Dr. sc. Jelena Puđak je u sklopu projekta Zelena knjižnica održala predavanje Društvo visokih emisija u petak 26. rujna u 18 sati u Sveučilišnoj knjižnici u Puli.
Citation preview
DRUŠTVO VISOKIH EMISIJA
Ljeto 2011. Ljeto 2012. Ljeto 2013. Ljeto 2014
Jelena Puđak
Reći nešto o ovom ljetu i ekstremima i napraviti usporedbu sa prošlim ljetom i reći da ovo ljeto nije znak protiv nego u prilog GZ
ZNANOST O KLIMI
- ..razvija se od 19. stoljeća- 70ih godina 20. stoljeća prva upozorenja o recentnim klimatskim promjenama
Politizacija znanosti (znanost biva instrumentom političke manipulacije)
demokratizacija znanstvenih teza prilikom koje iste bivaju dovedene u pitanje (posebice s obzirom na opseg potrebnih akcija)
3 DISKURSA KLIMATSKE ZNANOSTI:
SKEPTICIZAM
• Klimatske promjene se ne događaju
• Klimatske promjene se događaju ali ih ne uzrokuju ljudi
• Globalno zagrijavanje možda uzrokuju ljudi ali je to dobro za prirodu
GRADUALIZAM
• Mainstream znanost o klimi – IPCC
• Globalno zagrijavanje je antropogeno, sa brojnim negativnim posljedicama
• Umjerena predviđanja
KATASTROFIZAM
• naglašava nelinearnost, granice te naglu i nenadanu promjenu
• pokretanje mnogih pozitivnih povratnih sprega odvesti klimu daleko od stanja ekvilibrija
• ireverzibilnoj globalnoj vrućini• točka bez povratka već prijeđena
Jelena Puđak
IPCC tretira klimatske promjene kao problem izračunljivog, probabilističkog rizika i kao stvar prilagodbe. pojedinci su inducirani na promjenu ponašanja. Takav pristup znanosti o . IPCC je kritiziran da je pretjerano ''blag'' u procjenama kretanja klime do kraja stoljeća, zato što ne uključuje mogućnost povratnih sprega i kritičnih točaka u toku promjene klime koje nepredvidivo mogu odvesti do ireverzibilnog stanja, te zato što previše vjere ulaže u jednokratna tehnološka rješenja. No, izvještaji koje IPCC objavljuje dosegnuli su znanstveni i politički konsenzus
KONSENZUS UNUTAR ZNANSTVENE ZAJEDNICE (IPCC, 2007, 2014):
1:
korelacija porasta emisija stakleničkih plinova s porastom industrijskih aktivnosti od 1750. godine; ljudskim aktivnostima razine CO2 u atmosferi porasle su za 40% od industrijske revolucije;
2014.
401 ppm2:
podaci koji nedvosmisleno pokazuju pozitivno korelacijsko kretanje temperature i stakleničkih plinova u atmosferi i, te znatno niže razine koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi od današnjih;
2. Širenje čeličnog automobila na pogon fosilnih goriva
3. Suburbana naselja4. Rastuće posjedovanje / konzumerizam+ konvencionalna proizvodnja hrane
Jelena Puđak
Društveni uzroci klimatskih promjena rezultat su društvene organizacije života,Taj rast emisija nije rezultat individualnog ponašanja i izbora; radi se o povijesno ukorijenjenim načinima– sustavima u kojima su uspostavljeni i održavani određeni oblici društvenih praksi u interakciji s ugljikovim metabolizmom prirode. Ta interakcija omogućila je iznimno moćne navike i obrasce života koji tvore modernu kulturu i tehnologiju te određuju poželjno ponašanje suvremenog čovjeka.
Jelena Puđak
Čovjekovo ovladavanje prirodom učinkovito je postignuto putem sustava pokretljivosti nad, ispod i kroz prirodu. Sredinom dvadesetog stoljeća to postaje posebice vidljivo u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se razvija potpuno nov klaster interaktivnih sustava visokih emisija. pet posebno značajnih sustava, od kojih svaki posjeduje moćan 'konzervativni moment', odnosno ''putanju ovisnosti'' velikih socio- tehničkih sustava:
Jelena Puđak
Životni standard na bogatom Sjeveru, koji su obilježili povećani prihodi, sigurnost, mobilnost, blagostanje i dug život, ukorijenio se od 1945. godine na ovamo, a posebice nakon pada socijalizma 1989. u istočnoj Europi . Socijalističke zemlje srednje i jugoistočne Europe 1989./1990. godine doživljavaju snažne tranzicijske promjene (politički sustavi, sustavi vlasništva, kultura i dr.). Porast materijalnog standarda koji želi slijediti Zapad postaje snažna preokupacija stanovnika ovih zemalja, među kojima je i Hrvatska. Paralelno s rastom potrošnje ove se zemlje priključuju razvijenim zemljama u rastućoj potrošnji, te proizvodnji stakleničkih plinova na novim osnovama.
HRVATSKA KAO DRUŠTVO VISOKIH EMISIJA:
.
.
.
Jelena Puđak
0,08% u ukupnim svjetskim emisijama ali po stanovniku smo puno više do prosjeka
Jelena Puđak
hrvatska ima preko 37% teritorija pod šumama od toga 95 su prirodne koje su efikasnije i uklanjaju preko 20% emisija - kasnije ćemo vidjeti da se i taj račun smanjuje
energetski sektor s više od 74% udjela u emisijama stakleničkih plinova
Hrvatska većinu energije koju proizvodi dobiva upravo iz fosilnih goriva – /karakteristika društva visokih emsija/
većina stakleničkih plinova koje Hrvatska emitira odnosi upravo na ugljikov dioksid, čak više od 75%
Jelena Puđak
prva znčajka društva visokih emisija -
- rast emisija iz transporta – /karakteristika emisija visokog društva/
- Iako u ukupnom rangu zemalja ne zauzima visoko mjesto, hrvatsko društvo se može okarakterizirati kao društvo visokih emisija, dakle, kao visoko karbonizirano društvo:
1. emisije stakleničkih plinova prema sektorima djelatnosti 2. struktura emisija stakleničkih plinova prema plinu 3. ukupna potrošnja energije prema izvorima 4. struktura potrošnje pojedinih vrsta energije.
Krećući se razvojnom stazom koju je označio neoliberalni kapitalizam, Hrvatska je preuzela modele proizvodnje i potrošnje koji dovode do globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena, bez naznaka ozbiljnijeg suočavanja s problemom klimatskih promjena i preuzetim međunarodnim obvezama za smanjenje emisija.
LCEI (Low Carbon Economy Index 2013.) Izvještaj: „tranzicija prema niskougljičnoj ekonomiji nije dovoljno brza”
- potrošit ćemo ugljični buđet do 2034. godine
- od 2007. emisijska efikasnost (carbon efficiency) iznosila je 0,7% godišnje
- Stupanj dekarbonizacije prošle godine: 5,1% globalno- …ove godine: 6,0% globalno- Prepoloviti emisije u sljedećih 10 godine → smanjiti 90% do
2050. → zero carbon do 2100.
Jelena Puđak
The main finding of our LCEI reports has become somewhat repetitive – current rates of decarbonisation are not nearly rapid enough to avoid serious climate risks. CEOs focus is not on the IPCC climate scenarios, but on growth, costs, resilience and reputation. What's becoming apparent is that climate change will impact each of these issues.
Fouquet (2010.): - prelazak s jednog energetskog sustava na drugi uključuje
kompleksne procese, brojne servise i sektore
- Novi izvor: nove karakteristike + jeftiniji
- Dug vremenski period!
Jelena Puđak
nije bio jedan događaj - na primjeru velike britanije u razdoblju od 1500 do 1920
Jelena Puđak
successful new energy source or technology provided the same service with superior or additional characteristics the price of the service they provided was higher . This implied that their adoption was limited to niche markets. However, because some consumers were willing to pay a premium for those better or additional characteristics, these technologies could be refined and costs could fall gradually. Once the price of the service fell sufficiently their adoption was swift
Jelena Puđak
od industrijske revolucije trebalo je prosjećno 50 god za tranziciju u pojedinim sektorma
Bolje / dodatne karakteristike
Tranzicija prema niskougljičnom društvu:
× Cijena
? Regulatorni mehanizmi
Jelena Puđak
The fact that many transitions were driven by additional or superior characteristics is good news for move towards a low carbon economy. The greater the consumer´s and government´s willingness to pay , the more protected will be the niche market enabling low carbon energy sources
Jelena Puđak
However, it is unlikely that sufficient consumers will pay The innovation chain– will probably have to be managed by government and backed by civil society
Jelena Puđak
government will need to set mitigation targets, regulatory measures and market- . There is great uncertainty about the existence and/or maintenance of the political will
Jelena Puđak
tranzicija na niskougljičnu ekonomiju će potaknuti kompetitivnost naftnih kompanija što će usporiti tranziciju, te je malo vjerojatno da će se tranzicija u svim sektorima događati simultano, te će se nastaviti korištenje fosilnih goriva što će dodatno odgoditi znatno smanjenje emisija. -
Jelena Puđak
- uloga vlada će biti bitna
Kako nisko-ugljični razvoj može biti implementiran kao poželjan alternativni životni stil?
- Kombinacija (postojećih) elemenata na nov način -> Brian Arthur: 30 – 40 godina
- „Sinhronizacija”
- Ko-evolucija povezanih elemenata
- Moda
- ‘društveno’ je ključno
Jelena Puđak
‘innovation’ is different from the linear notions deployed by policy-makers. Policy-makers tend to attribute the emergence of a particular innovation, or farsighted policy-maker, or single inovator..
Jelena Puđak
new combination of existing elements of machinery, text, technology, materials and organizations. It is the combination which is key. Innovation should not be viewed as simply technological or economic or social or political but as a combination of all
Jelena Puđak
Synchronization is effected between many different agents that generate some idea or machine or system which then becomes faddish or fashionable
Jelena Puđak
system innovation involves various features: co-evolution of numerous interrelated elements; changes in both demand and supply sides; a large range of agents; long-term processes that stretch over decades; and the impossibility of innovation being generated by a single ‘policy’ or ‘object’
Jelena Puđak
objediniti instrumente provedbe i mjere, infrastrukturu, industrijsku politiku i simbolično značenje
Jelena Puđak
‘Sustainable innovation’ will require ‘consumer communities’ highlighting, advocating, developing, making fashionable and synchronizing actions and objects across diverse geographical scales and socio-economic practices.
