1. HIDROELEKTRANE
OSNOVNI POJMOVI O HIDROELEKTANAMA.

2. to su hidroelektrane?
Hidroelektraneilihidroelektrine centralesu postrojenja u kojima se potencijalna energijavodenajprije pretvara ukinetiku energijunjezinog strujanja,a potom u mehanikuenergijuvrtnje vratila turbine te, konano, uelektrinu energijuu elektrinom generatoru.
Jednostavnije bi bilo rei : hidroelektranesupostrojenja koja od upotrebe vode dobiva elektrinu energiju.
Moda malo drugaije:elektrina energija se dobiva iz postrojenja koja se nazivaju hidroelektrane.
3. Presjek jedne hidroelektrane.
4. Hidroelektrane-kako rade?
Hidroelektrana koristi vodu koja pada kroz cijevi iz akumulacijskog jezera.
U cijevima voda ubrzava i okree turbinu generatora.
Za ovu elektranu potreban je vrlo velik protok vode, i vrlo su velike, a ne daju toliko mnogo energije, ali su zato vrlo jeftine, i uope ne zagauju okoli, to se ne moe rei za termo i nuklearne elektrane.
5. Jo jedan presjek.
6. Povoljna i nepovoljna informacija.
U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostruena, a njen udio povean je za 50%, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama poveana za 100 puta, a udio oko 80 puta.
Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo poveava, ali znaajno zaostaje za proizvodnjom unuklearnim elektranama(ali itermoelektranama).
Razlog takvom stanju lei u injenici da iskoritavanje hidroenergije ima bitna tehnika i prirodna ogranienja.
7. Hooverova brana-SAD-e
8. Povijest hidroelektrana.
Koritenje hidroenergije je zapoelo uMezopotamijiidrevnom Egiptuprije oko 8000 godina, kada se ona koristila zanavodnjavanje.
Prva hidroelektrana izraena je u gornjoj Bavarskoj 1876.proizvedena energija se koristila za rasvjetu spilje pokraj dvorca Linderhof.
Prva javna hidroelektrana izgraena je u vicarskoj 1883. imala je snagu od 135 kW.
Povijest hidroelektrana je takoer bila razvijana kroz sustav koji se naziva vodenica.
9. Prapoetak,ali se malo toga mijenjalo.
10. Povijest hidroelektrana.
Daljnji razvoj hidroelektrana bio je omoguen budui dao se proirila upotreba viih napona za prijenos el. energije (dalekovod -prvi prijenos 1891. godine na udaljenost od 177km Lauffen-Frankfurt) i razvojem turbina i generatora
Najstarija Francisova turbina sagraena je 1849. godine, a prva Peltonova 1890. godine
Najpoznatija hidroelektrana jest ona na slapovima Niagare , koju je dizajnirao na Nikola Tesla
Danas se voda koristi na padovima od nekoliko metara (od 4m) do nekoliko tisua metara. Snaga najveih hidroelektrana prelazi 4000MW (Bratskaja u Rusiji)
11. 12. Vodenica.
Hidroenergija se svuda koristila. UIndijise koristilovodeniko kolo ivodenica, kao i u Rimskom Carstvu, za mljevenjeitaubrano. U Kini se vodenice koriste jo oddinastije Han.
Hidroenergija se koristila uRimskom Carstvui zarudarstvo, a sastojalo se u potkopavanju planine velikim koliinama vode, koja je dovoena putemakvedukatas oblinjih planinskih rijeka.
13. Vodenica.
14. Vodeniko kolo.
15. Strojarnica i turbine.
Turbina se sastoji od provodnog dijela koji vodi daje dovoljno veliku brzinu i kotaa s lopaticama, koji se vrti, te preuzima energiju iz tijeka vode.
U strojarnici se nalaze generatori zajedno sa turbinama.
Hidrogeneratori se rade preteno u vertikalnoj izvedbi zbog ekonominije izvedbe hidraulikog dijela elektrane.
Hidrogeneratori s horizontalnom osovinom susreu se u postrojenjima manje snage ili kad dvije Pelton ili Francis turbine pogone jedan generator.
16. Vrste turbina.
17. 18. Podjela hidroelektrana.
Po definiciji protone hidroelektrane su one koje nemaju uzvodnu akumulaciju ili se njihova akumulacija moe isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage.
Akumulacijske hidroelektrane su najei nain dobivanja elektrine energije iz energije vode. Problemi nastaju u ljetnim mjesecima kad prirodni dotok postane premali za funkcioniranje elektrane.
Reverzibilne hidroelektrane Kad je potronja energije mala, voda se pumpa iz donjeg jezera u gornju akumulaciju.
19. Protona HE ale.
20. Akumulacijska HE Lee na Dobri.
21. Reverzibilna HE Velebit na rijeci Zrmanji.
22. Male hidroelektrane.
Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav tetan utjecaj naokoli, za razliku od velikih, ija se tetnost opisuje kroz velike promjeneekosustava(gradnja velikih brana), utjecaji na tlo, poplavljivanje, utjecaji na slatkovodni ivi svijet, poveana emisijametanai postojanje tetnih emisija u itavom ivotnom ciklusu hidroelektrane, koje su uglavnom vezane za period izgradnje elektrane, proizvodnje materijala i transport.
23. Male HE.
24. Karakteristike malih HE.
Prema postojeim propisima u Hrvatskoj, mala hidroelektrana, odreena je kao postrojenje za iskoritavanje energije vodotokova s izlaznom elektrinom snagom od 10 kW do 10MW.
Neke zemlje poput Portugala, panjolske, Irske, Grke i Belgije su prihvatila 10 MW kao gornju granicu instalirane snage za male hidroelektrane. U Italiji je granica 3 MW, u vedskoj 1,5 MW, u Francuskoj 8 MW, u Indiji 15 MW, u Kini 25 MW.
Meutim u Europi se sve vie prihvaa kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica i tu granicu je podrala Europska udruga malih hidroelektrana (ESHA), te Europska komisija.
25. 26. Ekoloki utjecaji.
Prednosti male HE
Nedostaci male HE.
MHE su vrlo prihvatljive,proizvodnjom elektrine energije nema emisije ugljinog-dioksida u okoli to je vrlo vano
Smanjuje se potronja fosilnih goriva
Pomae u zatiti od poplava,ne zahtijevaju koritenje velikih povrina
Sigurnija i pouzdanija opskrba elektrinom energijom
Pozitivan drutveni utjecaj na regiju (zapoljavanje)
Rezervni tok
Prolazi za ribe
Skupljanje i skladitenje smea
Vienamjenski pogoni
Tehnike za smanjenje buke i vibracije
Prijateljske turbine za ribe
Bio-dizajn
27. Mareoelektrane.
Energija plime i oseke spada u oblik hidroenergijekoja gibanje mora uzrokovanomorskim mijenamaili padom i porastom razine mora, koristi za transformaciju u elektrinu energiju i druge oblike energije.
28. Mareoelektrane.
Na pojedinim mjestima obale u zapadnojFrancuskoji u jugozapadnom dijeluVelike Britanijeamplituda dostie i vie od 12 m.
Za ekonominu proizvodnju je potrebna minimalna visina od 7 m.
Procjenjuje se da na svijetu postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih elektrana.
29. Uloga HE u svijetu
Elektrina energija predstavlja jedan odnajiihoblika energije. Mogunosti dobivanja elektrine energije su raznovrsni. Najprihvatljiviji su naini dobivanja izobnovljivih izvora energije, kao to su hidroelektrane,vjetroelektranetesolarne elektrane. Od obnovljivih izvora energije hidroelektrane su najrairenije.
Njihov udio meu obnovljivim izvorima energije je oko 88%(podatak za2005. godinu). To je posljedica vie imbenika. Za razliku odvjetrailisunca, iji intenzitet je nepredvidljiv te ovisi ometeorolokimprilikama, voda, odnosno njen volumni protok, je puno stabilniji i stalniji tokomgodine.
30. Ukupna koliina proizvedene energije u svijetu
31. Prednosti hidroelektrana.
Emisija staklenikih plinova je u potpunosti eliminirana, ako se iskljuivo promatra samo proces proizvodnje elektrine energije. Isto se ne moe rei za cijelu hidroelektranu, kao sustav sainjen od brane, turbine i elektrinog generatora, te hidro akumulacijskog jezera.
Slijede redom vjetroelektrane, nuklearne elektrane, energija dobivena foto naponskim elijama.
32. Hrvatske hidrocentrale.
33. Nesree na branama.
Nesree sa branama mogu biti jedne od najveih katastrofa uope. Tako je nesrea na brani Banqiao uKiniodnijela 26 000 ljudi izravno i oko 145 000 od epidemije. Nesrea na brani Vajont uItalijije odnijela oko 2 000 ljudskih ivota 1963.
34. 35. Zakljuak.
Hidroelektrana koristi vodu koja pada kroz cijevi iz akumulacijskog jezera. U cijevima voda ubrzava i okree turbinu generatora. Za ovu elektranu potreban je protok vode, ivelike su, a ne daju toliko mnogo energije, ali su zato vrlo jeftine, i uope ne zagauju okoli, to se ne moe rei za termo i nuklearne elektrane.