Transcript

UVOD Nakon II Svetskog rata, napredak i razvoj industrije pored pozitivnih efekata, doneo je i brojne opasnosti koje ugroavaju ivot i zdravlje radnika. Prolih godina prolog veka bilo je oko 300000 povreda na radu, a oko 500 radnika je izgubilo ivot na radnom mestu. Uoeno je da se broj povreda na radu poveava sa industrijalizacijom i da su poveane opasnosti po ivot i zdravlje oveka u industrijskoj radnoj sredini. Davne 1957. godine u Srbiji se organizuje prva izloba higijensko tehnike zatite pod nazivom U slubi zatite - u slubi oveka. Ovom izlobom postavlja se novi odnos prema zatiti na radu. Razvoj ideje o higijensko tehnikoj zatiti ide od ideje o zatiti na radu i unapreivanju radne sredine do koncepcije unapreenja kvantiteta radne i ivotne sredine, odnosno izbegavanja tehnolokog rizika. Razvoj ideje pratili su i razliiti oblici organizovanja institucija, koje su se trudile da ih realizuju. Cilj aktivnosti vezanih za zatitu bio je da se podigne svest o potrebi zatite na radu i pomo u svesti koji ugroavaju ivot i radni vek oveka. tampaju se upozorenja, organizuju seminari. Ove prve aktivnosti doprinele su da se broj povreda na radu i smrtnih sluajeva od povreda stalno smanjuje. Ovo je doprinelo poveanju zainteresovanosti privrednika za reavanje postojeih problema zatite na radu i potrebi za uvoenje preventivnih zatitnih mera.

Pojam zatite na radu bezbednost i zdravlje na radu U skladu sa zakonoma u Republici Srbiji zaposleni ima pravo na bezbednost i zatitu zdravlja na radu. Pod zatitom na radu podrazumeva se celokupni sistem mera koje se preduzimaju u cilju spreavanja i eliminisanja potencijalnih opasnosti koje ugroavaju ivot i zdravlje radnika radi obezbeenja povoljnijih radnih uslova.

U uem smislu zatita na radu se svodi na higijensko tehniku zatitu, meutim dananje shvatanje zatite na radu je mnogo ire i potpunije. Zatita na radu je skup tehnikih, zdravstvenih, pravnih, psiholokih, pedagokih i drugih delatnosti pomou kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti to ugroavaju ivot i zdravlje osoba na radu i utvruju mere, postupci i pravila da bi se otklonile ili smanjile te opasnosti.

Svrha zatite na radu je stvaranje sigurnih uslova za rad kako bi se spreile povrede na radu sa lakim i li teim posledicama, profesionalna oboljenja i oboljenja u vezi s radom. Novim Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu ("Sl. glasnik RS", br. 101/2005) pojam zatite na radu menja se u bezbednost i zdravlje na radu. Bezbednost i zdravlje na radu jeste obezbeivanje takvih uslova na radu kojima se, u najveoj meri smanjuju povrede na radu, profesionalna oboljenja i oboljenja u vezi sa radom i koji preteno stvaraju pretpostavku za puno fiziko, psihiko i socijalno blagostanje zaposlenih. Pravo na bezbednost i zdravlje na radu imaju: 1) zaposleni; 2) uenici i studenti kada se nalaze na obaveznom proizvodnom radu, profesionalnoj praksi ili praktinoj nastavi (radionice, ekonomije, kabineti, laboratorije i dr.); 3) lica koja se nalaze na strunom osposobljavanju, prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji; 4) lica na profesionalnoj rehabilitaciji; 5) lica koja se nalaze na izdravanju kazne zatvora dok rade u privrednoj jedinici zavoda za izvrenje kazne zatvora (radionice, gradilita i sl.) i na drugom mestu rada; 6) lica na dobrovoljnim i javnim radovima organizovanim u optem interesu, radnim akcijama i takmienjima u vezi sa radom; 7) lica koja se zateknu u radnoj okolini radi obavljanja odreenih poslova, ako je o njihovom prisustvu upoznat poslodavac 1. PRAVNI OSNOV Bezbednost na radu je multidisciplinarno podruje (tehnika, medicina, psihologija, organizacija, andragogija i dr.) u kojem egzistira ogroman broj propisa koji se odnose na razliite specifine delatnosti i procese rada. Odreeni propisi definiu prava, odgovornosti i obaveze poslodavca i zaposlenih u ovoj oblasti: 1. Zakon o radu

2

2. Zakon o zdravstvenom osiguranju 3. Zakon o penzionom i socijalnom osiguranju 4. Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu Ovim zakonom ureuje se sprovoenje i unapreivanje bezbednosti i zdravlja na radu lica koja uestvuju u radnim procesima, kao i lica koja se zateknu u radnoj okolini, radi spreavanja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom. Iz ovog Zakona proistie niz podzakonskih akata:

Pravilnik o programu, nainu i visini trokova polaganja strunog ispita za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu i poslova odgovornog lica; Pravilnik o uslovima i visini trokova za izdavanje licenci za obavljanje poslova u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu; Pravilnik o postupku utvrivanja ispunjenosti propisanih uslova u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu; Pravilnik o visini trokova postupka utvrivanja ispunjenosti propisanih uslova u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu; Pravilnik o nainu i postupku procene rizika na radnom mestu i u radnoj okolini; Pravilnik o sadraju i nainu izdavanja obrasca izvetaja o povredi na radu.

Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu uvodi i definie pojmove: - Akt o proceni rizika jeste akt koji sadri opis procesa rada sa procenom rizika od povreda ili oteenja zdravlja na radnom mestu u radnoj okolini i mere za otklanjanje ili smanjivanje rizika u cilju poboljanja bezbednosti i zdravlja na radu. - Rizik jeste verovatnoa nastanka povrede, oboljenja ili oteenja zdravlja zaposlenog usled opasnosti. - Opasnost jeste okolnost ili stanje koje moe ugroziti zdravlje ili izazvati povredu zaposlenog. - Procena rizika jeste sistematsko evidentiranje i procenjivanje svih faktora u procesu rada koji mogu uzorkovati nastanak povreda na radu, oboljenja ili oteenja zdravlaj i utvrivanje mogunosti, odnosno naina spreavanja, otklanjanja ili smanjenja rizika. Akt o proceni rizika je obavezan za sva preduzea. 2. IDENTIFIKACIJA I PROCENA RIZIKA Akt o proceni rizika zasniva se na utvrivanju moguih vrsta opasnosti i tetnosti na radnom mestu u radnoj okolini, na osnovu kojih se vri procena rizika od nastanka povreda i oteenja zdravlja zaposlenog. Poslodavac je duan da aktom o proceni rizika, na osnovu ocene slube medicine rada, odredi posebne zdravstvene uslove koje moraju ispunjavati zaposleni za obavljanje odreenih poslova na radnom mestu u radnoj okolini ili za upotrebu pojedine opreme za rad. 3

Rizici su stanja i pojave u kojima postoje mogunosti negativnog odstupanja od eljenog ishoda. Posledice rizika mogu imati pozitivne ili negativne efekte. Dobre posledice su vezane za produkciju boljih rezultata, a loe ometaju funkcionisanje sistema i obavljanje delatnosti. Kao krajnji rezultat loih posledica su materijalni, finansijski pa i ljudski gubici. Procena rizika zasniva se na analizi verovatnoe nastanka i teine mogue povrede na radu, oteenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog u vezi sa radom prouzrokovanih na radnom mestu i u radnoj okolini. Na osnovu prikupljenih podataka i prepoznatih, odnosno utvrenih opasnosti i tetnosti i utvrene liste opasnosti i tetnosti u radnoj okolini na svakom radnom mestu, izborom i primenom odgovarajuih metoda vri se procenjivanje rizika - verovatnoe nastanka i teine povreda na radu, oteenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog. Procenjivanje rizika vri se za svaku prepoznatu, odnosno utvrenu opasnost ili tetnost, uporeivanjem sa dozvoljenim vrednostima propisanim odgovarajuim propisima u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, tehnikim propisima, standardima i preporukama. Verovatnoa nastanka povrede na radu, oteenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog u vezi sa radom, prouzrokovanih opasnostima i tetnostima na radnom mestu i u radnoj okolini, procenjuje se na osnovu prethodne analize koja uzima u obzir uestalost i trajanje izloenosti zaposlenih opasnostima i tetnostima, verovatnou nastanka opasnog dogaaja i tehnike ili druge mogunosti za njihovo izbegavanje, odnosno ogranienje. Teina mogue povrede na radu, oteenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog procenjuje se na osnovu prethodne analize koja uzima u obzir predvidivu vrstu povrede (smrtna, teka, kolektivna ili laka povreda na radu) koja se moe oekivati. Ako se utvrdi da na radnom mestu i pored potpuno ili delimino primenjenih mera u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu i drugih mera, postoje opasnosti i tetnosti, koje prema nalazu procenjivaa rizika mogu da izazovu povredu ili ugroze zdravlje zaposlenog, smatra se da je takvo mesto sa poveanim rizikom, to se utvruje aktom o proceni rizika.

4

PRIMER Pregled radova pri kojima se pojavljuje specifian rizik od nastanka povreda i oteenja zdravlja zaposlenih 1. Rad pri kojem se pojavljuje poseban rizik za zaposlene od: zatrpavanja u iskopima dubljim od 1 m usled obruavanja zemlje, propadanja usled rada na mekom ili movarnom terenu ili pada sa visine vee od 3 m, pri emu je taj rizik povean usled same prirode procesa rada ili uticaja okoline radnog mesta. 2. Rad pri kojem se pojavljuje poseban rizik za zaposlene usled izlaganja hemijskim ili biolokim agensima, odnosno pri kojem se javljaju posebne opasnosti i/ili tetnosti ili je za obavljanje tog rada propisan lekarski pregled zaposlenih. 3. Rad pri kojem su zaposleni izloeni jonizujuem zraenju. 4. Rad u blizini elektrinih vodova visokog napona. 5. Rad pri kojem se pojavljuje poseban rizik za zaposlene od utapanja. 6. Rad na bunarima, pod zemljom i u tunelima. 7. Rad koji obavljaju komprimovanog vazduha. ronioci uz upotrebu sistema za dovod sveeg ili

8. Rad koji obavljaju zaposleni u kesonima sa vazduhom pod pritiskom.

5

9. Rad sa eksplozivnim materijama. 10. Rad na montai ili rasklapanju tekih montanih sklopova.

3. PREVENTIVNE MERE BEZBEDNOSTI I ZDRAVLJA NA RADU Preventivne mere u ostvarivanju bezbednosti i zdravlja na radu obezbeuju se primenom savremenih tehnikih, ergonomskih, zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih, organizacionih i drugih mera i sredstava za otklanjanje rizika od povreivanja i oteenja zdravlja zaposlenih, i/ili njihovog svoenja na najmanju moguu meru u postupku: 1) projektovanja, izgradnje, korienja i odravanja objekata namenjenih za radne i pomone prostorije, kao i objekata namenjenih za rad na otvorenom prostoru u cilju bezbednog odvijanja procesa rada; 2) projektovanja, izgradnje, korienja i odravanja tehnolokih procesa rada sa svom pripadajuom opremom za rad, u cilju bezbednog rada zaposlenih i usklaivanja hemijskih, fizikih i biolokih tetnosti, mikroklime i osvetljenja na radnim mestima i u radnim i pomonim prostorijama sa propisanim merama i normativima za delatnost koja se obavlja na tim radnim mestima i u tim radnim prostorijama; 3) projektovanja, izrade, korienja i odravanja opreme za rad, konstrukcija i objekata za kolektivnu bezbednost i zdravlje na radu, pomonih konstrukcija i objekata i drugih sredstava koja se koriste u procesu rada ili koja su na bilo koji nain povezana sa procesom rada, tako da se u toku njihove upotrebe spreava povreivanje ili oteenje zdravlja zaposlenih; 4) proizvodnje, pakovanja, prevoza, skladitenja, upotrebe i unitavanja opasnih materija, na nain i po propisima i pravilima kojima se otklanjaju mogunosti povreivanja ili oteenja zdravlja zaposlenih; 5) projektovanja, proizvodnje i korienja sredstava i opreme za linu zatitu na radu, ijom se upotrebom otklanjaju rizici ili opasnosti koji nisu mogli da budu otklonjeni primenom odgovarajuih preventivnih mera; 6) obrazovanja, vaspitanja i osposobljavanja u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. 6

Preventivne mere obezbeuje poslodavac polazei od sledeih naela: 1) izbegavanje rizika; 2) procena rizika koji se ne mogu izbei na radnom mestu; 3) otklanjanje rizika na njihovom izvoru primenom savremenih tehnikih reenja; 4) prilagoavanje rada i radnog mesta zaposlenom, naroito u pogledu izbora opreme za rad i metoda rada, kao i izbora tehnolokog postupka da bi se izbegla monotonija u radu, u cilju smanjenja njihovog uticaja na zdravlje zaposlenog; 5) zamena opasnih tehnolokih procesa ili metoda rada bezopasnim ili manje opasnim; 6) davanje prednosti kolektivnim nad pojedinanim merama bezbednosti i zdravlja na radu; 7) odgovarajue osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad i izdavanje uputstava za rad na siguran nain Preventivne mere podrazumevaju dobro pripremljen, osmiljen i obezbeen radni prostor. Dobro sprovedene preventivne mere smanjuju verovatnou za nastanak povreda na radu, a ako se i dese povrede, zbog nemogunosti potpunog otklanjanja rizika (smanjili smo samo stepen rizika, ali verovatnoa da e do povrede doi postoji) nee biti povreda sa fatalnim ishodom ili jako teke sa kasnijim stepenom invaliditeta.

7

Primeri loe prakse

8

Primeri dobre prakse primene preventivnih mera

PRIMER PLAN PREVENTIVNIH MERA Plan preventivnih mera sadri: 1. emu gradilita, odnosno situacioni plan, koji sadri: 1) duine pojedinih strana graevinske parcele; 2) visinske kote postojeeg zemljita i nivelacije; 3) regulacione i graevinske linije i poloaj i spratnost objekta; 4) poloaj i brojeve susednih katastarskih parcela i zgrada, kao i naziv ulice; 5) prikaz objekta na kome se izvode radovi; 6) radni poloaj opreme za rad, sa ucrtanim manevarskim zonama kod pokretne opreme za rad, odnosno sa ucrtanim manipulacionim zonama kod dizalica uz ematski prikaz linija zatitnih ograda, zapreka i drugo; 7) lokacije radnih i pomonih prostorija, prostorija za odmor i/ili smetaj i prostorija za pruanje prve pomoi, sa ucrtanim bezbednim prilazima pri korienju i odravanju; 8) trase saobraajnih povrina; 9) prikaz lokacija za parkiranje i odravanje vozila sa pripadajuim prostorijama, sa ucrtanim bezbednim prilazima; 10) prikaz lokacija za skladitenje materijala, montanih elemenata i gotovih proizvoda, sa ucrtanim bezbednim prilazima; 11) prikaz lokacija za skladitenje opasnih materija, sa ucrtanim bezbednim prilazima; 12) prikaz energetskih objekata i instalacija, sa ucrtanim bezbednim prilazima pri korienju i odravanju; 9

13) prikaz mree pitke, tehnike i otpadnih voda sa objektima i opremom za korienje i odravanje i naina za spreavanje pristupa neovlaenim licima; 14) situaciju zateenih objekata na gradilitu sa prikazom naina obezbeenja lica, vozila i ovih objekata; 15) granice gradilita i nain spreavanja pristupa neovlaenim licima i vozilima i ivotinjama. 2. Opis organizacije i tehnologije izvoenja radova. 3. Plan faza i rokova izvoenja pojedinih radova, sa detaljnim instrukcijama za koordinaciju aktivnosti poslodavaca i drugih lica. 4. Specifine mere za bezbedan i zdrav rad u odnosu na industrijske aktivnosti u blizini gradilita. 5. Specifine mere za bezbedan i zdrav rad za radove navedene u Pregledu radova pri kojima se pojavljuje specifian rizik od nastanka povreda i oteenja zdravlja zaposlenih (Prilog 2). Overava: Investitor/Zastupnik investitora (nepotrebno precrtati): U _________________, dana__________ _______________________________ M.P. Potpis 4. OSPOSOBLJAVANJE zaposlenih

Poslodavac je duan da izvri osposobljavanje zaposlenog za bezbedan i zdrav rad kod zasnivanja radnog odnosa, odnosno premetaja na druge poslove, prilikom uvoenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad, kao i kod promene procesa rada koji moe prouzrokovati promenu mera za bezbedan i zdrav rad. Poslodavac je duan da zaposlenog u toku osposobljavanja za bezbedan i zdrav rad upozna sa svim vrstama rizika na poslovima na koje ga odreuje i o konkretnim merama za bezbednost i zdravlje na radu u skladu sa aktom o proceni rizika. Osposobljavanje se obavlja u toku radnog vremena i mora da bude prilagoeno specifinostima radnog mesta zaposlenog. Osposobljavanje se obavlja teorijski i praktino. - Provera teorijske i praktine osposobljenosti zaposlenog za bezbedan i zdrav rad obavlja se na radnom mestu. - Periodine provere osposobljenosti za bezbedan i zdrav rad zaposlenog koji radi na radnom mestu sa poveanim rizikom vre se na nain i po postupku utvrenim aktom o proceni rizika. Posetioci, izvoai

Poslodavac je duan da svako lice, koje se po bilo kom osnovu nalazi u radnoj okolini, upozori na opasna mesta ili na tetnosti po zdravlje koje se javljaju u tehnolokom

10

procesu, odnosno na mere bezbednosti koje mora da primeni, i da ga usmeri na bezbedne zone za kretanje. Poslodavac je duan da vidno obelei i istakne oznake za bezbednost i/ili zdravlje radi obavetavanja i informisanja zaposlenih o rizicima u tehnolokom procesu, pravcima kretanja i dozvoljenim mestima zadravanja kao i o merama za spreavanje ili otklanjanje rizika. Poslodavac je duan da obezbedi da pristup radnom mestu u radnoj okolini, na kome preti neposredna opasnost od povreivanja ili zdravstvenih oteenja (trovanja, guenja, i sl.), imaju samo lica koja su osposobljena za bezbedan i zdrav rad, koja su dobila posebna uputstva za rad na takvom mestu i koja su snabdevena odgovarajuim sredstvima i opremom za linu zatitu na radu. 5. EVIDENCIJE U OBLASTI BEZBEDNOSTI I ZDRAVLJA NA RADU Poslodavac je duan da vodi i uva evidencije o: 1) radnim mestima sa poveanim rizikom; 2) zaposlenima rasporeenim na radna mesta sa poveanim rizikom i lekarskim pregledima zaposlenih rasporeenih na ta radna mesta; 3) povredama na radu, profesionalnim oboljenjima i bolestima u vezi sa radom; 4) zaposlenima osposobljenim za bezbedan i zdrav rad; 5) opasnim materijama koje koristi u toku rada; 6) izvrenim ispitivanjima radne okoline; 7) izvrenim pregledima i ispitivanjima opreme za rad i sredstava i opreme za linu zatitu na radu; 8) prijavama ovog zakona. U prilogu seminarskog rada dati su obrasci za voenje evidencija. 6. LINA ZATITNA SREDSTVA Poslodavac je duan da zaposlenima da na upotrebu sredstva za rad, odnosno sredstva i opremu za linu zatitu na radu na kojima su primenjene propisane mere za bezbednost i zdravlje na radu i da obezbedi kontrolu njihove upotrebe u skladu sa namenom. Poslodavac moe zaposlenima dati na upotrebu opremu za rad, sredstvo i opremu za linu zatitu na radu ili opasne materije, samo: 1) ako raspolae propisanom dokumentacijom na srpskom jeziku za njihovu upotrebu i odravanje, odnosno pakovanje, transport, korienje i skladitenje, u kojoj je proizvoa, odnosno isporuilac naveo sve bezbednosno-tehnike podatke, vane za ocenjivanje i otklanjanje rizika na radu; 2) ako je obezbedio sve mere za bezbednost i zdravlje koje su odreene tom dokumentacijom, u skladu sa propisima o bezbednosti i zdravlju na radu, tehnikim propisima i standardima.

11

EU STANDARDI Osnovni standardi prema nainu korienja i testiranju EN 352-1 Zatitne slualice za ui EN 352-2 epovi za ui EN 352-3 Zatitne slualice za ui prikacene za industrijski sigurnosni lem EN 352-4 Zatitne slualice za ui sa elektronskom kontrolom prema jaini zvuka

ZATITA DISAJNIH ORGANA A) Osnovni standardi: EN 133 Klasifikacija EN 134 Spisak komponenti EN 135 Spisak ekvivalentnih uslova

B) Standardi klasifikovani po vrsti proizvoda EN 136 i 136-10 Maske za celo lice EN 140 i 140/A1 Polu i etvrt maske EN 142 Montaa dela za usta EN 148-1,2 i 3 Navoji za deo za lice EN 1490405 Polu maske sa filterima za zatitu od estica i gasova C) Meu filterima i upijajuim ureajima koristi se 4 standarda sa filterima: EN 141 Gasni i kombinovani filteri EN 143 Filteri za estice EN 371 Filteri za AX gas i kombinovani filteri za zatitu od organskih jedinjenja sa niskom takom kljuanja EN 372 Filteri za SX gas i kombinovani filteri za zatitu od jedinjenja sa specifinim nazivom 12

ZATITNA ODEA Osnovni standardi EN 340 Opti uslovi EN 511 Rizici od kidanja EN 1149 Elektrostatike osobine Specifini standardi Otpornost na toplotu i plamen Izdrljivost na hemijske proizvode Izdrljivost na mehanike udarce

SIGURNOSNA OBUA Osnovni standardi EN 344 Uslovi i metode testiranja za sigurnosnu, zatitnu i radnu obuu za profesionalnu upotrebu. Standardi proizvoda

13

EN 345 Tehniki podaci za sigurnosnu obuu za profesionalnu upotrebu (200 J) EN 346 Tehniki podaci za zatitnu obuu za profesionalnu upotrebu (100 J) EN 347 Tehniki podaci za radnu obuu za profesionalnu upotrebu

Novije izdanje po ISO nomenklaturi EN ISO 20344 Uslovi i metode testiranja za sigurnosnu, radnu i zatitnu obuu za profesionalnu upotrebu. EN ISO 20345 Tehniki podaci za sigurnosnu obuu za profesionalnu upotrebu. Oznaava se sa S. Obua koja ima zatitnu kapu i titi od 200J, ekvivalentno padu 20kg tereta sa 1m visine. EN ISO 20346 Tehniki podaci za zatitnu obuu za profesionalnu upotrebu. Oznaava se sa P. Obua koja ima zatitnu kapu i titi od 100J. EN ISO 20347 Tehniki podaci za radnu obuu za profesionalnu upotrebu. Oznaava se sa O. Obua koja nema zatitnu kapu.

14

SB S1 S2 S3

Osnovni zahtevi SB + zatitna kapa + A + E Pogodna za suve uslove SB + zatitna kapa + A + E + WRU Otporna na vodu SB + zatitna kapa + A + E + WRU + P Otporna na vodu i perforaciju

A E WRU P HRO HI CI M

Anti-statike osobine on sa energo-apsorbnim osobinama Koa otporna na penetraciju i apsorpciju vode elini, aluminijumski ili kompozitni meuon Otpornost pri kraim kontaktima sa toplim povrinama Otpornost pri duim kontaktima sa vrelim povrinama Zatita od hladnoe Metatarsal protekcija

ZATITA OIJU Osnovni standardi EN 166 Tehniki podaci EN 167 Optike metode testiranja EN 168 Ne-optike metode testiranja Standardi proizvoda EN 172 EN 207 EN 169 EN 170 Filteri za zatitu od sunevih zraka za industrijsku upotrebu Filteri i ona zatita protiv laserskog zraenja Filteri za zavarivanje i slinu tehniku. Uslovi proputanja i preporuena upotreba Filteri za zatitu od ultraljubiastog zraenja.

EN 171 Filteri za zatitu od infracrvenih zraka. Uslovi proputanja i preporuena upotreba EN 175 Lina zatita. Oprema za zatitu oiju i lica pri zavarivanju i slinim procesima.

15

ZATITA RUKU Osnovni standardi EN 420 Opti uslovi za rukavice Upotrebni standardi EN 388 Rukavice za zatitu od mehanikih rizika EN 407 Rukavice za zatitu od termalnih rizika (toplota i/ili vatra) EN 421 Rukavice za zatitu od jonizovane radijacije i radioaktivne kontaminacije EN 511 Rukavice za zatitu od hladnoe EN 50237 Rukavice i rukavice bez prstiju sa mehanikom zatitom za elektrinu upotrebu EN 12477 Zatitne rukavice za zavarivae

SIGURNOSNI LEMOVI Osnovni standardi EN 397 Industrijski sigurnosni lemovi EN 812 Industrijski lemovi protiv udara

16

17

ZAKLJUAK

e e . , . , , , . , , , , , . Da bi se postiglo sve ovo sa se mora realizovati : 1) , , ; 2) , , ; 3) (, , , , , , , ); 4) ( , , , , ); 5) , . , ; Da bi se realno sagledala uspenost sprovoenja strategije potre , . , 28. 2004. , ( ) .

18

LITERATURA

1. Zakon o bezbednosti i zatiti zdravlja na radu; 2. Zakon o radu; 3. Strategija bezbednosti i zdravlja na radu u Republici Srbiji za period od 2009. - 2012. godine 4. http//www.albo 5. http//www.ministarstvo 6. http//www.fakznr

19