da mu ne pripada pravo na posjed.

(7) Na prekid odnosno zastoj proteka vremena dosjelosti na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju proteka rokova za zastaru potraivanja.


lan 59. Graenje na tuem zemljitu

(1) Zgrada koju neko sagradi na tuem zemljitu pripada vlasniku zemljita. (2) Vlasnik zemljita ima pravo zahtijevati da mu se preda u posjed njegovo zemljite sa

zgradom, a graditelj e moi od vlasnika traiti naknadu, po pravilima obligacionoga prava. (3) Vlasnik zemljita moe zahtijevati da nesavjesan graditelj uspostavi prijanje stanje ili da

otkupi zauzeto zemljite po trinoj cijeni; u jednom i drugom sluaju vlasnik zemljita ima pravo na naknadu tete po opim pravilima obaveznog prava.

(4) Ako je vlasnik zemljita znao za graenje, a nije se bez odgode usprotivio daljnjoj gradnji, savjesnom graditelju pripada zgrada sa zemljitem koje je potrebno za njenu redovnu upotrebu, a prijanji vlasnik zemljita ima pravo zahtijevati samo naknadu u visini trine vrijednosti zemljita, koja se odreuje prema stanju zemljita prije graenja, a prema cijenama u vrijeme donoenja odluke suda.

(5) Ako graditelj nije bio savjestan, zgrada pripada vlasniku zemljita i kada se nije bez odgode usprotivio gradnji iako je znao za graenje, ali tada vlasnik zemljita nema pravo zahtijevati uspostavu prijanjeg stanja.

lan 60.

Gradnja tuim materijalom

(1) Ako vlasnik zemljita izgradi na njemu zgradu tuim materijalom, odnosno ako on ili neko drugi ugradi u nekretninu tuu stvar, koja se ne moe odvojiti bez nesrazmjerno velikih trokova, vlasnitvo nekretnine se protee i na ugraenu stvar.

(2) Prava na naknadu vlasnika materijala iz stava 1. ovog lana ureuju se po pravilima obligacionog prava.

lan 61.

Dogradnja, nadziivanje, preureenje i ulaganje (1) Dogradnjom, nadziivanjem ili preureenjem zgrada, odnosno prostorija u suvlasnikim,

zajednikim ili tuim zgradama, kao i njihovom pregradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih na moe se stei vlasnitvo, ako vlasnik (suvlasnici, zajedniari) dograene, nadzidane odnosno pregraene nekretnine nije drugaije odredio.

(2) Osoba koja je dogradila, nadzidala ili preuredila zgradu, odnosno prostoriju iz stava 1. ovog

lana, ili je ulagala ili neto ugradila u takvu zgradu ili prostoriju ima pravo na naknadu po pravilima obligacionog prava.

lan 62. Prekoraenje mee graenjem

(1) Ako je graenjem zgrade prekoraena mea, savjesni graditelj stie pravo vlasnitva na zahvaenom zemljitu uz obavezu isplate trine vrijednosti zemljita.

(2) Ako je graditelj bio nesavjestan ili ako se vlasnik zahvaenog zemljita bez odgode usprotivio gradnji, vlasnik zemljita moe zahtijevati uspostavu prijanjeg stanja i naknadu tete ili ustupiti zemljite graditelju uz isplatu trine vrijednosti.


lan 63. Graenje na tuem pravu graenja

Kad je graeno na tuem zemljitu optereenom pravom graenja, nosiocu tog prava pripadaju prava i obaveze vlasnika zemljita iz lana 59. (graenje na tuem zemljitu) i lana 62. (prekoraenje mee graenjem) ovog zakona.

lan 64. Sijanje i saenje

Biljke koje puste korijenje u zemljitu vlasnitvo su vlasnika tog zemljita, nezavisno o tome ko je bio vlasnik sjemena ili sadnice.

lan 65. Prirataj zemljita

(1) Nastane li otok u sredini vodotoka koji nije ope dobro, tada otok pravno prirasta zemljitima koja lee du tog otoka na obje obale po duini zemljita, u irinu do polovice vodotoka, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.

(2) Ako je otok koji nije ope dobro nastao na jednoj polovici vodotoka, u cjelini prirasta zemljitu na blioj obali.

(3) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se ako otok nastane presuivanjem vode, diobom vode na vie rukavaca ili ako zemljita budu poplavljena.

(4) Otrgne li vodotok komad zemljita i pripoji ga drugom zemljitu, vlasnik otrgnutog komada zemljita ima pravo u roku od godine dana vratiti taj komad zemljita. Ako nakon isteka roka od godine dana otrgnuti komad zemljita nije vraen, isti postaje sastavni dio zemljita kojem je pripojen.

(5) Zemlja koju vodotok taloi na neko zemljite prirataj je toga zemljita. (6) O tome ko je stekao pravo vlasnitva u sluajevima predvienim u odredbama l.60. do 65. ovog zakona odluuje sud.

2. Ogranienje prava vlasnitva na nekretninama

lan 66.

Ope odredbe

(1) Vlasnik nekretnine ima pri izvravanju svojih ovlasti iz prava vlasnitva obavezu postupiti obzirno prema osobi, koja je vlasnik neke druge nekretnine, a koja pri tome u njegovu interesu trpi, proputa ili ini u pogledu svoje nekretnine ono to je odreeno zakonom (susjedska prava).

(2) Svoje pravo vlasnici drugih nekretnina mogu ostvarivati u postupku pred sudom, ako nije predvien drugi put zatite. Neko trpljenje, proputanje ili injenje, koje je predvieno zakonom, jednako kao i vlasnik ovlaten je zahtijevati i onaj, koji nekretninu posjeduje na osnovu prava izvedenog iz prava vlasnika.

(3) Susjedska prava doputeno je izvravati samo u mjeri i na nain da se time to manje ograniava, optereuje ili na drugi nain uznemirava onoga, koji treba neto trpjeti, propustiti ili initi.


(4) Trpljenje, proputanje i injenje, koje se moe zahtijevati od vlasnika neke nekretnine, moe se umjesto od njega zahtijevati od onoga, koji nekretninu posjeduje na osnovu prava izvedenoga iz prava vlasnika.

(5) Ono to je odreeno za susjedska prava vlasnika nekretnina vrijedi na odgovarajui nain i za vlasnike ostalih nekretnina, ukljuujui i suvlasnike, na ijim je suvlasnikim dijelovima uspostavljeno vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine, ako nije suprotno zakonu ili naravi nekretnina.

lan 67. Zajednika ograda

(1) Ograde izmeu susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, ivice i druge prepreke) kao i stvari, koje slue kao meani znakovi, suvlasnitvo su susjeda, osim ako se dokae da su vlasnitvo jednoga susjeda.

(2) Suvlasnitvo stvari, koje slue kao zajednike ograde ili meani znakovi, nije dijeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu.

(3) Svaki od susjeda moe upotrebljavati zajedniku ogradu sa svoje strane do polovine njezine irine, do te irine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl., ali ne smije initi nita to bi ogradu dovelo u opasnost ili to bi njegova susjeda sprjeavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine.

(4) Trokove odravanja zajednike ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za tetu, koja bi treima nastala zbog toga to ograda nije odravana u stanju kakvo je uobiajeno s obzirom na namjenu ograde i ograene nekretnine, te na mjesne prilike.

lan 68.

Vlastita ograda

(1) Ograda koja se nalazi iskljuivo na nekretnini jednoga vlasnika, njegovo je vlasnitvo. (2) Svaki je vlasnik duan s desne strane svog glavnog ulaza, gledano s puta, ograditi svoj

prostor, ako nije drugaije propisano, niti je drugi mjesni obiaj. (3) Vlasnik ograde je duan odravati u dobrom stanju svoju ogradu i sprijeiti opasnost od

nanoenja tete susjedu.

lan 69. Mea

(1) Ako su meani znakovi izmeu dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oteeni da bi se moglo dogoditi da se mee nee moi raspoznati, ili ako se mee vie ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u vanparninom postupku (postupku ureenja mea) obnovi ili ispravi meu.

(2) Sud e na licu mjesta oznaiti meu meanim znakovima i obnoviti ili ispraviti meu prema sporazumu susjeda ija je mea u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi prema pravinoj ocjeni.


(3) Mea na graevinskom zemljitu ureuje se u sudskom vanparninom postupku u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom, a ako to nije mogue onda na osnovu geodetskog premjera.

(4) Od trenutka kad je sud meu oznaio meanim znakovima smatra se da postoji vlasnitvo do te mee, a ko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(5) I nakon to je sud u postupku ureenja mea obnovio ili ispravio meu, svako moe u parnici dokazivati vlasnitvo i zahtijevati da se u skladu s njim oznai mea.

(6) Susjed, koji je sudjelovao u postupku ureenja mea, ne moe to zahtijevati nakon proteka roka od est mjeseci od dana pravosnanosti odluke donesene u postupku ureenja mea.

lan 70.

Stablo na mei

(1) Stablo pripada onome iz ijega je zemljita izraslo, bez obzira na to kuda se ono nadvilo, kamo se protee korijenje i vise grane.

(2) Stablo koje je izraslo na samoj mei u suvlasnitvu je susjeda s obje strane mee. (3) to je odreeno u pogledu stabla, na odgovarajui se nain primjenjuje i na drugo rastinje.

lan 71. Granje i korijenje

(1) Vlasnik smije iz svog zemljita istrgnuti ile i korijenje tueg drvea i ostalog raslinja kao i odsjei grane tueg drveta i dio debla, koji se nalaze u zranom prostoru iznad njegove nekretnine i zadrati ih za sebe, ili se pak sluiti tim dijelovima tueg drveta, ako posebnim zakonom nije neto drugo odreeno.

(2) Za tetu koju su njegovoj nekretnini prouzroile ile, korijenje ili grane tueg drvea, a to se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednog zemljita ima pravo traiti naknadu.

(3) Odredbe iz st. 1. i 2. ovog lana ne primjenjuju se u sluaju meusobnog granienja uma i umskog zemljita.

lan 72.

Pristup na tue

(1) Ako na tuu nekretninu dospiju neija ivotinja, roj pela ili stvar koja se s njom nije povezala tako da je time prestala samostalno postojati, onaj ije su to stvari moe, u primjerenom roku pristupiti na tue zemljite da bi ih uzeo nazad.

(2) Vlasnik nekretnine moe u sluaju iz stava 1. ovoga lana zabraniti pristup na svoju nekretninu jedino ako te stvari bez odgaanja sam preda njihovu posjedniku.

(3) Ako je od ivotinje, roja pela i drugih stvari, koje su dospjele na tuu nekretninu ili od njihova uzimanja ili vraanja natrag nastala teta za vlasnika nekretnine na koju su te stvari dospjele, ili ako su s tim u vezi za vlasnika nekretnine nastali trokovi koji su bili nuni, on ima pravo zadrati stvar sve dok mu teta i trokovi ne budu u potpunosti naknaeni.


lan 73. Upotreba tue nekretnine radi izvoenja radova

(1) Vlasnik nekretnine, na kojoj je nuno obaviti radove potrebne za njenu upotrebu ili koritenje, moe privremeno upotrijebiti tue zemljite radi izvoenja radova, (postavljanja skele i sl.), ako se to na drugi nain ne moe izvesti. Za upotrebu tueg zemljita plaa se na zahtjev vlasnika primjerena naknada.

(2) Osoba, koja je upotrijebila tue zemljite za potrebe iz stava 1. ovoga lana, duna je isto, im prestane potreba za takvu upotrebu dovesti u stanje, u kojem se nalazila prije toga, i nadoknaditi poinjenu tetu po opim propisima o odgovornosti za tetu.

lan 74. Postavljanje vodova i drugih ureaja

Postavljanje vodova i drugih ureaja (elektrinih, kanalizacionih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacionih i dr.) na tuoj nekretnini bez pristanka njenog vlasnika, mogue je u opem interesu na osnovu posebnih zakonskih propisa, a u privatnom interesu prema odredbama o osnivanju slunosti vodova i drugih ureaja odlukom suda, ako zakonom nije drugaije odreeno.

lan 75. Potkopavanje tue nekretnine

(1) Vlasniku nije dozvoljeno da kopa svoje zemljite ili da ini na svojoj nekretnini druge radnje, za koje je razumno oekivati da bi mogle dovesti u opasnost stabilnost tue nekretnine.

(2) Vlasnik nekretnine, ija je stabilnost u opasnosti, moe traiti prestanak radova iz stava 1. ovog lana, ako nisu preduzete sve mjere, za koje se opravdano moe oekivati da e otkloniti opasnost za stabilnost njegove nekretnine.

(3) Ako mjere iz stava 2. ovog lana nije mogue uspjeno provesti, njen vlasnik moe zahtijevati zabranu radnji, koje ugroavaju stabilnost nekretnine.

lan 76. Imisije

(1) Nekretninom se ne smije sluiti ni koristiti na nain da zbog toga na tuu nekretninu dospiju dim, neugodni mirisi, a, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu koja odgovara toj nekretnini u skladu sa mjestom i vremenom, ili izazivaju znatniju tetu, ili su nedoputeni na osnovu odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije).

(2) Vlasnici nekretnina koje su izloene prekomjernim posrednim imisijama ovlateni su da od vlasnika nekretnine s koje one potiu zahtijevaju da otkloni uzroke tih imisija i naknadi tetu koju su nanijele, kao i da ubudue proputa initi na svojoj nekretnini ono to je uzrok prekomjernih imisija, dok ne preduzme sve mjere koje su potrebne da onemogue prekomjerne imisije.

(3) Izuzetno, od stava 2. ovog lana, kad prekomjerne posredne imisije potiu od djelatnosti za koju postoji dozvola nadlenog organa, vlasnici nekretnine koja im je izloena nemaju pravo dok ta dozvola traje da zahtijevaju proputanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlateni da zahtijevaju naknadu tete koju su imisije nanijele, kao i preduzimanje prikladnih mjera da se ubudue sprijee ili smanje prekomjerne imisije, odnosno nastupanje tete.


(4) Vlasnik nekretnine nije duan da trpi da ga bilo ko bez posebnog pravnog osnova uznemirava time to posebnim ureajima ili na drugi nain neposredno odailje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, a, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlaten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena teta.

(5) Vlasnik ijoj nekretnini prijeti predvidiva opasnost s tue nekretnine od neposrednih ili posrednih imisija koje ne bi bio duan trpjeti, ovlaten je da zahtijeva da se odrede i provedu odgovarajue mjere radi njihovog sprjeavanja.

lan 77.

Opasnost od ruenja zgrade

Kad postoji ozbiljna opasnost da bi se neija zgrada ili neki drugi dio neije nekretnine mogao potpuno ili djelimino sruiti, od ega prijeti opasnost susjednoj nekretnini, susjed ija je nekretnina u opasnosti moe od onoga iji je to objekt zahtijevati preduzimanje svih potrebnih mjera za sprjeavanje nastanka tete, kao i da zahtijeva dovoljno osiguranje naknade budue tete.

lan 78. Zabrana mijenjanja prirodnog toka vode

(1) Vlasnik zemljita ne smije na tetu drugog zemljita mijenjati smjer ili jainu prirodnog toka vode preko svog zemljita ili kroz njega (podzemne vode).

(2) Vlasnik je duan da zemljite du obala, vodotoka i jezera koristi tako da ne ometa prirodni tok vode, ne ugroava stanje ili koritenje korita, obala i vodoprivrednih objekata na obali i pored obale i da ne sprjeava njihovo odravanje.

(3) Vlasnik nizvodnog zemljita ne smije stvarati ni postavljati prepreke da na njegovo zemljite dotie voda koja prirodno otie sa uzvodnog zemljita, niti vlasnik uzvodnog zemljita smije svojevoljno uiniti neto to bi u veoj mjeri opteretilo nizvodno zemljite.

lan 79.

Odvoenje kinice s krova

Vlasnik nekretnine je duan preduzeti sve potrebne mjere da kinica koja se slijeva sa njegove zgrade ne pada na tuu nekretninu.

3. Vlasnitvo na posebnom dijelu nekretnine

a) Openito

lan 80.

Pojam etanog vlasnitva

(1) Vlasnitvo na posebnom dijelu nekretnine (etano vlasnitvo) proizilazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajuim suvlasnikim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno, te se moe samo zajedno sa njim prenijeti ili opteretiti.


(2) Vlasnitvo odreenog posebnoga dijela nekretnine ovlauje etanog vlasnika, da taj

poseban dio nekretnine iskljuivo koristi i raspolae s njim, a na zajednikim dijelovima nekretnine ima pravo suvlasnitva.

(3) Etano vlasnitvo moe se uspostaviti na odgovarajuem suvlasnikom dijelu nekretnine

koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom.

(4) Na pravne odnose vlasnitva na posebnim dijelovima nekretnine koji nisu regulirani ovim zakonom odgovarajue se primjenjuju opa pravila o suvlasnitvu.

lan 81.

Objekt etanog vlasnitva

(1) Etano vlasnitvo moe biti uspostavljeno u pogledu dijela suvlasnike nekretnine koja ini samostalnu upotrebnu cjelinu, koja omoguuje samostalno izvravanje ovlaenja etanog vlasnika kao to je stan, poslovni prostor ili druga samostalna prostorija.

(2) Samostalne prostorije u smislu ovog zakona naroito su samostalne poslovne prostorije,

samostalne garae ili jasno omeena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila.

(3) Etano vlasnitvo moe se protezati i na sporedne dijelove kao to su otvoreni balkoni,

terase, podrumske ili tavanske prostorije, kuni vrtovi, mjesta za ostavljanje najvie do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji.

(4) Da bi se etano vlasnitvo moglo protegnuti i na neki sporedni dio, taj dio treba biti jasno

razgranien od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s mee nekretnine ili iz njezinih zajednikih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije iji bi bio sporedni dio.

(5) Etano vlasnitvo ne moe postojati na dijelovima nekretnine koji slue kao zajedniki, ili

im se namjena protivi iskljuivoj upotrebi samo u korist odreenoga posebnoga dijela nekretnine. U sumnji se uzima da dio slui kao zajedniki i da mu se namjena protivi iskljuivoj upotrebi u korist odreenoga posebnoga dijela.

(6) Etani vlasnici imaju pravo da koriste zajednike dijelove nekretnine. U smislu ovog zakona

zajedniki dijelovi nekretnine su temelji, glavni zidovi, tavan, stepenice, hodnici, liftovi, elektrina, kanalizaciona, vodovodna i telefonska mrea i sl.

(7) Za sporedne dijelove nekretnine shodno se primjenjuju pravila koja vae za pripatke stvari.

lan 82.

Uspostavljanje etanog vlasnitva

(1) Etano vlasnitvo se uspostavlja odlukom vlasnika nekretnine (izjava o diobi) u skladu sa odrebom lana 86. ovog zakona ili sporazumom suvlasnika nekretnine (ugovor o diobi) u skladu sa odredbom lana 84. ovog zakona.

(2) Za valjanost izjave o diobi i ugovora o diobi potrebna je forma notarski obraene isprave.


(3) Etano vlasnitvo se stie upisom u zemljinu knjigu kao pravo povezano sa odreenim suvlasnikim dijelom te nekretnine.

lan 83. Uknjiba etanog vlasnitva

(1) Za uknjibu prava etanog vlasnitva potrebno je sudu dostaviti izjavu o diobi ili ugovor o

diobi, te plan posebnih dijelova zgrade koji se ele uknjiiti.

(2) Plan posebnih dijelova zgrade mora sadravati zemljinoknjinu oznaku zemljita na kome je zgrada podignuta, oznaku zgrade po ulici i kunom broju, skicu (crte) iz kojeg se vidi poloaj, veliina i oznaka posebnog dijela zgrade na kome se trai uknjibu, kao i poloaj i oznake dijelova zgrade koji slue zgradi kao cjelini ili samo nekim posebnim dijelovima zgrade.

(3) Plan posebnih dijelova zgrade mora biti izraen od strane ovlatenog projektanta ili ovlatenog geodete, stalnog sudskog vjetaka arhitektonske ili graevinske struke i ovjeren od strane opinske slube nadlene za graenje. (4) Nadlena opinska sluba iz stava 3. ovog lana potvruje da je odreeni stan, poslovni

prostor ili samostalna prostorija u odreenoj zgradi i na odreenoj zemljinoj estici samostalna cjelina (uvjerenje o cjelovitosti).

lan 84. Pretvaranje suvlasnitva u etano vlasnitvo

(1) Suvlasnici nekretnine mogu se sporazumjeti da svoje idealne dijelove pretvore u etano

vlasnitvo, tako to e svaki suvlasnik imati vlasnitvo na stanu, poslovnom prostoru ili samostalnoj prostoriji (posebni dio) povezano sa suvlasnikim dijelom u nekretnini. Vlasnitvo na posebnom dijelu moe biti uspostavljeno samo na odgovarajuem suvlasnikom dijelu, osim ako se suvlasnici u skladu sa odredbom lana 85. stava 2. ne sporazumiju drugaije.

(2) Suvlasnik nekretnine ne moe uskratiti svoj pristanak drugom suvlasniku na uspostavu

vlasnitva posebnoga dijela koji ima odgovarajui suvlasniki dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasnitva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograniila prava koja njemu ve pripadaju na osnovu njegovog ranije uspostavljenog vlasnitva posebnoga dijela. U sluaju uskraivanja odobrenja odluuje sud u vanparninom postupku.

(3) U sluaju spora da li je suvlasniki dio odgovarajui dio da bi na njemu moglo biti

uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, utvruje sud, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

(4) U sluaja iz stava 3. ovog lana vlasnitvo posebnoga dijela ne moe se uspostaviti dok ne postane pravosnana odluka suda o utvrivanju korisnih povrina toga stana, odnosno druge prostorije te korisnih povrina svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine, ako ovim zakonom nije neto drugo odreeno.


lan 85.

Odgovarajui suvlasniki dio

(1) Odgovarajui suvlasniki dio je onaj koji odgovara odnosu korisne povrine toga samostalnoga dijela prema korisnoj povrini svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine.

(2) Svi suvlasnici nekretnine mogu saglasno ograniiti svoja suvlasnika prava tako to e s odreenim suvlasnikim dijelom povezati vlasnitvo posebnog dijela iako to nije odgovarajui dio. U tom sluaju e se smatrati da se radi o odgovarajuem dijelu iz kojega moe proizai i na njemu biti uspostavljeno vlasnitvo posebnog dijela, bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasniki dio.

lan 86. Uspostavljanje etanog vlasnitva od strane vlasnika nekretnine

(1) Vlasnik nekretnine moe izjavom o diobi podijeliti svoje pravo vlasnitva na suvlasnike

dijelove i sa svakim tih dijelova povezati pravo vlasnitva na posebnom dijelu nekretnine. (2) Da bi se uspostavilo na ovaj nain etano vlasnitvo, moraju biti ispunjene pretpostavke

propisane ovim zakonom u pogledu uspostave prava vlasnitva na posebnim dijelovima nekretnine a posebno one o odgovarajuem suvlasnikom dijelu.

(3) Podijeli li vlasnik zemljita, odnosno nosilac prava graenja svoju nekretninu, na kojoj tek

treba biti izgraena zgrada na suvlasnike dijelove, on moe oitovati svoju volju da sa svakim od tih dijelova bude povezano pravo vlasnitva na odreenom posebnom dijelu, u kojem e sluaju vlasnitvo posebnog dijela biti uspostavljeno tek ako zgrada bude izgraena, uz pretpostavke iz stava 2. ovoga lana.

(4) Vlasnik nekretnine moe u toku gradnje raspolagati posebnim dijelovima zgrade. Sticalac

takvog posebnog dijela zgrade se smatra privremenim etanim vlasnikom. (5) U korist privremenog etanog vlasnika e se radi osiguranja njegovog zahtjeva za upis

vlasnitva u zemljinu knjigu u teretnom listu nekretnine na kojoj se gradi upisati predbiljeba budueg vlasnitva na odreenom stanu, poslovnoj prostoriji ili samostalnoj prostoriji.

(6) Prije nego je izvrena predbiljeba iz stava 5. ovog lana sticalac etanog vlasnitva nije

duan i prodavalac nema pravo zahtjevati od njega bilo kakve isplate na ime kupoprodajne cijene.

(7) U ugovoru o prodaji e se prodavlac privremenom etanom vlasniku obavezati da e dati

sve potrebne zemljinoknjine izjave i poduzeti sve potrebne radnje pred nadlenim organima kako bi se izvrila uknjiba u njegovu korist.

(8) Ukoliko prodavalac ne izvri obaveze preuzete u skladu sa odredbom stava 7. ovog lana

privremeni etani vlasnik moe podii tubu i istovremeno traiti upis zabiljebe spora.


(9) Uknjibom etanog vlasnitva u korist privremenog etanog vlasnika, on postaje vlasnik, a po slubenoj dunosti se briu ostali upisi koje su osiguravali njegovo sticanje.

lan 87. Veliina suvlasnikog dijela i korisna povrina

(1) Da li je suvlasniki dio nekretnine one osobe koja zahtijeva uspostavu vlasnitva na nekom

odreenom posebnom dijelu nekretnine za to odgovarajui, prosuuje se prema tome da li je taj suvlasniki dio u odnosu prema vlasnitvu cijele nekretnine jednak ili vei od odnosa korisne povrine stana, odnosno druge samostalne prostorije u pogledu koje se trai uspostava vlasnitva posebnoga dijela prema korisnoj povrini svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine.

(2) Korisna povrina je ukupna podna povrina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena

za irinu zidova koji je prekidaju. (3) Korisnu povrinu prema projektnoj dokumentaciji odreuje vlasnik nekretnine izjavom o

diobi ili suvlasnici nekretnine ugovorom o diobi, a ako meu njima nema saglasnosti korisnu povrinu odreuje sud u vanparninom postupku.

(4) Korisne povrine utvruje sud svojom odlukom donesenom u vanparninom postupku:

1) prilikom izraunavanja korisne povrine zanemaruju razlike koje poveavaju ili smanjuju povrinu, ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak od manje od 2% korisne povrine stana ili druge prostorije,

2) prilikom izraunavanja korisne povrine nee se uzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubita, otvoreni balkoni i terase, a to vai i za druge dijelove nekretnine koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s odredbama ovoga zakona,

3) korisna se povrina u pravilu izraunava prema glavnom projektu koji je sastavni dio graevinske dozvole ili koji je potvren po nadlenom tijelu, ali ako neki od suvlasnika uini vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od tog projekta, korisna e se povrina izraunati prema stvarnom stanju,

4) u sluajevima utvrivanja korisne povrine iz take 1. do 3. ovog stava sud donosi

rjeenje na osnovu nalaza ovlatenog geodete, vjetaka arhitektonske ili graevinske struke.

lan 88.

Naknadno sudsko utvrivanje korisnih povrina

(1) Ukoliko se nakon to su utvreni i u zemljinu knjigu upisani odgovarajui dijelovi izmijenjene prilike i nema sporazuma meu etanim vlasnicima o novom utvrivanju korisnih povrina i odgovarjuih dijelova na zahtjev svakoga suvlasnika korisnu povrinu e u vanpraninom postupku utvrditi sud.

(2) Pod promijenjenim prilikama naroito se smatra:


1) ako se utvrena korisna povrina stana, odnosno druge samostalne prostorije

utvrena prije zavretka gradnje, promijenila radnjama za koje je potrebna graevinskna dozvola do zavretka gradnje za najmanje 3%, s time da u tom sluaju zahtjev za ponovo utvrivanje moe biti postavljen samo u roku od godine dana od pravosnanosti upotrebne dozvole,

2) ako se nakon zavrene gradnje bitno promijenila utvrena korisna povrina stana,

odnosno druge samostalne prostorije takvim graevinskim zahvatima obavljenim na nekretnini za koje je potrebna graevna dozvola, s time da u tom sluaju zahtjev za ponovo utvrivanje moe biti postavljen samo u roku od godine dana od pravosnanosti upotrebne dozvole.

(3) Utvrdi li se ponovo korisna povrina zbog promjene iz stava 2. ovoga lana, suvlasnici su

duni meusobno preuzeti ili prenijeti one suvlasnike dijelove koji su potrebni kako bi svakom suvlasniku pripao barem onoliki dio koji je nakon utvrenja korisnih povrina nuan za uspostavu njegova prava vlasnitva na posebnom dijelu (odgovarajui suvlasniki dio).

(4) U nedostatku sporazuma suvlasnika, sud koji nanovo odredi neku korisnu povrinu,

ujedno e utvrditi mijenja li se i koliki je zbroj svih korisnih povrina stanova i ostalih posebnih dijelova iste nekretnine.

lan 89. Naknadno utvrivanje korisne povrine zbog promjene stanja posebnih dijelova

(1) Korisna povrina e se ponovno utvrivati i ako se prije utvrena vrijednost promijenila

zbog promjena stanja stanova, odnosno drugih samostalnih prostorija, koji neposredno prostorno granie, ili zbog prenosa sporednih dijelova jednog posebnog dijela zgrade na drugi, ako zahtjev za ponovno utvrivanje korisne povrine stave vlasnici posebnih dijelova, koji izvode promjene ili prijenos.

(2) U sluaju iz stava 1. ovoga lana utvrdit e se korisna povrina stanova ili drugih prostorija

na koje se odnosi promjena ili prijenos tako da bude jednak zbroj njihovih korisnih povrina prije i nakon promjene ili prijenosa.

(3) Ukoliko se u sluaju iz stava 1 ovog lana ponovo utvrdi korisna povrina, suvlasnici ija je

korisna povrina poveana duni su suvlasnicima ijim se dijelovima smanjila korisna povrina platiti naknadu. Visinu naknade suvlasnici utvuju sporazumom, a u nedostatku sporazuma naknada se plaa prema trinoj vrijednosti nekretnine ukljuujui i svu eventualnu tetu koju su oteeni suvlasnici pretrpjeli.

lan 90. Sticanje vlasnitva dvije ili vie osoba na posebnom dijelu nekretnine

Ukoliko su dvije ili vie osoba stekle, kao suvlasnici ili zajedniki vlasnici, vlasnitvo na

posebnom dijelu, one sva prava i dunosti vlasnika izvravaju solidarno, te se u odnosu prema treim osobama i ostalim suvlasnicima iste nekretnine smatraju kao jedna osoba.


lan 91.

Pravo pree kupovine

(1) Suvlasnici jednog stana, poslovne prostorije ili samostalne prostorije imaju pravo pree kupovine.

(2) Suvlasnik koji prodaje svoje etano vlasnitvo iz stava 1. ovog lana duan je uiniti ponudu

drugim suvlasnicima toga posebnog dijela, a suvlasnik zgrade koja se ne moe podijeliti na posebne dijelove drugim suvlasnicima.

(3) Ponuda mora biti uinjena u pisanoj formi i sadravati zemljinoknjine ili katastarske

oznake nekretnine i posebnog dijela nekretnine koji se prodaje. (4) Na vrenje prava pree kupovine suvlasnika stana, poslovne prostorije ili samostalna

prostorije primjenjuju se odredbe ovog zakona o pravu pree kupovine suvlasnika. (5) Ako etani vlasnik koji prodaje svoj dio ne uini ponudu u skladu s odredbama stava 3.

ovoga lana, ili ako svoj dio proda pod povoljnijim uvjetima treoj osobi, drugi suvlasnik, odnosno suvlasnici imaju pravo traiti od suda da ugovor oglasi nevaljanim i da oni kupe taj dio pod istim uvjetima.

(6) Ukoliko se drugaije ne sporazumiju suvlasnici ostvaruju pravo pree kupovine srazmjerno

ueu svojih suvlasnikih dijelova na cijeloj nekretnini.

b) Izvravanje ovlasti

lan 92.

Uzajamni odnosi etanih vlasnika

(1) Ugovorom etanih vlasnika ureuju se obim i nain koritenja i odravanja posebnih dijelova nekretnine i dijelova nekretnine koji slue zgradi kao cjelini ili nekim njenim posebnim dijelovima.

(2) Prava i obaveze utvrene ugovorom o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova

odnose se i na kasnijeg sticaoca vlasnitva posebnog dijela. (3) Ako etani vlasnici ne zakljue ugovor o uzajamnim odnosima sud e u vanparninom

postupku, na prijedlog bilo kojeg vlasnika, svojim rjeenjem urediti te odnose.

lan 93. Ugovor o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova nekretnine

(1) Ugovor o uzajamnim odnosima etanih vlasnika iz lana 92. ovog zakona zakljuuje se u

pismenom obliku uz ovjeru potpisa od strane notara ili drugog ovlatenog organa. (2) Ugovor koji je sainjen suprotno stavu 1. ovog lana nitav je. (3) Ako je vlasnik prilikom podjele odredio kako e se upravljati nekretninom, to e djelovati i

prema treima, ako je zabiljeeno u zemljinoj knjizi.


(4) Ugovor o uzajamnim odnosima etanih vlasnika moe se mijenjati uz pismeni pristanak

onih vlasnika ija se prava mijenjaju u formi propisanoj stavom 1. ovog lana.

(5) Sud e, u vanparninom postupku, na prijedlog jednog ili vie etanih vlasnika odrediti da li e se izvriti promjena u ugovoru i protiv volje drugih vlasnika, ako nae da su promjene opravdane.

lan 94. Dunost odravanja

(1) Etani vlasnik, duan je za taj stan, odnosno drugu samostalnu prostoriju, te njima

namijenjene instalacije, naroito elektrovodne, plinovodne, vodovodne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge pripatke tog posebnog dijela, brinuti se i tako ih odravati da drugim suvlasnicima ne nastane nikakva teta.

(2) Za svu tetu, koju drugi etani vlasnici pretrpe u vezi s izvravanjem dunosti iz stava 1. ovoga lana, ili zbog njena neizvravanja, odgovoran je onaj etani vlasnik, ija je to bila dunost odravanja, a ako je to bila dunost vie etanih vlasnika oni odgovaraju za tu tetu solidarno.

(3) Etani vlasnik je duan da odobri ulazak u stan odnosno drugu samostalnu prostoriju

predstavniku upravnika zgrade ukoliko je to potrebno radi sprjeavanja tete na drugim posebnim dijelovima nekretnine odnosno zajednikim prostorijama ili radi hitnog odravanja zajednikih dijelova nekretnine. Imovinsku tetu koju u vezi s time pretrpi duni su mu srazmjerno svojim udjelima u nekretnini nadoknaditi etani vlasnici koji koriste predmetne zajednike prostorije, ako se radilo o odravanju zajednikih prostorija, odnosno etani vlasnik odreenog stana ili samostalne prostorije.

(4) Ukoliko se etani vlasnik tome protivi, po zahtjevu upravnika rjeenje o odobrenju ulaska

upravnika u stan odnosno samostalnu prostoriju po skraenom upravnom postupku donosi organ nadlene jedinice lokalne samouprave nadlean za stambene poslove. U sluaju nemogunosti ulaska u posebni dio zgrade uprkos postojanju rjeenja nadlenog organa, onda se ovo rjeenje izvrava po slubenoj dunosti ili na zahtjev upravnika zgrade primjenjujui naelo hitnosti postupka.

lan 95.

Promjene stanja

(1) Etani vlasnik ovlaten je, ne traei za to odobrenje od ostalih etanih vlasnika, u skladu s graevinskim propisima o svome troku izvriti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, ukljuujui i promjenu namjene, ako se pridrava sljedeih pravila:

1) promjena ne smije prouzroiti oteenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni

povredu onih interesa ostalih etanih vlasnika koji zasluuju zatitu; naroito ne smije prouzroiti povredu vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari,


2) ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajednike dijelove nekretnine, to je

doputeno samo ako je takva promjena uobiajena ili slui vanom interesu vlasnika posebnoga dijela, inae je svaki etani vlasnik moe zabraniti; ali ne moe zabraniti postavljanje vodova za svjetlo, plin, energiju, vodu i telefon i slinih ureaja, a ni postavljanje radijskih ili televizijskih antena, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije mogu ili nije odobren prikljuak na postojeu antenu,

3) radi promjena na svome dijelu nije doputeno zadrijeti u one dijelove nekretnine koji

su kao posebni dio u vlasnitvu drugoga etanog vlasnika bez njegova odobrenja, ali taj etani vlasnik e ipak morati trpjeti ono u vezi s tuim prepravkom ime se bitno i trajno ne povreuje njegovo pravo na posebnom dijelu, a i ono to je umjesno kad se pravedno odvagnu svi interesi,

4) vlasnik posebnoga dijela koji provodi promjene na svome dijelu duan je dati

primjerenu naknadu drugomu vlasniku ija je prava time povrijedio i kad je taj bio duan trpjeti tu povredu.

(2) Ako je za promjenu namjene iz stava 1. ovoga lana potrebna dozvola organa vlasti, drugi

etani vlasnici koji tu promjenu moraju trpjeti nisu ovlateni uskratiti svoj pristanak kad je on potreban te odgovaraju za tetu koju bi prouzroili svojim uskraivanjem.

(3) Ono to je u stavu 1. ovoga lana odreeno za stanove i druge samostalne prostorije jednako vai i za sve sporedne dijelove koji su njihovi pripatci, a ove odredbe se primjenjuju i u sluaju prenosa sporednih dijelova, koji slue jednom stanu, odnosno prostoriji na drugi stan, odnosno prostoriju.

(4) Za svu tetu koju drugi suvlasnici pretrpe u vezi s promjenama koje je izvrio etani vlasnik, ako je nisu bili duni trpjeti, odgovara im taj etani vlasnik; vie etanih vlasnika odgovaraju za tu tetu solidarno.

lan 96.

Trokovi etanog vlasnitva

(1) Etani vlasnik odrava taj dio o svome troku te snosi sve javne obaveze i terete u vezi s vlasnitvom tog dijela, ako nije neto drugo zakonom odreeno.

(2) Kad dunik obaveze na povremene naknade za komunalne usluge u vezi s upotrebom vlasnitva posebnog dijela (naknade zbog troenja elektrine energije, plina,

toplinske energije, odvoza otpada i sl.) nije neka druga osoba, etani vlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo posebnog dijela, duguje te naknade dobavljaima, odnosno davaocima usluga.

(3) Ako je dunik obaveze iz stava 2. ovoga lana osoba koja odreeni posebni dio upotrebljava

ili iskoritava na osnovu najma, zakupa ili drugoga ugovora sa etanim vlasnikom toga posebnoga dijela, za izvrenje te obaveze jami dobavljau vlasnik tog posebnog dijela.

lan 97.

Upravljanje nekretninom na kojoj je uspostavljeno etano vlasnitvo


(1) Cijelom nekretninom na kojoj je uspostavljeno etano vlasnitvo upravljaju etani vlasnici po opim pravilima o upravljanju suvlasnikom stvari, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

(2) Etani vlasnici su duni uestvovati u upravljanju nekretninom te odrediti osobu koja e

obavljati poslove zajednikog upravnika i osnovati zajedniku rezervu.

(3) Etani vlasnici donose odluke o preduzimanju poslova redovnog upravljanja i vanrednih poslova u pismenom obliku.

(4) Ako je vlasnik prilikom podjele odredio kako e se upravljati nekretninom to e djelovati

prema treima, ako je zabiljeeno u zemljinoj knjizi.

lan 98. Poslovi redovnog upravljanja

Poslovi redovnog upravljanja cijelom nekretninom su naroito:

1) redovno odravanje zajednikih dijelova i ureaja nekretnine, ukljuujui i

graevinske promjene neophodne za odravanje; 2) stvaranje odgovarajue zajednike rezerve za predvidive budue trokove; 3) uzimanje zajmova radi pokria trokova odravanja koji nisu pokriveni rezervom, a

potrebni su za obavljanje poslova urednog odravanja koji se ponavljaju u razmacima duim od jedne godine;

4) osiguranje nekretnine; 5) imenovanje i opoziv zajednikog upravnika; 6) odreivanje i promjene kunog reda; 7) iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i otkazivanje zakupa stanova i drugih

samostalnih prostorija nekretnine na kojima nije uspostavljeno vlasnitvo posebnog dijela.

lan 99. Poboljanje zajednikih dijelova i ureaja zgrade

(1) Za donoenje odluke o preduzimanju poboljanja zajednikih dijelova i ureaja zgrade

potreban je pristanak svih suvlasnika nekretnine, osim za one poslove koji se smatraju poslovima redovnog upravljanja.

(2) Izuzetno, od odredbe stava 1. ovog lana, pristanak svih suvlasnika nije potreban ako suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova odlue da se izvri poboljanje, i da e oni sami snositi trokove ili se ti trokovi mogu pokriti iz rezerve, ne ugroavajui time mogunost da se iz rezerve podmire potrebe redovnog odravanja, pod uvjetom da ta poboljanja nee ii na tetu nadglasanih suvlasnika.

lan 100.

Ovlatenja etanih vlasnika na sudsku zatitu

Etani vlasnik nekretnine je ovlaten da zahtijeva od suda da svojom odlukom odredi:


1) rok u kojem se treba obaviti neki od poslova iz lana 95. ovoga zakona o kojem je

veinom glasova donesena odluka; 2) stvaranje odgovarajue zajednike rezerve ili opravdano poveanje, odnosno

smanjenje rezerve koju je odredila veina, prema pravilu da pri odreivanju rezerve i veliine doprinosa pojedinih suvlasnika treba, osim o predvidivim trokovima, voditi rauna i o imovinskom stanju svih suvlasnika;

3) da se etanom vlasniku, ako bi mu bilo nemogue da odmah plati dio trokova nekog posla odravanja cijele nekretnine koji se javlja u vremenskim razmacima duim od jedne godine, a nije pokriven rezervom, doputa da plati u mjesenim ratama u vremenskom periodu ne duem od deset godina, uz osiguranje osnivanjem hipoteke na njegovom suvlasnikom dijelu u korist drugih etanih vlasnika, sa uobiajenim kamatama na dug osiguran hipotekom;

4) zakljuenje odgovarajueg osiguranja od poara ili od odgovornosti treim osobama;

5) postavljanje zajednikog upravnika, ili smjenjivanje upravnika koji grubo zanemaruje svoje dunosti;

6) ukidanje ili izmjenu onih odredaba kunog reda koje je donijela veina etanih vlasnika, ako one vrijeaju takve interese tog etanog vlasnika koji zasluuju zatitu, ili bi njihovo izvravanje bilo nepravedno zahtijevati od njega;

7) otkazivanje ugovora o zakupu jednog mjesta u zajednikoj garai ili parkiralitu zbog potreba tog etanog vlasnika.

lan 101.

Trokovi odravanja i poboljanja

(1) Trokove za odravanje i za poboljanje nekretnine snose svi etani vlasnici nekretnine srazmjerno svojim suvlasnikim dijelovima, ako nije drugaije odreeno.

(2) Doprinose za zajedniku rezervu radi pokria trokova odravanja i poboljanja nekretnine te

za otplaivanje zajma za pokrie tih trokova snose svi etani vlasnici srazmjerno svojim suvlasnikim dijelovima, ako nije drugaije odreeno.

(3) Etani vlasnici mogu odrediti drugaiji nain raspodjele trokova i doprinosa zajednike

rezerve, nego to je to odreeno st. 1. i 2. ovog lana, i to:

1) odlukom veine suvlasnikih dijelova, kad je rije o trokovima za odravanje onih ureaja nekretnine koji nisu u podjednakom obimu korisni svim etanim vlasnicima, kao to su trokovi za lift, centralno grijanje i dr., ako takvu odluku opravdavaju razliite mogunosti pojedinih etanih vlasnika da te ureaje upotrebljavaju i nemogunost utvrivanja stvarnog utroka svakog pojedinog etanog vlasnika;

2) saglasnom odlukom svih etanih vlasnika, u pismenom obliku, u pogledu svih

ostalih trokova za odravanje i poboljanje nekretnine ili doprinosa zajednikoj rezervi.

(4) Etani vlasnik moe zahtijevati od suda da utvrdi odgovara li nain raspodjele trokova

pravilu iz stava 1. odnosno stava 2. ovog lana i da li je valjana odluka iz stava 3. ovog lana. Ako odluka o raspodjeli trokova za odravanje onih ureaja nekretnine, koji nisu u


podjednakom obimu korisni svim etanim vlasnicima nije valjana, etani vlasnik moe zahtijevati od suda da, po pravednoj ocjeni, utvrdi nain za raspodjelu trokova, s obzirom na razliitu mogunost upotrebe tih ureaja.

(5) Na zahtjev etanog vlasnika, u zemljinoj knjizi e se zabiljeiti odredbe o nainu raspodjele

trokova iz stava 3. ovog lana, ako su pismeno sainjene, a potpisi etanih vlasnika ovjereni od strane nadlenog organa, kao i pravosnana odluka suda, koji je utvrdio nain raspodjele trokova po pravednoj ocjeni.

(6) Ako trokovi za nekretninu budu podmireni iz zajednike rezerve u skladu s njenom

namjenom, oni se nee dijeliti na suvlasnike, koji su uplatili svoje doprinose u rezervu.

lan 102. Zajednika rezerva

(1) Zajedniku rezervu ine novani doprinosi koje su etani vlasnici uplatili na osnovu odluke donesene veinom suvlasnikih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekog etanog vlasnika donio sud s obzirom na predvidive trokove i uzimajui u obzir imovinsko stanje svih etanih vlasnika. Ovim se ne dira pravo da se posebnim propisima jedinica lokalne samouprave odredi minimalni iznos mjesene naknade po jednom kvadratnom metru stana kako bi se osiguralo nesmetano odravanje zgrada.

(2) Zajednika rezerva kao imovina svih etanih vlasnika namijenjena je za pokrie trokova

odravanja i poboljanja nekretnine i za otplaivanje zajma za pokrie tih trokova. (3) Zajednikom rezervom upravljaju etani vlasnici, odnosno upravnik nekretnine, kao

imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg etanog vlasnika, uloenom na nain da donosi plodove. Upravnik nekretnine za raspolaganje novanim sredstvima iz zajednike rezerve etanih vlasnika odgovara etanim vlasnicima svom svojom imovinom.

(4) Doputena su samo ona plaanja iz rezerve koja su uinjena radi plaanja trokova

odravanja i poboljanja nekretnine ili otplatu zajma uzetog za pokrie tih trokova. Postupak izvrenja je doputeno provoditi na zajednikoj rezervi samo radi podmirenja tih potraivanja.

(5) Prestankom ovlatenja za upravljanje upravnik je duan bez odgaanja poloiti raun o

rezervi i ostatak predati novom upravniku. Ako sud razrijei upravnika, naloit e mu da u roku od petnaest dana preda utvreni ostatak iznosa zajednike rezerve novom upravniku.

(6) Etani vlasnik koji je otuio svoje etano vlasnitvo nema pravo zahtijevati povrat svog doprinosa u zajedniku rezervu. Taj dio doprinosa ostaje u zajednikoj rezervi kao doprinos suvlasnikog dijela koji je otuen.

lan 103.

Opasnost od tete na nekretnini

(1) Etani vlasnik je ovlaten i duan da bez odgaanja prijavi zajednikom upravniku tete za koje je saznao da su nastale na dijelovima ili ureajima nekretnine, i tete na onim posebnim dijelovima te nekretnine, na kojima je uspostavljeno etano vlasnitvo, ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nekretnine.


(2) Kad prijeti opasnost od tete, svaki je etani vlasnik ovlaten da preduzme hitne mjere bez pristanka ostalih etanih vlasnika.

lan 104.

Dunosti upravnika i zakupaca

(1) Upravnik upravlja nekretninom i zajednikom rezervom kao zastupnik svih etanih vlasnika, pri emu u odnosu prema treima ne djeluju ogranienja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom.

(2) U upravljanju nekretninom upravnik je ovlaten da vodi postupke pred sudom ili drugim

organima u ime svih etanih vlasnika nekretnine, to ukljuuje i ovlatenje da opunomoi strune zastupnike za voenje tih postupaka.

(3) Na upravnikov odnos sa etanim vlasnicima primjenjuju se opa pravila o zastupanju i

posebna pravila o upravniku kojeg postavljaju etani vlasnici, ako drugaije ne proizlazi iz poloaja koji upravniku nekretnine daju odredbe ovog zakona.

(4) Upravnik je obavezan uvati interese svih etanih vlasnika i u obavljanju poslova redovne

uprave slijediti uputstva veine, a vanredne poslove preduzimati samo na osnovu saglasnosti svih etanih vlasnika ili odluke suda koja je zamjenjuje. Upravnik je posebno duan:

1) poloiti svakom etanom vlasniku uredan raun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj

godini i staviti mu na prikladan nain na uvid isprave na kojima se to zasniva, i to najkasnije do 30-tog marta svake godine;

2) izraditi pregled predvienih poslova za odravanje i poboljanja, kao i predvidivih trokova i optereenja u narednoj kalendarskoj godini, i to na prikladan nain objaviti najkasnije do isteka tekue kalendarske godine;

3) prikupiti vie ponuda za poslove odravanja koji se ponavljaju u razmacima duim od jedne godine, kao i za vee radove radi poboljanja.

(5) Etani vlasnici, u ije ime upravnik upravlja nekretninom, su duni da o promjeni upravnika ili o promjenama njegovih ovlatenja obavijeste zakupce na prikladan nain. Obaveze koje zakupci ispune osobi koja vie nije upravnik, ili vie nije ovlatena primiti ispunjenje, smatraju se valjano ispunjenim i oslobaaju dunike obaveze, ako nisu obavijeteni ili nisu na drugi nain saznali o promjenama.

c) Prestanak etanog vlasnitva

lan 105.

Propast predmeta

Etano vlasnitvo prestaje ako stan ili druga samostalna prostorija koja je bila predmetom toga vlasnitva trajno prestane biti prikladna za samostalno izvravanje ovlatenja koja proizilaze iz etanog vlasnitva.

lan 106. Brisanje


(1) Osim u sluaju iz lana 105. ovog zakona, etano vlasnitvo prestaje brisanjem u zemljinoj knjizi onog upisa kojim je vlasnitvo odreenog posebnog dijela nekretnine bilo uspostavljeno kao pravo povezano s odreenim suvlasnikim dijelom te nekretnine.

(2) Za brisanje iz stava 1. ovog lana na osnovu odreknua nuan je pristanak svih suvlasnika i

knjinih ovlatenika ija prava optereuju odgovarajui suvlasniki dio.

lan 107. Prestanak suvlasnitva

(1) Prestankom suvlasnitva na nekretnini prestaje i vlasnitvo posebnog dijela koji je sa njim bio

povezan. (2) Prestanak etanog vlasnitva ne povlai za sobom prestanak suvlasnitva na nekretnini.

Glava IV PRAVO VLASNITVA NA POKRETNINAMA

1. Sticanje prava vlasnitva

lan 108. Openito

Sve to je u ovome zakonu odreeno u pogledu sticanja vlasnitva na nekretninama vai i za sticanje vlasnitva na pokretnim stvarima ukoliko u ovoj glavi nije drugaije odreeno ili to ne proizlazi iz naravi pokretne stvari.

lan 109. Sticanje pokretnine pravnim poslom

(1) Na osnovu pravnog posla, pravo vlasnitva na pokretnu stvar stie se predajom te stvari u posjed sticaoca.

(2) Predaja pokretne stvari smatra se izvrenom i predajom isprave na osnovu koje sticalac moe raspolagati tom stvari, kao i uruenjem nekog dijela stvari ili izdavanjem ili drugim oznaavanjem stvari koje znai predaju stvari.

(3) Kad se pokretna stvar nalazi u posjedu sticaoca po nekom pravnom osnovu, on stie pravo vlasnitva na pokretnoj stvari u trenutku zakljuenja pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovu koga se stie pravo vlasnitva.

(4) Ako sticalac prava vlasnitva na pokretnu stvar ostavi tu stvar i dalje u posjedu prenosioca po nekom drugom osnovu, on stie pravo vlasnitva na pokretnoj stvari u trenutku zakljuenja pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovu koga se stie pravo vlasnitva.

(5) Pravo vlasnitva na pokretnoj stvari koju dri trea osoba prela