Zaštita okoliša u jugoistočnoj Evropi
Case study
“Potrebno je razumjeti veze
između okoliša i razvoja kako bi sedonijele razvojne odluke koje de biti
ekonomski efikasne, i odgovorne, te
prijateljske prema okolišu”
Izvor:Keating1993.,Centre for Our Common
Future Ženeva
Zemlje u regiji imaju realnu priliku uspostaviti moderno i napredno društvo, te istovremeno očuvati dobar kvalitet okoliša o kojem uveliko ovisi ljudska sigurnost, razvoj i blagostanje.
Održivo iskorištavanje prirodnih resursa, sprečavanje onečišdenja i zaštita prirode osiguravaju boljitak zajednice, a to bi trebao biti primaran cilj svake lokalne samouprave.
Lokalni akcioni program zaštite okoliša (LEAP) je metoda koja služi i pomaže
lokalnim zajednicama da odluče o najboljem načinu zaštite svog okoliša.
Taj standardizirani proces, u kojem je važno sudjelovanje lokalne zajednice, vodi
konkretnim ulaganjima u zaštitu okoliša.
LEAP-om se određuju prioriteti zaštite okoliša, te odabiru najprikladnije aktivnosti
za rješavanje tih prioritetnih problema uzajednici.
Preporuke iz tog plana postaju dio odluka i planova lokalne samouprave i državnih tijela.
Ti se prioriteti i aktivnosti objedinjuju u Planu aktivnosti zaštite okoliša koji služi kao nacrt za bududa ulaganja u zaštitu okoliša u zajednici.
Ti pojedinci zajedno rade u partnerstvu s lokalnim vlastima radi dogovora oko zajedničkih prioriteta i aktivnosti za rješavanje problema zaštite okoliša u zajednici.
Tokom procesa osigurava se forum za okupljanje “zainteresiranih strana.
Trojanski program aktivnosti zaštite okoliša (Bugarska), započet 1992., odabran je za studiju slučaja kao jedan od prvih programa lokalne aktivnosti zaštite okoliša.
Nakon njega takvi se programi (LEAP - Local Environmental Action Programme) su implementirani u vedini zemalja Srednje i Istočne Evrope.
Program je pokazao kako zajednica, uz aktivno sudjelovanje građana i djelotvorne načine planiranja, može probleme zaštite okoliša pretvoriti u prioritete, osmislitiekonomične strategije koje de rješavati te probleme i stvoriti nova partnerstva radi provedbe željenih aktivnosti.
Izrada smjernica za održiv razvoj opdine Jelsa odabran
je kao studija slučaja radi naglašavanja važnosti procesa planiranja uz
sudjelovanje javnosti u kojem lokalna zajednica ima proaktivnu ulogu.
U okviru procesa planiranja definirana je vizija, te su s
njom upoznate lokalne vlasti, tako da je napravljen prvi korak (koji je obično i najteži) prema planiranju
održivog razvoja.
Ovaj je primjer prepoznat i priznat na skupu u Johanesburgu kao jedna od šest uspješnih praksi iz Srednje i Istočne Europe na području urbane tehnologije zaštite
okoliša.
Primjer cjelovitog upravljanja otpadom u gradu Ramnicu Valcea (Rumunija) prikazuje uspješna praktična rješenja za upravljanje komunalnim otpadom, jednim
od najvedih problema u zaštiti okoliša u regiji i šire.
Aktivnosti u porječju rijeke Drine usmjerene prema rješavanju
problema krutog otpada predstavljene su kao studija slučaja
iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Uzimajudi u obzir nedavnu povijest sukoba na tom području, vrijedno je
spomenuti da postoji volja za zajedničkom akcijom u rješavanju problema zaštite okoliša na razini
pograničnih područja, koju su potaknule lokalne zajednice.
Eko-centar osnovan u sklopu zaštite supa služi kao vrijedna turistička atrakcija, provodi obrazovanje o okolišu, te promovira volonterski rad.
Lokalna zajednica je bila uključena i radilo se na zaštiti ne samo ugrožene vrste, ved i njenog prirodnog staništa.
Zaštita bjeloglavog supa (Hrvatska) odabrana je kao studija slučaja koji pokazuje očuvanje ugrožene vrste.
Pozorišni susreti “Glumci u Zagvozdu” i pratedi projekt“Prijatelji okoliša” rijedak
su primjer uspješnogpokretanja i organiziranja zajednice, te oživljavanja
društvenog života ururalnom području.
Ovaj primjer ujedno je uspostavio sinergiju
između kulture i zaštiteokoliša s ciljem
promoviranja prirodne i kulturne baštine.
Trojan (Bugarska), grad je od 46.000 ljudi, 145 km
istočno od Sofije, smješten na sjevernim obroncima Balkanskog gorja na rubu rezervata biosfere i parka
prirode.
Projekt je vodio Institut za održive zajednice (ISC) iz
USA , koji promovira zaštitu okoliša sudjelovanjem
zajednice u postupcima odlučivanja na lokalnoj
razini u Srednjoj i Istočnoj Evropi i osiguravanjem
tehničke pomodi i provođenjem pilot
projekata.
Problemi zaštite okoliša doveli su u pitanje ljepotu i ekonomski napredak grada:
loš način zbrinjavanja krutog otpada i neodgovarajudi tretman otpadnih voda
zagađivali su lokalne izvore vode i uzrokovali zdravstvene probleme;
izgaranje uglja s visokim postotkom sumpora ilož ulje za zagrijavanje domova i industrijske
procese zagađivali su vazduh
Grad je želio poboljšati stanje okoliša, ali nije imao puno iskustva u upravljanju okolišem.
Specifične zadade trojanskog programa bile su:
- ocjena rizika za javno zdravlje, ekologiju i kvalitetu života (socijalni i ekonomski faktori),
- rangiranje problema na temelju njihovih relativnih rizika,
- razvoj i provođenje akcionih planova za rješavanje najtežih problema.
evaluacija.
provođenje strategije i kontroling;
izrada plana aktivnosti u okolišu i odabir strategija;
identifikacija problema i komparacija rizika okoliša;
organizacija projekta i početni trening;
Projekt se sastojao od sljededih faza:
Identificirana su dva problema kao prioritetna za poduzimanje
aktivnosti:
loš kvalitet i nisku količinu pitke vode
sve vede zagađenjezraka.
Objavljen je nacrt LEAP-a kako bi se prikupilamišljenja građana.
Nakon prikupljanja primjedbi i njihovog uključivanja u nacrt,
Gradsko vijedeTrojana odobrilo je konačan Akcioni plan za okoliš.
Grad je kupio opremu za otkrivanje isticanja, a inozemni expert je pomogao osoblju lokalnog vodovoda u osmišljavanju i primjeni programa.
Otkrili su da gotovo 50% pitke vode u Trojanu nekontrolirano ističe iz cijevi.
U saradnji s gradom i lokalnim vodovodom izradili su sveobuhvatan program otkrivanja i popravljanja mjesta isticanja vode u podzemnim glavnim i
distribucijskim cjevovodima.
Tretirano je i industrijsko iskorištavanje vode, obzirom da industrija troši više od 60% trojanske opskrbe vodom.
Strani expert je proveo reviziju rješavanja otpadnih voda u pet najvedih industrija u Trojanu.
Ta je revizija otkrila ogromne mogudnosti uštede vode i smanjenja tokova otpadnih voda.
Kao rezultat, grad je proveo kontrolu trošenja industrijskih voda i osmislio program za smanjenje industrijske potrošnje vode.
Grad Trojan popravio je 70 oštedenja na podzemnoj mreži
cjevovoda i zamijenio gotovo 1 kilometar
cijevi, što je rezultiralo uštedom vode otprilike 10%.
Digitalizirana je karta podzemne mreže
cjevovoda.
Odredba zahtijeva od najvedih industrijskih korisnika vode da razviju vlastitu opskrbu vodom gdje god je to mogude.
Prihvadena je nova odredba o zaštiti okoliša koja od industrije zahtijeva pladanje doprinosa na temelju potrošnje vode, te slanje podataka o potrošnji vode gradskoj
vladi.
Grad Jelsa smješten je u sredini otoka Hvara (Hrvatska), ima oko 3800 stanovnika i
pokriva područje od 118km.
Kao i kod mnogih lokalnih zajednica, lokalne vlasti u gradu Jelsi više
improviziraju nego planiraju svoj razvoj.
Izvještaj "Smjernice za održivi razvoj opdine Jelsa" nastao je kao osnovni dokument
planiranja za lokalnu upravu.
Neke od tema pokrile su biološku raznolikost mora i zaštidenih morskih područja, sunčeve energije, organske poljoprivrede, programe kreditiranja poput poticaja za
otočki turizam, prirodno i istorijsko naslijeđe, eko i nautički turizam.
Organiziran je "Skup održivog razvoja otoka" radi predstavljanja koncepta održivosti, konkretnih primjera i potencijala za održivost na različitim područjima
rada.
Glavna područja razvoja Negativni aspekti (glavni uzroci Pozitivni aspekti
Provedbeni kapacitet otokaUrbanizacija otoka je dostigla
maximalan kapacitet
Postojedi smještaj turista i cestovna infrastruktura dovoljni
su za razvoj turizma, koji je neškodljiv za okoliš
Planiranje lokalnog razvoja
Sistem planiranja, saradnje, ideja i pregovaranja ne postoji.
Upravom dominiraju improvizacije
Prepoznata je potreba za definiranjem uzajamnih interesa lokalnih vlasti i sudjelovanjem javnosti
Lokalna privreda, zapošljavanje
Turizam nije povezan sa ostalim poslovima i nisu osigurani
mehanizmi za razvoj poduzetništva, ni za plasman
domadih proizvoda
Postoje potencijali u porodičnim obrtima, poljoprivredi,, turizmu
i razvoju novih proizvoda i usluga
Socijalni kapital, naslijeđe, okoliš
Smanjuje se broj lokalnih stanovnika, a sve je vedi pritisak turista, čime je ugrožen kvalitet
lokalnog života
Očuvano naslijeđe (priroda, autohtonost, tradicija, istorija,
arhitektura)
Lokalna zajednica i uprava morale bi prepoznati svoju odgovornost za osiguravanje kvaliteta okoliša za budude generacije.
Regionalna uprava morala bi preuzeti zadade koje od njih očekuju ministarstva i/ili lokalnauprava.
Lokalni resursi bi se morali ujediniti u zajedničkom interesu, posebno oko izgradnje ljudskih potencijala za održive poslove, poboljšanja u socijalnom kapitalu i dobrom vođstvu.
Ramnicu Valcea glavni je grad pokrajine Valcea u Rumunjskoj i broji 125.000
stanovnika. Smješten je na obali rijeke Olt na 440 m nadmorske visine.
Značajnije industrije u gradu Ramnicu Valcea uključuju kemijsku industriju,
proizvodnju toplinske energije i proizvodnju struje.
Grad pokušava razviti turističku ponudu, uzimajudi u obzir poseban prirodni
potencijal područja.
te provođenje intenzivnih kampanja radi bolje informiranosti građana o zaštiti okoliša.
pripremanje investicijskih projekata,
izgradnju kompostane na probnoj lokaciji,
razvrstavanje otpada i odvajanje biorazgradivog otpada,
poboljšanje skupljanja otpada,
Gradska vlada je bila odgovorna za sljedede:
Prvi dio je uključio uvođenje i poboljšanje skupljanja komunalnog otpada donacijomnjemačke vlade koja se sastojala od 5000 kontejnera i 3 vozila za sabijanje otpada.
Drugi dio je uključivao razvrstavanjeotpada, koje su proveli njemački
konzultanti i 10 studenata ekologije
Analiza je pokazala kako je biorazgradivotpad zastupljen sa više od 55%.
Od skupljenog biorazgradivog otpada je u test periodu proizvedeno više od 500 tona komposta.
Lokalna je vlast je postavila kontejnere na probnom području, te osigurala informativni materijal za podizanje razine svijesti građana.
Tu je aktivnost podržala Njemačka sa kontejnerima od 7 litara i to podijeljenodomadinstvima na probnom području, te je osigurana oprema za pilot kompostanu.
Na temelju podataka dobivenih analizom otpada započelo je skupljanje odvojenog biorazgradivog otpada.
Tredi se dio projekta sastojao od otvaranja
nacionalnog informativnogcentra za upravljanje
otpadom s ciljem podizanja razine svijesti građana i educiranja zaposlenikakomunalnih preduzeda i
javnih službi.
Četvrta komponenta projekta bila je izrada
priručnika o cjelovitom upravljanju otpadom.
Cilj je projekta “Prekogranična suradnja na području zaštite okoliša: porječje rijeke Drine” identifikacija, osmišljavanje i priprema i traženje vanjskog finansiranja za rješavanje problema krutog otpada što rijekom Drinom dospijeva u jezero Peručac.
U okviru projekta prikupljene su informacije o praksi upravljanja otpadom u gradovima smještenim u porječju.
Postizanje dogovora svih zainteresiranih strana u području rijeke Drine i jezera Peručac oko predloženih tehničkih rješenja za sprečavanje daljnjeg onečišdenjakrutim otpadom.
Organiziranje foruma svih zainteresiranih strana radi razrade predloženih rješenja i izražavanja mišljenja.
Izrada prekograničnog sporazuma o potpori odabranim rješenjima među ključnim zainteresiranim skupinama.
Izrada studije izvedivosti koja de se predložiti donatorima za budude financiranje.