građanski odoj HKO Marcetić Andreja Agencija za odgoj i obrazovanje demokratsko građanstvo EU

Predmetno područje: Opći stručni skupovi: VII. Modul:RAZVOJ KVALIFIKACIJA TEMELJENIH NA KOMPETENCIJAMA (HKO, EQF) I ODGOJ ZA DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO (Zagreb 28.-29.11.2011.)

VII. modul: Razvoj kvalifikacija temeljenih na kompetencijama

(HKO, ERF) i odgoj za demokratsko građanstvo

U Zagrebu, 28.-29.11.2011.

mr.sc. Andreja Marcetić, v. suradnica AZOO voditeljica stručnog skupa


• komunikacija na materinjem jeziku• komuniciranje na stranom jeziku• matematička pismenost i osnovna

znanja iz znanosti i tehnologije• digitalna kompetencija• kompetencija znati kako učiti• socijalne vještine i građanska

kompetencija• poduzetništvo• kulturalna ekspresija (kulturna

svijest i izražavanje)

Ključne kompetencije u ciklusu cjeloživotnog učenja - L3

Europska Komisija: Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – EU referentni okvir


KONCEPT OBRAZOVANJA ZA AKTIVNO GRAĐANSTVO

• Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi• ciljevi i načela odgoja i obrazovanja, između ostaloga,

„odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“ (čl. 4).

• Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi (NOK)

• temeljni dokument koji na nacionalnoj razini donosi vrijednosti, opće ciljeve i načela odgoja i obrazovanja

• temeljeći se sada na kompetencijama učenika, a ne više na sadržaju, dokumentom se ističe značaj socijalne i građanske kompetencije, kao jedne od osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje koje je definirala Europska Unija


GRAĐANSKI ODGOJ• provođenje građanskog odgoja i obrazovanja u Republici

Hrvatskoj obvezno je u cjelokupnom odgojno - obrazovnom sustavu te u neformalnim i informalnim oblicima cjeloživotnog učenja

• OŠ - sadržaji ljudskim pravima integriraju se u nastavu od nižih razreda

• SŠsamostalno odlučuju žele li građanski odgoj učenicima

ponuditi » kao temu u više predmeta» kroz module od 15 do 32 školska sata» ili će ga uvesti kao izborni predmet


AZOO• u posljednjih 10 godina u sklopu obaveznog stručnog

usavršavanja osposobljeno je više od 10.000 odgajatelja, učitelja i nastavnika za provođenje građanskog odgoja i obrazovanja

• (nove) kompetencije stručnih djelatnika– osnovni pojmove demokracije– aktivni modeli učenja– radionički i suradnički oblici rada

– istraživački projekti– vještine nenasilnog komuniciranja i rješavanja sukoba


AZOO

• suradnja s predstavnicima:– Ureda za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske– Vrhovnog suda Republike Hrvatske– Županijskog suda u Zagrebu– predstavnicima Ureda dječje pravobraniteljice– Centrom za istraživanje ljudskih prava– sveučilišnim profesorima i nastavnicima u školama– predstavnicima javnih medija i sl.


AZOO

• međunarodna suradnja– Centar za građanski odgoj – Federalno ministarstvo obrazovanja SAD-a– Vijeće Europe – Odjelom za ljudska prava i demokratsko

građanstvo– radu Klastera Europske komisije


građanska kompetencija

• skup kompetencija koje pojedincu omogućavaju sudjelovanje u građanskom životu društva


ZNANJE

• poznavanje građanskih prava i Ustava• razumijevanje uloge i odgovornosti institucija zaduženih za stvaranje politike

na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, Europskoj i međunarodnoj razini (uključujući političku i ekonomsku ulogu EU)

• poznavanje ključnih osoba u lokalnoj i nacionalnoj vladi; političkih stranaka i njihovih politika

• razumijevanje koncepata • demokracija• status građanina• međunarodnih deklaracija

• poznavanje nacionalne, EU i svjetske povijesti (glavnih događaja, trendova i nositelja promjene)

• poznavanje sadašnje situacije u EU, susjednim zemljama• znanje o emigraciji, imigraciji i manjinama u EU i svijetu

EUROPSKA KOMISIJA, Uprava za obrazovanje i kulturu: PROVEDBA RADNOG PROGRAMA «OBRAZOVANJE I IZOBRAZBA 2010»


VJEŠTINE• sudjelovanje u aktivnostima zajednice / okruženja• donošenje odluka na nacionalnoj i europskoj razini

glasovanje na izborima• sposobnost učinkovitog povezivanja s javnim

institucijama• sposobnost korištenja prednosti koje nudi EU



STAVOVI• svijest o pripadnosti

• lokalnoj zajednici, zemlji, EU, Europi općenito i (svom dijelu) svijeta

• spremnost • sudjelovanja u demokratskom odlučivanju • volontiranju i sudjelovanju u građanskim aktivnostima• poštivanje vrijednosti i privatnosti drugih • reagiranja na protivdruštveno ponašanje

• prihvaćanje • koncepta ljudskih prava i jednakosti • jednakosti muškaraca i žena

• uvažavanje i razumijevanje različitosti vrijednosnih sustava raznih vjerskih ili etničkih skupina

• kritičko prihvaćanje informacija (masovni mediji)



Ideja aktivnog građanstva ...


Ideja aktivnog građanstva...

• početkom 21. stoljeća• interes i porast političkih poteza i donošenja relevantnih

dokumenata• 1997. Vijeće Europe• 2001. Europska Komisija

• sudjeluju u kreiranju javnih politika• provode kampanje s ciljem podizanja razine svijesti građana o

potrebi aktivnog sudjelovanja u društvu• potiču umrežavanja te razvijaju programe (Education for

Democratic Citizenship, Active European Citizenship)• svrha obrazovanja za aktivno građanstvo

• pripremiti građane kako bi sutra bili odgovorni i aktivni, angažirani u svim segmentima svakodnevnog života


Aktivno građanstvo = (pred)uvjet razvoja stabilne

demokracije• iskustvo razvijenih demokracija

• aktivno sudjelovanje građana u javnom životu zajednica u kojima žive i djeluju jedno od temeljnih načela demokratsko uređenih (političkih) zajednica i uvjeta ozbiljenja demokratske prakse (Šalaj, 2002)

• uspješnost stabilnog, održivog demokratskog društva • civilno zalaganje, građanska uključenosti u politiku i javni život

• conditio sine qua non razvoja stabilne demokracije (Mandini)• aktivno građanstvo

• ključno u održavanju zdrave demokracije i (obrazovni) ideal kojem valja težiti u suvremenom društvu (Ahier, Beck, i Moore 2003; McLaughlin, 1992, 1995, 2000; Faulks, 2000; Heather, 1999; Wilkins, 1999; Griffith, 1998; Gamson, 1997).


• članstvo u organizacijama civilnoga društva• preuzimanje vodećih uloga u organizacijama civilnoga

društva• razvijanje empatije, etičnosti, vrijednosti i osjećaja

društvene odgovornosti • promoviranje društvene jednakosti na lokalnoj i globalnoj

razini • osjećaj odgovornosti za javno dobro, za nešto izvan

individualnih i osobnih interesaCoalition for Civic Engagement and Leadership, 2005


• odgojno - obrazovne ustanove

• modeli civilnog života i demokracije u zajednicama

(da li to jesu?


Obrazovanje za demokratsko građanstvo u Europi

istraživanja


• niska razinu političke participacije građana• porast razine političke apatije i alijenacije• rast nepovjerenja u političke institucije i strukture

• pretpostavka aktivnog sudjelovanja građana

• posebna znanja, vještine i vrijednosti


ŽELE LI GRAĐANI UOPĆE BITI AKTIVNI?

• studija Instituta za istraživanja u visokom obrazovanju• 68,7 % pomagati drugima• 30,2 % sudjelovati u projektima koji se provode u zajednici• 39,5 % biti informiran o aktualnim društvenim događanjima• 22,2 % utjecati na javne vlasti i političke strukture u

zajednici• mladi ljudi

– smatraju da aktivno građanstvo ne zahtjeva civilno zalaganje i aktivno djelovanje u polju demokratske vladavine, politike opadanje interesa mladih za društveno i političko angažiranje

– nemaju povjerenja u državne institucije niti političare– rjeđe su spremni za (dugoročne) volonterske angažmane– postotak izlazaka na izbore sve je manji

(European Commission 2007; Checkoway, 2001; Halstead, 1999, National Commission on Civic Renewal, 1998; Putnam, 1995/2008).


• istraživanje Europske komisije o oblicima političke participacije (2010)

28 % pristalo je na potpisivanje peticije24 % njih je svoje stavove javno prezentiralo u internet

diskusiji na forumu20 % sudjelovalo je u nekom obliku demonstracija

(European Commission 2007: 47–49)

• 63% mladih uopće ne pronalazi interes u javnoj sferi • najviše interesa pokazuje njemačka mladež (51%)

• najmanje britanska (30%) i slovačka (28%)

• nemaju povjerenja u državne institucije, osobito institucije Europske komisije


RH

• potreba osnaživanja civilnog zalaganje građana za probleme u društvu i zajednici

• rezultati recentnih istraživanja• civilna zauzetost za probleme u društvu i zajednici nije

priznata građanska vrlina u Hrvatskoj• građani se ne osjećaju pozvanima i odgovornima za

rješavanje problema s kojima su suočeniBežovan, G., Zrinščak, S., Vugec, M:2005

• mladi primarno zainteresirani za pojave i zbivanja koja konstituiraju privatnu sferu života

• poznanstva, prijateljstva, zabava, razonoda, putovanja, ljubav i seksualni život

• interes za sferu javnosti manji nego ranije


Koncepcije građanina i obrazovni programi

• Kakav je građanin potreban za održivost stabilnog demokratskog društva?


ŠTO JE KOMPETENTAN GRAĐANIN (I)

• tri temeljne karakteristike kompetentnog građanina u demokratskom sistemu

• razumijevanje smisla, ciljeva i načina funkcioniranja demokracije

• dijeliti uvjerenja i vrijednosti demokracije poput slobode, solidarnosti, tolerancije i jednakosti prava

• aktivno sudjelovati u procesima javnih rasprava te donošenju odluka


Aktivno građanstvo

• ključno je u održavanju zdrave demokracije • obrazovni ideal kojem valja težiti u suvremenom društvu

što je koncepcija ‘’dobrog građanina’ Boyte i Karri (2000):

II. građani kao glasači određenog političkog sustava

III.građani koji iskazuju brigu za zajednicu

IV.građani koji doprinose stvaranju javnog dobra i rješavanju problema zajednice


I. GRAĐANI KAO GLASAČI ODREĐENOG POLITIČKOG SUSTAVA

• putem izbornih zakona i procedura, biraju vođe svoje zemlje• ova koncepcija građanstva proizlazi iz shvaćanja

demokracije isključivo iz pozicije vlade, zakona i njima sukladnih prava građana

građani su jedinke čija prava garantiraju postojeći zakoni

njihove građanske obaveze su glasanjeplaćanje porezadjelovanje u skladu sa zakonompovremeno obnašanje specifičnih građanskih dužnosti

(sudjelovanja u nacionalnoj vojsci odnosno obrani zemlje u slučaju potrebe), Boyte i Kari, 2000


II. GRAĐANI KOJI ISKAZUJU BRIGU ZA ZAJEDNICU

• dijele zajedničke vrijednosti• iskazuju odgovornost jedni prema drugima i prema

zajednici• naglašavaju se

• zajedničke vrijednosti • ideju sudjelovanja u stvaranju zajednica međusobno

povezanih jedinki• ishodi učenja

• osobna odgovornost • odgovornost za zajednicu• tolerancija• razumijevanje različitosti • uzajamno poštivanje


III. GRAĐANA KOJI DOPRINOSE STVARANJU JAVNOGA DOBRA I

RJEŠAVANJU PROBLEMA ZAJEDNICE

• odgovornost za opće dobro naroda i države• (cjeloživotni) obrazovni programi koji će njegovati

znanja, vještine, vrijednosti i principe civilnog zalaganja

sposobnosti analiziranja javnih politika, uočavanja problema, uzroka

kritičko promišljanje, znatiželja i konstantan interes za javnu domenu i aktivnosti za opće dobro

mogućnost uspješnog djelovanja u timovima s ljudima različitima od sebe

ODRŽIVOST DEMOKRACIJE


• na vrlo sličan način Westheimer i Kahne (2004) nude tri vizije građanina odnosno njihove orijentacije:I. orijentacija k osobnoj odgovornosti

II. orijentacija k aktivnoj participaciji

III. orijentacija k pravdi odnosno društvenoj jednakosti


I. ORIJENTACIJA K OSOBNOJ ODGOVORNOSTI

• djeluje odgovorno u svojoj zajednici kroz aktivnosti poštivanja (svih) zakonskih regulativa

• adekvatnim gospodarenjem kućnog otpada

• recikliranjem

• davanjem krvi

• doniranje odjeće i hrane beskućnicima

• igračaka odgojno zapuštenoj i nezbrinutoj djeci

• volontirajne u raznim organizacijama civilnoga društva kako bi pomogao onima slabijeg socioekonomskog statusa i uopće, građanima u potrebi

• u oo programima proklamiraju se vrijednosti integriteta, poštenja, samodiscipline, marljivosti i napornog rada

Lickona, 1993; Wayne, 1986; prema Westheimer i Kahne, 2004


II. ORIJENTACIJA K AKTIVNOJ PARTICIPACIJI

• interes za razvoj (društvenog) života zajednice na lokalnoj, državnoj i regionalnoj razini

rješavanje određenih problema u zajednici razvija obostrano razumijevanje, povjerenje, utječe na

razvoj suradničkih odnosa i predanosti zajednici te jača društveni kapital


III. ORIJENTACIJA K PRAVDI ODNOSNO DRUŠTVENOJ

JEDNAKOSTI

• naglasak na zajednički rad i napore s ciljem ostvarivanja doprinosa rješenju problema u zajednici

• osposobljavanje građana za kritičko propitivanje, analiziranje te nuđenje rješenja za uočene društvene potrebe, probleme i primjere nejednakosti

• poučavanje o društvenim pokretima te mogućnostima utjecaja na uzroke problema i promjene u sustavu

Ayers et al., 1998; Bigelow i Diamond, 1998., prema Westheimer i Kahne, 2004).


GRAĐANI DANAŠNJICE

• ... „kuglaju sami“ (Putnam, 2008)– osobno odgovoran građanin donira hranu i odjeću za

beskućnike– građanin koji aktivno sudjeluje u nekoj organizaciji

uspješno razvije plan i provedbu opskrbe beskućnika hranom i odjećom

– građanin orijentiran k društvenoj pravdi i jednakosti kontinuirano propituje razloge postojanja beskućništva i adekvatno reagira na nalaze svojih analiza – djelovanje za društvenu jednakost i pravdu


SRŽ AKTIVNOG GRAĐANSTVA

• najviše kritika dobiva prva, orijentacija građanina prema osobnoj odgovornosti

– opstruira se potreba razvoja kolektivnih građanskih inicijativa javnog i civilnog sektora

– odvraća se pažnja od važnih analiza uzroka društvenih problema i promišljanja o adekvatnim rješenjima koja bi sustavno mogla doprinijeti promjeni

• ljubaznost, dobrovoljno darivanje i volonterstvo stavljaju u prvi plan s namjerom da se izbjegnu važna politička pitanja

(Barber, 1992; Boyte, 1991; Kahne I Westheimer, 2000)

poštenje, integritet i osobna odgovornost nisu najznačajnije vrijednosti u kontekstu održivosti demokracije poželjne osobine za svakog građanina i susjeda, ali ove vrijednosti nisu

srž aktivnog građanstva


ZAKLJUČNO


... u susret novoj generaciji političara

• građanski odgoj i obrazovanje• razvija poduzetnički duh• uklanja navike građana da čekaju da netko riješi njihove

probleme• da okrivljuju druge• potiče na aktivnost i kreativnost u rješavanju problema• poznavanje zakona, prava i odgovornosti

bolji kulturni i gospodarski razvoj zemlje

“Od budućih generacija s takvim znanjima i vještinama možemo očekivati i kvalitetnije političare i kvalitetnije radnike u svim profesijama” (Nevenka Lončarić-Jelačić)


Teme I.• Socijalne kompetencije u funkciji odgoja za ljudska prava i

demokratsko građanstvo, mr. Romana Galić, pomoćnica pročelnice za soijalnu zaštitu u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, mr. Zorana Uzelac, voditeljica Odsjeka za socijalnu zaštitu u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba

2. Građanski odgoj i obrazovanje i etička dimenzija u HKO -u, mr.sc. Tomislav Ogrinšak, viši savjetnik za nacionalne programe

3. Kvalifikacije i kompetencije učitelja i nastavnika u novim zadaćama škole s obzirom na provedbu HKO-a, Marina Tatalović, savjetnica potpredsjednika, Vlada Republike Hrvatske

4. Građanski odgoj u TV reportaži, Zdravka Giacometti, novinarka, HRT


Teme II.• Konceptualni okvir građanskog odgoja i

obrazovanja, prof.dr.sc. Vedrana Spajić – Vrkaš, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

• Novi kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja i razvoj kvalifikacija temeljenih na kompetencijama, Nevenka Lončarić - Jelačić, viša savjetnica za nacionalne programe

• Provedba HKO-a: od izgradnje kompetencija do zapošljivosti i socijalne uključivosti, Damir Petrović, stručnjak za HKO, WYG International Ltd., Zagreb


Zahvaljujem na pozornosti!

[email protected]