INFORMATIKA

Kriteriji

ocjenjivanja

Stanko Leko, prof.

ONO ŠTO VEĆ ZNAMO

O OCJENJIVANJU I

POGREŠKAMA

5

ako se ispravno

koristi, ocjenjivanje moţe

biti snaţan poticaj za

učenje

VAŽNO JE DA UČENIK DOBIJE ZASLUŽENU

OCJENU

BEZ MOTIVACIJE NEMA UČENJA

samopoštovanje i samopouzdanjedjece najviše ovisi o školskom uspjehu (temelj mentalnog zdravlja)

loša ocjena - najčešći izvor stresa u školskoj dobi

osjećaj da trud i znanje nisu primjereno “nagraĎeni” ubija motivaciju za učenje

rezultat čestog neuspjeha = naučena bespomoćnost

učenik

počne vjerovati

da bez obzira što činio

ne moţe postići uspjeh

pa se potpuno prestane truditi

ISTRAŽIVANJA

različiti profesori - različite ocjene - ista iskazana

znanja

neobjektivni (ocjena ne ovisi samo o iskazanom znanju

već i o osobinama ocjenjivača)

nedosljedni: ne slaţu se sami sa sobom (iste

pismene provjere će nakon godinu dana drugačije ocijeniti)

pogreška viša od 1 ocjene (1,176)

(1 200,00 kn manja plaća)

“Ocjene koje učenici dobivaju na ispitima nisu ni

objektivne, ni pouzdane ni valjane,

za učenika često vaţnije tko ga ispituje,

nego koliko je njegovo poznavanje predmeta”

(Bujas, 1943.)

najprije odgovaraju uspješni učenici učitelj povisi kriterijkasnije ispitani učenici dobiju slabiju ocjenu od objektivno zasluţene

najprije odgovaraju slabiji učenici učitelj snizi kriterij učenicikoji kasnije odgovaraju lakše dobiju bolju ocjenu

“POGREŠKA KONTRASTA”

• sklonost učitelja da mijenjaju kriterij ocjenjivanjaovisno o kvaliteti prethodnih znanja učenika.

“PRILAGOĐAVANJE KRITERIJA KVALITETI SKUPINE”

“slabiji” razred niţi kriterij i manji zahtjevi za

isti odgovor učenik dobije bolju ocjenu nego da se

nalazi u “boljem” razredu

pismeni rad dobit će ocjenu ovisno o tome je li se

prilikom ocjenjivanja nalazio u skupini boljih ili lošijih

radova.

SVJESNI PROBLEMA

ODLUČILI SMO

RESURSI

- ljudi

CILJ

- rezultati, kvaliteta

RASPORED

- aktivnosti u vremenu

objektivno definirati kriterije ocjenjivanja u

timu sa sustručnjacima

utvrditi kroz korištenje glagola i ključnih pojmova što

učenik treba znati za koju ocjenu kroz elemente:

Usvojenost sadržaja

Primjena znanja

BLOOMOVA TAKSONOMIJA ZNANJA

vodič za kvalitetnije definiranje specifičnih ciljeva

jedna od najprihvaćenijih klasifikacija znanja 1956., Benjamin Bloom 2001., promijenjena verzija, Anderson i Krathwohl

zamijenjena hijerarhija dvije najviše razine znanja umjesto imenica koriste se glagoli naglašen procesni

karakter učenja

razine znanja poredane hijerarhijski

- od onih koje zahtijevaju jednostavnije misaone operacije (memoriranje)

- preko razumijevanja i primjene

- do najsloţenijih (analiza, evaluacija i sinteza)

- nije dokazan hijerarhijski odnos (kod tri posljednje razine)

znanje

(u užem smislu)sposobnosti

edukacijski ciljevi

vještine

sposobnosti

razumijevanje - SHVATITIsposobnost izražavanja vlastitim riječima

uočavanje i povezivanje glavnih ideja

primjena - PRIMIJENITIrješavanje problema u novoj situaciji primjenom stečenog

znanja i pravila na nov način

analiza - ANALIZIRATIraščlamba cjeline na elemente, odnose i organizacijska načela

utvrđivanje uzroka i posljedica

izvođenje dokaza i zaključaka

evaluacija - PROSUĐIVATIvrednovanje prema unutarnjim i vanjskim kriterijima

procjena valjanosti ideja ili kvalitete uratka

sinteza - STVARATIstvaranje novih ideja iz poznatih dijelova

objedinjavanje bitnog za rješavanje problema

- izrada originalnog i samostalnog priopćenja

- stvaranje plana ili izrada smjera operacija

- izrada sustava apstraktnih odnosa

Radionice izrade

kriterija ocjenjivanja

na ŽSV

IZRADA KRITERIJA NA ŽSV ZA OŠ: 5. razred – Dalibor Škorvaga, prof.

(Požeško – slavonska županija)

6. razred – Vjekoslav Lončar, prof

(Virovitičko – podravska županija)

7. razred – Stanko Leko, prof.

(Vukovarsko – srijemska županija)

8. razred – Maja Jurić-Babaja, prof.

(Osječko – baranjska županija)

Programiranje – LOGO – Vesna Lončar-Cindrić, dipl. inf.

(Brodsko – posavska županija)

Programiranje – QBASIC – Davor Šokac, prof.

(Osječko – baranjska županija)

2 komponente ocjenjivanja:

Usvojenost sadržaja

Primjena znanja

Trajanje radionice:

Podjela u grupe po nast. cjelinama

5-6 učitelja u grupi

OPĆENITE SMJERNICE ZA IZRADU KRITERIJA: Dovoljan (2) US: Prisjeća se osnovnih pojmova uz pomoć nastavnika.

PZ: Radi uz pomoć i ne uočava greške samostalno.

Dobar (3) US: Poznaje osnovne pojmove.

PZ: Radi uz povremenu pomoć, greške uočava, i ispravlja ih uz pomoć nastavnika.

Vrlo dobar (4) US: Poznaje sve nastavne sadrţaje, ali ih ne povezuje sa sličnim

sadrţajima.

PZ: Primjenjuje stečeno znanje, samostalno uočava pogreške i ispravlja ih.

Odličan (5) US: Povezuje usvojeno znanje sa drugim sličnim sadrţajima.

PZ: Kreativno primjenjuje usvojene vještine u novim situacijama.

POTREBNI MATERIJALI ZA RADIONICU

Nastavne teme – katalog ili HNOS

Bloom – ova taksonomija

Glagoli

Prazne tablice za kriterije

Općenite smjernice za izradu kriterija

PROBLEMI

Voditi računa o primjenjivosti kriterija - izborna

nastava

Raspodijeliti malu nastavnu cjelinu na 4 ocjene

Ocjene 3 i 4

Vrijeme potrebno za izradu

IDEJA

• viša savjetnica Viktorija Hržica, prof.

• rujan 2008.

1. ŽSV

• voditelj i članovi ŢSV

• Bloom – ova taksonomija

• Naglasak na mjerljive glagole

• Obrazac za izradu

• Općenite smjernice za izradu kriterija

• Podjela cjelina po skupinama profesora

2. ŽSV

• voditelj i članovi ŽSV

• Kriteriji djelomično izrađeni: neki profesori nisu napravili zadatke, neki su napravili neozbiljno

• Napravljeni kriteriji podijeljeni po skupinama za 1. pregled (svatko komentira u Word dokumentu tuđe kriterije)

• Skupine koje nisu napravile zadatke rade cjeline koje nisu napravljene

• Voditelji uvaţavaju komentare i unose ih u dokumente

KAKO SMO URADILI KRITERIJE OCJENJIVANJA - 1

3. ŽSV

• voditelj i članovi ŢSV

• Kriteriji napravljeni za većinu cjelina

• Napravljeni kriteriji podijeljeni po skupinama za 2. pregled (svatko komentira u Word dokumentu cjelinu koju nije pisao niti pregledavao)

VODITELJ

ŽSV

• Voditelj uvaţava komentare i unosi ih u dokumente

KAKO SMO URADILI KRITERIJE OCJENJIVANJA - 2

VODITELJI

ŽSV

• sastanak voditelja

• Osijek,10. prosinca 2008.

• predstavljanje radnih materijala

• zajednički rad na glagolima i općenitim smjernicama

VODITELJI

ŽSV

•sastanak voditelja•Đakovo, 13. veljače 2009.•predstavljanje radnih materijala sa dogovorenim ispravkama

DRŽAVNI

SKUP

VODITELJA

ŽSV

•državni skup voditelja ŽSV•Vukovar, 5.-7. ožujka 2009.•predstavljanje kriterija na državnom skupu voditelja ŽSV•radionica, svaki voditelj – sa 5, 6 voditelja prolazi kroz kriterije za pojedini razred, voditelji daju primjedbe

KAKO SMO URADILI KRITERIJE OCJENJIVANJA - 3

KAKO SMO URADILI KRITERIJE OCJENJIVANJA - 4

VODITELJ

• razmatra primjedbe sa skupa u Vukovaru

• uvrštava ih u konačni dokument za “svoj” razred

• šalje materijale na ujedinjavanje u dokument “Kriteriji ocjenjivanja”

SAVJETNICA

• ujedinjene materijale recenzira

• daje u objavu i na korištenje svim članovima ŽSV-a, na međužupanijskim stručnim skupovima u kolovozu 2009.

Izrada kriterija na ŽSV za SŠ:

Voditelji ŢSV-a za SŠ također su izrađivali kriterije

Problemi

Različite škole: gimnazije i strukovne

Različit broj sati po nastavnim cjelinama u različitim školama

Rješenje problema

Napravljen jedan općeniti obrazac kriterija po cjelinama koji je

moguće primijeniti uz korekcije (s obzirom na broj sati po cjelini

u pojedinoj školi)

Svaki profesor moţe sebi prilagoditi kriterije

Daljnji postupak izrade –kao i za osnovne škole

CILJ OVOGA IZLAGANJA

Upoznati vas s tijekom izrade kriterija

Zahtjevan i opseţan posao je gotov, u njemu ste i vi sudjelovali i dali vaţan doprinos izradi kriterija

Odredili smo kriterije koji određuju razinu znanja koju učenici moraju imati za određenu ocjenu

ZAHVALA

Kolegicama Vesni, Maji i Nataliji na prezentaciji

predstavljanja kriterija na državnom skupu Voditelja

ŽSV, mentora i savjetnika u Vukovaru 5. do 7.

ožujka 2009. koja je bila temelj ovom mom uratku.

Svima vama koji ste aktivno sudjelovali u izradi ovih

kriterija

Pitanja