Meksiko je drzava u srednjoj

Americi, koja se na severu graniči sa SAD,na zapadu

sa Tihim okeanom, a na

istoku sa Meksičkim zalivom

i Karipskim morem. Meksiko

je najsevernija drzava Srednje i Latinske Amerike.

Reljefom Meksika dominiraju visoravni, planine i vulkanske kupe. Zapadnim delom države se paralelno sa Pacifičkom

obalom pruza planinski lanac Zapadne Sijera Madre (1250

km). Istočni deo zauzimaju Istočna Sijera Madre.

Takodje izrazito planinskim reljefom dominira Meksicka

visoravan (600 000 km).

Na jugu se nalaze brojni aktivni i ugaseni vulkani.

Juzno od obe Sijere,aizmedju pacifickogprimorja Meksickog zalivapruza se sirokiTransvulkanski pojaspoznatkao I KordiljeraNeovulkanika.

Ovaj vulkanski pojas , deovatrenog pojasa Pacifika,poznat je po brojnimaktivnim vulkanima .Ovo je najvisi deo Meksika I tu se nalaze 3 vrha sa preko5000m nadmorske visine a to su: Orizaba(3 najvisi vrh u SevernojAmerici), Popokatepetl I Icaksivatl.

Erupcija vulkana Parikutin iz1943.

Piko de Orizaba je najviši vrh Meksika

Meksiko je klimatski raznolika zemlja,na jugu gde se Zapadna i Istočna Sijera Madre spajaju izražena je vertikalna klimatska zonalnost.

Severni deo ima umerenu klimu,a juzni deo tropsku.

U planinskim oblastima klima je hladnija i česta pojava snega.

U suvim i niskim pustinjskim predelima vlada pustinjska ili polupustinjska klima.

U priobalnom pojasu sa obe strane Meksika česta je pojava uragana posebno u letnjem i jesenjem periodu.

Sa preko 112.000.000

stanovnika Meksiko je

11 zemlja na planeti

po naseljenosti.

Većinu stanovnika

čine Mestici i potomci

Indijanaca.

Obeležje meksikanaca

su šeširi širokih oboda -

sombrero i ogrtači od

vune-pončo

Za ishranu se gaje kukuruz,pasulj i

povrće, a za izvoz se gaje pamuk i

duvan,u suvim predelima i kafa,šećerna

trska i vanila.

Posebna odlika poljoprivrede Meksika je

plantažni uzgoj agave od koje se dobija

tekila.

Meksiko raspolaže značajnim rezervama nafte.Nalazista nafte ima duž obala Meksičkog zaliva, a velike rafinerije su u gradovima Tampiko i Verakruz.

Na severu Meksičke visoravni su značajna nalazista bakra,olova i srebra,a na jugu zlata, a na severoistoku države su nalazista uglja i rude gvožđa.

Tu je i veliki centar crne metalurgije Monterej.

Najveći grad je Meksiko Siti na čijem širem području na jugu Meksičke visoravni živi petina ukupnog stanovništva Meksika.

Na tom mesu bio je astečki grad Tenohtitlan. Sagradjen na ostrvu u jezeru Teskoko.

Veci gradovi su :Meksiko,Ekatepek de Morelos,Leon,Monterej,Merida,Gvadalupe,Halapa i treba pomenuti i najmanji grad Kapece