0Medijski pedagozi pokušavaju pronadi poveznice između pedagoških implikacija uloge medija u društvu i potreba društvenih inovacija u suvremenom medijskom okruženju.

0Cilj joj je stvaranje adekvatnih dimenzija medijskih kompetencija, koje vode k zadatcima:

zaštita privatne sfere života i razvoj samokritičnosti, razvoj u interkulturalnog dijaloga, usvajanju analitičkih, refleksivnih i etičkih dimenzija, pravo na informiranosti, te sposobnost za korištenje inovativnih medija.

0Medijska kompetencija se bazira na suodnose, učitelja, učenika i roditelja.

0Kompetencija osposobljava sve aktere za pitanje kako znati živjeti s medijima.

0Učenik se mora znati “nositi” s medijima a ne mediji s njim.

0 vrijeme izrazitog tehnološkog napretka i velikih tehničkih mogudnosti

0 sve raširenija upotreba kompjuterske tehnologije među djecom

0 osjedaj nemodi i nekompetentnosti roditelja i odraslih u dječjoj okolini

0 broj izvora i utjecaja kojima su djeca izložena tijekom odrastanja značajno je vedi

0 otpor filmske i TV industrije za smanjenje količine nasilnih i neprimjerenih sadržaja

Uzorak 2 700 učenika (Zagreb, Split, Dubrovnik, Osijek)

095% djece kod kude ima računalo

085% ima pristup Internetu

Uređaje koje posjeduju u svojoj sobi:

066% televizor

038% DVD

029% igradu konzolu

052% računalo s pristupom internetu

0 90% djece gleda televiziju svaki dan

0 90% djece između 11 i 13 godina svaki dan prati tv-program

0 42% ima televizor u spavadoj sobi

0 40% djece se ne bavi nikakvim sportom, a 44% tvrdi da ne čita knjige

0 73% djece ima mobitel – koriste uglavnom za slanje poruka i igranje igrica

0 45% korisnika mobitela roditelji ne ograničavaju u potrošnji impulsa

0 84% djece prati reklame na televiziji

0 Veza između nasilja i sati provedenih ispred televizije predmet je brojnih istraživanja

0 Gledajudi filmske junake djeca mogu naučiti agresivne oblike ponašanja, agresivnije ponašanje je prisutnije

0 Raste tolerancija na nasilje i manje im smeta

0 Cirkularan odnos između nasilja i agresije

0 Dječaci gledaju više nasilnih crtanih filmova i emisija s puno akcije

0 Još uvijek ostaje pitanje postaju li djeca nasilna radi utjecaja programskih sadržaja ili to što provode niz sati ispred ekrana ukazuje na nedostatak roditeljske brige, pa je to onda razlog pojave agresije

0 Slobodno vrijeme današnje generacije djece i mladih ispunjeno je sadržajima masovne kulture i masovnih medija.

“Pomoću slobodnog vremena treba razviti smisao za njegovo pozitivno iskorištavanje, tako da ljudi postanu kulturni korisnici slobodnog vremena, koji se danas u obliku dobre i loše robe nudi na tržištu svakodnevnoga života.”

(Miliša, 2009., 191, prema: Previšid, 1987,31.)

“Dominantna funkcija televizije je zabava publike, stoga je

struktura i program koncipiran tako da prevladavaju

manje zahtjevni sadržaji koje mladi najčešde gledaju na

televiziji.”

(Ilišin, V., 1999.)

0 Stvara izmišljeni svijet 0 Izaziva lažna sjedanja 0 Uzrokuje probleme s koncentracijom i

pažnjom: djeca koja dnevno gledaju TV sat-dva dnevno imaju 10-20% više problema s pažnjom nego ona djeca koja ne gledaju, fluktuacija pažnje veda 30-40% kod onih koji provedu ispred ekrana tri do četiri sata

0 Izaziva ravnodušnost 0 Uči nasilju

L.K. Meringoff (1980):

Djeca koja su na radiju slušala bajku zapamtila su više podataka u odnosu na djecu koja su tu bajku gledala na televiziji.

0 „Reklame su zapravo retuširana (poželjna) stvarnost…”

(Miliša, 2006,33)

0 Najprivlačnija ciljana skupina za reklamiranje su djeca i

mladi

0 Reklamiranje =manipulacija

0 pustolovine u igricama razvijaju

dječju maštu

0 potiču misaone procese i asocijativno razmišljanje

0 pomažu u oslobađanju emocija i izražavanju osjedaja

0 potiču kreativnost

0 pospješuju koordinaciju pokreta

0 mogu biti pomagalo za učenje

0 igra dijete individualizira

0 uspjeh u igri dijete doživljava kao nagradu

0 Tredina vremena otpada na svjesne nasilne prizore

0 U 60% slučaja djeca su “nagrađena” kada bi ranila i uništila likove iz igre, ili su primorani to učiniti da bi napredovali do sljedede razine igre

0 U akcijskim videoigrama u prosjeku su 2,3 osobe mrtve u minuti, a u pucačinama prosjek se penje na 23,8 mrtvih u minuti

(Thompson & Haninger, Sveučilište Harvard)

0 Pravo na informaciju

0 Obrazovna prava

0 Pravo na druženje

0 Pravo na izražavanje vlastitoga mišljenja

0 Kulturna prava (igra, zabava)

0 Nasilje preko interneta

0 Ugrožavanje djetetovog prava na privatnost

0 Izloženost djece potencijalno štetnim sadržajima

0 24 - satna dostupnost

0 Anonimnost

0 Aktivan, a ne pasivan medij

0 Pristup svijetu

0 Nema nadzora odraslih

0 Prihvadanje – identitet i status

„Na internetu mogu biti ono što želim. Mogu govoriti što želim i ništa se nede dogoditi. U stvarnosti se stidim izgovoriti neke riječi, a na internetu to mogu slobodno.”

„Mogu izbaciti svoj bijes, a da se nakon toga ništa ne dogodi.”

„Na internetu mogu doznati informacije koje od roditelja ne mogu.”

„Mogu govoriti slobodnije o problemima, jer te ljude i ne znam – to je kao nevidljivi psihijatar. Puno je lakše razgovarati jer ti osoba s kojom razgovaraš ne vidi lice.”

0 73% djece ima neko iskustvo u korištenju interneta, pri

čemu upotreba raste s dobi.

0 47% djece koja nemaju računalo kod kude koriste internet.

0 49% djece koristi Internet svaki dan

0 58% djece gotovo svakodnevno koristi internet

0 26% jedanput tjedno,

0 17% jednom mjesečno ili rjeđe.

0 Slanje uznemiravajudih poruka mobitelom, e-mailom ili na chatu

0 Poticanje grupne mržnje

0 Širenje nasilnih i uvredljivih sadržaja

0 Kreiranje stranica koje sadrže priče, citate, slike i šale na račun žrtve

0 Postavljanje internetskih anketa o žrtvi

0 Provaljivanje u tuđe e-mail adrese

0 Lažno predstavljanje

0 Slanje pornografskih sadržaja i neželjene pošte na e-mail ili mobitel i dr.

0 27% djece bilo izloženo porukama sa seksualnim sadržajima

0 Vedina nepoželjnih izlaganja dogodila se kod kude, a 7% djece

srelo se s porukama koristedi se računalom u školi

0 33% djece nije nikome povjerilo svoje iskustvo

0 nasilje može biti prisutno 24 sata, svih 7 dana

0 dijete je izloženo uznemiravanju i nasilju bilo kad i bilo gdje

0 svjedoci i publika su mnogobrojni

0 djeca i mladi koji se ponašaju nasilno ostaju anonimni

0 žrtve mogu biti vršnjaci ali i odrasli npr. nastavnici

0 bez interakcije “licem u lice” djeca i mladi teže razumiju štetu koju njihove riječi mogu nanijeti.

0 49% djece bez nadzora i prisutnosti odraslih koristi Internet

0 46% roditelji prisutni ponekad

0 2,5% jedan od roditelja uvijek prisutan

0 60% izjavljuje da ih roditelji poučavaju o opasnostima vezanim

uz Internet

0 40% razgovara s roditeljima o aktivnostima na Internetu

0 36% djece smatra da roditelje ne zanima što rade na Internetu

0 Postavljati pitanja o tome što dijete razumije i osjeda, slušati njegove odgovore

0 Pokazati interes za njegove aktivnosti, posebno kada se radi o internetu

0 Poticati dijete na razmišljanje o onome što je vidjelo

0 Postaviti ograničenja u gledanju televizije i korištenju, zajedno s djecom dogovoriti pravila o gledanju televizije

0 Usmjeravati djecu i pomodi im u odabiru sadržaja koje de gledati

0 Poticati djecu na odgovorno ponašanje prema sebi i drugima

0 Informirati djecu o mogudim opasnostima i rizičnim ponašanjima na internetu – kontinuiran proces

0 Žurno pronalaženje prikladnih metoda u radu nastavnika

na senzibiliziranju učenika za kritičko preispitivanje i

korištenje novih medija

0 Novi mediji su razorni, ali mogu biti sjajni pomodnici i

sluge ako ih upoznamo

0 Bez limitiranja i demonizacije

0 Više otvorenog razgovora i zajedničkog rada na novim

medijskim tehnologijama

0 Razvoj medijskog obrazovanja pospješuje razvoj

suvremenih komunikacija. (Baacke, 2007: 40.). Medijska

pedagogija vodi razvoju medijskih kompetencija nudedi

nove vizije i koncepte, te razvijajudi nove metode kako bi

(posebice) mladi znali koristiti medijima.

0 medijska pismenost je uži pojam i odnosi se na razinu stjecanja vještina vezanih za konkretni medij, kao npr. kompjuterska pismenost…itd.

0 medijska kompetencija = sposobnost kritičke analize medijskih ponuda….

0 ”razvoj medijske kompetencije se vezuje uz pojam “Kommunikative Kompetenz”- sposobnost čovjeka da razumije, sporazumi se i izmjenjuje jezične simbole”..

(Baacke, 1997).

0 Što bih trebala/o prestati odmah raditi?

0 Što bih trebala/o nastaviti raditi?

0 Što bih trebala/o početi raditi, a još nisam?

DIJETE

RODITELJ

UČITELJ

LOKALNA ZAJEDNICA

„Odrasli su dužni štititi djecu od zla, ali to je mogude samo ako raspolažu dovoljnim saznanjima da bi mogli procijeniti kada je dijete u opasnosti.”

Christiane Sanderson