Download pdf - Zakon o Sudovima u Fbih

SLUBENE NOVINE FBIH 38/05 Objavljeno 04.07.2005

ZAKON

O SUDOVIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

GLAVA I I OPE ODREDBE lan 1. Sadraj zakona Ovim Zakonom ureuje se: organizacija, nadlenost, finansiranje, pravosudna uprava i druga pitanja od znaaja za organizaciju i funkcioniranje opinskih sudova, kantonalnih sudova i Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud Federacije). lan 2. Sudska vlast Sudovi vre sudsku vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). lan 3. Nezavisnost Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvrne vlasti. Niko ne smije uticati na nezavisnost i nepristrasnost sudije pri odluivanju u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad. lan 4. Osnivanje sudova Sudovi se osnivaju i ukidaju ovim Zakonom. lan 5. Zatita prava

1/22


Sudovi tite prava i slobode zagarantirane ustavima Bosne i Hercegovine, Federacije i kantona i zakonom, te osiguravaju ustavnost i zakonitost. Sudovi u svom radu postupaju nepristrasno, blagovremeno i efikasno. lan 6. Preispitivanje sudskih odluka Sudsku odluku moe preispitivati samo nadleni sud povodom pravnih lijekova u postupku propisanom ustavom ili zakonom. lan 7. Obaveznost sudskih odluka Odluke svih sudova u Bosni i Hercegovini obavezujue su na teritoriji Federacije. lan 8. Javnost i transparentnost Rad sudova je javan ukoliko nije drugaije odreeno zakonom. Transparentnost rada suda osigurava se javnim raspravljanjem u postupcima pred sudovima, objavljivanjem sastava suda, te davanjem obavjetenja javnosti o toku sudskog postupka, pod uvjetima predvienim zakonom. Transparentnost se moe ostvarivati i objavljivanjem sudskih odluka i drugih informacija od interesa za javnost. lan 9. Sastav sudova Sudovi sude kao sudije pojedinci ili u vijeima sudija, odnosno u vijeima sudija i sudija porotnika, a u odreenim sluajevima predvienim zakonom mogu postupati i odluivati i struni saradnici. Sastav sudskog vijea odreuje se zakonom. Ako zakonom nije drugaije propisano, Vrhovni sud Federacije sudi u vijeima sastavljenim od trojice sudija, a u vijeima sastavljenim od pet sudija kada odluuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijea. lan 10. Slubeni jezici Slubeni jezici koji se koriste u sudovima su bosanski, hrvatski i srpski a slubena pisma su latinica i irilica. Sud vodi postupak i donosi odluke na jeziku kojim se slui sudija u postupku ili jeziku koji odredi predsjednik vijea, s tim da e se stranci, na njen zahtjev, osigurati prijevod na roitu ili prijevod odluke suda na jezik kojim se stranka slui u

2/22


postupku i to u krivinom postupku na troak suda, a u svim ostalim postupcima na troak stranke. Stranke mogu pismena upuivati sudu na bilo kojem od slubenih jezika. lan 11. Slubene legitimacije Sudijama se izdaju slubene legitimacije. Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Visoko sudsko i tuilako vijee) propisuje obrasce i izgled slubene legitimacije a izdaje ih Federalno ministarstvo pravde. lan 12. Sudska toga Sudije u toku suenja i prilikom javnog objavljivanja odluka nose togu. Visoko sudsko i tuilako vijee propisuje koritenje i izgled sudske toge a Federalno ministarstvo pravde osigurava njenu nabavku i raspodjelu. lan 13. Oznake pripadnosti Sudije i slubenici suda ne smiju ispoljavati bilo kakvu vjersku, politiku, nacionalnu ili drugu pripadnost za vrijeme vrenja slubenih dunosti. Oznake vjerske, politike, nacionalne ili druge pripadnosti ne smiju se isticati na sudskoj zgradi ili u prostorijama suda. Zabrana iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na stranke i trea lica. lan 14. Peat Sudovi imaju peat u skladu sa zakonom. lan 15. Saradnja i pravna pomo Sudovi su duni saraivati meusobno, kao i sa organima vlasti i stranim sudovima. U stvarima iz svoje nadlenosti sudovi pruaju pravnu pomo drugim sudovima u Bosni i Hercegovini, u skladu sa zakonom. Organi vlasti i pravna lica koja vre javna ovlatenja duni su sudovima, na njihov zahtjev, blagovremeno dostaviti spise, isprave i druge podatke potrebne za voenje sudskog postupka. Sudovi meunarodnu pravnu pomo pruaju u skladu sa meunarodnim dokumentima ili na osnovu naela reciprociteta. GLAVA II

3/22


ORGANIZACIJA I NADLENOST SUDOVA 1. Organizacija i podruje djelovanja sudova lan 16. Opinski sudovi Opinski sudovi obrazuju se za podruje jedne ili vie opina u kantonu. lan 17. Kantonalni sudovi Kantonalni sudovi obrazuju se za podruje jednog kantona. lan 18. Vrhovni sud Federacije Vrhovni sud Federacije je najvii albeni sud u Federaciji. lan 19. Obavljanje poslova u sjeditu i van sjedita suda Sudovi obavljaju poslove iz svoje nadlenosti u svom sjeditu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, opinski sudovi mogu poslove iz svoje nadlenosti obavljati i izvan svog sjedita u odjeljenjima izvan sjedita suda, kao i u drugim mjestima na sudskim danima, u skladu sa zakonom. Vrhovni sud Federacije i kantonalni sudovi mogu poslove iz svoje nadlenosti obavljati van svog sjedita iz razloga efikasnosti, smanjenja trokova ili iz drugih opravdanih razloga. lan 20. Odjeljenje izvan sjedita suda Odjeljenje izvan sjedita suda obrazuje se i ukida ovim Zakonom. Odjeljenje izvan sjedita suda trajno je smjeteno u mjestu koje se nalazi na podruju suda, ali izvan njegovog sjedita. U odjeljenju izvan sjedita suda sud, po pravilu, obavlja sve poslove iz svoje nadlenosti za podruje za koje je odjeljenje obrazovano. Radom odjeljenja izvan sjedita suda rukovodi predsjednik suda. Predsjednik suda utvruje mjesto voenja postupka i nain formiranja sudskih vijea u predmetima u kojima broj sudija rasporeenih u odjeljenju izvan sjedita suda nije dovoljan za postupanje po pravilima sudskog postupka. Predsjednik suda duan je da vodi rauna o efikasnosti rada suda i

4/22


ekonominosti sudskog postupka. Izuzetno od odredbi st. 3. i 5. ovog lana, predsjednik suda u pojedinanom predmetu, na zahtjev postupajueg sudije, moe iz razloga efikasnosti, smanjenja trokova ili iz drugih opravdanih razloga odrediti da se postupak, odnosno pojedine radnje u postupku vode i izvan mjesta u kojem bi se, prema odredbama ovog lana, vodili. lan 21. Sudski dani Sud moe odrediti da se odravaju sudski dani radi voenja postupaka ili obavljanja drugih poslova u mjestima koja se nalaze na podruju suda, ali izvan njegovog sjedita, odnosno odjeljenja izvan sjedita suda. Predsjednik suda donosi odluku o mjestu i vremenu odravanja sudskih dana. Mjesto i vrijeme odravanja sudskih dana objavljuje se na oglasnoj tabli suda, kao i na oglasnoj tabli u zgradi u kojoj se odravaju sudski dani. lan 22. Sjedite i podruje opinskih sudova Opinski sudovi u Unsko-sanskom kantonu su: 1) Opinski sud u Bihau za podruje opina Biha i Bosanski Petrovac; 2) Opinski sud u Bosanskoj Krupi za podruje opina Bosanska Krupa i Buim.

Opinski sud u Bosanskoj Krupi ima odjeljenje izvan sjedita suda u Buimu, za podruje opine Buim;

3) Opinski sud u Cazinu za podruje opine Cazin; 4) Opinski sud u Sanskom Mostu za podruje opina Sanski Most i Klju; 5) Opinski sud u Velikoj Kladui za podruje opine Velika Kladua. Opinski sud u Posavskom kantonu je: Opinski sud u Oraju za podruje opina Oraje, Domaljevac-amac i Odak. Opinski sudovi u Tuzlanskom kantonu su: 1) Opinski sud u Graanici za podruje opina Graanica i Doboj-Istok; 2) Opinski sud u Gradacu za podruje opina Gradaac i Srebrenik. Opinski sud u

Gradacu ima odjeljenje izvan sjedita suda u Srebreniku, za podruje opine Srebrenik; 3) Opinski sud u Kalesiji za podruje opina Kalesija, Teoak i Sapna;

3) Opinski sud u Tuzli za podruje opina Tuzla, Lukavac i eli; 4) Opinski sud u ivinicama za podruje opina ivinice, Banovii i Kladanj. Opinski

sud u ivinicama ima odjeljenje izvan sjedita suda u Kladnju za podruje opine Kladanj.

Opinski sudovi u Zeniko-dobojskom kantonu su: 1) Opinski sud u Kaknju za podruje opine Kakanj; 2) Opinski sud u Tenju za podruje opina Teanj, Usora i Doboj-Jug; 3) Opinski sud u Visokom za podruje opina Visoko, Vare, Olovo i Breza. Opinski

sud u Visokom ima odjeljenje izvan sjedita suda u Olovu za podruje opine Olovo;

5/22


4) Opinski sud u Zavidoviima za podruje opina Zavidovii i Maglaj. Opinski sud u Zavidoviima ima odjeljenje izvan sjedita suda u Maglaju, za podruje opine Maglaj; 5) Opinski sud u Zenici za podruje opine Zenica;

5) Opinski sud u epu za podruje opine epe. Opinski sud u Bosanskopodrinjskom kantonu - Gorade je Opinski sud u Goradu za podruje opina Gorade, Pale-Praa i Foa-Ustikolina. Opinski sudovi u Srednjobosanskom kantonu su: 1) Opinski sud u Travniku za podruje opina Travnik, Vitez, Novi Travnik i

Busovaa; 2) Opinski sud u Bugojnu za podruje opina Bugojno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji

Vakuf, Jajce i Dobretii. Opinski sud u Bugojnu ima odjeljenje izvan sjedita suda u Jajcu, za podruje opina Jajce i Dobretii;

3) Opinski sud u Kiseljaku za podruje opina Kiseljak, Fojnica i Kreevo. Opinski sudovi u Hercegovako-neretvanskom kantonu su: 1) Opinski sud u Mostaru za podruje Grada Mostara i podruje opine itluk; 2) Opinski sud u Konjicu za podruje opina Konjic, Jablanica i Prozor-Rama; 3) Opinski sud u apljini za podruje opina apljina, Stolac, Neum i Ravno. Opinski sudovi u Zapadnohercegovakom kantonu su: 1) Opinski sud u irokom Brijegu za podruje opina iroki Brijeg i Posuje; 2) Opinski sud u Ljubukom za podruje opina Ljubuki i Grude. Opinski sud u Kantonu Sarajevo je: Opinski sud u Sarajevu za podruje opina: Stari Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Ilija, Vogoa, Hadii, Ilida i Trnovo. Opinski sud u Kantonu 10 je: Opinski sud u Livnu za podruje opina: Livno, Glamo, Drvar, Bosansko Grahovo, Tomislavgrad i Kupres. Opinski sud u Livnu ima odjeljenje izvan sjedita suda u Drvaru, za podruje opina Drvar i Bosansko Grahovo i odjeljenje u Tomislavgradu, za podruje opina Tomislavgrad i Kupres. lan 23. Opinski sudovi sa privrednim odjeljenjima U privrednim predmetima opinski sudovi u kojima se obrazuju privredna odjeljenja mjesno su nadleni za podruje cijelog kantona. Privredna odjeljenja obrazuju se u opinskim sudovima u: Bihau, Oraju, Tuzli, Zenici, Goradu, Travniku, Mostaru, irokom Brijegu, Sarajevu i Livnu. lan 24. Opinski sudovi koji vre poslove upisa u registar Poslove upisa u registre pravnih lica vre opinski sudovi u: Bihau, Oraju, Tuzli, Zenici, Goradu, Travniku, Mostaru, irokom Brijegu, Sarajevu i Livnu za podruje cijelog kantona. lan 25.

6/22


Sjedite i podruje kantonalnih sudova Kantonalni sudovi su: 1) Kantonalni sud u Bihau za podruje Unsko-sanskog kantona; 2) Kantonalni sud u Odaku za podruje Posavskog kantona; 3) Kantonalni sud u Tuzli za podruje Tuzlanskog kantona; 4) Kantonalni sud u Zenici za podruje Zeniko-dobojskog kantona; 5) Kantonalni sud u Goradu za podruje Bosanskopodrinjskog kantona - Gorade; 6) Kantonalni sud u Novom Travniku za podruje Srednjobosanskog kantona; 7) Kantonalni sud u Mostaru za podruje Hercegovakoneretvanskog kantona; 8) Kantonalni sud u irokom Brijegu za podruje Zapadnohercegovakog kantona; 9) Kantonalni sud u Sarajevu za podruje Kantona Sarajevo i 10) Kantonalni sud u Livnu za podruje Kantona 10. lan 26. Sjedite i podruje Vrhovnog suda Federacije Vrhovni sud Federacije ima sjedite u Sarajevu i nadlean je za podruje cijele Federacije. 2. Stvarna nadlenost lan 27. Stvarna nadlenost opinskih sudova Opinski sud je nadlean: 1) U krivinim predmetima: a) da u prvom stepenu sudi: za krivina djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novana kazna

ili kazna zatvora do 10 godina, ako posebnim zakonom nije odreena nadlenost drugog suda;

za krivina djela za koja je posebnim zakonom odreena nadlenost opinskog suda;

za krivina djela za koja je Sud Bosne i Hercegovine prenio nadlenost na opinski sud;

u svim krivinim postupcima protiv maloljetnika; b) da postupa tokom istrage i nakon podizanja optunice u skladu sa zakonom; c) da odluuje o vanrednim pravnim lijekovima kad je to zakonom predvieno; d) da odluuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica

osude, na osnovu sudske odluke i e) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom. 2) U graanskim predmetima da u prvom stepenu sudi: a) u svim graanskim sporovima i

7/22


b) u vanparninom postupku. 3) U privrednim predmetima opinski sudovi koji imaju privredna odjeljenja u prvom

stepenu sude: a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba,

usluga, vrijednosnih papira, vlasnikih i drugih stvarnih prava na nekretninama, te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku pravno lice ili fiziko lice koje, u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu, obavlja privrednu ili drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja;

b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutranjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;

c) u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;

d) sporove iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijske svojine; e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu

konkurenciju ili monopolistiki sporazum; f) privredne prijestupe i g) u postupku steaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u svim sporovima koji

nastanu u toku i povodom provoenja postupka steaja i likvidacije. 4) U drugim predmetima: a) da vodi izvrni postupak, ako zakonom nije drugaije odreeno; b) da odreuje mjere osiguranja, ako zakonom nije drugaije odreeno; c) da rjeava u posebnim postupcima, ako zakonom nije drugaije odreeno; d) da obavlja zemljino-knjine poslove u skladu sa zakonom; e) da prua pravnu pomo sudovima u Bosni i Hercegovini; f) da vri poslove meunarodne pravne pomoi, ako zakonom nije odreeno da neke

od tih poslova vri kantonalni sud; g) da vri poslove upisa u registre pravnih lica i h) da vri druge poslove odreene zakonom. lan 28. Stvarna nadlenost kantonalnih sudova Kantonalni sud je nadlean: 1) Prvostepena nadlenost: a) da sudi za krivina djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora vie od 10

godina ili dugotrajni zatvor, ako zakonom nije odreena nadlenost drugog suda; b) da postupa u toku istrage i nakon podizanja optunice u skladu sa zakonom; c) da sudi za krivina djela za koja je Sud Bosne i Hercegovine prenio nadlenost na

kantonalne sudove i d) da odluuje u svim upravnim sporovima, kao i o zahtjevima za zatitu sloboda i

prava utvrenih ustavom, ako su takve slobode i prava povrijeeni konanim pojedinanim aktom ili radnjom slubenog lica u organima uprave, odnosno

8/22


odgovornog lica u preduzeu, ustanovi ili drugom pravnom licu kada za zatitu tih prava nije osigurana druga sudska zatita.

2) Drugostepena nadlenost: a) da odluuje o albama protiv odluka opinskih sudova, b) da odluuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, ako je to odreeno

zakonom. 3) Ostalo: a) da rjeava o sukobu mjesne nadlenosti izmeu opinskih sudova sa podruja

kantona; b) da odluuje o prijenosu mjesne nadlenosti sa jednog opinskog suda na drugi

opinski sud na podruju kantona; c) da odluuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude

na osnovu sudske odluke; d) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom; e) da rjeava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovakih sudova i stranih

arbitraa; f) da prua meunarodnu pravnu pomo u krivinim predmetima i g) da obavlja druge poslove odreene zakonom. lan 29. Stvarna nadlenost Vrhovnog suda Federacije Vrhovni sud Federacije nadlean je: 1) da odluuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka kantonalnih sudova, ako je

to zakonom odreeno; 2) da odluuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomonih odluka sudova kada

je to zakonom odreeno; 3) da odluuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijea, ako zakonom nije

drugaije odreeno; 4) da rjeava sukobe nadlenosti izmeu kantonalnih i opinskih sudova sa podruja

razliitih kantona, ako zakonom nije drugaije odreeno; 5) da odluuje o prenoenju mjesne nadlenosti sa jednog suda na drugi sud kada je to

odreeno zakonom i 6) da obavlja druge poslove utvrene zakonom, osim onih iz nadlenosti Ustavnog suda

Federacije Bosne i Hercegovine. Vrhovni sud Federacije moe imati i izvorne nadlenosti, ako su utvrene federalnim zakonima. lan 30. Postupak pred ustavnim sudovima Vrhovni sud Federacije i kantonalni sudovi mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine

9/22


u skladu sa ustavom i odgovarajuim propisima koji ureuju postupak pred Ustavnim sudom. GLAVA III UNUTRANJA ORGANIZACIJA SUDOVA lan 31. Dunosti predsjednika suda suda odgovoran je za rukovoenje cjelokupnim sudom i sudakom upravom. Predsjednik predstavlja sud pred drugim organima i organizacijama. Predsjednik suda moe pojedine svoje nadlenosti prenijeti na sudije ili slubenike suda. Predsjednik suda odreuje sudiju koji e vriti dunost predsjednika suda u njegovom odsustvu. lan 32. Sekretar suda Sudovi koji imaju vie od sedam sudija mogu imati sekretara suda. Sekretar suda moe biti lice koje ima visoku strunu spremu i najmanje pet godina radnog staa, ukljuujui i odgovarajue iskustvo na organizacijskim poslovima u trajanju od najmanje tri godine. lan 33. Dunosti sekretara suda Sekretar suda odgovoran je za pravilno i blagovremeno obavljanje administrativnih, tehnikih i finansijskih poslova u sudu. Sekretar suda za svoj rad odgovoran je predsjedniku suda. lan 34. Sudovi bez sekretara U sudovima koji nemaju sekretara suda predsjednik suda sam obavlja poslove sekretara ili osigurava da ih izvre druge sudije ili slubenici suda. lan 35. Opa sjednica i proirena opa sjednica Opu sjednicu suda ine sve sudije tog suda. Opu sjednicu saziva i njenim radom rukovodi predsjednik suda. Opa sjednica saziva se kad je to predvieno pravilima sudskog postupka. Za punovanost odluivanja na opoj sjednici potrebno je prisustvo

10/22


najmanje dvije treine sudija, a odluke se donose veinom glasova prisutnih sudija. Vrhovni sud Federacije ima proirenu opu sjednicu na kojoj se zauzimaju naelni stavovi o pitanjima koja su od interesa za primjenjivanje federalnih zakona. Proirenu opu sjednicu sainjavaju predsjednik suda i sudije Vrhovnog suda Federacije i odreen broj sudija kao delegati kantonalnih sudova. Za odravanje proirene ope sjednice potrebno je prisustvo najmanje dvije treine sudija koji ulaze u sastav proirene ope sjednice. Blie odredbe o radu i nainu rada ope sjednice i proirene ope sjednice ureuju se opim aktom suda. lan 36. Sudska odjeljenja U sudovima se mogu obrazovati sudska odjeljenja radi odluivanja o stvarima iz iste pravne oblasti. lan 37. Propisi o unutranjoj organizaciji i poslovanju suda Visoko sudsko i tuilako vijee donosi pravilnik o unutranjem sudskom poslovanju, koji prethodno priprema u saradnji sa federalnim ministrom pravde. Predsjednik suda, uz saglasnost federalnog ministra pravde, donosi pravilnik o unutranjoj organizaciji suda i sistematizaciji radnih mjesta u skladu sa kriterijima iz lana 41. ovog Zakona. Pravilnik o unutranjoj organizaciji suda i sistematizaciji radnih mjesta predsjednik suda dostavlja Visokom sudskom i tuilakom vijeu. GLAVA IV SUDIJE lan 38. Dodatne sudije Ako predsjednik suda smatra da su sudu neophodne dodatne sudije radi rada na zaostalim predmetima ili zbog zamjene due odsutnog jednog ili vie sudija tog suda, podnijet e Visokom sudskom i tuilakom vijeu zahtjev za imenovanje dodatnih sudija. lan 39. Sudije porotnici Predsjednik opinskog suda, nakon pribavljenog miljenja Visokog sudskog i tuilakog vijea, utvruje broj sudija porotnika potrebnih za taj sud. Predsjednik opinskog suda objavljuje konkurs za sudije porotnike oglaavanjem na oglasnoj tabli suda i u najmanje

11/22


jednim dnevnim novinama. Predsjednik suda, prema svojoj ocjeni, bira najbolje kandidate za sudije porotnike izmeu kandidata koji ispunjavaju uvjete utvrene zakonom i dostavlja listu kandidata Visokom sudskom i tuilakom vijeu. lan 40. Personalna evidencija sudija i sudija porotnika Sud vodi evidenciju za svakog sudiju i sudiju porotnika u kojoj su sadrani lini podaci i podaci o strunoj spremi i iskustvu sudije, kao i ostali podaci. Sudija, odnosno sudija porotnik ima pravo uvida u svoj dosje i pravo da trai ispravku pogrenih podataka. lan 41. Ocjenjivanje rezultata rada sudija Rezultati rada sudija ocjenjuju se najmanje jednom godinje u skladu sa kriterijima koje utvrdi Visoko sudsko i tuilako vijee. Ocjenjivanje rezultata rada sudija vri predsjednik suda. Rezultate rada predsjednika suda ocjenjuje predsjednik neposredno vieg suda. GLAVA V SLUBENICI SUDA lan 42. Broj i struna sprema slubenika suda Federalni ministar pravde utvruje kriterij za odreivanje ukupnog broja slubenika u sudovima. Pod slubenicima suda, u smislu ovog Zakona, podrazumijevaju se dravni slubenici i namjetenici zaposleni u sudu. Broj slubenika, njihova struna sprema i drugi uvjeti za zapoljavanje u svakom sudu posebno se utvruju pravilnikom o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. lan 43. Struni saradnici Za strunog saradnika u sudu moe biti primljen diplomirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom. Struni saradnik moe postupati i odluivati u vanparninim i izvrnim stvarima i sporovima male vrijednosti kada je to predvieno zakonom u predmetima koje mu dodijeli predsjednik suda. Struni saradnik pomae sudiji u njegovom radu, vri analizu pravnih pitanja, priprema predmete za suenje, te obavlja, samostalno ili pod nadzorom i po uputstvima sudije, druge strune poslove predviene zakonom ili pravilnikom.

12/22


lan 44. Struni savjetnici Vrhovni sud Federacije moe zapoljavati strune savjetnike. Za strunog savjetnika moe biti primljen diplomirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom i iskustvom na radu na pravnim poslovima od najmanje pet godina. Struni savjetnik obavlja poslove iz lana 43. stav 3. ovog Zakona. lan 45. Pripravnici Za sudskog pripravnika moe biti primljen na praksu diplomirani pravnik najdue na pe riod do dvije godine. Edukacija sudskih pripravnika odvija se u skladu sa programom poetne obuke koju utvruje Centar za edukaciju sudija i tuilaca Federacije Bosne i Hercegovine. Pripravnici, pod nadzorom sudije ili strunog saradnika, mogu obavljati iste zadatke kao i struni saradnici, s tim to ne mogu donositi odluke u predmetima. lan 46. Pripravnici - volonteri Sudovi mogu primati na praksu pripravnike - volontere. Odredbe ovog Zakona koje se odnose na sudijske pripravnike shodno se primjenjuju na pripravnike - volontere. Pripravnicima - volonterima za vrijeme obavljanja prakse ne pripada naknada za rad, niti druga prava koja se stiu po osnovu rada, osim ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. lan 47. Administrativni poslovi koje samostalno obavljaju ostali slubenici suda Odreeni poslovi koje ne moraju obavljati sudije mogu se povjeriti slubenicima suda koji obavljaju administrativne poslove. Ukoliko zakonom ili drugim propisom nije drugaije propisano, ovlateni slubenici koji obavljaju administrativne poslove mogu samostalno obavljati sljedee poslove i to: 1) ovjeravati potpise; 2) davati obavjetenja na osnovu podataka iz sudskog registra; 3) izdavati uvjerenja o injenicama o kojima sud vodi evidenciju; 4) primati na zapisnik ili u obliku slubene zabiljeke kratka obavjetenja stranaka i

drugih zainteresiranih lica o promjeni adrese ili boravita, ili o datumu prijema sudske odluke kada dostavnica nije vraena sudu ili je vraena sudu, ali datum izvrenja dostave nije naznaen na dostavnici;

5) poduzimati odgovarajue mjere za naplatu novanih kazni i trokova postupka i

13/22


6) obavljati druge poslove i zadatke koje im dodijeli predsjednik suda ili sekretar suda. lan 48. Prava iz radnih odnosa Propisi o poloaju, pravima i obavezama slubenika u organima uprave shodno se primjenjuju na slubenike suda, ako zakonom nije drugaije odreeno. lan 49. Probni period Svi slubenici suda primaju se u radni odnos uz obavezan probni rad od tri mjeseca. lan 50. Personalna evidencija slubenika suda Za slubenike suda vodi se evidencija u kojoj su sadrani lini podaci, podaci o strunoj spremi i iskustvu i ostali podaci. Svi slubenici iji se podaci uvaju u evidenciji imaju pravo uvida u svoj dosje i pravo da trae ispravku pogrenih podataka. lan 51. Ocjenjivanje rezultata rada slubenika suda Rezultati rada slubenika suda ocjenjuju se najmanje jednom godinje. Predsjednik suda ocjenjuje rezultate rada sekretara suda. Na prijedlog rukovodioca koji je neposredno nadreen slubeniku koji se ocjenjuje, predsjednik suda ocjenjuje rezultate rada strunih saradnika i pripravnika, a sekretar suda rezultate ostalih slubenika. lan 52. Odgovornost Slubenik suda odgovoran je za povredu slubene dunosti i protiv njega se moe voditi disciplinski postupak u skladu sa zakonom. GLAVA VI SUDSKI TUMAI lan 53. Postavljanje

14/22


Nakon pribavljenog miljenja Visokog sudskog i tuilakog vijea Vlada Federacije donosi propise o postavljanju, te pravima i dunostima stalnih sudskih tumaa. Sudovi koriste usluge stalnih sudskih tumaa, osim u sluajevima kada nema sudskih tumaa za odreeni jezik. Postupak za takve sluajeve utvruje se propisima iz stava 1. ovog lana. GLAVA VII OBAVEZE PREMA STRANKAMA I JAVNOSTI lan 54. Povjerljivost Sudije i slubenici suda duni su uvati u tajnosti sve to u toku svog rada saznaju o uesnicima u postupku i o pravnim i injeninim okolnostima njihovog predmeta, te su duni uvati kao povjerljive podatke koji nisu dostupni javnosti. lan 55. Slubena tajna Sudije i slubenici suda duni su uvati slubenu tajnu, bez obzira na nain na koji su je doznali. Pod slubenom tajnom podrazumijevaju se naroito: 1) svi podaci koji su kao slubena tajna odreeni zakonom ili drugim propisom; 2) svi podaci koji su kao slubena tajna odreeni opim aktima dravnih organa, pravnih

lica i drugih institucija; 3) podaci i isprave koji su posebno odreeni kao slubena tajna od dravnih organa,

pravnih lica i drugih institucija i 4) podaci i isprave koje je kao slubenu tajnu odredio predsjednik suda ili ovlateni

slubenik suda. Obaveza uvanja slubene tajne traje i nakon prestanka rada u sudu. Predsjednik suda moe sudiju, odnosno slubenika suda osloboditi obaveze uvanja slubene tajne, ako u pojedinom sluaju za to postoje opravdani razlozi. lan 56. Radno vrijeme Predsjednik suda utvruje raspored radnog vremena u sudu. lan 57. Hitni predmeti

15/22


Radi postupanja po hitnim predmetima izvan radnog vremena odreuju se u sudu deurne sudije i slubenici. lan 58. Sloboda pristupa sudskim spisima i upisnicima Javnost i stranke u postupku imaju pravo pristupa sudskim spisima u skladu sa zakonom. Podaci upisani u sudski upisnik su javni i svako ih moe prepisati i zahtijevati da mu se izda ovjeren izvod iz sudskog upisnika, osim ako za pojedine podatke iz sudskog upisnika zakonom nije drugaije odreeno. lan 59. Odgovornost Federacija, odnosno kanton, zavisno od toga ko osigurava sredstva za rad suda, odgovaraju za tetu koju u vrenju slube uine slubenici suda fizikim ili pravnim licima svojim nezakonitim ili nepravilnim radom. lan 60. Pritube na rad sudija i slubenika suda Sud je duan utvrditi postupak primanja pritubi na rad sudija i slubenika suda, te postupanja po tim pritubama. Predsjednik suda postupa po pritubama protiv slubenika suda, a pritube protiv sudija bez odlaganja dostavlja Visokom sudskom i tuilakom vijeu. GLAVA VIII PRAVOSUDNA UPRAVA lan 61. Ministarstva pravde Federalno ministarstvo pravde ima sljedee nadlenosti: 1) prati primjenu ovog Zakona i drugih propisa koji se odnose na organizaciju i

poslovanje svih sudova u Federaciji i 2) prikuplja statistike podatke o radu svih sudova u Federaciji i daje uputstva sudovima

za prikupljanje, voenje i dostavljanje tih podataka. Federalno ministarstvo pravde u odnosu na Vrhovni sud Federacije i kantonalna ministarstva pravde u odnosu na kantonalne i opinske sudove, imaju sljedee nadlenosti: 1) prate obavljanje poslova sudske uprave;

16/22


2) sarauju sa predsjednikom suda u rjeavanju pritubi koje primi ministarstvo, a koje se odnose na sudsku upravu;

3) daju prijedloge predsjedniku suda i sa njim sarauju radi unapreenja organizacije i poslovanja suda;

4) prikupljaju statistike podatke o radu sudova; 5) osiguravaju materijalne uvjete za rad sudova, ako zakonom nije drugaije odreeno i 6) vre nadlenosti u vezi sa sudskim budetom u skladu sa odredbama l. 69., 71. i 72.

ovog Zakona. U vrenju svojih nadlenosti Federalno ministarstvo pravde i kantonalna ministarstva pravde sarauju i razmjenjuju informacije. Federalno ministarstvo pravde, u cilju usklaivanja rada kantonalnih ministarstava pravde, koordinira vrenje njihovih nadlenosti, te u tu svrhu moe izdavati uputstva. U vrenju svojih nadlenosti iz poslova pravosudne uprave Federalno ministarstvo pravde i kantonalna ministarstva pravde usko sarauju i dostavljaju sve informacije Visokom sudskom i tuilakom vijeu. lan 62. Federalni ministar pravde Federalni ministar pravde donosi propise predviene ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. lan 63. Dostava podataka i izvjetaja Sudovi su duni dostaviti nadlenim ministarstvima pravde sve traene podatke koji su im potrebni za vrenje nadlenosti iz lana 61. ovog Zakona. Sud podnosi godinji izvjetaj o svom radu za proteklu godinu nadlenom ministarstvu pravde i Visokom sudskom i tulakom vijeu do 31. marta tekue godine. lan 64. Nepravilnosti Ako kantonalno ministarstvo pravde utvrdi da u sudu postoje nepravilnosti u primjeni ovog Zakona ili drugih propisa koji se odnose na organizaciju i poslovanje sudova, obavijestit e o tome Federalno ministarstvo pravde. Ako Federalno ministarstvo pravde, pri vrenju svojih nadlenosti ili na osnovu izvjetaja kantonalnih ministarstava pravde, utvrdi da u sudu postoje nepravilnosti u primjeni ovog Zakona ili propisa iz stava 1. ovog lana, obavijestit e o tome predsjednika suda ili Visoko sudsko i tuilako vijee radi poduzimanja odgovarajuih mjera. lan 65. Pritube

17/22


Ministarstva pravde nisu nadlena za postupanje po pritubama protiv sudija, te e takve pritube, po prijemu, bez odlaganja proslijediti Visokom sudskom i tuilakom vijeu na daljnje postupanje. lan 66. Nezavisnost sudova Ministarstva pravde vre svoje dunosti na nain koji osigurava nezavisnost sudova i ne smiju na bilo koji nain uticati na rad sudova u vezi sa pojedinanim predmetima. lan 67. Informacijske tehnologije Visoko sudsko i tuilako vijee koordinira upotrebu informacijskih tehnologija u sudovima radi ostvarivanja jednoobraznosti. Sud moe uvesti automatizirani sistem praenja ili registracije predmeta, ili drugi sistem upravljanja predmetima, ukljuujui sisteme sigurnosne pohrane i uvanja podataka, samo uz prethodno odobrenje Visokog sudskog i tuilakog vijea. GLAVA IX FINANSIRANJE SUDOVA I SUDSKI BUDET lan 68. Sredstva za rad sudova Sredstva za rad Vrhovnog suda Federacije osigurava Federacija. Sredstava za rad kantonalnih i opinskih sudova osiguravaju kantoni. Sredstva se osiguravaju tako da obimom i vremenom doznaavanja omoguavaju svakom sudu da u svom radu postupa nezavisno, nepristrasno i efikasno, te da svaki sud ispunjava sve svoje finansijske obaveze po njihovom dospijeu. Sredstva za rad svakog suda iskazuju se posebno u budetima i sistemu trezora. lan 69. Izrada prijedloga budeta Sud izrauje prijedlog godinjeg budeta za narednu godinu na osnovu iznosa trokova u tekuoj godini, te predvienih trokova u narednoj godini. Sud podnosi prijedlog budeta Visokom sudskom i tuilakom vijeu radi davanja eventualnih primjedbi u roku koji odredi Visoko sudsko i tuilako vijee. Nakon razmatranja primjedbi Visokog sudskog i tuilakog vijea i eventualne izmjene prijedloga budeta, odnosno nakon isteka roka od

18/22


30 dana od dana dostavljanja prijedloga Visokom sudskom i tuilakom vijeu, sud dostavlja prijedlog budeta nadlenom ministarstvu pravde, zajedno sa komentarima Visokog sudskog i tuilakog vijea u roku koji odredi to ministarstvo. Ukoliko se nadleno ministarstvo pravde ne slae sa predloenim budetom ili su mu potrebne dodatne informacije, kontaktirat e sekretara suda, odnosno predsjednika suda, ako sud nema sekretara suda i o tome obavijestiti Visoko sudsko i tuilako vijee. Nadleno ministarstvo pravde dostavlja svakom sudu i Visokom sudskom i tuilakom vijeu primjerak konanog prijedloga budeta za odnosni sud u obliku koji je dostavljen ministarstvu finansija, odnosno vladi. Prije nego to izmijeni prijedlog sudskog budeta nadleno ministarstvo finansija, odnosno vlada obavit e konsultacije sa Visokim sudskim i tuilakim vijeem. Ukoliko budet nije usvojen u iznosu koji je predloio sud, u skladu sa odredbama ovog lana, nadleno ministarstvo pravde prije izrade konanog budeta za taj sud obavit e konsultacije sa sekretarom suda, odnosno sa predsjednikom suda, ako sud nema sekretara suda. lan 70. Izmirenje dugova Prijedlog sudskog budeta koji se dostavlja na usvajanje zakonodavnom tijelu sadri plan izmirenja dugova nastalih u sudovima u prethodnom periodu. lan 71. Izvrenje i izmjene budeta Izvrenje sudskog budeta vri se u skladu sa budetom koji je odobrilo zakonodavno tijelo. Odluku o izmjeni budeta kojim se smanjuje iznos budeta sudova moe donijeti samo zakonodavno tijelo. Prije pokretanja postupka izmjene budeta kojim se smanjuje iznos budeta sudova nadleno ministarstvo pravde ili drugo nadleno tijelo vlade mora o tome obavijestiti Visoko sudsko i tuilako vijee. U toku budetske godine sud moe zahtijevati preraspodjelu novanih sredstava u okviru razliitih pozicija usvojenog budeta, s tim da nijedna pozicija ne moe biti smanjena za vie od 10 % od odobrenog iznosa za tu poziciju. Zahtjev za preraspodjelu iz stava 4. ovog lana podnosi se u pisanoj formi nadlenom ministarstvu pravde, uz dostavu primjerka zahtjeva nadlenom ministarstvu finansija i Visokom sudskom i tuilakom vijeu. Ministarstvo pravde duno je udovoljiti zahtjevu suda iz stava 4. ovog lana, te o izvrenoj preraspodjeli obavijestiti nadleno ministarstvo finansija i Visoko sudsko i tuilako vijee. lan 72. Dodatno finansiranje iz budeta Sud kojem su u toku godine za rad neophodna dodatna sredstva podnosi zahtjev za odobrenje dodatnih finansijskih sredstava nadlenom ministarstvu pravde, uz dostavu primjerka takvog zahtjeva Visokom sudskom i tuilakom vijeu.

19/22


lan 73. Donacije Sud moe, u skladu sa zakonom, primati donacije u novcu, stvarima i uslugama, pod uvjetom da njihovo prihvaanje ne ugroava ili ne dovodi u sumnju nezavisnost i nepristrasnost suda. Za prijem svake donacije za sud predsjednik suda mora dobiti odobrenje od Visokog sudskog i tuilakog vijea. GLAVA X PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 74. Prvostepena nadlenost Vrhovnog suda Federacije Prvostepeni postupak u krivinim predmetima za koje je, prema odredbama ranije vaeeg zakona, bio nadlean Vrhovni sud Federacije, nastavit e se pred sudom nadlenim prema odredbama o stvarnoj nadlenosti ovog Zakona i Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 29/00, 16/02, 24/02 i 3/03). Spisi predmeta iz stava 1. ovog lana dostavit e se nadlenom sudu u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. lan 75. Stvarna nadlenost u upravnim sporovima Postupak u predmetima upravnih sporova u kojima je stvarna nadlenost izmijenjena odredbama lana 28. stav 1. taka 1. podtaka d) ovog Zakona, koji je pokrenut do dana stupanja na snagu ovog Zakona, nastavit e se pred sudom nadlenim prema odredbama l. 5. i 6. Zakona o upravnim sporovima ("Slubene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 8/00), osim u postupcima koji nisu zavreni po tubama podnesenim Vrhovnom sudu Federacije nakon 31.12.2003. godine, koji postupak e se nastaviti pred nadlenim kantonalnim sudom u skladu sa ovim Zakonom. lan 76. Stvarna nadlenost za poslove upisa u registar Postupak u predmetima upisa u sudski registar u kojima je stvarna nadlenost izmijenjena odredbama lana 27. stav 1. taka 4. podtaka g), koji je pokrenut do dana stupanja na snagu ovog Zakona, nastavit e se pred sudom nadlenim prema odredbama ovog Zakona. Spisi predmeta iz stava 1. ovog lana dostavit e se nadlenom sudu u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Postupak u predmetima iz stava 1. ovog

20/22


lana u kojima je do stupanja na snagu ovog Zakona donesena prvostepena odluka kojom se postupak pred prvostepenim sudom zavrava, nastavit e se pred sudom nadlenim prema odredbama l. 8., 56., 57. i 62. Zakona o postupku upisa pravnih lica u sudski registar ("Slubene novine Federacije BiH", br. 4/00, 19/00, 49/00, 32/01, 14/02 i 29/03). Ako nakon stupanja na snagu ovog Zakona bude ukinuta prvostepena odluka iz stava 3. ovog lana, postupak e se nastaviti pred sudom nadlenim prema odredbama ovog Zakona. lan 77. Centar za edukaciju sudija i tuilaca Federacije Bosne i Hercegovine Dok Centar za edukaciju sudija i tuilaca Federacije Bosne i Hercegovine ne utvrdi program poetne obuke za pripravnike i pripravnike - volontere ova obuka e se vriti u skladu sa postojeim programima obuke. lan 78. Koritenje postojeih automatiziranih sistema Sudovi koji su do stupanja na snagu ovog Zakona posjedovali automatizirane sisteme praenja ili registracije predmeta, ili druge sisteme upravljanja predmetima mogu nastaviti koristiti iste sisteme i bez odobrenja iz lana 67. ovog Zakona, dok Visoko sudsko i tuilako vijee ne utvrdi jednoobrazne sisteme za sve sudove ili jednoobrazne kriterije za usvajanje tih sistema. lan 79. Primjena lana 9., 39. i 40. Odredbe l. 9., 39. i 40. ovog Zakona, u dijelu koji se odnosi na sudije porotnike, primjenjuju se samo na postupke koji se, u skladu sa prijelaznim i zavrnim odredbama Zakona o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br. 35/03 i 56/03) i Zakona o parninom postupku ("Slubene novine Federacije BiH", broj 53/03), provode prema propisima koji su se primjenjivali do dana njihovog stupanja na snagu. lan 80. Prestanak vaenja zakona o sudovima Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje vaiti Zakon o Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br. 2/95, 4/95, 9/96, 20/01 i 44/01). U sluaju da je ovaj Zakon u suprotnosti sa drugim zakonima u Federaciji primjenjivat e se ovaj Zakon. Kantonalna zakonodavna tijela duna su u roku od 90

21/22


dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti svoje zakone i druge propise sa odredbama ovog Zakona. lan 81. Stupanje na snagu Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajui Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati, s. r. Predsjedavajui Predstavnikog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi, s. r.

22/22