OBLIKOVANJE PROIZVODA1. POJMOVI

DOBRO – stvar/usl. kojom se zadovoljava neka ljudska potrebaPodjela: a) s aspekta namjene: OSOBNA, PROIZVODNA/INDUSTRIJSKA POTROŠNJAb) s aspekta teorije marketinga: OBIČNA, TRGOVAČKA, SPECIJALNA, NETRAŽENAc) s aspekta elastičnosti ponude i potražnje: ELASTIČNA, NEELASTIČNA

a) SLOBODNA – slobodno korištenje, koriste svi ljudi, sastoje se od razl. stvari, zadovoljavaju osn. potrebe, vrlo su korisna za čovjeka

b) EKON. – vl. potrošnja proizvođača, koriste ih proizvođači, sastoje se od proiz., zadovoljavaju osn. potrebe, vrlo su korisna za čovjeka; potrošnja robe, koriste ju kupci, sastoji se od usl., zadovoljava čovjeka u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, korisna su ili štetna za čovjeka

PROIZVODI – materijalne strukture koje zbog tehnološke organiziranosti socioekon. sustava u suovisnosti s ekološkim sustavom dobivaju određene funkcije; temeljna područja koja konstituiraju proiz. su:

a) Proiz./čovjek – antropologijab) Proiz./gospodarstvo – ekonomijac) Proiz./priroda – ekologija

ROBA – kako bi se proiz. afirmirao u robu mora imati: UPORABNU (dobro), DRUŠTVENU (+uporabna = proiz.) i PROMETNU (+društvena+uporabna = roba) VRIJED.

Podjela robe:a) Prema podrijetlu: anorganska, organska, sintetska b) Prema stupnju obrade: sir., poluproiz., got. proiz. c) Prema kvaliteti: prava roba (proiz. koji imaju sve elemente kvalitete – bitna karakteristična

svojstva svoje vrste), nadomjesci (ili surogati; roba koja nema sve elemente kvalitete, nema svojstva prave robe – samo djelomično mogu zamijeniti pravu robu; prodaja i uporaba nadomjestaka je zakonom dozvoljena uz uvjet da na amb. moraju biti podaci kako bi potrošač bio upoznat da se radi o nadomjesku, a ne o pravoj robi; npr. coca cola – sky cola), imitacije (samo svojim vanjskim izgledom i eventualno nekim dr. karakteristikama sliči na pravu robu (npr. umjetni mramor, koža, nakit, krzno…)), krivotvorine (nemaju oznaku “nadomjestak” a prodaju se kao prava roba; to su proiz. koji se nezakonito javljaju u prometu s namjerom da se potrošač prevari i na taj način stekne zakonom nedozvoljena korist; ne mogu se uočiti površnim gledanjem već samo kem. analizom ili ispitivanjem pomoću instrumenata; zakonom zabranjena proizvodnja i prodaja)

DOBR

EKONOMSKO

SLOBODNO

NEMATERIJALN

MATERIJALNO

d) Prema ekon. namjeni: proiz. za reprodukciju (sir., gorivo i gotovi proiz. za reprodukciju), proiz. opreme (pogonski strojevi, strojevi za obradu, transportna sred.), proiz. za krajnju potrošnju (preh. proiz., piće, duhan…)

e) Prema funkciji: amorfna (roba bez oblika; sir., poluproiz. i mat.)), oblikovana (konačni proiz.)f) Prema karakteristikama proiz.: teh. – tehnološke, funkcionalno – estetske, ekonom.

2. OBLIKOVANJE PROIZVODA NAČELA ZA AMORFNE PROIZ.: odgovarajuća fizička i kemijska svojstva – moraju ispunjavati ulazni mat. (sir., poluproiz.) čija su

svojstva uvjet za odgovarajuća svojstva konačnih proiz. prilagođenost za daljnju preradu – posebno važna kod sir. i poluproiz. koje je moguće nabaviti u

razl. oblicima pri čemu je pojedini oblik odgovarajući samo za određeni postupak prerade sposobnost za skladištenje i transport – posebno potrebna kod mat. koji su osjetljivi na vrem.,

mehaničke/biološke utjecaje ili imaju određene zahtjeve zbog agregatnog stanja/kod opasnih proiz. proizvodnja sa što nižim troš. – važna kod svake proizvodne djelatnosti, a znači racionalnu uporabu

sir., energije i vode, viši stupanj automatizacije, kraći transport…

NAČELA ZA OBLIKOVANE PROIZ.: funkcionalnost najmanja masa najmanje gabaritne mjere najniži troškovi jednostavno rukovanje i održavanje pouzdanost najveća sigurnost i ekološka prihvatljivost

3. RAZVOJ NOVIH PROIZVODA- opstanak na trž. je nemoguć bez novih proiz. – roba- novi proiz. nastaju varijacijama:

1. Post – prodajnih usl.2. Brenda3. Specifikacija kvalitete4. Cijene5. Pakiranja6. Karakteristika7. Tehnologije

Proces razvoja novih proiz.:IDEJA 1. stupanj: Pred-projektno istraživanje 2. stupanj: Pripremanje podataka 3. stupanj: Funkcionalni prototip 4. stupanj: Oblikovanje za proizvodnju 5. stupanj: Konačno oblikovanje 1. STUPANJ – svrha: da se već u sustavu izbora i vrednovanja zamisli (sustavno ispitivanje u kojoj

mjeri je proces sposoban ispuniti postavljene zahtjeve) potanko prouče mogućnosti za izvedbu te zbroje svi potrebni elementi za terminsko i troškovno planiranje tog procesa

2. STUPANJ – priprema prethodnih podataka koji trebaju biti utemeljeni na razmjeni mišljenja onih koji istražuju trž. i onih koji će oblikovati tehnološki sustav odn. odgovarati za proizvodnju; izrađuju se grubi rokovi i troškovnici i izbacuju neodgovarajuće ideje

3. STUPANJ – izrađuje se prototip i provjerava u odgovarajućim laboratorijima gdje se utvrđuje u kojoj su mjeri zadovoljene gl., a zatim i sporedne funkcije; provjerava se i jesu li korišteni odgovarajući mat.; izrađuje se detaljan predračun za varijante i utvrđuje koja je varijanta troškovno najprikladnija

4. STUPANJ – vrednuje se rezultat izrade i ispitivanja funkcijskog prototipa radi uporabe; to se izvodi ponovnim oblikovanjem prototipa, a nakon toga slijedi pokus djelovanja u graničnim okolnostima

5. STUPANJ – konačno oblikovanje proiz.; pregledavaju se nacrti, popravljaju odn. dopunjuju s obzirom na rezultate pokusa proizvodnog prototipa i utvrđuje odgovaraju li normama

IDENTIFIKACIJA PROIZVODA1. IDENTIFIKACIJA PROIZVODA IDENTIFIKACIJA (KODIRANJE) = proces koji omogućava nedvosmisleno i jednokratno označivanje

proiz., pojmova i pojava CILJ – praćenje tijeka robe u distribucijskom lancu što podrazumijeva planiranje svake faze posl.

procesa, kontrolu i nadzor, dnevnu inventuru i unapređenje poslovanja

2. ORGANIZACIJA GS1 (Global Standards One) prve zemlje koje su razvile sustav kodiranja – SAD i Kanada (UPC) 1977. – osnovan EAN (European Article Numbering Association) 1981. – mijenja ime u EAN International danas se EAN sustav koristi u više od milijun poduzeća u svijetu 2003. – EAN International postaje GS1

o GS1 standardi povezuju organizacije koje povezuju sve sudionike lanca nabave: proizvođače, distributere, maloprodavače, bolnice, prijevoznike, carinarnice, programere, lokalna i međunarodna tijela

o sastoji se od organizacija za kodiranje proiz. koje su zadužene za kodiranje artikala na razini države te su uključene u GS1 sustav kroz sustav nacionalnih organizacija

o strateški cilj: održavanje neutralne pozicije u odnosu na posl. okruženje i osiguravanje platforme za što uspješniju suradnju između proizvođača i trgovca na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini

o glavne odgovornosti nacionalnih članica:1. dodjeljivanje jedinstvenih brojeva2. stručno usavršavanje i tehnička podrška pri dodjeljivanju bar kodova3. pružanje inf. o standardima i kontinuirani razvoj GS1 sustava standarda

3. GS1 SUSTAV STANDARDA temelji se na 7 GS1 identifikacijskih ključeva:1. GTIN – Global Trade Item Number – ključ koji se koristi za identifikaciju trg. artikala za kojima

postoji potreba da se ponovno pronađe prethodno definirana inf. za koju se može odrediti cijena ili se može naručiti ili fakturirati u bilo kojoj točki bilo kojeg lanca dob.; može sadržavati 8, 12, 13 ili 14 znamenaka ovisno o namjeni

2. GLN – Global Location Number – ključ koji služi za identifikaciju svega što je/što bi moglo biti adresirano (npr. tvrtke, odjeli, sobe, tvornice, EDI mrežne adrese…); ovaj ključ je preduvjet za korištenje EDI sustava

3. SSCC – Serial Shipping Container Code – standardni identifikacijski broj koji se koristi za jedinstvenu identifikaciju logističkih (transportnih i/ili skladišnih) jedinica

4. GRAI – Global Returnable Asset Identifier – ključ koji služi za identifikaciju imovine koja se može ponovno koristiti (amb., transportna oprema..)

5. GIAI – Global Individual Asset Identifier – ključ koji se koristi pri identifikaciji pojedinačnih komada/dijelova fiksne imovine (računalo, stol, komponente zrakoplova)

6. GSRN – Global Service Relation Number – ključ koji se koristi za identifikaciju odnosa između pružatelja i korisnika neke usl. (npr. članstvo u nekom klubu, pacijent neke bolnice..)

7. GDTI – Global Document Type Identifier – ključ koji služi za identifikaciju dokumenata (službeni/privatni dokumenti); npr. porezni zahtjevi, police osiguranja

Aplikacijski identifikatori: brojevi od 2 do 4 znamenke koji jedinstveno identificiraju određeni sadržaj; čitljivi su ljudima te su odvojeni zagradama od inf. koje definiraju; npr.

00 – za SSCC (logičke jedinice) 01 – za GTIN (trgovačke artikle) 02 – za GTIN artikla u grupnoj ambalaži 11 – za datum proizvodnje

GS1 standarde trebamo koristiti jer su: jedinstveni, nemaju nikakvo značenje, međunarodni, multisektorski

GS1 sustav standarda sastoji se od 4 ključna područja:1. Bar kodovi – globalni standard2. eCom – standard za elektroničku razmjenu posl. podataka3. GDSN – omogućuje usklađivanje podataka4. EPC Global – cilj automatizirano praćenje artikala kroz cijeli lanac

4. GS1 CRTIČNI KOD CRTIČNI KOD (bar kod) = smisleni niz tamnih crta i svijetlih linija koji predstavlja strojno čitljivu

prezentaciju inf. te tako olakšava proces identifikacije proiz., bilo pri ulasku istih u skl. ili izlasku iz trgovine

SIMBOLOGIJA – sustav kodiranja podataka koji će biti optički čitani (isti sadržaj može se zapisati na više načina); u linearne simbologije se ubrajaju:

EAN/UPC porodica GS1 – 128 ITF 14 GS1 Data Bar

SIMBOL – kombinacija znakova koje zahtijeva određena simbologija PODACI – podaci koji se nalaze kodirani u simbolu (identificiranje artikla te dodatno rok trajanja,

broj serije) EAN/UPC CRTIČNI KODOVI – osn. primjena: identifikacija trg. artikala namjenjenih maloprodaji tj.

realizacija GTIN-a

o EAN 13 – dvije vrste:1. 2 pozicije za zemlju proizvođača

10 pozicija za identifikaciju proiz.1 pozicija za kontrolni broj(npr. 8712345123451)

2. 3 pozicije za zemlju proizvođača9 pozicija za identifikaciju proiz.1 pozicija za kontrolni broj(npr. 3850123045672)

Struktura EAN 13

o EAN 8 – dodjeljuje se za proiz. manjih dimenzijao UPC-A – 12 znamenkasti broj kojem se dodaje nula s lijeve straneo UPC-E – 6 znamenkasti broj kojem se dodaju dvije nule koje se ne tiskaju

ITF – 14 CRTIČNI KOD – označuje trgovinske i transportne jedinice (trgovinska jedinica se u ovom slučaju odnosi na poduzeća); razvijen je s ciljem efikasnije manipulacije robom u logističkim procesima; služi samo za zapis GTIN-a

GS1 – 128 – sred. kodiranja GTIN-aili SSCC-a i mnoštva dodatnih inf. kao što su: broj serije, datum proizvodnje, rok trajanja, težina,..; broj znakova nije fiksan već ovisi o količini podataka

EAN8 (GTIN) EAN13 (GTIN) ITF 14 (GTIN) GS1-128 (GTIN-SSCC)

DATA BAR kodovi dvodimenzionalni nose više podataka od običnih i imaju puno manje dimenzije

Dodjeljivanje crtičnih kodova:

1. Identificiranje jedinica široke potrošnje – roba koju je nemoguće fizički označiti bar kodom (kruh, peciva); roba promjenjivog sadržaja i cijene – CRO SCAN prefiks

2. Identificiranje trgovinskih jedinica – trgovinska jedinica je jedinica kojoj je dodijeljena cijena, koja je naručena ili fakturirana u cilju trgovine između poduzeća (ITF-14)

3. Identificiranje transportnih jedinica – jedinica koja nije predmet trgovine već je stvorena radi lakšeg prijenosa tj. u logičke svrhe (GS1-128)

5. CRTIČNI KOD ZA KNJIGE I DR. OMEĐENE PUBLIKACIJE ISBN (International Standard Book Number) – kod za knjige: sastoji se od ISBN oznake i 13

znamenaka ISSN – crtični kod za serijske publikacije Područja uporabe EAN sustava:

Trgovina Zdravstvo Skladištenje Transport Novinarstvo i knjižničarstvo

6. RFID TEHNOLOGIJA (Radiofrekvencijska identifikacija) omogućuje jednoznačnu identifikaciju objekta, osoba i životinja na daljinu uporabom

elektromagnetskog ili elektrostatičkog polja određenje frekvencije evolucija crtičnog koda u elektronički proizvodni kod – EPC komponente RFID-a:

transponder radijskog signala (tag) čitač softver

vrste RFID sustava prema izvoru energije: pasivni – nema vl. izvor napajanja nego u tu svrhu koristi elektromagnetske valove koje odašilje

čitač; na taj način generira energiju za napajanje električkog sklopa i odašiljanje podataka do čitača; mogu komunicirati s čitačem samo kada se nalaze u elektromagnetskom polju čitača (udaljenost: 0-10m)

polu – pasivni – sadržavaju bateriju za napajanje svog elektroničkog sklopa, no za odašiljanje inf. koriste elektromagnetske valove primljene od čitača (npr. elektron. naplata cestarine)

aktivni – imaju vl. bateriju kao izvor energije i ugrađeni aktivni odašiljač tako da s čitačem mogu komunicirati potpuno autonomno

vrste RFID sustava prema sposobnosti modifikacije podataka: Read – write Read – only Write once, read many

Područja primjene RFID sustava:1. Upravljanje distribucijom2. Naplata cestarine3. Knjižnice4. Praćenje osoba

5. Praćenje prtljage u zračnom prijevozu6. Liječenje pacijenata7. Kastomizacija usluga8. Primjena u maloprodaji

Prednosti RFID tehnologije: modifikacija podataka – RFID je utemeljen na dinamičkoj interakciji s tagom podaci se mogu

dopisivati i mijenjati bez obzira na kojem mjestu i u kojem dijelu ind. procesa se objekt nalazi; jednom kada se bar kod otisne, nemoguće je dopunjavati i mijenjati u njemu sadržane inf.

memorijski kapacitet udaljenost čitanja podataka vijek trajanja jedinstvena identifikacija identifikacija više predmeta istodobno sigurnost podataka

7. EDI ELEKTRONIČKA RAZMJENA PODATAKA osn. ideja jest da se uporaba papirnatih dokumenata svede na minimum prijenos komercijalnih, strukturiranih podataka prema dogovorenom standardu s jednog računala

na dr. elektroničkim putem s minimumom ljudske intervencije razmjena se odnosi na posl. transakcije s njihovim komercijalnim logističkim i finan. implikacijama EANCOM – detaljna uputa za primjenu UN/EDIFACT standardnih poruka; 6 osn.skupina poruka:

1. Poruke o glavnim podacima2. Poruke o posl. transakcijama3. Poruke o izvješću i planiranju4. Poruke o sintaksi 5. Općenite poruke6. Sigurnosne poruke

EDI sustav čine 3 komponente:1. Standardne poruke2. Programi za konverziju3. Komunikacijske mreže

Globalni lokacijski kod (GLN) – numerički kod koji identificira bilo koju pravnu, funkcionalnu ili fizičku lokaciju u sklopu neke posl./organizacijske strukture

Prednosti EDI sustava: značajno smanjenje papirologije – smanjenje administrativnih troš. uklanja pogreške nastale pri ručnom unosu podataka brzi prijenos velikih količina podataka bolje upravljanje i nadzor proizvodnje, nabave i isporuke

Potencijalni nedostatci nalaze se na strani dob., a to su: potreba za nešto većim zalihama kao i smanjeno vrijeme za isporuku; otpor zaposlenika naviklih na papirnato poslovanje

NORMIZACIJA I NORME

POJAM INFRASTRUKTURE KVALITETE INFRASTRUKTURA KVALITETE = niz elemenata (radnji/institucija)koje imaju za cilj olakšati

stvaranje novih proiz. te osigurati njihovu kompatibilnost sa zahtjevima kupaca ali isto tako i svim tehničkim elementima sustava

CILJ – stvaranje uređenog međunarodnog trž. CILJEVI NACIONALNE INFRASTRUKTURE KVALITETE:

1. osigurati slobodu kretanja robe2. zaštita potrošača3. zaštita života, zdravlja ljudi i životinja4. zaštita okoliša i zaštita prirodnih izvora5. opća sigurnost

ZAKONODAVNI OKVIR INFRASTRUKTURE KVALITETE RH1. Zakon o tehničkim zahtjevima za proiz. i ocjeni sukladnosti2. Zakon o općoj sigurnosti proiz.3. Zakon o akreditaciji4. Zakon o normizaciji5. Zakon o mjeriteljstvu

POVIJEST NORMIZACIJE Normizacija – standardizacija Važnost Industrijska revolucija – nagli porast standardizacije Omogućuju međunarodnu trgovinu (INCOTERMS) Internacionalizacija normi Uvjet za pristupanje EU Prva nacionalna normizacijska organizacija (BSI – British standards institution) – 1901. 1. međunarodna normizacijska organiz. (IEC – International electrotechnical commission) – 1906. 1946. – osnovan ISO (International organization for standardization)

DEFINICIJE I CILJEVI NORMIZACIJE NORMA = poznata i priznata mjera za određenu kvantitativnu i kvalitativnu veličinu u okviru

određene socijalne zajednice= dokument donesen konsenzusom i odobren od priznatog tijela koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila, upute ili značajke za djelatnosti ili njihove rezultate s ciljem postizanja najboljeg stupnja uređenosti u danome kontekstu

NORMIZACIJA = djelat.uspostavljanja odredaba za opću i opetovanu uporabu koje se odnose na postojeće ili moguće probleme radi postizanja najboljeg stupnja uređenosti u danome kontekstu

NORMA/STANDARD (u robnoj proizvodnji) = niz precizno i sažeto danih definicija, tehničkih specifikacija, kriterija, mjera, pravila i karakteristika koje opisuju mat., proiz., procese i sustave

Oznaka za europsku sukladnost

oznaka “CE” – jedna od oznaka koju proizvođač/dob. smije staviti na proiz. ona nije oznaka kvalitete proiz., ali se smatra putovnicom za europske proiz.

OPĆA PODJELA NORMI:1. Norme za proiz.2. Norme za procese3. Norme za sustave upravljanja

INTERNACIONALIZACIJA NORMI1. Izbjegavanje protekcionizma2. Zaštita zemalja u razvoju 3. Stvaranje jedinstvenog svjetskog trž.4. Zaštita ekološkog planetarnog sustava5. Širenje i prihvaćanje najnovijih globalnih tehničkih i tehnoloških znanja6. Izgradnja jedinstvenog komunikacijskog sustava

CILJEVI NORMIZACIJE:1. Osigurati prikladnost proiz., procesa i usl.2. Povećanje razine sigurnosti, proiz., procesa/usl., čuvanja zdravlja, života ljudi i životinja te

zaštite okoliša3. Poboljšanje proizvodne učinkovitosti4. Uklanjanje tehničkih zapreka međunarodnoj trgovini

ZNAČAJKE NORMI, NORME MORAJU:1. Biti potrebne2. Biti primjenjivane3. Biti rezultat pune uključenosti svih zainteresiranih strana4. Dopuštati tehnološku inovaciju i konkurenciju5. Biti redovito i planirano osuvremenjivane

ISO – MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA ZA NORMIZACIJU osnovana 1947.g. u Ženevi “Isos” latinski znači jednak zadaća: priprema, prihvaćanje i objavljivanje internacionalnih normi te da se o njima brine redovite članice ISO-a imaju slj. zadaće:

1. Informiranje2. Prezentiranje3. Suradnja4. Ispunjavanje svih obveza i zadaća

Načela razvoja novih normi:1. Konsenzus (industrija, znanstvenici,akademici, potrošači, državna uprava, zakonodavstvo, društvo)2. Široka primjena3. Dobrovoljnost Proces nastanka nove norme:

1. Faza prijedloga2. Faza pripreme3. Faza odbora (DIS)

4. Faza javne rasprave5. Faza prihvaćanja6. Faza objave

KARAKTERISTIKE ISO NORMI:1. Zasnovane na demokratskom sustavu2. Dobrovoljne3. Tržišno orijentirane4. Donose se konsenzusom5. Globalne su važnosti

SVAKA NORMA IMA SLJ. STRUKTURU:1. Uvod2. Svrhu i područje primjene3. Vezu s dr. srodnim normama 4. Osnovne pojmove5. Sadržaj6. Priloge

Koristi od primjene ISO standarda: poduzeća, inovatori, kupci, potrošači, državna uprava, trgovci, zemlje u razvoju, planet

HRVATSKI ZAVOD ZA NORME – HZN uspostavlja infrastrukturu tehničkih odbora u svim područjima u kojima je iskazana potreba za

donošenjem hrv. normi brine o poštivanju i primjeni pravila za normizaciju obavještava domaću i međunarodnu javnost o normizacijskim akt. na nacionalnoj razini

MJERITELJSTVO MJERITELJSTVO u infrastrukturi kvalitete omogućuje mjerenje određenih veličina i upravo tim

mjerenjem doprinosi se kvaliteti proizvedenih roba i procesa uz istovremeno ukidanje tehničkih zapreka u trgovini

dijeli se na 3 gl. područja djelovanja:1. znanstveno mjeriteljstvo 2. industrijsko mj.3. zakonsko mj.

znanstveno (temeljno) mj. prema BIPM-u dijeli se u 9 tehničkih područja:1. masa2. elektricitet3. duljina4. vrijeme i frekvencija5. termometrima6. ionizantno zračenje i radioaktivnost7. fotometrija i radiometrija8. protok9. akustika i kol. tvari

OVLAŠĆIVANJE I CERTIFIKACIJA OVLAŠĆIVANJE (AKREDITACIJA) = postupak kojim ovlaštena ustanova daje formalno priznanje

nekoj organizaciji ili osobi da stručno obavlja zadaće, a one bi bile ispitivanje, umjeravanje, potvrđivanje ili nadzor

AKREDITACIJA = postupak kojim ovlaštena ustanova formalno priznaje stručnost organizacijama ili osobama da provedu postupke u svrhu certifikacije

CERTIFIKACIJA = postupak kojim nezavisna 3. strana daje jamstvo u pisanom obliku (certifikat, potvrda) da su proiz., proces ili usl. u skladu s traženim normama, pravilima i/ili zakonima

VRSTE NORMI1. Osnovne norme – opisuju gl. područja primjene i opće pojmove2. Norme za usl. – utvrđuju kakva pojedina uslužna djelat. mora biti da bi ispunila osn. namjenu3. Planske norme – sadrže sve elemente bilo koje planirane akt.: ideje, nacrte, realizaciju4. Sigurnosne norme – točno propisuju postupke kojih se treba pridržavati da ne bi došlo do

ugrožavanje života i zdravlja ljudi te nanošenja mat. štete5. Norme za uporabu – načini i metode pri korištenju materijalnih sred. i davanja usl.6. Proizvodne norme – način proizvodnje određenog proiz. 7. Norme za isporuku – ispravna isporuka sir., poluproiz. i proiz.8. Norme za mjerenje – način mjerenja i mjerne jedinice9. Norme za kvalitetu materijala – definiraju kakve sir. i poluproiz. moraju biti, koja ima je minimalna

kvaliteta sadržana u propisanimkarakteristikama10. Norme za procedure - nužni postupci koji se moraju poštovati prilikom realizacije proiz./pružanja usl.11. Norme za ispitivanje i testiranje – način ispitivanja proiz., dobivanja i obrade podataka i njihova

tumačenja12. Norme za objašnjenje i simbole – definiraju kako treba tumačiti pojedine odredbe, simbole/oznake13. Terminološke norme – određuju koji se termini moraju koristiti da ne bi došlo do nesporazuma14. Deklaracijske norme – propisuju kako proizvođač mora deklarirati svoj proiz. i njegove karakteristike

o kojima kupac mora biti točno i pravodobno informiran

Vrste normi obzirom na područje primjene:1. INTERNE – norme koje za svoje potrebe koriste pojedina poduzeća; one vrijede, nastaju i

primjenjuju se samo u poduzećima koja su ih donijela2. GRANSKE – zajednički ih koriste 2/više poduzeća u okviru iste struke3. NACIONALNE – HZN (Hrv. zavod za norme)4. REGIONALNE – donose se na razini regije tj. država koje su međusobno povezane u

političkoj i gospodarskoj suradnji ; CEN – Europski odbor za normizaciju5. MEĐUNARODNE – vrijede na međunarodnom području; najpoznatije ustanove: ISO

(Međunarodna org. za normizaciju) i IEC (Međunarodna elektrotehnička komisija)

UPRAVLJANJE KVALITETOM

1. UPRAVLJANJE KVALITETOM

KVALITETA = mjera ili pokazatelj obujma odn. iznosa uporabne vrijed. nekog proiz./usl. za zadovoljenje točno određene potrebe na određenom mjestu i u određenom trenutku tj. onda kad se taj proiz. i ta usl. u društvenom procesu razmjene potvrđuju kao roba

Elementi definiranja kvalitete:1. Kvaliteta kao sukladnost sa specifikacijama2. Kvaliteta kao superiorna vrijed.3. Kvaliteta kao ispunjavanje ili premašivanje zahtijeva kupaca4. Kvaliteta kao izvrsnost

2. POVIJEST KVALITETE Prva generacija – prije 1980. razdoblje mjerenja i kontrole Druga generacija – 1980.-1990-tih kvaliteta kao univerzalna mantra Od 1990-tih kvaliteta kao strateški pokretač

3. EVOLUCIJA UPRAVLJANJA KVALITETOM1. Kontrola kvalitete: unutarnja i vanjska

- nedostatci: fokus na posljedice, kvalitetu definira proizvođač2. Osiguranje kvalitete – razlike u odnosu na kontrolu kvalitete:

naglasak na prevenciji uključivanje svih posl. funkcija i svih zaposlenih u potragu za kvalitetom i zadovoljstvom kupca kon. kval. se bavi kvalitetom izvedbe ideje o tomu što zadovoljava kupca dok se osiguranje kval.

bavi kvalitetom same ideje3. Upravljanje kvalitetom = multidimenzionalni pristup upravljanju organizacijom orijentiran na

stvaranje kulture kvalitete, isporuku superiorne vrijed. dionicima i stvaranje trajne i održive konkurentske prednosti za organizaciju

4. KVALITETA KAO RELATIVNA KATEGORIJA Kvalitetu smatramo relativnom kategorijom zahvaljujući učinku 3 stajališta:

1. UČINAK STAJALIŠTA – govori da sudionici u procesu nastanka, razmjene i korištenja određene robe imaju drugačija stajališta u pogledu kvalitete robea) Kvaliteta s gledišta potrošača – razina ugrađene uporabne vrijed. proiz./usl. do koje ona

zadovoljava određenu potrebu (luksuzna, kvalitetna, niskokvalitetna roba)b) Kvaliteta s gledišta proizvođača –mjera koja pokazuje koliko je proiz. uspio:

Koncepcijski (idejni projekt) Konstrukcijski (odnos uporabnih vrijed. dvaju koncepcijski istih proiz.) Kvaliteta izrade (realizacija kvalitete koncepcije i konstrukcije)

c) Kvaliteta s gledišta tržišta – stupanj do kojeg određena roba zadovoljava određenog kupca u odnosu prema istovrsnoj robi konkurenata

d) Kvaliteta s gledišta društva – stupanj do kojeg su određeni proiz. i usl. prošli akt kupoprodaje i potvrdili se kao roba, ostvarivši pritom profit

2. UČINAK ZAMJENE – pojava pri kojoj se uočava izravna ovisnost plasmana robe (niskokvalitetne, kvalitetne i luksuzne) na određenom trž. u ovisnosti o platežnoj moći prosječnog kupca

- vrste trž. na svijetu: siromašna, u razvoju, srednje razvijena, visoko razvijena3. UČINAK TRANSFORMACIJE – pokazuje kako se na određenom trž. i u danom vrem. intervalu

tijekom vremena mijenjaju pojedini parametri kvalitete

5. TROŠKOVI KVALITETE TROŠ. KVALITETE = troš. čiji su uzroci pretežno zahtjevi kvalitete tj. troš. uzrokovani akt. koje se

odnose na sprečavanje pogrešaka, plansko ispitivanje kvalitete te interno i eksterno utvrđene pogreške; Karakteristike:

oni postoje te su, u pravilu, prikriveni i nepoznati sadržani su u kalkulacijama, ali ne kao posebno iskazana stavka kalkulacije u pravilu, njihova je struktura nepoznata zbog svih pobrojenih nepoznanica, oni čine najopasniji trošak oni su potencijalna, neiskorištena pričuva stupanj spoznaje o njima u nekom trg. druš. mjerilo je stupnja svjesnosti o kvaliteti uopće oni mogu biti značajan pokazatelj kvalitete, koristan prvenstveno poslovodstvu za donošenje

ispravnih odluka

TROŠ. PREVENTIVE – planiranje kvalitete, preispitivanje novog proiz., kontrola procesa, vrednovanje kvalitete dob., edukacija

TROŠ. OCJENJIVANJA – ulazna kontrola i ispitivanje, kontrola u procesu, završna kontrola, održavanje opreme za kontrolu

TROŠ. UNUTARNJIH MANJKAVOSTI – škart, dorada, analiza propusta, diskontna cijena TROŠ. VANJSKIH PROPUSTA – troš. jamstva, nagodbe prema tužbama, vraćeni mat., odšteta

Pokazatelji troš. kvalitete:1. PK1 = (troš. kvalitete/uk. troš.) x 100 (do 15%)2. PK2 = (troš. kvalitete/troš. za kvalitetu) x 100 (do 200%), preventiva3. PK3 = (troš. kvalitete/ troš zbog kvalitete) x 100 (do 200%), kurativa

Zaključak o troš. kvalitete: jezik novca je ključan značenje troš. kvalitete mjerenje i izvještavanje o troš. kvalitete ne rješava problem obuhvat troš. kvalitete je preuzak dugovječnost temeljnih kategorija

6. KLJUČNI PRINCIPI SUK-a (sustav upravljanja kvalitetom) organski principi – ističu organizacijski i ljudski dio upravljanja kvalitetom te koriste niz tehnika

razvoja organizacije da bi potakli promjene

mehanički principi – više ističu metodološku i tehničku stranu kvalitete te su usmjereni na korištenje alata i tehnika za upravljanje kvalitetom pri rješavanju konkretnih problema

KONTINUIRANO UNAPREĐENJE = svjesni napor usmjeren prema upravljanju i ubrzanju “krivulje učenja” putem uključivanja maksimalnog broja zaposlenika u procese poboljšanja te proširivanja obuhvata poboljšanja od redukcije troš. prema kvaliteti, brzini, sigurnosti te radnom okruženju

Sposobnost organizacije za kontinuirano unapređenje:1. Razumijevanje – moramo znati/slagati se oko toga što je zapravo unapređenje; da li svi, na

svim razinama razumiju izazov kontinuiranih promjena?2. Vještine – moramo znati kako se poboljšati; imaju li ljudi potrebne vještine kako bi

analizirali, dizajnirali i implementirali promjene?3. Potpora – moramo imati potporu i mogućnost za poboljšanje; postoje li u organizaciji

procesi i sustavi koji ne samo da omogućavaju poboljšanja već ih i zahtijevaju?4. Opredjeljenje – moramo imati odlučnost da se poboljšamo; postoji li u organizaciji jaka

želja za poboljšanjima?

FOKUS NA KUPCA važnost kupca – zadovoljstvo kupca – najvažniji preduvjet dugoročnog opstanka

organizacije te je uloga svakog zaposlenika da svojim predanim radom potpomogne ostvarivanju navedenog cilja

interni kupac – potrebe su mu također visoko rangirane i njihovo zadovoljavanje je podjednako važno; zahtjev za zadovoljstvom kupca obvezuje organizacije na akt. poput: procjene kupčevih očekivanja kao i sposobnosti organizacije u njihovu ispunjavanju, upravljanja odnosima s kupcima, obveze prema zadovoljavanju kupca

2 koncepta:1. Posao vođen kupcem – kratkoročan, reaktivan te se naslanja na postojeće i

spoznate potrebe kupca2. Tržišno orijentiran posao – dugoročan, proaktivan te teži ispunjavanju latentnih i

neizrečenih zahtjeva kupaca

PROCESNI PRISTUP temelji se na ideji da se bilo koja akt./funkcija poduzeća može prikazati kao proces temelji se na 3 koraka:

1. Dokumentiranje procesa2. Postizanje poboljšanja3. Pridržavanje poboljšanih procesa

UKLJUČENOST ZAPOSLENIKA iskorištavanje potencijala zaposlenika – jedno od najvažnijih oružja upravljanja kvalitetom

(edukacija, korištenje osn. alata i tehnika..) – svaki zaposenik može dati doprinos povećanju učinkovitosti organizacije i njezinom usmjeravanju prema zadovoljstvu kupca

primjena timskog rada odgovarajuća stimulativna politika

VODSTVO potpora top menadžmenta temeljni princip vodstva primjena vodstva na nižim organizacijskim razinama

7. NORMIZACIJA KVALITETE ideja i provedba postupka normizacije sustava za upravljanje kvalitetom potječe iz vojne industrije razvoj međunarodne trgovine zahtijevao je primjenu normi 1987. – objavljen niz normi ISO 9000

Križ normi – usporedba s nogometom

Križ normi

osn. su definicije (norma 9000), zatim slijede norme koje određuju sustav za osiguranje kvalitete u tvrtki (ISO 9001 i ISO9004), norme koje su namjenjene organizacijama za ocjenu sustava osiguranja i kvalitete – uključujući i mjerne laboratorije (EN 45000ff), norme koje propisuju način “suđenja” ili auditiranja – ljudi, sred., dokumenti (ISO 19000ff) i dodatne norme (npr. ekološke norme ISO 14000ff)

8. ISO 9001 : 1994 primjenjuje se kad tvrtka ima cjelokupan proizvodni ciklus proiz., od dizajniranja do servisa elementi norme:

PRAVILA IGRE

STRUKTURA SAVEZA

OPIS OBJEKTA

NOGOMET SUDAČKI PROPISI

DEFINICIJE

OSTALE NORMEISO 14001:2000

OHSASISO 22000, itd.

ISO 45000ff ISO 19000ffKVALITETA

ISO 9001 i ISO 9004

ISO 9000

1. ISO 9000:19942. ISO 9001:19943. ISO 9002:19944. ISO 9003:1994

9. REVIZIJA ISO 9000ff prva revizija – 1994.g. 2000.g. – dolazi do druge velike revizije norme ISO 9000, razlozi su:

neznanje, podcjenjivanje certifikat kao jedini cilj kriva interpretacija triju osnovnih modela preobilje dodatnih normi prejaka veza s materijalnom proizvodnjom statičnost nedovoljno uvažavanje kupca nepovezanost sa srodnim područjima…

revizijom se ukidaju postojeće, a uvode 3 nove norme:1. ISO 9000:2000 – rječnik pojmova2. ISO 9001:2000 – smjernice za izgradnju sustava3. ISO 9004:2000 – smjernice za poboljšanje sustava

revizija iz 2008.g. imala je za cilj povezivanje s TQM-om kroz:1. Pretvaranje potreba kupaca u interne zahtjeve2. Uprava prenosi stav o važnosti norme3. Upravljanje sustavom povezanih procesa4. Provođenje analize zadovoljstva kupaca5. Naglasak na kontinuiranom unapređenju6. Provjera učinkovitosti edukacije7. Proces za ostvarivanje unapređenja

HRN ISO 9001:2009 Norma ISO 9000 kvalitetu definira kao stupanj u kojem skup svojstvenih značajki zadovoljava

zahtjeve; zahtjev pri tomu predstavlja potrebu/očekivanje koji se mogu navesti ili podrazumijevati.

Ciljevi implementacije norme ISO 9001 Postizanje, održavanje i potragu za kontinuiranim unaprjeđivanjem kvalitete proizvoda (i usluga)

u odnosu na postavljene zahtjeve. Poboljšanje kvalitete operacija usmjerenih ka kontinuiranom ispunjenju kupčevih i implicitnih

potreba ostalih dionika. Pružanje povjerenja internom menadžmentu kako se zahtjevi kvalitete ispunjavaju. Pružanje povjerenja kupcima i ostalim dionicima kako se zahtjevi kvalitete nalaze ugrađeni u

isporučenim proizvodima i uslugama. Pružanje povjerenja kako su zahtjevi sustava kvalitete ispunjeni.

8 principa na kojima se temelji norma ISO 9001:2008:1. Orijentacija na kupce2. Vodstvo3. Uključenost zaposlenika

4. Procesni pristup5. Sustavni pristup upravljanju6. Kontinuirano unapređivanje7. Činjenični pristup donošenju odluka8. Uzajamno korisni odnosi s dob.

proces implementacije SUK sastoji se od slj. faza:1. Izrada priručnika kvalitete2. Dokumentiranje procedura3. Osigurati predanost poslovodstva4. Definiranje zahtjeva korisnika5. Angažman certifikatora6. Provođenje internog audita7. Recertifikacijski audit

Razlozi za implementaciju norme: poboljšanje poslovanja izgradnja i poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom koji će biti prepoznat od strane korisnika

diljem svijeta poboljšanje kvalitete proiz./usl., te dosljednost kvalitete poboljšanje zadovoljstva korisnika poboljšanje konkurentske pozicije udovoljavanje zahtjevima jednog ili više ključnih korisnika

10. ZAHTJEVI NORME ISO 9001:20081. Područje primjene2. Veza s dr. normama3. Nazivi, definicije i kratice4. Sustav upravljanja kvalitetom – definirati procese koji su potrebni za sustav upravljanja

kvalitetom i njihovu primjenu u organizaciji; odrediti slijed i međusobno djelovanje tih procesa; zahtjevi za konstantnim poboljšanjem

obavezna dokumentacija sustava za upravljanje kvalitetom prema normi ISO 9001:2000:1. Politika i ciljevi 2. Priručnik kvalitete3. Šest obveznih procedura (upravljanje dokumentima, upravljanje zapisima, interni audit,

upravljanje nesukladnim proiz., korektivne radnje, preventivno djelovanje)4. Najmanje jedan vlastiti proces5. 21 zapis

I. POLITIKA KVALITETE krovni dokument kojim se kreiraju misija i vizija poduzeća misija mora objasniti: što organizacija jest, što radi i u što vjeruje vizija – navodi dugoročnu sliku organizacije

II. CILJEVI KVALITETEIII. PRIRUČNIK KVALITETE – primjer cilja?

DOKUMENTACIJA SUK-a 1. RAZINA – politika, ciljevi i priručnik kvalitete 2. RAZINA – sastoji se od slj. elemenata:

6 obveznih procedura

detaljni opis svih procesa dokumentacija potrebna za učinkovito planiranje, odvijanje i kontrolu procesa plan kvalitete posl. planovi

3. RAZINA – sastoji se od slj. elemenata: radnih uputa koje navode kako se obavljaju određeni zadaci dokumentcaije za trening

4. RAZINA – sastoji se od slj. elem.: neispunjenih obrazaca koji opisuju posao koji treba biti obavljen odn. demonstriraju da je

procedura koja je zahtijevala prikupljanje/korištenje podataka provedena nacrta, shema, crteža…

5. Odgovornost uprave – opis načina na koji će se sve radnike informirati o važnosti udovoljavanja zahtjeva kupaca; uspostavljanje politike kvalitete; uspostavljanje ciljeva kvalitete

6. Upravljanje resursima – osiguranje resursa; ljudski potencijali; infrastruktura; radno okružje7. Realizacija proiz.:

a) Planiranje realizacije proiz. b) Procese usmjerene prema kupcu – određivanje zahtjeva koji se odnose na proiz.; ocjena zahtjeva koji se odnose na proiz.; komunikacija s kupcem c)Projektiranje i razvoj – planiranje projektiranja i razvoja; ulazni i izlazni podaci; ocjena; upravljanje promjenama u projektiranju i razvojud) Nabavu – proces; informacije; verifikacija nabavljenog proiz.e) Proizvodnju i pružanje usluga – upravljanje proizvodnjom; identifikacija i sljedivost; vlasništvo kupca; čuvanje proiz.f) Upravljanje nadzornom i mjernom opremom

8. Mjerenje, analiza i poboljšanje – uporaba razl. alata za upravljanje kvalitetom; provođenje internog audita minimalno jednom godišnje

AUDIT SUSTAVA KVALITETE AUDIT = sustavan, neovisan i dokumentiran proces za dobivanje dokaza neovisne ocjene (audita) i

njihovo objektivno vrednovanje kako bi se utvrdio opseg u kojem su ispunjeni kriteriji neovisne ocjene (audita)

AUDITOR = osoba osposobljena za provedbu audita AUDIT TIM = 1 ili više auditora koji provode audit ciljevi:

utvrđivanje sukladnosti sustava upravljanja u odnosu na zahtjeve ocjenjivanje učinkovitosti uvedenog sustava upravljanja uočavanje nesukladnosti u procesima pomoć pri ispunjenju zahtjeva iz normi odn. pravila, osobito u početnoj fazi implementacije

sustava upravljanja kvalitetom tj. poslovanjem prikupljanje inf. koje su potrebne za ocjenu sustava upravljanja poslovanjem od uprave org. specifični ciljevi koje definira uprava

AUDITI prvenstveno služe stalnom poboljšanju (interni) i dokazivanju (eksterni)

Podjela audita sustava kvalitete

EKSTERNI AUDIT – auditi druge i treće strane audit DRUGE STRANE – provode organizacije kupca odn. subjekata koji djeluju u njegovo

ime; cilj: veća sigurnost org. kupca da će nabavljeni proiz./usl. biti sukladan zahtjevima audit TREĆE STRANE – provode akreditirane certifikacijske tvrtke i zakonodavna tijela

INTERNI AUDIT – unutar organizacije FAZE AUDITA:

1. Prikupljanje inf.2. Planiranje i priprema3. Uvodni sastanak4. Provođenje audita5. Završni sastanak6. Naknadne radnje

KRITERIJI AUDITA: Norma/e Specifikacije iz ugovora Dokumentacija sustava Plan kvalitete Ostala posl. dokumentacija

KVALIFIKACIJE AUDITORA (prema ISO 19011:2011): znanja i sposobnosti obrazovanje, radno iskustvo, edukacije za auditore i iskustvo u provođenju audita osobna svojstva dodatne edukacije ocjenjivanje auditora

POZITIVNE ZNAČAJKE AUDITORA: ljubaznost, upornost, bez predrasuda, sklon pomoći, taktičnost, prijateljski pristup, skroman

NEGATIVNE ZNAČAJKE AUDITORA: kritičnost, nefleksibilnost, svadljivost, brzopletost, neodlučnost, nedosljednost

ODGOVORNOSTI AUDITORA: postupati u skladu sa zahtjevima slijediti plan i postupke audita zadržati se u zadanom opsegu audita komunicirati i pojašnjavati zahtjeve

AUDIT

AUDITOR

INTERNI

EKSTERNI

SVRHA

USKLAĐENOST

IZVOĐENJE

OPSEG

AUDIT PROIZ.

AUDIT PROCESA

AUDIT SUSTAVA

prikupiti i analizirati dokaze izvijestiti o zapažanjima surađivati s audit timom verificirati korektivne radnje održavati dokumentaciju poštivati tajnost podataka djelovati po etičkim načelima

VODITELJ AUDIT TIMA – ODGOVORNOSTI: prikupiti inf. potrebne za planiranje planiranje audita i učinkovito korištenje resursa za vrijeme audita odabir tima dodijeliti pojedinačne zadatke osigurati da su radni dokumenti prikupljeni audit dokumentacije zastupanje audit tima u komunikaciji s auditiranim područjem vođenje uvodnog i završnog sastanka sprječavanje i rješavanje konflikata izrada i dovršetak izvještaja o auditu

USPJEŠAN PRISTUP AUDITU: uspostaviti odgovarajuće okruženje opustiti sugovornika primijeniti odgovarajuću tehniku postavljanja pitanja koristiti otvorena pitanja pitati za pojašnjenje ne koristiti usmjerena pitanja ne postavljati izazivačka pitanja koristiti govor tijela pažljivo slušati prijateljsko i diplomatsko ponašanje

IZVOĐENJE AUDITA PLANIRANJE INTERNIH AUDITA:

prema godišnjem programu auditiranja najmanje jadanput godišnje prema zahtjevu kupca, partnera kod povećanih reklamacija kod povećanih troš. ZBOG kvalitete kod promjene organizacijskog ustroja kod promjene proizvodnog programa kao priprema za certifikacijski ili nadzorni audit

DOKUMENTI ZA AUDIT:o program auditao plan auditao ček listeo zapisnik o auditu

o izvještaj o nesukladnostimao izvještaj o audituo ostali obrasci

IZVJEŠTAJ O NESUKLADNOSTI I KOREKTIVNE RADNJE NESUKLADNOST = neispunjenje zahtjeva svaka otkrivena nesukladnost – mogućnost za poboljšanje putem korektivne akt. KOREKTIVNA RADNJA = postupak kojim se uklanja uzrok utvrđene nesukladnosti/neke dr.

nepoželjne situacije IZVJEŠTAJ O NESUKLADNOSTI – mora izvijestiti što je neispravno i prema kojem zahtjevu norme;

nesukladnost može biti manja ili veća, a stupanj se ocjenjuje u odnosu na utjecaj na sustav, na kvalitetu te s obzirom na financijske posljedice; uključuje:

područje audita stupnjevanje nesukladnosti opis nesukladnosti pozivanje na zahtjev norme opis na koji način se odstupa od zahtjeva norme

IZVJEŠTAVANJE O AUDITU:a) USMENI IZVJEŠTAJI – neposredni sugovornici tijekom provedbe audita, predstavnik

uprave, rukovoditelji na svim razinama, uprava organizacije na završnom sastankub) PISMENI IZVJ. – izvj. o provedenom auditu, izvj. o nesukladnostima

IZVJEŠTAJ O AUDITU – sadržava/ukazuje na:o plan audita (ciljevi, mjesto, vrijeme, opseg, raspored)o popis predstavnika auditirane organizacijeo sažetak audit procesa (zapreke…)o potvrdu da su u skladu s planom audita postignuti ciljevi auditao ne pokrivena područja ako postojeo ne priložena razl. mišljenja između audit tima i auditirane organizacijeo preporuke za poboljšanja, ako su u ciljevima propisaneo dogovorene planove za nadzor mjera poboljšanjao objašnjenje povjerljivosti sadržajao listu raspodjele izvještaja o auditu

naknadne radnje po auditima:1. Korektivne radnje2. Preventivne radnje3. Akt. za poboljšanje

PREDNOSTI TVRTKE S IMPLEMENTIRANIM SUSTAVOM KVALITETE izravni vanjski dobitci (preduvjet za sudjelovanje na međunarodnom trž.) neizravni vanjski dobitci ( imidž, reklama, povećanje konkurentnosti) neizravni unutarnji dobitci (stvaranje kulture kvalitete)

ALATI I METODE ZA UPRAVLJANJE KVALITETOMPROCES UNAPREĐENJA KVALITETE

UNAPREĐENJE KVALITETE = niz koraka koje je neophodno poduzeti kako bi se postiglo unapređenje kvalitete u nekoj organizaciji

jedan od temeljnih zahtjeva upravljanja kvalitetom – zahtjev za kontinuiranim unapređenjem PDCA KRUG (plan, do, check, act) PLANIRAJ – jasna definicija problema koji želimo riješiti (npr. vrijeme razvoja proiz. je predugo) PROVEDI – nakon što se isplanirali rješenje problema provodite ga u djelo PROVJERI – provjera uspješnosti rješenja problema DJELUJ – koliko ste zadovoljni rješenjem tj. odluka o pokretanju novog ciklusa Brainstorming = alat koji se koristi za generiranje velikog broja ideja u kratkom vrem. razd. i

smatra se jednim od najproduktivnijih načina za rađanje ideja “Krugovi kvalitete”

DEFINIRANJE METODA I ALATA ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM ALATI I METODE = praktične tehnike, vještine, sred./mehanizmi koje je moguće primijeniti za

rješavanje specifičnih zadaća i problema vezanih za sustave upravljanja kvalitetom Metode često podrazumijevaju primjenu više alata Preduvjeti uspješne primjene metoda i alata za upravljanje kvalitetom:

1. Potpuna predanost i potpora menadžmenta2. Učinkovita i dobro tempirana edukacija 3. Istinska potreba za korištenjem nekog alata/metode4. Definirani ciljevi upotrebe5. Okolina spremna na suradnju

ODABIR ALATA ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM Koristiti slj. 3 pitanja:

1. Za što ćemo koristiti odabrani alat? alati za stvaranje ideja alati za analizu procesa alati za analizu uzorka alati za planiranje alati za ocjenu alati za prikupljanje i analizu podataka

2. Gdje se mi nalazimo u našem procesu unapređenja kvalitete?3. Trebamo li proširiti ili fokusirati naš način razmišljanja?

STATISTIČKE OSNOVE PRIMJENE ALATA ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM Prosjek = pokazuje centriranost proizvodnog procesa (aritm. sredina, mod, medijan) Varijacija = pokazuje rasipanje proizvodnog procesa (sigma razina) Tolerancija Raspon Korelacija = međusobni utjecaj i povezanost čimbenika nekog procesa Varijabilni i atributivni podaci

SPOSOBNOST PROCESA proces je sposoban ako je raspon zahtjeva veći/jednak od raspona procesa raspon zahtjeva (tolerancijsko područje) T je područje između gornje (USL) i donje granice

specifikacije (LSL), odn. T = USL – LSL

raspon procesa = područje unutar +/-3 (tri standardna odstupanja tj. ukupno 6) u odnosu na sredinu procesa (99,73%) površine ispod krivulje normalne raspodjele kojom se aproksimira proces

Temelni uvjet sposobnosti procesa T = 6 Indeks sposobnosti procesa Cp = omjer raspona zahtjeva i raspona procesa

CP = (USL-LSL)/6

TRADICIONALNI ALATI ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM namijenjeni su svima u poduzeću temelje se na osn. statističkim konceptima – alati za kontrolu kvalitete smisao primjene – stvaranje kulture kvalitete odn. potraga za kontinuiranim unapređenjima

TRADICIONALNI ALATI Dijagram uzrok/posljedica – Ishikawa dijagram, Pareto dijagram, Dijagram tijeka, Ispitni list,

Histogram, Dijagram raspršenja, Kontrolne karte

1. DIJAGRAM UZROK/POSLJEDICA (Ishikawa): Što uzrokuje određeni problem? Postupak izrade:

a) određivanje problemab) određivanje glavnih uzorka (4M – ljudi, oprema, metode, mat.), (5M1E)c) određivanje pod-uzroka, najdalje od 3. razine

izrada dvaju dijagrama: upravljivi i neupravljivi uzroci varijante Ishikawa dijagrama:

1. Nabrajanje uzroka2. Dijagram s vremenskim odmakom3. Dijagram s idejama kako rješiti problem4. Obrnuti Ishikawa dijagram: rješenje – posljedice

Primjer: zaglavljivanje papučice gasa u vozilu

2. PARETO DIJAGRAM (ABC ANALIZA) Koji su ključni problemi koje imamo? Pravilo 80-20 – 20% uzroka stvara oko 80% sveukupnog učinka Postupak izrade:

1. Donošenje odluke o problemu koji će se analizirati – promatrati2. Odabir mjerila (frekvencija, postotci, troš., vrijeme, količina)3. Određivanje vrem. perioda u kojem će se vršiti analiza4. Prikupljanje inf. i podataka5. Formiranje tablice6. Crtanje ABC dijagrama (kreće se sa najvećim vrijednostima od lijeve strane)7. Analiza rezultata

Primjer: Određivanje ključnih kupaca, proiz., procesa,… Primjer: Rješavanje problema pritužbi kupaca

Korak 1. Najčešći uzroci pritužbi kupaca1. Dokumenti2. Kvaliteta proiz.3. Pakiranje

4. Isporuka5. Ostalo

Korak 2. Problemi vezani za dokumentaciju Greška u certifikatu o kvaliteti Nedostaje certifikat o kvaliteti Pogrešna faktura Pogrešna lista pakiranja Pogrešna količina Ostalo

Varijante Pareto dijagrama: ponderirani i komparativni

3. DIJAGRAM TIJEKA Što uopće radimo? Postupak izrade:

1. Definiranje procesa kojeg želimo prikazati, odrediti granice procesa tj. gdje on počinje i završava2. Raščlaniti proces na aktivnosti3. Odrediti slijed akt.4. Za svaku akt. identificirati ulaze, izlaze, operacije i logiku međusobnog povezivanja i odgovornost5. Definirati odgovorne osobe za svaku akt., a naročito za akt. kontrole i akt. gdje se donose odluke6. Grafički prikazati dijagram odn. proces, koristeći uobičajene simbole

Osnovni simboli za izradu dijagrama tijeka

SIMBOL ZNAČENJE SIMBOLA

Pojedinačni koraci (zadaci, akt.)

Odluka (da-ne, može-ne može)

Početak i kraj procesa

Dokumentacija

Strelica pokazuje smjer ili tijek procesa

Varijante dijagrama tijeka:1. Makro dijagram tijeka2. “Top-down” dijagram tijeka3. Detaljni dijagram tijeka

4. ISPITNI LIST Koliko često problem nastupa? Postupak izrade:

1. Utvrđivanje predmeta promatranja2. Utvrđivanje vremena i trajanja prikupljanja podataka

3. Dizajniranje obrasca za prikupljanje podataka4. Testiranje ispitnog lista5. Upotreba tj. evidencija nastanka događaja

Primjer: provjera tipa pogreške na komadu namještaja

5. HISTOGRAM Kako izgleda varijacija? = grafički prikaz distribucije podataka Postupak izrade:

1. Prikupljanje podataka i inf. (varijabilni i atributivni)2. Slaganje podataka u tablicu te njihovo brojanje3. Izračun raspona (R) za cijeli uzorak4. Izračun broja razreda (k), i širine razreda (H)5. Izrada tablice frekvencija6. Izračun arit. sredine7. Crtanje samog histograma

6. DIJAGRAM RASPRŠENJA Kakvi su odnosi između faktora? Crtanjem ovog dijagrama dobivamo inf. o postojanju veza kao i o njihovom smjeru, obliku i jakosti Vrijednost koeficijenta korelacije kreće se u rasponu +/-1 Primjer - korelacija između: troš. oglašavanja – prodaja, troš. za kvalitetu – troš. kvalitete Stratifikacija

7. KONTROLNE KARTE Koje varijacije treba kontrolirati i kako? Ne postoje dvije iste stvari! Razvio je Shewhart 1920.g. da bi razlikovao slučajne od sistemskih varijacija KONTROLNA KARTA = graf koji služi za analizu varijacija u procesu koje nastaju zbog slučajnih

uzroka i prirodnog rasipanja procesa ; uspoređujući trenutne podatke i povijesno određene granice, moguće je donijeti zaključak djeluju li na proces sistemski faktori ili ne

Služi za detektiranje sustava koji je van kontrole Podjela prema sadržaju koji prate:

1. Kontrolne karte za praćenje mjerljivih (varijable) karakteristika2. Kontrolne karte za praćenje atributivnih karakterisika

Dvije vrste granica na kontrolnim kartama:1. Granice upozorenja2. Granice intervencije- Kontrolna karta: daje uvid u kretanje proizvodnog procesa na osnovu statističke teorije i vjerojatnosti. Njom se registriraju 2 važna pokazatelja procesa:

1. kretanje arit. sredina uzorka (centriranost proizvodnog procesa)2. kretanje raspona uzoraka (rasipanje proizvodnog procesa)

OSNOVNE METODE ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM složenije od alata funkcije: ispunjavanje zahtijeva kupaca i razvoj preventivnih mjera

RAZVOJ FUNKCIJE KVALITETE (QFD): Glas kupca

x-R

metoda koja pretvara zahtjeve kupca u odgovarajuće karakteristike kvalitete, određuje kvalitetu dizajna finalnih proiz. te sustavno ugrađuje navedenu kvalitetu u komponente, pojedine dijelove kao i procesne elemente i njihove međuodnose

omogućava: pretvaranje zahtjeva kupaca u karakteristike proiz. pretvaranje karakteristika proiz./usl. u karakteristike komponenti pretvaranje karakteristika komponenti u tehnologiju izrade (procese) pretvaranje procesa u radne upute

timski rad suradnja funkcija: marketinga, dizajniranja i proizvodnje sastoji se od dviju listi: što i kako postupak izrade QFD analize:

1. Utvrđivanje zahtjeva kupaca2. Rangiranje utvrđenih zahtjeva prema važnosti3. Utvrđivanje dizajnerskih i tehničkih rješenja4. Utvrđivanje veze između dizajnerskih rješenja i zahtjeva kupaca5. Rangiranje najvažnijih dizajnerskih i tehničkih rješenja

KUĆA KVALITETE – započinje s analizom inf. o željama kupaca; tome se dodaju inf. o obilježjima kvalitete proiz. i usl.; odnos između ovih dviju vrsta inf. prikazan je u središnjem dijelu kuće; kao rezultat, potrebe kupaca se prevode u tehničke specifikacije proiz. i usl. radi stvaranja dizajna koji će maksimizirati zadovoljstvo kupca; izgled “kuće kvalitete”

Ključne komponente QFD matrice:A. ima 2 elementa: liste + matriceB. ima dvije osi: zahtjevi kupaca + tehnički zahtjeviC. ima dvije zadaće: benchmarking + ciljeviD. ima dvije uloge: planiranje + prioritiziranje

ograničenja:

5. KROV

3. TEHNIČKI ZAHTJEVI

4. MEĐUODNOSI

2. MATRICA

PLANIRAN

JA

1. ZAHTJEVI KUPACA

6. CILJNE VRIJEDNOSTI

1. Veliki broj zahtjeva2. Razl. grupe kupaca imaju razl. zahtjeve3. izjašnjavanje kupaca o karakteristikama proiz. koje već poznaju, a nenavođenje

karakteristika čijeg postojanja nisu svjesni a mogle bi ih oduševiti (Kanov model)

Analiza mogućih grešaka i njihovih posljedica (FMEA analiza – Failure mode and effects analysis) logična tehnika korištena za identifikaciju i eliminaciju mogućih uzroka pogreški koristi se pri razvoju novih proiz./usl. FMEA analiza proiz. i procesa uključuje ispitivanje:

1. vjerojatnost pojave neke pogreške (O)2. značaj pojave greške (S)3. šanse da se greška otkrije prije nastanka (D)

RPN = S x O x D (Risk priority number)

AMBALAŽA

Važnost ambalaže presudna za kupnju kod 48% impulzivnih kupnji postotak ekon. propagande je 30% razlikovanje pojmova ambalaže i pakiranja uloga ambalaže u promicanju koncepta “održivosti” normizacija proizvodnje ambalaže

ASPEKTI DEFINICIJE AMBALAŽE AMBALAŽA = zajednički naziv za raznovrsne mat. u koje se smješta, umata i pakira roba s aspekta proizvodnje – AMBALAŽA = sred. u koje stavljamo proiz. radi čuvanja pri transportu,

skladištenju i uporabi s aspekta zaštite i čuvanja – AMBALAŽA = sred. koje tvori zajedno s proiz. cjelinu, čuva proiz. od

rasipanja, vanjskih utjecaja, krađe… s aspekta konstrukcije – AMBALAŽA = mora biti funkcionalna, jednostavna, izvorna, lijepa… s aspekta ekonomičnosti – AMBALAŽA = dovoljno pakiranje koje uz minimalne troš. čuva i

predstavlja proiz.

RAZLOZI POVEĆANE POTROŠNJE AMBALAŽE promjena tehnike prodaje – samoposluživanja suvremena dostignuća na području ambalaže (novi ambalažni mat., oblici..) – omogućuju

pakiranje i one robe koja se prije nije mogla pakirati (kolači, pečeni krumpir..) promjene u načinu života stanovništva – urbanizacija, slobodno vrijeme, razvoj prometa.. veća kupovna moć potrošača

INHIBITORI POTROŠNJE AMBALAŽE onečišćenje okoliša odnos troš. pakiranja prema prodajnoj cijeni robe

R. b. Skupina robe %1. Prehrambeni proiz., farmaceutski i kozmetički proiz., proiz. za čišćenje više od 10

2. Papirni proiz., kemijski (boje, lakovi), elektronički aparati za mjerenje, kućanski aparati, optički aparati, proiz. od stakla i fine keramike, nakit 6-10

3. Ostali strojevi i rezervni dijelovi, općenito metalna roba, roba od plastičnih masa, namještaj 4-6

4. Tekstil, plastične mase, gumena, kožna i drvena roba 2-4

5. Kemijske osnovne sir., metalni poluproiz., cement, gips, vapno, papir, karton 1-2

6. Metalne konstrukcije manje od 1

RAZVRSTAVANJE AMBALAŽE PODJELA AMBALAŽE PREMA:1. MATERIJALU:

papirna i kartonska amb. (papir, karton i valoviti karton (A, B, C)) metalna amb. (aluminij) staklena amb. drvena tekstilna amb. od plastičnih masa kompleksna amb.

2. NAMJENI UPORABE: prodajna/primarna skupna/sekundarna transportna/tercijarna

3. TRAJNOSTI povratna nepovratna

4. S OBZIROM NA SPOJIVOST S ROBOM: neodvojiva odvojiva (može biti predmet posebnih pravnih odnosa)

OSNOVNE FUNKCIJE AMBALAŽE zaštitna skladišno-transportna

normizacija dimenzija paleta grafički elementi (manipulativni, kontrolni)

prodajna1. pakiranje kol. robe adekvatne potrebama kupaca

2. racionalizacija prodaje3. povećanje opsega prodaje4. garancija kvalitete robe

uporabna1. lakoća uporabe – otvaranje i zatvaranje amb., uzimanje potrebne kol. robe iz amb. i

eventualna priprema robe za uporabu2. djelovanje kao ukras – izgled amb. neposredno utječe na kupčevo donošenje odluke o

kupovini3. uporaba prazne amb. – boce, staklenke, kante…

ekonomska1. troš. ambalažnog mat.2. troš. prostornog oblikovanja3. troš. grafičkog oblikovanja

ekološka1. smanjenje uporabe sir. i mat.2. minimalna uporaba energije3. ograničavanje onečišćenja prirodnog okoliša

o Princip “održivosti u proizvodnji amb.”1. Ukloni2. Smanji3. Ponovno upotrijebi4. Obnovi5. Recikliraj6. Zamijeni

ELEMENTI KREIRANJA AMBALAŽE1. Ambalažni materijali

postojanost nepropustljivost provodljivost sposobnost prerade gustoća

2. Oblik amb.3. Grafička obrada amb.

privući pažnju kupca omogućiti brzu identifikaciju utjecati pozitivno na kupca

ROBA I AMBALAŽA1. Ambalaža mora biti usklađena:

s vrstom robe sa svojstvima materijala robe s pojavnim oblicima robe

1. Investicijska roba2. Potrošna roba (proizvodna potrošnja i široka potrošnja – inferiorna/superiorna)

2. Svojstva mat. od kojeg je izrađena roba: mehanička osjetljivost osjetljivost prema onečišćenju biološka osjetljivost osjet. prema svjetlu osjet. prema promjeni temperature osjet. prema promjeni vlažnosti osjet. prema kisiku osjet. prema koroziji osjet. prema promjeni mirisa

3. Pojavni oblici robe: bez oblika, sipka roba, pastozna roba, roba stabilnog oblika

EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST PROIZ. I PROCESA

EKOLOGIJA KAO ZNANOST

EKOLOGIJA = znanost o domaćinstvu prirode, o međusobnim odnosima i utjecajima žive i nežive prirode, o međusobnim ovisnostima živih bića i njihove životne sredine

EKOLOGIJA = znanost o odnosima bića i njihove sredine EKOLOGIJA – multidisciplinirana znanost Veza ekologije i globalizacije Odnos ekologija – ekonomija klasični ekonomisti (BDP; produktivnost, potrošnja) najbogatije zemlje svijeta posjeduju tek 20% svjetske populacije, a iskorištavaju čak 80% svj.

resursa te imaju daleko veći nepovoljni utjecaj na okoliš publikacija: “Granice rasta” 1971 (konflikt razvijenih i nerazvijenih) Kuznetsova krivulja okoliša – ideja: gosp. rast vodi onečišćenju vode i zraka u početnim fazama

industrijalizacije, ali kasnije smanjuje onečišćenje jer žemlje postaju dovoljno bogate da mogu platiti čišćenje svog okoliša

utjecaj trgovine na okoliš:1. Hipoteza utrke do dna – zagovara mišljenje da globalizacija potkopava regulaciju zaštite

okoliša u zemljama koje konkuriraju u međunarodnoj trgovini i investicijama i na taj način dovodi do globalne devastacije okoliša

2. Hipoteza koristi od trgovine – stajalište: trgovina ima povoljan učinak na kvalitetu okoliša u nekoj zemlji

ULOGA WTO-a U ZAŠTITI OKOLIŠA određivanjem pravila Međunarodne trgovine robom, usl. i pravima intelektualnog vlasništva bavi

se Svj. trgovinska org. (WTO) WTO traži od svojih članica da pri donošenju mjera trgovinske politike, kao i mjera politike zaštite

okoliša poštuju načelo nediskriminacije te ostala trg. načela zelene odredbe WTO-a:

Opći sporazum o carinama i trgovini (GATT) Opći sporazum o trgovini uslugama (GATS)

Sporazum o tehničkim preprekama trgovini (TBT) Sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (SPS) Sporazum o intelektualnom vlasništvu vezanom uz trgovinu (TRIPS) Sporazum o poljoprivredi Sporazum o subvencijama i protumjerama

mjere za čuvanje okoliša (AL GORE):1. osnivanje fonda ekološke sigurnosti2. poticanje višekratne uporabe sir.3. poticanje kupnje ekoloških proiz.4. normizacija utroška goriva 5. sadnja drveća6. uklanjanje opasnih kemikalija

ODRŽIVI RAZVOJ ODRŽIVI RAZVOJ = razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije, ali ne na račun generacija

koje dolaze Prvi put spomenut na konferenciji u Rio de Janeiru 1992.g.:

1. AGENDA 212. Deklaracija o okolišu i razvoju3. Održivi razvoj šuma4. Konvencija o klimatskim promjenama5. Konvencija o biološkoj raznolikosti

svjetski susret o održivom razvoju u Johannesburgu – donio niz konkretnih inicijativa i pruzetih obveza za pomoć nerazvijenima i očuvanje okoliša kao i mehanizme za njihovu provedbu

ekon. pristup održivu razvoju je maksimiranje neto dobiti iz gospodarskih akt. uz održavanje ili povećanje ekoloških i socijalnih vrijed. te osiguranje dovoljno novca za zaštitu siromašnih i zadovoljenje njihovih osn. potreba

kako bi ostvarile održivi razvoj i poboljšale kvalitetu življenja svih ljudi, države bi trebale smanjiti i ukloniti neodržive obrasce proizvodnje i potrošnje i promicati odgovarajuću demografsku politiku

Načela održivog razvoja: Načelo “onečišćivač plaća” Načelo nediskriminacije Načelo predostrožnosti Načelo zajedničke, ali diferencirane odgovornosti Načelo međugeneracijske pravednosti

Ciljevi održivog razvoja: EKON. CILJEVI – rast i uspjeh SOCIJALNI – pravednost i smanjenje siromaštva EKOLOŠKI – upravljanje prirodnim resursima

sukob interesa trgovine i zaštite okoliša rješavaju slj. načela:1. Transparentnost – obavještavanje o ekološkim mjerama2. Legitimnost – znanstvena utemeljenost mjera3. Proporcionalnost – mjere ograničiti na nužnu razinu

4. Supsidijarnost – korištenje alternativnih mjera ako su moguće

ZNAK ZAŠTITE OKOLIŠA dodjelom znaka za okoliš želi se poticati razvoj novih manje onečišćujućih tehnologija i manje

štetnih proiz., smanjujući onečišćenje okoliša i racionalizirajući gospodarenje sir. i energijom uspjeh ovisi o ekološkoj svijesti javnosti “European flower” – sagledava se cjelokupan životni ciklus proiz. (odabir sir., proizvodnja,

transport, uporaba, odlaganje) Hrv. znak zaštite okoliša: “Prijatelj okoliša” dodjeljuje se od 1993.g.

RAZVRSTAVANJE ZNAKOVA Znakovi koji se odnose na proiz.

odgovornost prema čovjeku, zdravlju i sigurnosti znakovi opasnosti znakovi upozorenja znakovi obavijesti sigurnost i zaštita zdravlja CE označavanje, označavanje sukladnosti prehrambeni aditivi/dodaci (E-brojevi) Eko proiz. (EKO i BIO znakovi) znakovi “Bez………”

“Zlatna pravila ekološkog menadžmenta”:1. Neobnovljivi resursi mogu se koristiti samo u mjeri u kojoj se mogu nadomjestiti

obnovljivim izvorima – P. SUPSTITUCIJE2. Korištena kol. obnovljivih resursa ne bi smjela prijeći kol. njihove obnovljivosti – P.

SMANJIVANJA3. Emisije štetnih mat. ne bi smjele prijeći apsorpcijski kapacitet okoliša – P. ASIMILACIJE

Ekološki pritisci na poduzeće iz 3 izvora:1. Država (Agencija za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost)2. Zahtjevi kupaca3. Rezanje troš. i smanjenje odgovornosti poduzeća

SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIŠEM – EMS dio sustava upravljanja poduzećem koji opisuje org.u strukturu, planiranje, odgovornosti, prakse,

procedure, procese i resurse usmjerene pripremi, provedbi, procjeni i održavanju politike okolišaPOJAM DEFINICIJA

Okoliš Okruženje u kojem organizacija djeluje, uključuje zrak, vodu, tlo, prirodne resurse, floru, faunu, ljude i njihov međusobni odnos.

Upravljanje Čin/umjetnost upravljanja: voditi ili imati pod nadzorom nešto.Sustav Grupa elemenata koji čine jedinstvenu cjelinu, a elementi međusobno

djeluju jedan na drugog ili su međusobno ovisni.Sustav upravljanja

Uključuje organizacijsku strukturu, planiranje akt., odgovornosti, radnu praksu, procedure, procese i resurse.

Standardizacija Akt. koja cilja na uvođenje reda u repetitivne radnje koje se događaju u područjima industrije, tehnologije, znanosti i ekonomije.

Razlozi za uvođenje sustava upravljanja okolišem

RANG RAZLOG ZA UVOĐENJE EMS-a1 Briga za očuvanje okoliša2 Korporativni ciljevi3 Poslovne performanse4 Poboljšanje odnosa sa zajednicom5 Poštivanje zakona

STANDARDIZACIJA SUSTAVA UPRAVLJANJA MSS – Management System Standard Pojava upravljačkih standarda Uloga MNC u procesu standardizacije Ne regulira utjecaj na okoliš nego postojanje procedura utjecaja na okoliš ISO 14000ff regulira 6 područja:

1. Upravljanje ekološkim sustavom2. Audit sustava upravljanja okolišem3. Ekološko etiketiranje4. Procjena ekoloških performansi sustava5. Prosudba životnog ciklusa

Niz normi ISO 14000ffDokument Ime dokumenta

ISO 14001 SUO – specifikacije sa smjernicama za korištenje

ISO 14004 SUO – tehnike za podrškuISO 14010 Smjernice za audit SUOISO 14020 Ekološko etiketiranjeISO 14031 Procjena ekoloških performansi sustavaISO 14040 Procjena životnog ciklusa proiz.

NORMA ISO 14001:2004

primjenjuje se na procese, akt., i proiz. koji imaju utjecaja na okoliš sustav mora:

ispuniti zakonske zahtjeve identificirati aspekte i utjecaj na okoliš odrediti postupanje u izvanrednim situacijama

temeljni zahtjevi norme:1. Usklađenost sa zakonskom i dr. regulativom

2. Stalna poboljšanja rezultata utjecaja na okoliš3. Sprečavanje zagađivanja

koristi od primjene norme ISO 14001:1. uključenost zaposenih2. javno izvješćivanje3. usklađenost s propisima4. poboljšanje performanci