Lovranština – raj na zemlji

• Lovranština - područje između potoka Banina na sjeveroistoku, potoka Cesar na jugozapadu i grebena Učke na zapadu.

Prirodne vrjednaosti

• Prednosti: • Povoljna klima ( nema velikih

razlika u temperaturi ljeti i zimi i nema jakih vjetrova i nevremena)

• Razvedena obala (tri velike plaze i mnoštvo malih)

• Bujna uglavnom zimzelena vegetacija (bor, palme, lovor i td.)

• Park prirode Učka (planinarske i biciklističke staze, slapovi, pogled na cijeli kvarner i otoke)

• Bogato uređeni parkovi

plaža Kvarner

plaža Medveja plaža Peharovo

pogled s Učke na Cres

• Mogućnosti:

• Izgradnja žičare od Medveje preko Lovranske Drage do Učke (brzina prijevoza, pogled)

• Planinarski izleti

• Edukacijski centar (edukacija o planinarenju, ljekovitom bilju i samoniklom bilju)

• Paraglajding (od Učke prema Medveji, ili Istri)

• Lječilišni turizam (za srčane i plućne bolesnike zbog klime, ortopedske bolesnike zbog poznate bolnice u Lovranu, te jeftinijih zubarskih usluga)

Povijesno-kulturne vrijednosti

Stari grad iz iz 12. stoljeća• Očuvan u starim omjerima, umjesto

zidina na vanjskoj strani napravljene kuće

• Sačuvana obrambena kula

• Vrata grada Stubica

• Portal na vratima srednjevjekovnog magistrata

• Portal brkatog Turčina

• Živopisne uske ulice

• Crkve sv. Ivana i sv. Jurja (zaštitnika Lovrana)

• Sakralni objekti• Crkva sv. Jurja (građena od

romanike do gotike, najprije jednobrodna, a kasnije između crkve i zvonika dozidane kapelice, mnoštvo stropnih i zidnih freski, glagoljaških natpisa, vrijedno liturgijsko posuđe i oltar)

• Crkva sv. Trojstva (najstarija iz 12. st.,jednobrodna, nekad dio još dvije crkve i groblja)

• Crkva sv. Ivana (iz 14. st., s novootkrivenim stropnim freskama)

• Crkva sv. Nikole

• Crkva sv. Mihovila u lovranskoj Dragi

• Crkva sv. Roka u Lignju

• Lovranske vile• Potiču iz 19. stoljeća

• Najvrjednije:

Vila FrappartVila Santa MarijaVila GiannaVila MagnolijaVila LianaVila San RocoVila GuerraI još mnoge druge(većina vila djelo su domaćeg arhitekta Andrea Rubinicha i austrijanca Carla Seidela)

• Lovranski hoteli (potiču iz druge polovice 19. st.)

• Hotel Belveder (najstariji hotel, izgrađen 1873.)

• Hotel Primorka

• Hotel Bristol

• Hotel Meridional

• Hotel Lovran

• Hotel Miramar

• Grand hotel Lovrana (sadašnja ortopedska bolnica, a nekad najluksuzniji hotel)

• Kaštel u Medveji

• Postoje još i hoteli Park, Excelzior, Lovran i td.

• Šetnica uz more (Lungomare)

• Dugačka 12 km, izgrađena od 1893.¸1911.

• Mogućnosti• Suvremeni smještaj a opet u

starinskom ambijentu

• Koncerti klasične glazbe u sakralnim objektima

• Pretvoriti prizemlja starog grada u suvenirnice i dućane s prilagođenim radnim vremenom u noćnim satima

• Ponovo živa muzika na terasama

• Mini zabave i restorani uz lungomare

Specifičnosti ruralne arhitekture

Kućice Lovranskog zaleđa imale su posebnu kuhinju koja se nazivala “Tornica” bila je polu kružnog oblika, a u njoj je bilo smješteno ognjište.

Na svakom ognjištu nalazila se črepnja ( metalni ili glineni poklopac u kojem se pekao kruh).

Kasnije je ognojište zamijenjeno zidanim pećima te pećima kozicama.

Mogućnosti:Razvoj ruralnog turizma(postoji

već etno muzej u Lignju, ranč Oraj sa slikarskom kolonijom.

Mogućnosti:Razvoj ruralnog turizma(postoji već etno muzej u Lignju, ranč Oraj sa slikarskom kolonijom Posebnu vrijednost u tom smislu mogla bi imati i Lovranska Draga koja još uvijek većim djelom izgleda kao etno selo.

1 lvode

0,5 kgbrašna

40 dagšečera

1 žličicasoli

2 dlrakije

Aroma

nariban limun i naranča,

vanilije,grožđica

0,5 Lbiljnog ulja za prženje

• Nekada su se i na selu i u gradu jelo pet obroka: prva rušnja, druga rušnja, obed, južina i večera.

Slastice: fritule, kuglof, pogača, hroštule, cukarinčići.

Prehrana nekad

Krumpirica

3-4 vecakrumpira

150 gkukuruznog griza

3 zlicebijelog griza

1 zlicaulja

malo soli

Bakalar na brudet Sastojci:za 4 osobe:50 dag bakalara50 dag krumpira2 dcl maslinova ulja2 glavice luka3 režnja češnjaka1/2 vezica peršina2 lovorova lista1 žlica medasol i papar

Fritaja od šparuga

400gdivljih šparuga

8jaja

2-3česna češnjaka

malo ulja

Sol

papar

• Jela: repa prežgana juha, krumpir

pečen u ljusci, krumpir s kuhanim jajima i fažol, kupus i fažol, kapuz i krumpir na trdo,maneštra od ješmika, palenta krumpirica, palenta sa špehom, makarune, radić i kumpir, riži s kumpirom, kumpir i paštu, kumpir i fažol, povero brodeto, kalandraku ,maneštra ili rijetka kaša od frimintuna (kukuruza), bakalar na bjanko ili na gulaš, školjke na buzaru. Jela su se začinjala zapeštom (sitno sjeckanom pancetom, češnjakom, peršinom).

• NošnjeU našem kraju koristi se uglavnom Istarska nošnja, ali je

kasnije postojala i djelomično gradska nošnja.

Istarska nošnjaMuška nošnja:- Bijele hlače- Bijela košulja s ruskom kragnom- Smeđi prslučić i kaput- Okruglu kapicu

Ženska nošnja:- Bijela duga košulja obrubljena čipkom- Haljina na žal plava s plavim rubom (korištena u ovom kraju, ili

smeđa s crvenim ili zelenim rubom na veselje- Pojas- Bijela marama

Kasnija nošnja:- Crna duga suknja- Bijelu kratka vezena bluza

Instrumenti: sopile i mih

Mogućnosti:Turisti vole vidjeti folklor zemlje u kojoj dolaze, te

ih treba koristiti u svim svečanijim prigodama i posebno što više isticati plesni dio folklora.

Lovranske “fešte”

Veljača: maškarePrve slike maškara u našem kraju datiraju od

1926.

Tradicionalna je “fešta” koja privlači mnogo turista.

Mogućnosti: Ljetne maškare

Travanj: Festival šparogaGostima se nude različita jela od šparoga na samom

otvaranju festivala, te po brojnim restoranima

Svibanj: Dani trešanjaProslava započinje rezanjem štrudle u obliku naziva

grada Lovrana i godine. Svi restorani i tržnica nude specijalitete od trešanja, te svježe trešnje.

Srpanj-kolovoz :Lovransko kulturno ljeto (s ribarskim večerima i

koncertima)

Rujan: Učkarski sajam- Planinarski izlet, edukacijska predavanja, prezentacija

starih obrta, zabava, uz gastronomske delicije

Listopad: Marunada (Mića dječja

i Vela)

– obilje slastica od maruna, plesa i zabave

Naš doprinos razvoju turizma i očuvanju kulturne baštine

- Sudjelujemo u manifestacijama u mjestu

- Naš projekt “Da se ne pozabi” (izleti uz razgledavanje ruralne arhitekture, posjeti etno izložbama, nabavka nošnji, proučavanje tradicije, sakupljanje starih predmeta, sudjelovanje u folklornim manifestacijama

Mogućnosti: kad završimo školu možda i mi postanemo važni turistički djelatnici!!!