Upload
nikolina-stojic
View
663
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Citation preview
ELEKTRIČNA DEFIBRILACIJA I KARDIOVERZIJADr Aleksandra Matić
Sprovodni sistem srca
Sprovodni sistem srca
Srce i EKG
Srce i EKG
EKG
EKG
STANDARDNI EKG – 12 ODVODA
PERIFERNI ODVODI- I- II- III- AVR- AVL- AVF
PREKORDIJALNI ODVODI
- V1- V2- V3- V4- V5- V6
12 EKG odvoda
EKG – odvodi I, II, III, AVR, AVL, AVF
EKG – 12 odvoda
EKG
Određivanje srčane frekvence na EKG-u
300 – 150 – 10075 – 60 - 50
Određivanje srčane frekvence na EKG-u
Određivanje srčane frekvence na EKG-u
Odrediti broj kompletnih ciklusa (od R zupca do narednog R zupca je jedan ciklus) tokom 6 sekundi
Period od 6 sekundi – male vertikalne linije na gornjoj ivici EKG snimka označavaju intervale od 3 sekunde, ili sami odmerimo, imajući u vidu da je jedna kockica 0,2 sekunde
Dobijeni broj kompletnih ciklusa tokom 6 sekundi pomnožimo sa 10
Analiza srčanog ritma
EKG je najtačniji način identifikovanja
srčanih aritmija!
Analiza srčanog ritma
Pretkomorni poremećaji ritma – P TALAS
Komorni poremećaji ritma – QRS KOMPLEKS
- sa uskim QRS kompleksom
- sa širokim QRS kompleksom
Normalan (regularan) srčani ritam
Regularan sinus-ritam ili normalan sinus- ritam, jer impulsi nastaju u SA čvoru
Konstantan razmak između istih talasa
Sinusna tahikardija
Sinusna tahikardija Sinusna tahikardija nije aritmija! Ona je uobičajeni fiziološki odgovor na razne
stimule – fizička aktivnost, anksioznost, strah Kod bolesnika može biti odgovor na brojna
stanja – bol, infekcija, povišena telesna temperatura, anemija, gubitak krvi, srčana insuficijencija, hipotenzija
Tretira se osnovni uzrok; pokušaj usporavanja sinusnog ritma samo pogoršava situaciju!
Sinusna bradikardija
Bradikardija
Srčana frekvenca ispod 60/min kod odraslih Uzroci:
- fiziološki (sportisti)
- kardijalnog porekla (npr. oboljenje sinusnog čvora – koronarna bolest)
- nekardijalnog porekla (vazovagalnog, kod hipotermije, hipotireoze, hiperkalijemije)
- uzrokovana lekovima (beta blokatori, digoksin, amjodaron)
Postupak kod bradikardije Pristupiti bolesniku po ABCD algoritmu Utvrditi potencijalni uzrok bradikardije, tretirati
reverzibilni uzrok Proveriti postojanje opterećujućih faktora,
odnosno kardiovaskularnu stabilnost bolesnika – šoka, sinkope, miokardne ishemije, popuštanja srca; ako su prisutni, otpočeti treman
Inicijalni tretman bradikardije je farmakološki (atropin)
U slučaju nereagovanja na lekove ili rizika od asistolije - defibrilacija
Prisustvo odnosno odsustvo nepovoljnih simptoma i znakova diktira odgovarajući tretman većine aritmija
Prisustvo ŠOKA, SINKOPE, MIOKARDNE ISHEMIJE i SRČANE INSUFICIJENCIJE su pokazatelji da je bolesnikovo stanje nestabilno potencijalno zbog aritmije, odnosno da se može očekivati vitalna ugroženost bolesnika, što nameće potrebu brzog tretmana aritmije
Simptomi i znaci nestabilnog opšteg stanja ŠOK – hipotenzija, bledilo, hladna, oznojena koža,
mlitavi ekstremiteti, konfuzija ili poremećaj stanja svesti
SINKOPA – prolazni gubitak svesti zbog globalne redukcije dotoka krvi do mozga
MIOKARDNA ISHEMIJA – tipični ishemijski bol u grudima i/ili pokazatelji miokardne ishemije na EKG-u
SRČANA INSUFICIJENCIJA – plućni edem i/ili povišen pritisak u jugularnoj veni, sa ili bez perifernog edema i uvećane jetre
Srčane aritmije ABCD pristup U svim slučajevima, dati oksigenoterapiju i
postaviti vensku liniju, te proveriti kardiovaskularnu stabilnost bolesnika
Kad god je moguće, napraviti 12-odvodni EKG
Korigovati eventualne elektrolitne abnormalnosti
Osnovno je proceniti dve stvari: tip aritmije i kardiovaskularnu stabilnost bolesnika!
Akutni zastoj srca i poremećaji srčanog ritma Akutni zastoj srca je vodeći uzrok smrti u
Evropi, pogađajući 700.000 osoba godišnje U vreme analize srčanog ritma, oko 40%
žrtava akutnog srčanog zastoja ima ventrikularnu fibrilaciju – VF
Verovatno je VF ili rapidna ventrikularna tahikardija (VT) mnogo češća u vreme nastanka srčanog zastoja, ali do momenta EKG monitoringa srčani ritam prelazi u asistoliju
PERIARESTNE ARITMIJE
Srčane aritmije su relativno česta pojava u periarestnom periodu
Često se javljaju pri pojavi akutnog infarkta miokarda, i mogu prethoditi VF ili uslediti nakon uspešne defibrilacije
Elektrokardiografski oblici akutnog zastoja srca
VENTRIKULARNA FIBRILACIJA
VENTRIKULARNA TAHIKARDIJA BEZ PULSA
ASISTOLIJA ELEKTRIČNA AKTIVNOST
BEZ PULSA
POREMEĆAJI SRČANOG RITMA KOD AKUTNOG ZASTOJA SRCA Srčani ritmovi koji se javljaju kod
akutnog zastoja srca se dele u dve grupe:
1. Ritmovi za defibrilacijuRitmovi za defibrilaciju – ventrikularna fibrilacija VF, ventrikularna tahikardija VT
2. Ritmovi koji nisu za defibrilacijuRitmovi koji nisu za defibrilaciju – asistolija, električna aktivnost bez pulsa PEA
Kao što sama podela upućuje, glavna razlika između ove dve grupe poremećaja srčanog ritma je potreba za defibrilacijom kod VF/VT; dalji postupci – kompresija grudnog koša, disajni put, ventilacija, venski put, administracija adrenalina i identifikacija i korekcija reverzibilnih faktora su nadalje zajednički za obe grupe poremećaja
Bez svesti?
Otvoriti disajni put-provera disanja, pulsa-
KPR 30:2Do pristizanju defibrilatora-monitora
Zvati reanimacioni tim
Provera ritma
Za defibrilaciju VF/VT bez pulsa
Ne defibrilirati Asistolija, PEA)
1x šok150-200J bifazno ili 360J
monofazno
Započeti KPR 30:22 minuta
Započeti KPR 30:22 minuta
*Reverzibilni uzrociHipoksija Tenzioni pneumotoraksHipovolemija Tamponada srcaHipo/hiperkalemija ToksiniHipotermija Trombembolija
Med oživljanje:•Proveri kontakte elektroda•Ako je disajni put obezbedjen masiraj bez prekida•Daj adrenalin na 3-5 min•Razmisli o amiodaronu, atropinu, magnezijumu
Reverzibilni uzroci 4H• Hipoksija
• Hipovolemija
• Hipo/hiperkalemija
• Hipotermija
4T• Tenzioni
pneumotoraks • Tamponada srca • Toksini
• Tromboembolija
Srčani zastoj
Defibrilator/monitoring
Analiza ritma
+/- Provera pulsa
VF/VT Non-VF/VT
VENTRIKULARNA FIBRILACIJA
VF karakteriše haotična, brza depolarizacija i repolarizacija
Srce gubi koordinisane kontrakcije i prestaje efikasno da pumpa krv
Snažna električna, ali istovremeno neefikasna mehanička aktivnost srca!
EKG slika - grubi talasi u vidu “testere”; bizarni, iregularni talasi, QRS kompleksi neprepoznatljivi
VENTRIKULARNA FIBRILACIJA
Ova haotična električna pražnjenja brzo troše energetske rezerve srca, i zato ne mogu dugo trajati – 7-10 minuta
Ukoliko u ovom periodu izostane tretman, energetske rezerve se potpuno istroše i VF prelazi u asistoliju
VENTRIKULARNA FIBRILACIJA
VENTRIKULARNA FIBRILACIJA
VENTRIKULARNA TAHIKARDIJA
Čini je brz pravilni niz bizarnih VES-a Neretko prethodi VF U toku VT puls može i ne mora biti
palpabilan; ako se puls ne palpira i ako se puls ne palpira i bolesnik je bez svesti, ventrikularna bolesnik je bez svesti, ventrikularna tahikardija se tretira kao ventrikularna tahikardija se tretira kao ventrikularna fibrilacija !fibrilacija !
VENTRIKULARNA TAHIKARDIJA
Monomorfna VT–ritmovi širokih QRS-kompleksa
–ubrzana frekvenca
–konstantna QRS-morfologijaPolimorfna VT
–Torsade de pointes
MONOMORFNA VENTRIKULARNA TAHIKARDIJA
POLIMORFNA VENTRIKULARNA TAHIKARDIJA
VENTRIKULARNA TAHIKARDIJA
VT – TORSADES DE POINTES
Analiza ritma
+/- Provera pulsa
VF/VT
Defibrillate X 1150-360J bifazne360J monofazne
CPR 2 min
Ventrikularna fibrilacija/ Ventrikularna tahikardija bez pulsa
Ako se na monitoru uoči VF/VT ritam, razmotriti prekordijalni udarac ako defibrilator nije odmah na raspolaganju; samo jedanput
Ukoliko je ritam VF/VT a defibrilator je odmah pri ruci, odmah dati prvi šok
DEFIBRILACIJA
Defibrilacija je prolaz električnog impulsa kroz miokard, dovoljne jačine da izazove depolarizaciju kritične mase miokarda i time ponovo uspostavi njegovu koordinisanu električnu aktivnost
Defibrilacija se definiše kao odsustvo ventrikularne fibrilacije/ ventrikularne tahikardije 5 sekundi nakon isporuke šoka; njen krajnji cilj je, zapravo, ponovno uspostavljanje spontane cirkulacije
DEFIBRILACIJA Defibrilacija remeti nekoordinisani proces
depolarizacije/ repolarizacije, koji se odvija tokom VF; ako srce nije previše iscrpljeno, njegov normalni vodič ritma – SA čvor – preuzima svoju funkciju i uspostavlja efikasan ritam a time i efikasnu cirkulaciju
U prvih nekoliko minuta nakon uspešne defibrilacije srčani ritam može biti spor i neefikasan, pa su potrebne kompresije grudnog koša dok se adekvatna srčana funkcija potpuno ne uspostavi
DEFIBRILACIJA/ KARDIOVERZIJA
1. Automatski spoljašnji defibrilator
2. Manuelni defibrilator
1. Bifazni defibrilacijski šok
2. Monofazni defibrilacijski šok
DEFIBRILATORI
– Manuelne defibrilatore koriste zdravstveni radnici tokom složenih mera reanimacije; zahtevaju analizu ritma od strane operatera – zdravstvenog radnika, koji nakon brze analize isporučuje indikovani šok
– Automatski spoljašnji defibrilatori su dizajnirani da se mogu koristiti i u toku osnovnih mera reanimacije, praktično i od strane neprofesionalaca, jer aparat sam vrši analizu EKG-a, i u slučaju da prema algoritmu “prepozna” VF/VT, automatski podešava terapeutski nivo energije i “traži” od rukovaoca da isporuči šok; oni su zato veoma jednostavni za upotrebu, jer glasovnim komandama vode spasioca kroz reanimaciju
DEFIBRILATORI
AUTOMATSKI SPOLJAŠNJI DEFIBRILATOR
OSNOVNE MERE KPCR
MANUELNI DEFIBRILATOR
SLOŽENE MERE KPCR
Automatski i manuelni spoljašnji defibrilator sa pulsnim oksimetrom
Manuelni defibrilator
Papučice defibrilatora
Monofazni/bifazni defibrilacijski šok
Monofazni sistem – električni impuls uvek u jednom pravcu, od jedne papučice ka drugoj
Bifazni sistem – impuls putuje ka pozitivnoj papučici a zatim se vraća nazad, što se dešava nekoliko puta tokom isporuke šoka
Bifazni šok postiže isti efekat sa nižom energijom; zato su neželjeni efekti – opekotine, oštećenje miokarda – ređi
Defibrilacijski šok
DEFIBRILACIJA - KARDIOVERZIJA
Defibrilacija – isporuka šoka nezavisno od srčane aktivnosti – asinhronizovano
Kardioverzija – sinhronizovan šok sa srčanom aktivnošću – u momentu pojave R ili S zupca
DEFIBRILACIJA - KARDIOVERZIJA
DEFIBRILACIJA ASINHRONIZOVANI ŠOK
DEZORGANIZOVANI RITAM
KARDIOVERZIJA SINHRONIZOVANI ŠOK ORGANIZOVANI RITAM
Zašto sinhronizacija?
Ako se električnim šokom tretira organizovani ritam – kao VT (sa pulsom) – i ako šok padne u tzv. vulnerabilni period srčanog ciklusa – period repolarizacije komora odnosno T talasa – onda se desi situacija “R-na-T” , što može biti okidač za nastanak ventrikularne fibrilacije!
Uključiti AED Neki tipovi AED-a će
se automatski upaliti kada ga otvorite
Prikačiti papučice na grudni koš žrtve
Postavljanje papučica defibrilatora
Analiza ritma – ne dodirivati žrtvu
Šok indikovan - DEFIBRILACIJA
Šok isporučenPratiti instrukcije
30 2
ALS - defibrilacija
Ako se potvrdi VF/VT ritam, napuniti defibrilator i dati jedan šok (150—200-J bifazični ili 360- J monofazični)
Bez provere pulsa, nastaviti reanimaciju odmah nakon šoka tokom 2 minuta, a zatim na kratko zastati da se proveri monitor
Ako je i dalje VF/VT ritam, dati drugi šok (150—360-J bifazični ili 360-J monofazični); nastaviti reanimaciju odmah nakon šoka
ALS - defibrilacija Nakon 2 minuta ponovo kratka pauza radi provere
ritma; ako je i dalje prisutna VF/VT, dati adrenalin i odmah zatim treći šok (150—360-
J bifazični ili 360-J monofazični) i nastaviti reanimaciju (drug-shock-CPR-rhythm check sequence)
Nakon davanja adrenalina i 2 minuta reanimacije, ponovo analizirati ritam; ako i dalje postoji VF/VT i posle tri šoka, dati i.v. bolus amjodarona 300mg, a pre 4. šoka
ALS - defibrilacija
Bez obzira na arest ritam, adrenalin davati po 1mg na svakih 3—5 minuta do kraja reanimacije
Ako se jave znaci života tokom reanimacije (pokretanje, normalno disanje, kašljanje), proveriti monitor; ako je prisutan organizovan ritam, proveriti puls
Ako je puls palpabilan, nastaviti postreanimaciono zbrinjavanje i/ili tretman periarestne aritmije
Ako nema pulsa, nastaviti reanimaciju
Non-VF/VT
CPR 2 min30:2
Analiza ritma
+/- provera pulsa
AsistolijaElektrična aktivnostbez pulsa (PEA)
Električna aktivnost bez pulsa (PEA)
Odsutna ili neadekvtana mehanička aktivnost srca uz prisustvo kontinuiranih, koordinisanih talasa na EKG-u
EKG zapis raznolik – od približno normalnog, preko različitih poremećaja ritma, do bizarnih ventrikularnih kompleksa umirućeg srca
Električna aktivnost bez pulsa (PEA)
Isključiti/ korigovati reverzibilne uzroke
Adrenalin 1mg na 3-5 minuta Atropin 3 mg kod PEA sa frekvencom
< 60 min-1
Asistolija
Stanje potpunog prestanka spontane srčane aktivnosti – i električne i mehaničke
EKG – ravna, izoelektrična linija Retko primarna, uglavnom sekundarnog porekla Veoma malo preživljavanje kod bolesnika sa
asistolijom
ALS Ako je inicijalni ritam na monitoru PEA ili asistolija,
odmah započeti KPCR 30:2 i dati adrenalin čim se uspostavi venska linija
Asistolija je stanje koje može biti izazvano ili pogoršano pojačanim tonusom vagusa, pa ima teoretske osnove da se da vagolitički lek – atropin a 3 mg (doza za maksimalnu vagalnu blokadu); dati u slučaju aistolije ili sporog PEA (frekvenca < 60/min)
PEA je često uzrokovana nekim reverzibilnim uzrokom, te je za njegovo uspešno prekidanje važno naći taj uzrok i efikasno ga tretirati