Upload
radoznalihemicari
View
4.207
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
Istorijat nafte
Istorija-opšte
• Supstanca poznata hiljadama godina
• Pronađena u naftnim jamama, pijesku, izvorima...
• Najranije korišdena za asfaltiranje ulica, medicinu, osvijetljenje.
Prvi naftni izvori
• 1840-1850: Razvijeni procesi za dobijanje kerozina iz sirove nafte
• 1848: Prvo savremeno uspješno iskopavanje blizu grada Baku
• 1854: Iskopani bunari u Poljskoj
• 1850-1860: 90% svjetske proizvodnje nafte se dobijalo iz Avganistanskih regiona
Naftni izvori u SAD-u
• Prisustvo nafte u Pensilvaniji
• Investitori su postali zainteresovani za komercijalno prodavanje nafte
• ‘Pukovnik’ Edwin Drake je unajmljen za bušenje i testiranje bunara
• Drake nailazi na naftu blzu Titusville, PA
Otkride-dobijalo se 10 barela po danu iz jedne rupe..
Boom u svijetu nafte
• Drejkova otkrida vode do Pensilvanijskog naleta nafte.
• Iz tog područja se
dobijalo 50% svjetske
Nafte do otkrida
u Teksasu.
Značajna vremenska otkrida
• 1938: Otkride Saudi-Arapskih rezervi
• 1945: FDR srede Ibn Sauda.
• 1968: Kuvajt, Libija i Saudiska Arabia formiraju OPEC
• 1973: Embargo OPEC-a dovodi do energetske krize
• 1979: Druga naftna kriza pradena Iranskom revolucijom
Tehnološke inovacije
• 1896: Napravljeni prvi bunari na ‘vodi’
• Prvi bunar na vodi igrađen ‘van vidika’ kopna.
Cijene nafte u dolarima
Dobijanje derivata nafte
Procesi
• Najvažniji procesi dobijanja nafte su sljedeci:
-Destilacija
-Alkilacija
-Hidrodesulfurizacija
-Izomerizacija
-Katalički reforming
-Proces Blending
Destilacija
• Destilacija je način razdvajanja smješe hemijskih jedinjenja procesom isparavnja, a zatim kondezovanjem sastojaka smješe
• Ima široku primjenu u industriji
Šematski prikaz
Primarni proces prerade nafte
• Primarni procesi su oni kojima se pri preradi nafte ne mijenjaju ni veličina ni struktura
prisutnih ugljovodonika, a čine ih operacije: destilacije, apsorpcije, adsorpcije,
desorpcije, ekstrakcije, kristalizacije, itd.
Sekundarni proces prerade nafte
• Sekundarni procesi su konverzacijski procesi, odnosno procesi u kojima dolazi do pretvaranjaprisutnih ugljovodonika radi povedavanja udjela pojedinih, ekonomičnijih proizvoda, isto tako radipovedanja njihovog kvaliteta, najčešde promjenom hemijskog sastava. Glavna namjenakonverzacijskih procesa je pretvaranje proizvoda višeg u proizvode nižeg ključanja. Tipičnikonverzacijski procesi su: krakovanje, alkilacija, izomerizacija, oligomerizacija i reformiranje.
Šematski prikaz
Nafta kao izvor energije
Neobnovljivo
• Jedna od mnogobrojnih neobnovljivih vrsta energije
Jedinica
• Prilikom spaljivanja jednog barela nafte, prosječno se oslobodi energija:
• 5.8 × 106 BTU (BTU- Britanska Termalna Jedinica (British thermal
unit))
-što je isto kao i 6.1178632 × 109 J
-ili 1.7 MWh (Megavat Sati)
Korist
• Nakon prerade, koristi se za pogon automobila, aviona, mašina, itd.
• Isto tako, veliku važnost ima u medicni.
Petrohemija
• Oblast koja se bavi hemijskom preradom nafte, radi kasnijeg dobijanja raznih proizvoda.
• Neki od njih su:
-sirovine za proizvodnju boja i lakova
-rastvarači
-parfemi, vosak, šminka
-boje za kosu
-deterdženti
Petrohemijska fabrika
Nafta i okolina
Ugrožavanje
• Svakim danom sve viša proizvodnja CO2 i ostalih gasova koji zagađuju zbog sagorijevanja nafte.
• Nepoštovanje standarda o zaštiti dovodi do još gore situacije.
Problemi na vodi
• Sprečava fotosintezu, ishranu i disanje
• Pluta po površini
• Dovodi do smanjenja nivoa kiseonika u
moru
• Nakon izliva, aromatični ugljovodonici dovode do neposredne smrti mnogih organizama koji se nalaze u vodi
Efekat staklene bašte
• Efekat staklene bašte, koji je milionima godina
bio pogodan za Zemlju, izgleda da se tokom
posljednjeg vijeka pretvara u ozbiljnu prijetnjuproizvedenu čovjekovim aktivnostima
• On nastaje zbog toga što Zemlja i molekuli vazduha apsorbuju veliku količinu toplote koja dolazi od Sunca.
Gasovi
• Ugljendioksid (CO2) – smatra se da učestvuje oko 50% u globalnom zagrijevanju
• Hloroflourkarbonati (CFC) – učestvuju sa oko 25%
• Metan (CH4) – 12 posto učešda
• I Azot (I) oksid- sa oko 6%
Šema
Poznate činjenice
• Koncentracija Ugljen-dioksida u vazduhu raste 0,4% godišnje.
• Sada ga ima 25% više nego prije stotinu godina
• U novije vrijeme, gasovima staklene bašte se danas pridružuju ostali gasovi
Uticaj ugljovodonika
Podjela
• Oni se dijele na:
• Zasidene, aciklične: Alkani
• Zasidene, ciklične: Cikloalkani
• Na nezasidene, acikllične: Alkeni, Alkini, Areni, Polieni
• I na nezasidena, ciklična: Areni
Izduvni gasovi
• U izduvnim gasovima automobila, se izmedju ostalih, nalaze
• 47% zasidenih ugljovodonika
• 40% nezasidenih ugljovodonika
• I oni su, u mnogo slučajeva karcinogena jedinjenja
Reakcije
• Sagorijevanje goriva u motoru automobila stvara brojne ugljovodonike uključujudi parafine, naftene, olefine i aromate. Najvedu zabrinutost izazivaju emisije policikličnih aromatskih ugljovodonika koji izazivaju kancer.
• Uticaj ugljovodonika na biljke je veoma velik. Njihova visoka koncentracija može izazvati odumiranjecvata i listova.
Zaštita i prevencija
• Problem čine:
• Neadekvatna zaštitna oprema
• Filtera u vedini slučaja nema
Uništavanje ozonskog omotača
Opšta definicija
• Ozonski omotač je sloj zemljine atmosfere kojisadrži relativno visok procenat ozona (O3).
• Ovaj sloj upija između 93% - 99% sunčevog ultraljubičastog zračenja
Smanjenje
• Na smanjenje omotača utiču:
• Azot - monoksid (NO)
• Azot – dioksid (NO2)
• Hidroksilna grupa (-OH)
• Atomski hlor (Cl)
• Atomski brom (Br)
Komponente koje smanjuju ozonski omotač
• One postoje u prirodi, ali im se količina znatno uvedala usljed ljudske aktivnosti
• Svaki od njih može u stratosferi, da izazove lančanu reakciju i da uništi i do 100000 molekula ozona
• Prosječno, za jednu deceniju, nivo ozona se smanji za 4%
Statistika
• Prezentaciju napravio Saša Lekid
Bar, Crna Gora