Krivičnom prijavom od 17. 2. 2006. godine, podnesenom Okružnom javnom tužilaštvu u Beogradu, zbog malverzacija, zloupotreba položaja i ovlašćenja, prikrivanja kriminala i korupcije, povezanih sa finansijskim sredstvima Republike Srbije na Kipru, prijavljeni su: Mlađan Dinkić, Miroljub Labus, Vesna Džinić, Dušan Lalić, Nikola Živanović, Mladen Spasić i Mira Erić Jović.
“U januaru 2001, odmah nakon formiranja prve Vlade Republike Srbije, posle vanrednih izbora u decembru 2000, društvenih promena započetih posle saveznih izbora u bivšoj SRJ u septembru 2000. i velike narodne pobune u Srbiji od 5. oktobra 2000, pri Vladi Republike Srbije formirana je Komisija za ispitivanje zloupotreba u oblasti privrede i finansijskog poslovanja.
Radom komisije rukovodio je, kao njen predednik, Vuk Obradović, tada potpredsednik Vlade Republike Srbije. Član te komisije je, pored ostalih, bio i prijavljeni Mlađan Dinkić, tada Guverner NBJ, a zatim i Ministar finansija u Vladi Republike Srbije.
Kao pomoćno telo Komisije, bio je formiran poseban tim u čijem sastavu su bili prijavljeni Mlađan Dinkić kao šef tima i prijavljeni Dušan Lalić, Nikola Živanović i Mladen Spasić.
Tim je imao zadatak da pronađe novac koji je bez zakonskih osnova bio iznet iz zemlje, za vreme dok je na vlasti bio Slobodan Milošević, kao predsednik Republike Srbije odnosno SRJ, i preko Beogradske banke d.d. COBU (Cyprus Off-shore Banking Unit) prenet na Kipar i preko Kipra u druge države.
Navedeni tim je imao za zadatak i da obezbedi dokaze radi vraćanja iznetog novca u Srbiju.”
“Marta 2001. prijavljeni Mlađan Dinkić i njegov tim odlaze na Kipar, sa Slobodanom Aćimovićem, najbližim saradnikom Borke Vučić u Beogradskoj banci d.d. COBU na Kipru. Da li je on to dobrovoljno prihvatio nije poznato, ali se njegova uloga svela samo na jedno - da otkrije sve tajne kanale i arhive Beogradske banke d.d. COBU.
Aćimović je otkrio prijavljenima mnogo toga što je na Kipru trebalo da nađu. Takođe, Dinkićev tim je sproveo intenzivnu istragu i u prostorijama Ambasade SR Jugoslavije koja je takođe posedovala dokumentaciju Beogradske banke d.d. COBU.
Tu su, takođe, bili podaci o dolascima svih aviona, putnicima, posadama i letovima na kojima se prenosio novac u džakovima, koferima i torbama na Kipar, kao i korespondencija sa kiparskim vlastima.
Najveće interesovanje ljudi iz Dinkićevog tima bilo je za sadržaje nađene u prostorijama Beogradske banke u Nikoziji, u Kenedi aveniji, koja je uveliko bila u likvidacionom postupku.”
“Mlađan Dinkić, u svojstvu Guvernera Narodne banke Jugoslavije i kao šef tima eksperata obrazovanog pri Komisiji za ispitivanje zloupotreba u oblasti privrede i finansijskog poslovanja Vlade Republike Srbije, u periodu od januara 2001. godine do daljnjeg, ispitivao je poslovanje Beogradske banke d.d. COBU (Cyprus Offshore Banking Unit) iz Nikozije, Republika Kipar, pa je došao do saznanja: • da je preko navedene banke vršen odliv novčanih sredstava iz Republike Srbije u inostranstvo; da je sredstvima te banke na ime Ljiljane Radenković, Radmile Budišin, i drugih lica, a bez znanja tih lica, otvoren lanac “off shore” firmi, na Kipru, i to: Antexol Trade Ltd., Browncourt Enterprises Ltd., Cabcom Marketing Ltd., Hillsay Marketing Ltd., Lamoral Trading Ltd., Southmed Holdings Ltd., Vericon Management Ltd., Vantervest Overseas Ltd., i dr.;
• da su preko računa tih firmi u periodu od 1992. - 2003. vršena plaćanja po nalozima Beogradske banke d.d. COBU, bez zakonskog osnova, u ukupnim iznosima od približno milijardu dolara, i; • da je značajan deo tih novčanih sredstava dolazio iz vršenja krivičnih dela (trgovina drogama, nezakonita trgovina – šverc naftnim derivatima, cigaretama, alkoholnim pićima i drugim proizvodima, itd.); • te je na opisani način došao do saznanja o tokovima novca i odlivima novca iz Republike Srbije u Republiku Kipar i preko Republike Kipar u druge zemlje, ali je propustio da Vladu Republike Srbije i druge nadležne organe obavesti o saznanjima do kojih je došao, kao i da obezbedi dokaze o tome na kojim računima u inostranstvu je završio deo novca koji je prebacivan iz Republike Srbije na opisani način, i• propustio je da preduzme pravne korake radi vraćanja novca koji je bez pravnog osnova prenet na račune drugih lica.”
Krivična prijava protiv Mlađana Dinkića iz 2006. godine nikada nije procesuirana, niti su navodi iz krivične prijave istraženi.
Zbog slučaja “kiparskih para” protiv Dinkića prijave su podnosili:
- Aleksandar Lojpur, advokat;- Vladan Batić, advokat i nekadašnji ministar pravde;- Verica Barać, predsednica Saveta za borbu protiv
korupcije.
Velimir Ilić i Borka Vučić tvrdili su da je na Kipru pronađeno između 1,1 i 11 milijardi američkih dolara novca Republike Srbije, prebačenog i deponovanog na tajnim offshore računima pod kontrolom povereničkog sistema koji je prethodno kontrolisao Miloševićev režim.
Gde je nestao novac sa tajnih računa na Kipru?
Tajni računi na Kipru
Anglo Yugoslav Bank Limited London
Banque Franco Yugoslav Paris
Zagrebačka banka d.d. Zagreb
Hypo Group
Alpe Adria
Banque Franco
Yugoslav
Zagrebačka banka d.d.
Anglo Yugoslav Bank Ltd
Šta dokazuje “Slučaj Mobtel”?
• Novac sa tajnih računa Srbije na Kipru prebačen je na tajne račune privatnih fondacija kod Hypo Grupe i povezanih osoba;
• Sa tajnih računa privatnih fondacija kod Hypo Grupe, novac je ponovno prebacivan offshore kompanijama pod kontrolom Hypo Grupe i reinvestiran u Srbiju;
• Dakle, novac sa tajnih računa na Kipru završio je na tajnim računima kod Hypo Grupe, što dokazuje deo tajne dokumentacije iz Slučaja Mobtel;
• Iz dokumentacije je očigledno da je kontrolu nad tako utajenim finansijskim sredstvima, čuvanim kod Hypo Grupe, posredno ili neposredno, imao Mlađan Dinkić kao visoki državni funkcioner;
• Operacija Mobtel poslužila je za pranje dela “kiparskog novca” koji je kontrolisao Mlađan Dinkić.
Iz tajne dokumentacije o Slučaju Mobtel proizlazi:
• Novcem sa tajnih računa Srbije na Kipru, kod Hypo Grupe jednim delom, kao poverenički fond, upravljao je MS Privatstiftung, privatna fondacija pod kontrolom Martina Schlaffa;
• Schlaffova fondacija iz Austrije osnovala je offshore holding na Kipru – Holdenhurst Holding Limited;
• Taj novac je Schlaff kao poverenik, u dogovoru sa Dinkićem, prebacivao na kiparski offshore holding;
• Delom novca Schlaffov offshore holding preuzima kontrolu nad 30% vlasništva u Mobtelu;
Iz tajne dokumentacije o Slučaju Mobtel proizlazi:
• Da bi se novac sa kiparskih tajnih računa oprao, Dinkić i Schlaff ugovaraju kupoprodaju dela vlasništva u Mobtelu između Vlade Srbije i kiparskog offshore holdinga Holdenhurst Holding Ltd.;
• Dinkić potpisuje ugovor na osnovu kog se Schlaffovom offshore kiparskom holdingu Holdenhurst holding Ltd. isplaćuje njihov udeo u Mobtelu;
• Iz celokupne dokumentacije proizlazi kako je Schlaff delovao u dogovoru sa Mlađanom Dinkićem, te kako se radilo o njihovoj zajedničkoj operaciji pranja novca.
• Schlaff je učestvovao i kao poverenik u sličnim operacijama pranja novca u Hrvatskoj i Crnoj Gori;
Ukratko:- Dokumenti dokazuju da je novac bio čuvan na tajnim računima
Srbije na Kipru;- Novac sa Kipra je prebačen na tajne račune kod Hypo Grupe
kao konačno odredište za dalje prebacivanje u operacije pranja novca i ubacivanje u legalne finansijske tokove;
- Novac je sa Hypo Grupe poveren privatnoj fondaciji Martina Schlaffa MS Privatstiftung iz Beča;
- Schlaffova fondacija novac je prebacila na kiparski offshore holding Holdenhurst Holding Ltd.;
- Kiparski offshore holding i Hypo Grupa koristili su taj novac u Operaciji Mobtel;
- Operacija pranja novca dovršena je ugovorom između Vlade Srbije i kiparskog offshore holdinga Holdenhurst Holding Ltd. o kupoprodaji 30% vlasništva u Mobtelu.
Hvala na pažnji!
Domagoj Margetić
istraživački novinar
Twitter: @DomagojMargetic
FB: http://www.facebook.com/domagoj.margetic
GSM: 00381 (0)62 811 91 77
Recommended