39
KULTURNI RAZVOJ HRVATA U 16. I 17. STOLJEĆU Humanizam - renesansa

Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

KULTURNI RAZVOJ HRVATA U 16. I 17.

STOLJEĆUHumanizam - renesansa

Page 2: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

2

Književnost humanizma i renesanse u Hrvatskoj

Humanizam, koji se na razmeđi 14. i 15. st. raširio Italijom, brzo je pronašao plodno tlo i na istočnoj obali Jadrana, gdje u svim dalmatinskim komunama, od Zadra do Dubrovnika, nalazimo na predstavnike novoga duha.

U cijelokupnoj hrvatskoj književnosti 16. i 17. st. svijest o opasnosti od Turaka, u to doba su doprli do samih gradskih zidina.

Page 3: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

3

Ta okrenutost zbilji i problemima s Turcima bila je posebnost hrvatskog humanizma u odnosu na onaj europski.

U kontinentalnom djelu Hrvatske humanistička su se strujanja širila s dvora kralja Matije Korvina, na kojem su djelovali mnogi hrvatski humanisti i renesansni umjetnici.

Page 4: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

4

Dubrovnik u 17. stojeću

Page 5: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Matija Korvin - ugarsko-hrvatski kralj (1458. - 1490.) Uspio je ostvariti apsolutnu monarhiju oslanjajući se na srednje plemstvo i gradove.

Page 6: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Grb Matije Korvina

Page 7: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Među najpoznatijim djelima iz ovog razdoblja svakako spada spjev Judita, Splićanina Marka Marulića.

Page 8: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

M.Marulić: JuditaPrvi put tiskana u Veneciji 1521. Pisana je čakavskim narječjem, prvi je naš ep.

Marko Marulić

Page 9: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

9

Marko Marulić Hrvatski je književnik i kršćanski humanist. Otac hrvatske književnosti. Često mu se dodijeva i etnik Splićanin. Marulić u doba turskih napada na dalmatinske

gradove piše djelo Judita kojim želi ohrabriti Splićane i građane ostalih dalmatinskih gradova da se odupru osmanlijskoj opasnosti.

Page 10: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

10

Središte renesansne književnosti nalazilo se je u Dubrovniku, rodnom mjestu Marina Držića, čija komedija Dundo Maroje spada među remed-djela hrvatske književnosti.

Page 11: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

11

Marin Držić: Dundo Maroje

Page 12: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

12

Marin Držić

Page 13: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

13

Marin Držić Rođen je 1508.g. u Dubrovniku, u obitelji

trgovaca pučana Nadimak VIDRA - zbog čestog boravka u

Rijeci dubrovačkoj Odlazi na studij u Sienu 1541. godine izabran je za rektora sienskog

studentskog doma – Dominus Marinus Raugeus

Page 14: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Otok Hvar je iznjedrio dva velikana hrvatske književnosti: Hanibala Lucića, koji je napisao Robinju, prvu hrvatsku dramu, i Petra Hektorovića, poznatog po djelu Ribanje i ribarsko prigovaranje.

Page 15: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Hanibal Lucić: Robinja

Page 16: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Hanibal Lucić

Page 17: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje

Page 18: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Petar Hektorović

Page 19: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Hanibal Lucić Hrvatski je renesansni pjesnik, dramatik

i prevoditelj Podrijetlom hvarski vlastelin, sin Antuna i Goje Bio je sudac i odvjetnik hvarske gradske općine

Page 20: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

20

Petar Hektorović Hrvatski renesansni pjesnik i erudit Odlikovao se i glazbenim i graditeljskim

znanjem, pa je ostavio više notnih zapisa bugaršćica i lirskih pjesama koje su mu pjevali hvarski ribari

Page 21: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

21

Zadranin Petar Zoranić, također prožet domoljubljem i sviješću o turskoj opasnosti, autor je Planina, djela koje se danas smatra prvim hrvatskim romanom

Page 22: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

22

Petar Zoranić: Planine

Page 23: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

23

Petar Zoranić

Page 24: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

24

Petar Zoranić Još su ga zvali "Veliki Ninjanin"; "Hrvatin“ Hrvatski renesansni pisac Zoranić je poznat kao pisac prvog hrvatskog

romana Planine iz 1536. godine

Page 25: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Renesansno graditeljstvo u Hrvatskoj

Početak renesansnog graditeljstva u Hrvatskoj predstavlja katedrala sv. Jakova u Šibeniku, koja je ujedno i prva renesansna građevina izvan Italije. Gradnju je predvodio zadarski graditelj Juraj Matvejev, poznat kao Juraj Dalmatinac

Karakteristično je miješanje gotičkog i renesansnog stila

Page 26: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Juraj Dalmatinac Hrvatski i talijanski kipar i graditelj. Njegovi radovi:a) Fasada Šibenske katedrale Sv. Jakova - 72

kamene glave koje okružuju apsideb) Portal crkve Svetog Frane u Anconic) Oltar bl. Arnira u župnoj crkvi u Kaštel

Lukšiću(1448.g)d) Oltar Sv. Staša u katedrali Sv. Dujma u

Splitu (1448.g)

Page 27: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku Juraj Dalmatinac

Page 28: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Istovremeno dolazi i do procvata svjetovnog graditeljstva

Psim gradskih vjećnica i kneževskih palača, od kojih su najpoznatiji Knežev dvor i palača Divona u Dubrovniku

Page 29: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Knežev dvor Palača Divona u Dubrovniku

Page 30: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Najpoznatiji i najbrojniji renesansni ljetnikovci u Hrvatskoj sagrađeni su na dubrovačkom području i na otoku Hvaru

Nasuprot tomu renesansno graditeljstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj obilježeno je gradnjom fortifikacijskih objekata

Najpoznatiji primjer tog graditeljstva je utvrda Karlovac iz 16. st. ,sagrađena u obliku šestokrake zvijezde

Page 31: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Utvrda Karlovac iz 16. st.

Page 32: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Renesansno kiparstvo i slikarstvo u Hrvatskoj

Likovna je umjetnost bila usko vezana uz crkveno graditeljstvo

Katedralu u Šibeniku Juraj Dalmatinac ju je ukrasio sa 72 isklesane glave koje uokviruju vijenac katedrale.

Page 33: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Isklesane glave na katedrali u Šibeniku Juraja Dalmatinca

Page 34: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

Brojni radovi Ivana Duknovića, najznačajnijeg kipara hrvatske renesanse, ukrašavaju trogirsku krstionicu.

Trogir- Unutrašnjost krstionice

Page 35: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

35

Ivan Duknović Hrvatski kipar Sin protomagistra trogirskih kamenara

Ivan Duknović

Page 36: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

36

slike hrvatskih renesansnih slikara poput dubrovčanina Nikolu Božidarevića, najčešće su krasile crkvene oltare.

Page 37: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

37

Nikola Božidarević Poznat u Italiji i kao Nicolò Raguseo Bio je najveći dubrovački i hrvatski slikar na

prijelazu iz gotike u renesansu. Spominje se 1475. kao izvođač freski u Kneževu

dvoru, a 1476. kao učenik slikara Petra Ognjanovića iz čije radionice 1477. godine polazi na nauk u Veneciju.

Page 38: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

38

Nikola Božidarević

Page 39: Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću

39

Izradila: Gabrijela Galina 1.B