34

Književnosti starog-istoka

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Književnosti starog-istoka
Page 2: Književnosti starog-istoka

Najprije je postojala usmena kultura

Bez obzira o kojoj je civilizaciji riječ, pojavljuju sezajedničke teme: mitovima se pokušavalo objasnitipostanak svijeta i pojave koje čovjek ne razumije, javlja sekult zagrobnog života i sl.

Djela se udaljavaju od svakodnevnog govora, postajuritmična i formulaična. Na taj se način moglo razvitiepsko pjesništvo

Pojava pisma oko 3. tisućljeća prije Krista dovodi dopostupnog prijelaza na pisanu kulturu.

Page 3: Književnosti starog-istoka

Najstariji tekstovi bliski onome što danas smatramo književnošću

3. i 2. tisućljeće prije Krista

Vjerojatno nastali iz religijskih pobuda (obredi)

Njihova se struktura i jezična organizacija udaljuje od govora i približava umjetničkom oblikovanju.

Neka od djela :- ‘’Razgovor razočarana čovjeka i njegove duše’’-(dijalog o smislu življenja)- ‘’Pouka mudrosti’’(pripisuje se državniku Ptahotepu)- ‘’Pjesme s rijeke’’( zbornik ljubavne poezije)- ‘’Himna Nilu’’ - ‘’Himna Atonu,bogu Suncu( pripisuje se faraonu Ehnatonu2.tisućljeće pr.Kr.)

Page 4: Književnosti starog-istoka

Ep o Gilgamešu – Najstariji ep svjetske književnosti (oko 1700.g.pr.Kr.)

Tema je Gilgameševa potraga za besmrtnošću

Pisan je klinastim pismom na glinenim pločicama, zapisan na akadskom jeziku

Smatra se kako je nastao povezivanjem pojedinačnih pjesama u cjelinu

Uočljiva je primjena sredstava retardacije radnje primjerice ponavljanja, formulaičnih opisa,umetnutih priča i dr.

Završetak epa donosi pouku: iako čovjek mora umrijeti, on može biti i stvaratelj.

Ep je poseban jer se u njemu mijenja karakter glavnog junaka.

Ep je u 19.st pronađen u knjižnici kralja Asurbanipala.

Page 5: Književnosti starog-istoka

Sadržajno se može podijeliti u dvije cjeline:

1. dio (1.-7. pločica) Vanjski svijet.Pripovijedanje o Gilgameševom vladanjuUrukom, uslišanoj molbi da se od glinenapravi Enkidu.

Enkidu i Gilgameš se bore, no kasnije postaju prijatelji. Opisuju se njihove zajedničke pustolovine. Na kraju Enkiduumire.

2.dio(8.-12.pločica) Unutarnji svijet,odnos čovjeka prema samome sebi.Gilgameš traga za vječnim životom. Dolazido Utnapištima (biblijski Noa) koji mu pričao velikom potopu. Zatim mu Enkiduovasjena govori kako je smrt završetak.Gilgameš se vraća u Uruk i umire.

Page 6: Književnosti starog-istoka

Zapisana je na sanskrtu, starom indoeuropskom jeziku.

U Indijsku književnost ubrajamo:- Vede (zbornik svetih knjiga)- Mahabharatu (opsežan ep)- Ramajanu (junački ep)- Pančantantru (zbirka poučnih knjiga i basni)

Page 7: Književnosti starog-istoka

Tekstovi su dugo prenošeni usmenom predajom. Svećenička kasta brahmana je imala dužnost da tekstove uče napamet, te ih predavaju budućim naraštajima.

To je najstariji zbornik staroindijskih tekstova.

Obrednog je karaktera u stihu i prozi.

Tekstovi su vjerojatno nastajali u 2. i 1. tisućljeću pr. Kr.

Sastoje se od četiriju zbirki, od kojih je najvažnija Rgveda.

Page 8: Književnosti starog-istoka

Velika pjesma(ep) o plemenu Bharata

Nastalo u rasponu od 4.st. pr.Kr. do 4.st.pos.Kr.

Tema je borba za vlast između bliskih rođaka Pandava i Kaurava, pripadnika plemena Bharata.

Sastoji se od 18 knjiga i dodataka, sadržaj u cjelinu povezuju sukobi Pandava i Kaurava.

Opsegom je 20 puta veća od Ilijade i Odiseje zajedno.

Page 9: Književnosti starog-istoka

Bhagavadita (Pjesma uzvišenog) – jedan od najljepših dijelova epa. Opisuje razgovor junaka i boga Krišne prije bitke.

U djelu se očituju sve jezične faze od vedskoga jezika do klasičnoga sanskrta.

Pojavljuju se i različite vrste poezije : epska sa svojom didaktičnošću,ali i lirska s iznošenjem osobnih doživljaja.

Djelo je sastavljeno od 100 000

šloka.

Šloka je strofa od četiri osmerca.

Page 10: Književnosti starog-istoka

Junački ep o životu kralja Rame.

Nastala u usmenoj književnosti, a verzija teksta koju poznajemo je nastala između 5.st.pr.Kr. i 2.st.pos.Kr.

Pojavljuju se mnogi slikoviti fantastični motivi,čudovišta i duhovi.

Sastoji se od 7 knjiga, a pretpostavlja se da su 1. i 7. knjiga najkasnije nastale.

Page 11: Književnosti starog-istoka

SADRŽAJ RAMAJANE :

SADRŽAJ: Kralj Rama i Sita žive skladno, ali zbog obećanja njegova oca, Rama mora biti prognan na neko vrijeme. U progonstvu mu se pridružuje žena Sita. Oni se bore s fantastičnim bićima i svladavaju prepreke, te ostaju dosljedni do kraja i svojiim su vrlinama uzor današnjim Indijcima.

Page 12: Književnosti starog-istoka

Zbirka poučnih priča i basni. Priče su u prozi i ispričane su jednostavnim jezikom.Na kraju se nalazi pouka u stihovima.

Nastala je oko 3. stoljeća. Bila je namijenjena dvorskoj sredini, ali je i bila popularna u svim društvenim slojevima.

Matija Antun Reljković je preveo basne s francuskog jezika. Basne se u tom prijevodu zovu ‘’basnama Pilpajevim’’.

Izvorni se tekst nije sačuvao. Zahvaljujući prijevodu na perzijski, arapski i grčki jezik proširila se na Afriku, Aziju i Europu.

Page 13: Književnosti starog-istoka

Sastavio ju je mudri brahman Višnušarman, na zahtjev kralja Amarašaktija.

Kralj je želio svoje ne odviše pametne sinove pripremiti za preuzimanje vlasti.

Sadržaj Pančatantre 1. knjiga – Razdvajanje prijatelja

(prijateljstvo lava i bivola,šakal unosi razdor)

2.knjiga – Stjecanje prijatelja (sloga donosi spas)

3.knjiga – Vrane i sove

4.knjiga – Gubitak stečenoga ( ismijava se ulazak u posao s lukavijim od sebe).

5.knjiga – Nepromišljeno djelovanje ( osuđuju se nagli i nepromišljeni potezi)

Page 14: Književnosti starog-istoka

Knjiga pjesama = antologija najstarije kineske poezije

Izbor i priprema pjesama se pripisuje filozofu Konfuciju (6/5 st.pr.Kr.)

Pjesme su raznovrsne po vremenu nastanka, sadržaju i formi.

Page 15: Književnosti starog-istoka

Bibliju čine 73 knjige nastale između 13.st.pr.Kr. i 1.st.pos.Kr.STARI ZAVJET(46 knjiga)

Sinijski savez Boga s izabranim narodom

NOVI ZAVJET (27 knjiga)Krist ostvaruje novi savez Boga s

čovjekom

Petoknjižje(Mojsije),Povijesneknjige,Psalmi( David),Mudrosne knjige(kralj Salomon) i Proročke knjige

Evanđelja,Djela apostolska,Poslanice apostola Pavla, Katoličke poslanice, Otkrivenje ( Apokalipsa)

Jezik: većinom hebrejski;najstariji dijelovi pisani aramejskim jezikom

Jezik : grčki jezik

Vrijeme: od 13. st.pr.Kr. do rođenja Isusa Krista

Vrijeme: prvo stoljeće poslije Krista

Page 16: Književnosti starog-istoka

Najčitanija je i najprevođenija knjiga u povijesti književnosti. ( preko 2000 jezika)

Spomenik povijesti čovječanstva – unošenjem Biblije u grčko-rimski svijet ona ulazi u temelje europske kulture i civilizacije.Biblijski likovi i motivi su ušli u umjetničku baštinu.

podrijetlo naziva Biblos – stara fenička luka (Libanon)

la biblia (grč.) = knjižice

Page 17: Književnosti starog-istoka

SEPTUAGINTA (Prijevod Sedamdesetorice) –prijevod SZ s hebrejskoga na grčki jezik, 3. – 2. st.pr.Kr.

VULGATA – Biblija u cijelosti prevedena na latinski jezik( sv.Jeronim).

Hrvatski prijevodi:

Bartol Kašić 1630. (prijevod ostao u rukopisu, objavljen tek 1999./2000. u Njemačkoj)

Matija Petar Katančić – 1831. godine, 1. tiskani potpuni prijevod Biblije na hrvatski jezik

Najvažniji prijevodi Biblije

Page 18: Književnosti starog-istoka

Tekstovi su se najprije prenosili usmenom predajom, počeli su se zapisivati oko 7.st.pr.Kr.

Tematski se u Starom zavjetu prati židovska povijest od njezinih početaka do potpadanja pod kulturni utjecaj helenističkih država.

Petoknjižje:

Knjiga postanka

Knjiga izlaska

Levitski zakonik

Knjige brojeva

Ponovljenog zakon

Page 19: Književnosti starog-istoka

Prvi i temeljni dio Biblije, u njemu je zapisana religijski shvaćena povijest Izraelaca.

Na početku mu je postanak svijeta i počeci ljudskoga roda, a na kraju pripreme izabranoga naroda za ulazak u Obećanu zemlju.

Page 20: Književnosti starog-istoka

Knjiga postanka

– bavi se općeljudskim pitanjima podrijetla i čovjekove sudbine, odnosom dobra i zla. Opisuje postanak svijeta i čovječanstva, povijest izabranoga naroda, sve do Josipove smrti.Čine je mitovi iz narodne predaje. Neki od najpoznatijih biblijskih motivi – voće sa stabla spoznaje, zmija, Adam i Eva, Kain i Abel, Noa, Abraham i dr.

Page 21: Književnosti starog-istoka

Knjiga izlaska

Bavi se oslobođenjem i izlaskom izabranoga natoda iz

egipatskoga ropstva pod Mojsijevim vodstvom; uključuje i

savez na Sinaju. Od izraelskih plemena se stvara jedan narod.

Poznati biblijski motivi – zemlja kojom teče med i mlijeko,

mana koja pada s neba kao Božji dar, deset zapovijedi Božjih i

dr.

Page 22: Književnosti starog-istoka

Levitski zakonik – donosi tekstove koji pokazuju židovstvo kao religiju i obrede povezane s njom.

Knjiga brojeva – pokazuje daljnju povijest Izraelaca i njihov put kroz pustinju. Isprepliću se povijesna zbivanja sa zakonskim propisima.

Ponovljeni zakon – bavi se obnovljenim savezom s Jahvom i prikazom zakonskih propisa. Završava Mojsijevom smrću.

Page 23: Književnosti starog-istoka

Sve su povijesne knjige isprepletene književnim ulomcima, ali su ponajprije važni povijesni izvori.

Najpoznatija je Knjiga o Juditi (čitanke str. 218.)

Pretpostavlja se da je događaj koji se opisuje izmišljen

Izvorni je tekst pisan aramejskim ili hebrejskim jezikom, ali je sačuvan samo u grčkome prijevodu.

Odjeci Judite u hrvatskoj književnosti: Marko Marulić –otac hrvatske književnosti, ep Judita 1501.

Page 24: Književnosti starog-istoka

U njoj se veliča židovska religija i domoljublje, a obrana domovine je poistovjećena s obranom života i vjere. Jedan je od najdramatskijih biblijskih opisa.

Judita je udovica koja živi u Betuliji, gradu koji opsjeda vojskovođa Holoferno. Ostavši bez vode, stanovništvo je očajno i želi se predati. Svećenici odlučuju čekati Božju pomoć još 5 dana, Judita ih uvjerava da ucjenom neće ništa postići. Ona odlazi u neprijateljski tabor, napije Holoferna, te mu odrubi glavu.

Page 25: Književnosti starog-istoka

Zbirka religiozne lirike. Sastoje se od 150 biblijskih molitava i obrednih pjesama. Po obliku su verseti( omanji zasebni stavci od 2 do 3 retka u većemu tekstu). Zadnji psalam svake knjige završava hvalom Jahvi ( doksa).

Psaltir – knjiga koja sadrži psalme raspoređena po njihovu redosljedu u Bibliji.

Pjevali su se uz pratnju glazbala sa strunom, a uglavnom su povezani s bogoslužjem.

Nastali su u razdoblju od 11.st.pr.Kr. do 4.st.pr.Kr., najveći dio je nastao za vrijeme babilonskoga sužanjstva.

Page 26: Književnosti starog-istoka

Dijele se u tri skupine koje se međusobno miješaju:

Sadržaj Oblik

Himne ili hvalospjevi Poziv na slavljenje Boga i njegovih čudesa

• početak: poziv na hvalu Boga•Gl.dio: zahvale Bogu – čudesa koja su Božje djelo i Božje djelovanje u ljudskoj povijesti

Tužbalice Obraćanje Jahvi za pomoć u nevolji.Mogu biti u ime naroda i individualne.

• početak: zaziv Božje pomoći• gl.dio: molitelj iznosi nevoljupred Jahvom, a zatim izražava pouzdanje u Jahvino milosrđe.

Zahvalnice Vrlo bliski himnama, zahvalnice naroda ili pojedinaca Bogu

• početak: uvodna najava zahvale•Gl.dio: opis primljenog dobročinstva, pouka

Page 27: Književnosti starog-istoka

Mudrosna se književnost se razvijala na kraljevskim dvorima. Temelji se na tradiciji i životnom iskustvu. Najčešće se prenosi mudrim izrekama.

Sastavljene su od 6 zasebnih knjiga: Knjiga o Jobu, Mudre izreke, Propovjednik, Pjesma nad pjesmama, Knjiga Mudrosti i Knjiga Sirahova.

Tradicija dio ovih knjiga pripisuje kralju Salomonu.

Knjiga o Jobu je jedan od najljepših i najpotresnijih dijelova Biblije. Tema joj je trpljenje pravednika kojega Bog iskušava.

Page 28: Književnosti starog-istoka

Smatra se najljepšom ljubavnom poezijom staroga Istoka.

Sastavljena je od nekoliko dijelova: Proslov( Čežnja za zaručnikom), Pjesma prva(Prvi susret),Pjesma druga(Uzajamna ljubav raste),Pjesma treća(Zaručnicu dovode zaručniku),Pjesma četvrta(Zaručničina ljubav na kušnji),Pjesma peta(Pristalost i radosti zaručnice) i Pobjeda i trajnost ljubavi.

Uvrštavanjem u kontekst Biblije, to je religiozna pjesma u kojoj se veliča ljubav nebeskoga zaručnika( SZ Jahve, NZ Krist) i njegova naroda ( SZ Izraelaca, NZ Crkve)

Page 29: Književnosti starog-istoka

Knjige nastale nakon sklapanja novoga saveza,tj. poslije smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Kršćani ih smatraju Božjom riječju i one su im putokaz za način života.

Dijeli se na Evanđelja, Djela apostolska (povijesne knjige), Poslanice apostola Pavla ,Katoličke poslanice (poučne knjige), Otkrivenje ili Apokalipsa ( proročke knjige)

Page 30: Književnosti starog-istoka

Život i djelo Isusa Krista koji utemeljuje zajedništvo Boga i čovjeka. O tome svjedoče 4 evanđelista : Matej,Marko,Luka i Ivan.

Matejevo evanđelje – opisuje život prvekršćanske zajednice. U središtu je odnos Starog i Novog zavjeta, a Krist je prikazan kao obećani Mesija.

Markovo evanđelje – Kristovo kretanje i djela, priče apostola Petra. Po stilu je bliže narodnome pripovijedanju. Napisano za rimsku kršćansku zajednicu.

Lukino evanđelje – opisivanje iz perspektive vjernika koji zna da je Krist uskrsnuo i promatra Isusov život retrospektivno

Page 31: Književnosti starog-istoka

SINOPTIČKA EVANĐELJA – slična evanđelja

Ivanovo evanđelje – napisano posljednje, potkraj 1. st. Naziva se >>duhovno evanđelje<<. Evanđelje je puno simbola. Neki simboli za Krista su Zaručnik, Pastir, Kruh, Svjetlo, Janje, Vrata

Page 32: Književnosti starog-istoka

Po stilu se može zaključiti da su djelo autora koji je pisao Lukino evanđelje.

Nastavak su evanđelja i svjedoče o djelima apostola Petra i Pavla nakon Isusova uskrsnuća. Obuhvaćaju vrijeme od Kristova uskrsnuća do Pavlova dolaska u Rim 61.godine.

Upućene su zajednicama ( Rimljanima,Korićanima i dr.). Iz Male je Azije došao u Europu i osnovao prve kršćanske zajednice. U dva navrata je bio u zatvoru, a pretpostavlja se da je i pogubljen.

Page 33: Književnosti starog-istoka

Poslanice upravljene zajednici vjernika u cjelini.

Najmlađa biblijska knjiga, napisana potkraj 1.st. Pisac je Ivan.

Predstavlja završetak Biblije:donosi viziju novoga svijeta.

Napisano je u formi posebne knjiž. vrste u kojoj se miješaju značajke apokaliptičkoga i proročkoga teksta.

Vizije budućnosti iznose se u slikama,brojevima i simbolima koje je potrebno ‘’dešifrirati’’.

Česti su citati iz SZ.

Page 34: Književnosti starog-istoka

• Sveta knjiga islama, 7.st.

• U njemu su zapisane Alahove riječi koje je proroku Muhamedu prenio anđeo Džebrail.

• Temeljni principi islamske tradicije.

• Klasični arapski jezik.

• 114 poglavlja (sura)